Dio vijadukta na autocesti urušio se u nedjelju na sjeveru Italije zbog snažnog nevremena koje hara tim područjem gdje je žena nestala u nabujaloj rijeci i koje je prouzročilo novi porast razine mora u Veneciji.
Zasad nema informacija o stradalima u rušenju vijadukta.
Na snimkama talijanskih medija vidi se rupa od tridesetak metara nasred vijadukta na A6 između Torina i Savone (Liguria) koji je presječen nadvoje. Ispod urušenog dijela autoceste koja ide do Francuske teče golema blatna bujica.
Urušavanje vijadukta je nedvojbeno povezano s odronom na planini, pišu glasila.
Redarstvene snage nakon dolaska na mjesto nesreće nisu pronašle ozlijeđene a guverner Ligurije Giovanni Toti napisao je na Facebooku da se “od sveg srca nada” da će ostati na tome.
Događaj je odmah dozvao u sjećanje urušavanje mosta Morandi u Genovi, pedesetak kilometara dalje, u kojemu je u kolovozu 2018. poginulo 43 ljudi.
Deset dana nakon niza plimnih valova kakvi nisu viđeni desetljećima, u nedjelju ujutro u Veneciji je ponovo zabilježena “acqua alta” koja je dosegnula 130 cm, što je daleko ispod povijesnih 187 cm, najviše razine od 1966., koliko je izmjereno 12. studenog poharavši grad. Razina vode je oko podneva već bila znatno pala.
Štetu nastalu ovim nizom poplava u Serenissimi još je teško točno procijeniti, ali prve procjene vlasti, kako prenose mediji, govore da bi mogla biti riječ o milijardu eura.
Stariji vodnik Miloš Kulić, kojem je dodijeljen status svjedoka saradnika, priznao je da je bio dio kriminalne grupe na čijem su čelu bili Nikšićanin Dejan Rovčanin i srpski državljanin Vladimir Račić te i da je sa njim dogovorio da za svaki kilogram kokaina koji bude isporučen sa školskog broda “Jadran” u Istanbul i svaki kilogram heroina koji bude prokrijumčaren u povratku isplate po 800 eura, piše Pobjeda.
Grupa je planirala da u aprilu školskim brodom “Jadran” u Tursku prošvercuje 56 kilograma kokaina, koji je trebalo da bude “plaćen” istom ili većom količinom heroina.
Te planove 19. aprila osujetili su crnogorski istražitelji kada su pretresli brod “Jadran” i pronašli 56 kilograma kokaina, čija vrijednost prelazi više od pet miliona eura, dva pištolja i 56 komada municije. Lisice su odmah stavljene podoficiru Dušku Radenoviću, Radomiru Osmajiću i nakon nepuna tri mjeseca uhapšen je i Vojin Stupar. Poslije višemjesečne istrage Specijalno državno tužilaštvo je podiglo optužni akt u kojem su Račić i Rovčanin označeni kao organizatori, Radenović, Stupar i Osmajić članovi te grupe. 0 zakonitosti optužnice odlučuje vijeće Višeg suda.
Kulić je u istrazi ispričao detalje susreta sa Rovčaninom i Račićem i kako su dogovorili isporuku kokaina, te i da je Radenović bio upozat sa detaljima i prihvatio da učestvuje u krijumčarenju droge. Svjedok saradnik, kako je naveo u iskazu, dogovorio je da sa Radenovićem dijeli novac, saopštivši mu da je cijena 800 eura po prošvercovanom kilogramu droge.
On je naveo da je krajem februara ili početkom marta 2019. godine slučajno u Nikšiću sreo Dejana Rovčanina, za kojeg je rekao da ga poznaje od ranije te i da zna daje “povezan sa kriminalnim strukturama”. Prilikom susreta Kulić ga je upitao “da li ima neki posao da se odradi”, kazavši mu-da brodom putuje za Pirej i Istanbul na što mu je Rovčanin rekao da će mu se javiti za nekoliko dana. Stariji vodnik otkrio je i da sa Rovčaninom nije komunicirao telefonom, već su na sastancima dogovorili vrijeme i mjesto ponovnog susreta. I drugi susret je bio u Nikšiću ispred jednog lokala i tada je Rovčanin ponudio Kuliću da preveze kokain za Tursku i ponovno “okupljanje” zakazali su u Tivtu. Tada je precizirano i da iz Istanbula treba da se dopremi heroin.
Trećem sastanku u Tivtu prisustvovao je Račić kojeg je Kulić, prema vlastitim kazivanju, poznavao ranije jer su prije deset godina radili kao obezbjeđenje u jednom ugostiteljskom objektu. Tada su Kulić, Rovčanin i Račić dogovorili cijenu transporta droga od 800 eura po kilogramu.
Novi sastanak dogovoren je za osam dana u Podgorici kada je Kuliću predat kriptovani telefon i uputstvo kako da ga korsiti. Telefon je, premasopstvenom priznanju, sakrio u jednom wc-u na brodu. Objasnio je da su u imeniku telefona Račić i Rovčanin bili upisani pod imenima “Toro” i “Bogner”, a da je šifra za korišćenje telefona bila “Baraba”. Tada je dogovoreno da komunikacija ubuduće bude samo kriptovanim telefonom. Predočio im je i da brodom može prebaciti 50 kilograma droge, sugerišući im daje prethodno upakuju u ruksake.
Samo nakon nekoliko dana jedan od organizatora grupe saopštio mu je da će za transport biti pripremljeno oko 55 kilograma kokaina, a potom je dva dana kasnije uslijedio zahtjev i da budu dva pištolja i municija, na što je Kulič rekao da “nema problema”. On je objasnio i kako je obavljeno preuzimanje droge navodeći da mu je u tome pomogao Radenović koji je za taj posao pozajmio auto. Drogu koju je dovezla nepoznata osoba “golfom 7” bez registarskih tablica njih dvojica su preuzeli na parkingu ispred jednog tivatskog lokala. Kokain spakovan u rance dovezli su do školskog broda “Jadran” i Radenović je, kako se osnovano sumnja, drogu smjestio u spavaonu broda, ispod svog kreveta a dio u vojničke ormariće. Kulić je rekao da Osmajić nije bio upoznat za unos droge na brod “Jadran”.
Radenović, Osmajić i Stupar osnovano su sumnjivi da su postali članovi kriminalne organizacije koju su tokom 2018. godine u Crnoj Gori, Turskoj i drugim državama organizovali Račić i Rovčanin. Svi članovi, prema navodima Tužilaštva, imali su unaprijed određene zadatke i ulogu. Organizatori su, kako se osnovano tvrdi, davali uputstva, obezbjeđivali novac i vozila za izvršenje krivičnih djela, kriptovane telefone, oružje, drogu, municiju…
Tužilaštvo smatra da je Radenovićeva uloga bila da postupa po naredbi i uputstvima članova kriminalne organizacije, preuzima kokain i unosi ga na školski brod „ Jadran”, te i da g nakon uplovljavanja u luke Turske preda drugim članovima kriminlane organizacije i od njih preuzima istu količinu heroina.
Osmajić se tereti da je preuzimao kokain radi dalje prodaje na teritoriji Tivta, pakovao ga u aluminijske folije i predavao ga na čuvanje članovima kriminalne organizacije. Stupar je, prema tvrdnjama istražitelja, postupao po naredbi organizatora obezbjeđivao i čuvao vatreno oružje i municiju, pripremao i pakovao kokain u rance. Osmajić, Radenović i Stupar su u pritvoru, dok su za Račićem i Rovčaninom raspisane crvene potjernice. Rovčanin i Račić imaju dosje i osuđivani su zbog šverca droge. Račić slovi za jednog od najbližih saradnika Darka Sarića, kojeg su srpske vlasti osudile na 15 godina zatvora zbog šverca kokaina. Rovčanin je hapšen 2012. godine u akciji “Zelena milja”. Njega terete daje bio dio grupe koja se bavila krijumčarenjem 140 kilograma skanka na međunarodnom nivou. Prvostepenom presudom osuđen je na šest godina i 10 mjeseci zatvora zbog šverca droge u međunarodnim razmjerama. Apelacioni sud mu je smanjio kaznu na pet godina i četiri mjeseca.
Specijalno tužilaštvo osnovano sumnja i da su Osmajić i Kulić tokom 2018. pa do 19. aprila, u više navrata preuzimali kokain u manjim količinama. Osmajić se tereti da je između 100 i 200 grama droge u plastičnim kesama predavao Kuliću radi skrivanja. On je iskoristio položaj profesionalnog vojnog lica, nabavio je ključeve od vojnog objekta Opatovo i u jednoj od prostorija sakrio je. Čuvao je sve do momenta dok je Osmajić nije zatražio radi dalje prodaje. Svjedok saradnik je priznao i ove navode istražitelja. U objektu Opatovo pronađeno je oko 150 grama kokaina i pištolj.
Poslovno-stambeni objekat Porto Budva, vrijedan 80 miliona EUR, biće završen do sredine 2021. godine, saopštila je menadžerka prodaje Ana Golubović i dodala da je do sada izvedeno oko 60 odsto radova.
“Zbog velikog interesovanja i mogućnosti povrata investicije za samo pet godina, na današnji dan u kompleksu od 300 apartmana slobodno je samo 19, a od 50 poslovnih prostora samo 20”, rekla je Golubović.
Ona je kazala da su investicija u nekretnine u izgradnji, mogućnost pasivnog dohotka i povraćaja investicije u roku od pet do sedam godina, samo neke od pogodnosti pri kupovini nekretnine u objektu Porto Budva, prenosi Infobiro.
Riječ je, kako tvrdi Golubović o investicionom projektu koji je broj jedan u Crnoj Gori i to iz više razloga, između ostalog i lokacije.
“Kompleks se gradi u samom centru Budve, na prvoj liniji, samo 100 metara od Starog grada sa izlaskom na glavnu mediteransku ulicu i šetalište. Takođe, naš tim se bavi kompletnim opremanjem apartmana pod brendom hotela od pet zvjezdica, kao i sastavljanjem finansijskih izvještaja za naše klijente, čiji se apartmani i poslovni prostori izdaju”, rekla je Golubović.
U sklopu hotela planiran je najveći spa centar u gradu od 3,5 hiljada metara kvadratnih, sa otvorenim i zatvorenim bazenom. Planiran je i najveći šoping centar od osam hiljada kvadrata, na dva sprata sa prodavnicama poznatih brendova, kongresnom salom, restoranima, kafićima, i voznim parkingom na dvije etaže sa 400 garažnih mjesta.
Golubović je podsjetila da je Crna Gora jedna od tri države sa najdinamičnijim razvojem u Evropi, da je kandidat za Evropsku uniju (EU) i lider u stranim investicijama na Balkanu.
“Budvu, prijestonicu turizma i investicija, još nazivaju novim Monte Karlom zbog prijatne poreske klime i poštovanja normi evropskog zakonodavstva i stabilnog notarskog sistema, što sveukupno doprinosi i atraktivnosti projekta Porto Budva”, zaključila je Golubović.
Regata Dan TIvta 2019. održana je ovog vikenda u Tivtu u organizaciji JK Delfin u sklopu programa Novembarski dani kojim se obilježava Dan oslobođenja Tivta.
Na regati je učestvovalo više od 40 jedriličara iz JK Lahor Kotor, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog i kluba domaćina Delfina. Jedriličari i jedriličarke su se nadmetali u klasi Optimist, olimpijskoj klasi Laser Standard i prelaznoj klasi Laser 4.7.
U subotu su imali sjajne uslove na moru. Po suvom, sunčanom i prohladnom novembarskom danu odjedrili su tri regate po južnom vjetru jačine 5 do 10 čvorova. U nedelju je dan protekao u čekanju vjetr. I spred kluba je organizovana ceremonija dodijele nagrada. Pobjednicima su nagrade uručili Leonardo Tomičić, iz firme Auto centar Livija koja podržava rad kluba, i selektor reprezentacije Ilko Klakor.
Regata Dan TIvta
U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto je osvojio Pavle Musić, drugo Viktor Lesjak, obojica iz JK Delfin, i treće mjesto osvojila je jedriličarka JK Lahor Nina Strahinja. Nina je prva u konkurenciji djevojčica, a odmah pored nje su klupske drugarice Romina Racković druga i Vanja Strahinja treća.
Regata Dan TIvta
U konkurenciji do 12 godina Viktor Lesjak je prvi, Nina Strahinja druga i treći je Petar Klakor. jedriličar JK Delfin Nikola Golubović pobjednik je u klasi Laser 4.7. Robert Moris je drugi a Vasilije Garić treći, obojica iz JK Jugole Grakalić.
Pobjedničko postolje u klasi Laser Standard su zauzeli Delfinovi jedriličari. Ilija Makorvić je prvi, Danilo Jončić drugi i Stefan Anđelić je treći.
Crna Gora je za jedanaest mjeseci ove godine prihodovala od turizma milijardu i 16 miliona eura, kazala je za Novu M direktorica NTO Željka Radak Kukakvičić. Sve ukazuje na to i da će predstojeća zimska turistička sezona biti izuzetno uspješna.
Godina koja je polako na izmaku bila je i više nego dobra kada je riječ o turizmu. Prema poslednjim podacima za devet mjeseci Crnu Gore je posjetilo preko dva miliona turista a zabiljezeno je preko 13,4 miliona noćenja. Pozitivan trend zabiljezen je i kada je riječ o finansijama.
„Do novembra, prema podacima Centralne banke, prihodi od turizma dostigli su milijardu i 16 miliona eura, dok su prihodi od boravišnih taksi prešli cifru od 9 miliona, što je za milion i po više nego lani“.
Sve ukazuje i na to da će predstojeća zimska turistička sezona biti izuzetno uspješna, kaze Radak Kukavičić. Sezona na skijalištima počeće uskoro, a ovogodišnja ponuda biće sadržajnija i bogatija. Ako dozvole vremenski uslovi sezona će trajati do 1. ili 15. aprila.
„Od samog početka biće u funkciji skijališta u Kl, na Žb, u Beranama, Rožajama i Ski centar Vučje. 14. decembra ćemo zvanično otvoriti skijališta u Kolašinu a zatim slijede i ostali ski centričime se i otvara zimska turistička sezona sa bogatim programom“.
Da li je i koliko naša zemlja napredovala kao turistička destinacija?
„Napredak je evidentan, takođe rezultati koje mi bilježimo u kontinuitetu posljenjih deceniju i više u sektoru turizma , svjedoci smo da su to dvocifrene stope rasta i i da je CG od strane Svjetske turističke organizacije i od Evropske komisije za turizam se nalazi u samom vrhu liste kada je u pitanju njen rast“.
Kompanija Adriatik propertis namjerava da na Žabljaku gdje je nekad bio hotel Durmitor napravi novi hotel. Koliko su te strane investicije značajne za promociju naše zemlje kao elitne turističke destinacije?
„Zaista nešto sa čime ćemo u CG biti ponosni pogotovo kada je u pitanju sjever CG.
Ovo na Žabljaku otvaranje hotela Durmitor i upravljanje od strane brenda koji već upravlja sa hotelima na Primorju će sigurno biti jedan kavlitet više u CG i poruka za ostale investitore koji imaju svoje brendove u primorskom dijelu da i na sjeveru CG otvaraju hotele takve i slicne kategorije“.
Radak Kukavičić je istakla da je naša zemlja na dobrom putu da postane cjelogodišnja turistička destinacija sa ponudom tokom svih 365 dana.
Nacionalna turistička organizacija u saradnji sa lokalnim, kao i sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i turističkom privredom promoviše našu zemlju na regionalnim i na evropskim emitivnim tržištima, a akcenat stavljaju na ona tržišta sa kojima imamo dobru avio povezanost.
Anima – za bezbjednost Kotora i u Kotoru – foto Boka News
Centar za žensko i mirovno obrazovanje “Anima”, u ponedjeljak 25. novembra u 12 sati na Trgu od oružja u Kotoru organizovaće performans pod nazivom “Ne damo naše živote za vaše prljave rabote” sa ciljem da skrenemo pažnju na sve prisutno nasilje nad ženama u društvenoj realnosti.
Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama počinje kampanja
koja kod nas, kao i u cijelom svijetu, ukazuje na sve prisutno nasilje nad ženama, kao i na aktivnosti koje države (ne)preduzimaju da se nasilje smanji.
Naša Vlada, Parlament i institucije se nedogovorno odnose prema nasilju nad ženama, ne implementiraju usvojene deklaracije, rezolucije i akcione planove. Uporno istrajavaju na relativiziranju svih vrsta nasilja nad ženama uvažavajući donekle samo ono koje se dešava u porodici. O institucionalnom nasilju se ćuti i samo pojedinačni primjeri ukazuju na dubinu problema.
U društvenoj realnosti sve vidljiviji i prisutniji su faktori koji doprinose nasilju nad ženama: siromaštvo, eksploatacija, nekažnjivost zločina , zarobljene institucije i militarizacija društva uz uobičajenu, čak normalizovanu, korupciju, kriminal i strah. Sve ovo podržano nacionalističkim ideologijama i potkrijepljeno tzv. patriotskim borbama i obmanama čini da su žene u najtežoj situaciji od početka pregovora za ulazak u EU. Karikaturno i cinično djeluju/izgledaju akcije ženske političke mreže na povećanju broja žena u parlamentu.
Aktivistkinje Anime, izuzetno zabrinute zbog razvoja političke krize i posljedica koje ona može imati na živote žena, pozivaju sve žene da zahtijevaju svoja prava i izbjegavaju svrstavanja uz postojeće političke aktere – stoji u saopštenju Centra za žensko i mirovno obrazovanje “Anima”.
Kao da se sve zlo ovoga svijeta sručilo na neretvanske poljoprivrednike. Samo što su pomislili da su mandarine dobro rodile i da će se moći prodati, iznenada su došli problemi s otkupom, niskom cijenom, velikom količinom otpada, zatvaranjem otkupnih centara, čudnim načinom vaganja i kalibriranja.
Pojedinci su na otkupe dovozili deset tona da bi im se devet tona proglasilo otpadom jer se plodovi nisu uklapali u zadane gabarite (bili su sitni ili krupni, više ili manje napuhani). I kako to već biva, zlo nikada ne dolazi samo. Neretvom već dva tjedna hara olujna južina, praćena enormnom količinom kiše, dovoljno da uništi berbu ili ono što je od berbe ostalo.
Zbog nevremena se mandarine ne mogu brati, plodovi se zbog vlage napuhuju na stablima, a takva mandarina nije dalje za prodaju, olujna južina ih trga sa stabala i tako ostaju truliti na plantažama. S južinom je stigla i nova pošast kojoj se voćari nisu nadali – puževi. Ono što nije uništila vlaga, dokrajčili su oni. Brste sve pred sobom, ne štede ni koru stabla.
Prijeti i voćna muha
– Jedna gajba se ubere a tri se bace – kažu nam ogorčeni voćari. Ovo vam je jad i borba za goli život. Daleko smo mi od bogate Kalifornije, kako netko zove dolinu Neretve – rekao nam je jedan proizvođač mandarina, kojemu je na stablima ostalo više od vagona plodova.
Posebno su ugroženi oni koji imaju kasnije sorte i klementine koje tek dospijevaju, a vlaga i južina ih svaki dan sve više i više uništavaju. Na kraju se postavlja pitanje gdje će se zbrinuti tolika količina trulih mandarina.
Na gradske deponije trule mandarine ne mogu jer se zahtijeva duboko zakopavanje upravo kako bi se suzbilo širenje sredozemne voćne muhe, koja je veliki štetnik u voćarstvu, a napada i povrtlarske kulture. Naime, muha ubode plod mandarine ili breskve, a može i rajčice ili paprike u kojoj se razvija ličinka i takav plod truli.
Zna se da na stablu ne smiju ostati jer su leglo sredozemne voćne muhe, koja će uništiti i iduću berbu ako se razmnoži u tolikoj mjeri. I samo Ministarstvo poljoprivrede je voćarima na početku berbe isplatilo dvadeset milijuna kuna, otprilike desetak tisuća kuna po hektaru, što je namijenjeno zbrinjavanju trulih plodova, ali nitko nije računao da će kiša i južina trajati neprestano petnaestak dana.
– U protekla dva tjedna proizvođači mandarina su mogli iskoristiti za berbu samo nekoliko dana. Neobrane rane i srednje rane sorte mandarina su u fazi fiziološke zrelosti, što samo po sebi ne daje trajnost proizvoda. Prema podacima DHMZ-a, od početka studenoga u dolini Neretve palo je više od 200 mm kiše, a zabilježeni su udari juga od 138 km/h – ističe agronom Željko Bjeliš.
– Uz navedene klimatske uvjete koji nas prate protekla dva tjedna, pretpostavljamo da će biti nemoguće ubrati mandarine normalne kondicije te da će preostale neubrane mandarine propasti – predviđa Bjeliš.
Veliki otpisi robe
Kao što smo već rekli, izrazito je velik napad puževa.
– Ma, možete zamisliti kolika je najezda tih puževa, sve ogoliše! Ovo je jedini slučaj na svijetu da su puževi brži od čovjeka. Prije oni obrstiše negoli mi možemo pobrati mandarine – kazali su nam neretvanski voćari, koji nisu zadovoljni s funkcioniranjem otkupnih centara. Ipak, o tome ne žele javno govoriti jer će opet te otkupljivače morati moliti da im otkupe mandarine.
Kako doznajemo, na pojedinim otkupima su enormno veliki otpisi robe, koji su kod nekih otkupljivača transparentni i proizvođači se pozivaju u vrijeme kalibriranja, dok se kod drugih bez imalo milosti otpisuje i do 90 posto preuzete robe, bez prisutnosti proizvođača. Zbog toga, ali i zbog kratkotrajnosti proizvoda, proizvođači posljednjih dana radije mandarine prodaju na metkovskoj veletržnici, gdje cijena mandarina u pojedinim danima raste iznad 2,5 kuna, dok na otkupima uz najbolju kvalitetu teško dostiže prosječnu cijenu od 1,50-1,70 kuna.
Elementarna nepogoda?
Situacija je toliko loša da je Neretvanska mladež, udruga koja okuplja proizvođače mandarina, uputila zahtjev jedinicama lokalne uprave da proglase stanje elementarne nepogode za dolinu Neretve.
Da je stanje sa mandarinama kritično, slaže se i proizvođač Neven Mataga. On smatra da će sigurno pet do deset tisuća tona mandarina propasti zbog južine i kiše:
– Ako se ovako nastavi, a prognoziraju još četiri-pet dana veliku količinu kiše, to će sve propasti.
Ove jeseni na plantažama od Metkovića do Ploča planirano je ubrati oko 40 tisuća tona mandarina. Riječ je o lošijem urodu u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila rekordna. Stoga su voćari mislili da neće biti problema s plasmanom na tržištu, ali su se očito prevarili jer južinu i kišu nitko nije mogao predvidjeti.
Brodosplit gradi tehnološki napredan brod za polarne ekspedicije, ugovoren s američkom tvrtkom Quark Expeditions, koji će se zvati Ultramarine i moći će primiti 200 putnika, izvijestili su u subotu iz splitskog brodogradilišta.
Gradnja je ugovorena s američkom tvrtkom Quark Expeditions, u sastavu Travelopia grupacije koja okuplja najraznolikiju paletu svjetskih kompanija specijaliziranih za avanturistička putovanja, navodi se u priopćenju Brodosplita.
Brod za polarne ekspedicije duljine 128 metara, širine 21,5 metara i težine 13.500 bruto tona zaplovit će 2020. godine, a moći će primiti do 200 putnika u prostranim kabinama i javnim prostorima.
“Ultramarine će biti operativna baza za polarne avanture bez premca. Novi brod u rukama najiskusnijeg tima u ekspedicijskoj industriji omogućit će gostima da odu dublje u polarna područja nego ikada prije, zadržavajući uvijek isto poštovanje prema prirodi, što je uvijek bila glavna smjernica tvrtke Quark Expeditions. Uz to će gostima omogućiti da provedu svoje dane doživljavajući avanture izvan broda koje su i učinile Quark Expeditions tako popularnim. A kada se jednom vrate na brod nakon dana provedenog na polarna istraživanja, moći će se odmoriti i opustiti u modernom, suvremenom prostoru vrhunske kvalitete”, dodaju se u priopćenju.
Brod Ultramarine bit će novi ponos hrvatske brodogradnje i pozitivan iskorak Brodosplita na tržište putničkih brodova do 200 metara duljine na kojem hrvatska brodogradilišta mogu konkurirati i poziciji nezaobilaznog europskog brodogradilišta koji gradi vrlo složene brodove na kojima ostvaruje profit i postiže visoku konkurentnost, ističu iz Brodosplita.
Papa Franjo, govoreći u jednom od dva grada pogođena atomskom bombom u povijesti, pozvao je u nedjelju na ukidanje nuklearnog oružja, rekavši kako je njegovo puko posjedovanje izopačeno i neodrživo.
“Posjedovanje nuklearnog i drugog oružja za masovno uništenje nije odgovor na čežnju za mirom”, rekao je Franjo u poruci u Nagasakiju u Parku hipocentra atomske bombe, mjestu detonacije bombe koju su Sjedinjene Države bacile 9. avgusta 1945, trenutno usmrtivši 27.000 ljudi.
“Naš je svijet obilježen perverznom dihotomijom koja pokušava obraniti i osigurati stabilnost i mir putem lažnog osjećaja sigurnosti potpomognutim mentalitetom straha i nepovjerenja”, rekao je papa govoreći po jakoj kiši.
“Mir i međunarodna stabilnost nespojivi su s pokušajima stvaranja straha od zajedničkog uništenja ili prijetnje totalnim istrebljenjem”, rekao je.
Nagasaki je bio drugi grad na koji je bačena atomska bomba za vrijeme Drugog svjetskog rata. Kasnije u nedjelju, papa bi trebao posjetiti Hirošimu, poprište prve eksplozije u kojoj je na mjestu ubijeno oko 78.000 ljudi.
Oko 400.000 drugih umrlo je na kraju od radijacijskih bolesti i ozljeda uzrokovanih dvjema bombama koje je Amerika bacila u nastojanju da privede rat kraju.
