U nautičkom čarteru Hrvatska je svjetska velesila i pokriva čak 40 posto svjetske čarter flote, piše u utorak Večernji list.
Nautičkim čarterom u Hrvatskoj se godišnje koristi pola milijuna gostiju kojima je na raspolaganju flota od čak 4378 jahti i brodica. Prema podacima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u RH je registrirano 2762 čarter-kompanija, od kojih je 930 aktivno. One iznajmljuju, prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), 1956 brodica, 2166 jahti na jedra i 256 motornih jahti.
Ukupna flota plovila u Hrvatskoj broji 126.033 brodica i 3118 jahti. Za kontrolu tehničke ispravnosti tih plovila nadležne su lučke kapetanije za plovila do 12 metara dok je Hrvatski registar brodova (HRB) nadležan za brodove duže od 12 metara.
Pomoćnik ravnjatelja HRB-a Andro Vidjak poajšnjava da brodovi u čarteru moraju ići svake godine na tehnički pregled dok plovila za osobnu upotrebu na redovni pregled idu svakih pet godina, a osim toga provode se i nenajavljene inspekcije resornog Ministarstva mora. U tom ministarstvu kažu da inspektori i ovlašteni djelatnici lučkih kapetanija godišnje obave oko 7000 inspekcijskih pregleda i otvrde oko 2000 prekršaja.
Čarter gosti ostvare više od tri milijuna noćenja u Hrvatskoj. U HGK kažu da prema istraživanju Tomas iz 2017. prosječna potrošnja “čarteraša” iznosi 183 eura dnevno dok je prosjek hotelskog gosta 75 eura po danu, piše u utorak Večernji list.
Pregovori Vlade i konzorcijuma koji čine češka kompanija Philibert.a.s. i kompanija Vile Oliva biznismena Žarka Rakčevića o zaključenju ugovora o prodaji 56,48 odsto akcijskog kapitala Instituta “Dr Simo Milošević” se nastavljaju najvjerovatnije u prvoj polovini septembra. Nesuglasice oko par pitanja postoje i nadamo se da će u pregovorima do kraju godine biti prevaziđene, kazao je Pobjedi suvlasnik Šajo grupe Žarko Rakčević.
Nesuglasice se, objasnio je, odnose na dio sporova koji nijesu bili u potpunosti prikazani u tenderskoj dokumentaciji, a za koje smatra da će postići dogovor. Ističe da u javnosti kruže razne spekulacije, uključujući i izjave Nebojše Medojevića, koje su daleko od istine.
“S obzirom na ranija loša iskustva sa potencijalnim kupcima Instituta, uvjeravam građane da nije riječ o off shore firmama, već o ozbiljnom kon zorcijumu”, rekao je Rakčević i podsjetio da se obavezuju da minimalnim ulaganjem od 28 miliona eura u infrastrukturu i unapređenjem ponude u narednih pet godina dovedu zdravstvene kapacitete na nivo od četiri, a Titovu vilu pet zvjezdica.
Istovremeno, zadržaće zdravstveni program za građane Crne Gore, kao i kvalitetne višeđecenijske ugovore i potpisati nove sa inostranim partnerima.
“Očekujem nastavak pregovora u prvoj polovini septembra i dogovor oko spornih stvari”, naglasio je Rakčević koji ističe da nemaju vremena, ni njegova kompanija ni češki partner, da se bave neistinama zlonamjernika.
NEISTINE
“Neistina je da ćemo tamo da radimo stanove za tržište. To nije naša namjera, a nije ni moguće planskom dokumentacijom, jer je prostornim planom taj prostor namijenjen isključivo za zdravstveni turizam. Druga priča je o nerealno niskoj prodajnoj vrijednosti, a pri čemu se ne postavlja pitanje zašto su propale prethodne četiri prodaje”, ističe Rakčević i dodaje da su u posljednjoj, petoj prodaji, odustale dvije velike kompanije koje su otkupile tendersku dokumentaciju.
“Kupujući Institut kupujete i 4,5 miliona duga, kratkoročnih i dugoročnih kreditnih obaveza i veliki broj sudskih sporova. Samo spor sa Jugobankom iz 1992. godine sa kamatama je 6,3 miliona eura, a realno može biti izgubljen. Jedan broj radnih sporova koji mogu nastati, a vezani su za period prije objavljivanja tendera, mogu biti višemilionski. Država insistira, po prvi put, da spor sa Jugobankom bude na teret kupca i mi smo to prihvatili. Ali dio sporova ili potencijalnih sporova nastalih prije zatvaranja transakcije nije prikazan i oko toga postoje različita viđenja. Za to treba postići dogovor”, rekao je Rakčević.
On objašnjava da je partneru iz Češke teško objasniti režim vlasništva, jer Institut trenutno ima pravo korišćenja, a ne svojine nad zemljištem.
“Razumijem kad neko misli da Institut ne treba privatizovati, ali je drugačije kad se plasiraju neozbiljne i neistinite tvrdnje”, naglasio je Rakčević i podsjetio da je indikativno i kolika je aktuelna i dugogodišnja vrijednost akcija te kompanije na berzi.
“Danas čitav Institut na Montenegroberzi vrijedi 10,4 miliona eura i nema nikakve trgovine akcijama ni za 27,5 eura. Vlada je svojih 56,48 odsto akcija nudila 46 eura po akciji”, kaže Rakčević, tvrdeći da su “neistine i gluposti da je kupovina Instituta dogovorena preko advokatske kancelarije Ane Đukanović, a uz dogovor Vučića, Đukanovića, braće Karić i drugih aktera svemirske zavjere”.
Napominje da je njihovom češkom partneru majka kompanija Cimex grupa do sada uspješno realizovala slične turističke poduhvate. Dio Cimex grupe je skoncentrisan na rehabilitacioni i zdravstveni turizam i kao lanac Orea posjeduju 13 hotela u Češkoj, od kojih su tri rehabilitaciona centra, te deset hotela uglavnom sa četiri zvjezdice, odnosno dvije hiljade soba i 4.100 ležaja.
BISERNA OBALA
Dodao je da su kompanije unutar Šajo grupe koncentrisane na ino turizam, posluju dominantno sa turoperatorom „Thomas Cook“ i najviše sarađuju sa tržištima Francuske, Belgije, Skandinavije, Rusije. Nedavno su otvorili hotel sa četiri zvjezdice „Pearl Beach“ u Čanju, na prostoru od devet hektara. Hotel posluje u sklopu HTP Vile Oliva, koje su početkom godine postale većinski vlasnik kompanije AD Recreatours Beograd, koja u svom sastavu ima turističko naselje „Biserna obala“ u Čanju, hotel „Šumadija“ u Rafailovićima, te hotele na Kopaoniku i Srebrnom jezeru.
“U Rekreaturs u Čanju se ništa nije ulagalo 30 godina i postalo je zastiđe. U kratkom roku smo, sa partnerima, uspjeli da 133 smještajne jedinice dovedemo sa jedne na četiri zvjezdice, kao i hotel „Zlatibor“ sa 95 soba osposobimo na kategoriju sa tri zvjezdice”, kazao je Rakčević.
Do sada je, tvrdi, uloženo 2,5 miliona i planiraju da do 1. maja 2020. godine sa operatorom TUI naprave rizort ,,Fun and Sun“i ulože još deset miliona. Poslije postojećeg pisma o namjerama će, ističe Rakčević, postpisati ugovor sa TUI na tri godine, koji će im obezbijediti 300.000 noćenja sa garantovanim godišnjim višemilionskim prometom.
“Nekad je ovdje bilo 900 soba, ali se dio ne može koristiti. Realno je da bude 500-600 soba i apartmana visoke kategorije, sa pratećim sadržajima. Za narednu sezonu biće spremno 350 smještajnih jedinica gdje bi TUI koristio do 300, a dvadesetak odsto bi bilo ostavljeno za druge partnere”, napomenuo je Rakčević.
On navodi da ovaj klub rizort sa TUI-em, može da “podigne” i repozicionira Čanj kao destinaciju koja je niskoplatežna i gdje sezona traje jedva 60 dana.
“Sa firmom smo kupili i velike probleme. Od neplaćenih dažbina Crnoj Gori i Srbiji, dobavljačima, doprinosa radnicima, taksa… Veći dio sistema smo stabilizovali, a planiramo da sve dugove izmirimo i postavimo firmu na zdrave noge”, kazao je Rakčević, koji smtra da je proteklih godina napravljen bolji poslovni ambijent i poreska politika, ali da u koncipiranju konkurentnog turističkog proizvoda treba prevazići biznis barijere.
PROBLEMI
“Teško je objasniti zabranu adaptacije objekata koji nisu pod posebnim režimom zaštite, kao što je slučaj sa „Bisernom obalom”, koja ima upotrebnu dozvolu i jednu zvjezdicu, ali je nebezbjedna. Zamjena trule bravarije ili ograde tretira se kao rekonstrukcija, što bi značilo da svako prilikom zamjene dotrajale bravarije treba da prođe kroz proceduru izrade tehničke dokumentacije, revizije prijave građenja, nadzora, tehničkog prijema i pribavljanja upotrebne dozvole. Ako su propisane kazne do 40 hiljada eura ako nemate lift ili rampu za lica sa smanjenom pokretljivošću, nije logično da imate opstrukciju u dobijanju dozvola za njihovu izgradnju “,ističe Rakčević.
Rakčević kaže da turističko naselje „Vile Oliva“ u Petrovcu posluje dobro.
“U odnosu na rekordnu 2018. godinu, imamo pet odsto manje noćenja, ali u finansijskom smislu realno ćemo biti na nivou prošle godine, jer smo prešli na sistem „all inclusive”. Gosti su nam Francuzi, Belgijanci, Skandinavci, Rusi i radimo od sredine aprila do sredine oktobra”, kazao je Rakčević.
Radna snaga problem
Rakčević ističe da je radna snaga problem, koji u turizmu i građevinarstvu postaje dramatičan.
“Visoka je stopa nezaposlenosti, ali i migracije. Ako se nastavi ovakav trend ugrozićemo razvoj ne samo turizma i građevinarstva, već čitave ekonomije. Istovremeno imamo nedostatak kvalifikovane radne snage, sa realnim primjenjivim znanjima, zbog čega smo mi bili prinuđeni da dovedemo četiri kuvara iz Meksika”, kazao je Rakčević.
On dodaje da podržava prijedlog predsjednika PKCG Vlastimira Golubovića da se prihvati hrvatski model „godišnjeg sezonca“, koji šest mjeseci prima punu zaradu, tri mjeseca mu poslodavac isplaćuje 60 odsto, a tri mjeseca država.
“Vjerujem da bi jedan broj naših građana prihvatio takav model, a to bi bilo dobro i za poslodavce i za ekonomiju države”, kazao je Rakčević, koji smatra da dio krivnje za ovakvu situaciju imaju poslodavci koji posluju u sivoj zoni, ali i država koja bi trebalo da postepeno smanji opterećenje na zarade sa 66 na ispod 50 procenata.
Kazao je da je u prethodnom mjesecu u Šajo grupi angažovano 365 ljudi, što stalno zaposlenih, što sezonaca.
Prema dostupnim podacima, samo na području Hercegovačko-neretvanskog kantona ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra procjenjuje se na oko 500 MW.
Također, identificiran je značajan broj lokacija na području koje po svojim karakteristikama imaju veliki potencijal vjetra od Konjica do Ravnog.
“Najbolji vjetropotencijali su na sjevernom dijelu podveleškog platoa, Poljica Merdžan glava, Sveta gora, a osim toga, tu su i druge lokacije u blizini, poput Pločna, kao i u okolini Nevesinja, Grebak i Morine, te oko Stoca Hrgud. Sve su te lokacije ispitane i Podveležje definitivno ima puno bolje vjetropotencijale od drugih područja” kaže za Avaz prof. dr. Elvir Zlomušica, rektor Sveučilišta „Džemal Bijedić”. Upravo na području podveleškog platoa „Elektroprivreda BiH” (EPBiH) gradi „Vjetropark Podveležje” u koji će preko KfW banke uložiti 162 miliona KM. O ovom projektu, hvaljenom i osporavanom, skoro desetljeće se samo pričalo, a onda je početkom 2017. godine nova Uprava EPBiH potpisala ugovore s čelnicima Grada Mostara i HNK i otpočela realizaciju. Elektroprivreda BiH je za VE Podveležje, koja se nalazi 10 km od Mostara, dobila koncesiju na 30 godina.
Instalirana snaga VE Podveležje je 48 MW, a očekivana proizvodnja električne energije na godišnjem nivou je 130 GW. Iako se nakon potpisivanja ugovora iznosilo da će VE Podveležje sa svojih 15 vjetroagregata početi davati električnu energiju 2018. godine, cijela priča se, ipak, otegnula.
“EPBiH je ušla u SEEWIND projekt finansiran od Europske zajednice još 2010. godine. Druga je, evo, polovina 2019. i moramo priznati da ta priča dugo traje” kaže prof. Zlomušica. Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije EPBiH, ne misli tako. Nema većih kašnjenja, kaže on, u odnosu na dinamički plan.
“Trenutno je završen projekt izgradnje pristupnih puteva i montažnih platoa. U toku je ishođenje upotrebne dozvole za taj dio posla, kao i realizacija ugovora za izgradnju trafostanice. Taj posao bi trebao biti završen do listopada ove godine, jer zgrada trafostanice je u poodmakloj fazi. Nakon toga ostaje montaža i isporuka vjetroagregata. EPBiH je potpisala ugovor sa „Siemensom” i očekujemo početkom naredne godine da počne montaža prvih vjetroagregata na platou Podveležja” priča Salkić.
“Računamo da će s proljećem naredne godine i u onom momentu kada budemo montirali vjetroagregate trafostanica biti spojena na dalekovod i da ćemo moći isporučivati energiju u mrežu. Stoga, očekivanja su da će najkasnije početkom 2020. godine ugovor u potpunosti biti realiziran” ističe Salkić.
Uz VE Podveležje, EPBiH radi na realizaciji dva nova projekta, Bitovnja kod Konjica i na Vlašiću. Prva vjetroelektrana koju je BiH dobila je VE Mesihovina na području Tomislavgrada, koju je izgradila EPHZHB. U planu su i brojne druge vjetroelektrane u cijeloj BiH, ali realizacija tih projekata ide puževim korakom, piše Avaz.
Stanovnik Aljaske koji je krenuo da skuplja drva za zimu pokupio je neočekivano nešto sasvim drugo – 50 godina staru poruku u boci.
Tajler Ivanof pronašao je u boci pisamce napisano na ruskom, pa je na svom Fejsbuk profilu pozvao upomoć poznavatelje tog jezika da mu prevedu sadržaj poruke, objavio je BBC.
Pokazalo se da je pisamce napisao mornar s ruskog broda Sulak 1969. godine.
Priču o pronalasku objavili su ruski mediji, koji su ušli u trag autoru pisma, kapetanu Anatoliju Bocanenku.
Po riječima Ivanova, tražio je drva za ogrijev tridesetak kilometara zapadno od svog sela Šišmarefa kada je naišao na bocu s čepom od plute.
“Morao sam da upotrijebim priličnu snagu. Upotrijebio sam i zube kako bih ga izvukao”, kazao je Ivanov za list “The Nome Nugget”.
Boca je iznutra i dalje bila suva i mirisala je na vino ili nešto slično, ustajali alkohol. Poruka je bila suva”, svjedoči pronalazač poruke u boci.
Njegova molba za pomoć na Fejsbuku urodila je plodom pa se je mogla pročitati ova poruka: “Srdačan pozdrav! S glavnog broda ruske dalekoistočne flote VRXF Sulak. Pozdravljam vas koji pronađete ovu poruku i pozivam da se javite na adresu Vladivostok-43 BRXF Sulak cijeloj posadi. Želimo vam dobro zdravlje i dug život, kao i srećnu plovidbu. 20. juna 1969.”
Kada je kapetan Bocanenko, sada 86-godišnjak, doznao za pronalazak poruke, suze radosnice grunule su mu na oči.
“Izgleda kao moj rukopis. Sigurno! Istočna trgovinska ribarska flota!”, kazao je za rusku tv stanicu Rosia 1.
Kapetan Bocanenko nadgledao je gradnju broda Sulak 1966. te zaplovio na njemu 1970.
Pronalazač poruke u boci Ivanof kazao je da je oduševljen kako je mala poruka izrasla u cijelu priču dodavši da će razmisliti o tome da i sam napravi nešto slično i jednoga dana uputi poruku u boci.
“To je nešto što bih vjerovatno mogao da napravim s mojom djecom u budućnosti”, kazao je. “Samo poslati poruku u boci i vidjeti kuda će dospjeti”.
Plovilo kojim je udaren ronilac (Foto: Siniša Luković)
Četrdesetogodišnji Novopazarac V.B. nastanjen u Njemačkoj, zadobio je teške tjelesne povrede u nesreći na moru koja se desila danas oko 16.10 u akvatorijumu zaliva Trašte, u blizini u marine Luštica Bay u Krtolima kod Tivta.
Na V.B. je dok je ovaj ronio neposredno ispod površine vode oko 220 metara zapadno od glavnog lukobrana marine Luštica Bay, iz za sada nepoznatioh razloga naletio RHIB gliser tipa „tempest 850“ (TV 190) kojim je upravljao P.K. (39) iz Podgorice. Ronilac je pritom zadobio teže povrede donjih ekstremiteta.
P.K. je, kako nezvanično saznajemo, povirjeđenog čovjeka izvukao iz mora na svoje plovilo i odmah ga transportovao do obližnjeg turističkog naselja Luštica Bay gdje je roniocu rane najprije sanirala jedna turistkinja – ljekarka specijalistkinja hirurgije koja se tu slučajno zatekla. Tretman povrijeđenog potom je preuzela ekipa Hitne pomoći iz Tivta koja je V.B. transportovala na dalje liječenje u specijalnu ortopedsku bolnicu u Risan.
Kako nezvanično saznajemo, povrijeđeni ronilac je van životne opasnosti.
O incidentu je obaviještena Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore, policija i Osnovno državno tužilaštvu o Kotoru, a na lice mjesta se po pozivu policije, uputio i nacionalni istražitelj za pomorske nesreće Aleksandar Božović koji je obavio uviđaj. Tužilaštvo je nakon saslušanja, P.K. odredilo zadržavanje u pritvoru.
Istraga koja je u toku utvrdiće sve aspekte ove popmorske nesreće jer su danas u opticaju bile dvije verzije – prva po kojoj je V.B. navodno povrijedilo isto plovilo koje ga je prethodno dovezlo na poziciju gdje je on zaronio, i druga po kojoj je on, ušavši u more na obližnoj maloj divljoj plaži između Luštice Bay i kupališta Almara Beach, ronio na udaljenosti od oko 200 metara od obale, na sred plovnog puta kojeg koriste moga plovila i da pritom uopšte nije upotrebljavao adekvatnu signalnu plutaču sa zastavicom.
Opština Tivat je u „riješavanje stambenih pitanja“ čelnika i zaposlenih u lokalnoj upravi i ovdašnjim javnim preduzećima i ustanovama, u protekle tri godine od kada traje mandat aktuelne DPS-SD-HGI lokalne uprave, kroz izdvajanja iz gradskog budžeta, odricanje od naplate dadžbina i poklanjanje opštinske imovine, potrošila preko dva ipo miliona eura.
Pokazuju to podaci do kojih smo došli analizom onoga što je aktuelna tivatska vlast učinila sprovodeći više nego kontroverznu stambenu politiku koja zaposlenima u lokalnoj upravi i ovdašnjim funkcionerima omogućava povlastice kakve su nezamislive za sve ostale građane.
NVO Institut alternativa je podnijela inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o održavanju stambenih zgrada koje Vlada i opštine koriste kao osnov za donošenje i primjenu odluka o rješavanju stambenih potreba funkcionera i službenika uprave. Podaci o dodjela stanova i kredita iz javnih fondova dobrostojećim funkcionerima i činovnicima po izuzetno uslovima, izazvala je ovih dana pravu buru negodovanja u crnogorskoj javnosti
Opština Tivat dvanaest svojih službenika koji su posljednji iskoristili ovu priliku, častila sa ukupno čak 69.263 eura novca svih žitelja tog grada. Toliko naime, iznosi oprošteni dio kredita od ukupno 89.998,50 eura koliko je činovnicima Opštine, iz gradskog budžeta podijeljeno na samom kraju 2018., kada je Komisija za riješavanje stambenih potreba službenika i namještenika Opštine Tivat, utvrdila rang listu po prijavama prispjelim na konkurs što je raspisan 28.novembra prošle godine.
„Vijesti“ su na osnovu Zakona o slobnodnom pristupu informacijama, iz kabineta predsjednika Opštine dr Siniše Kusovca (DPS) dobili ugovore koje je gradonačelnik 28.decembra 2018. potpisao sa 12 službenika i namještenika lokalne uprave kojima su dodijeljeni krediti „za poboljšanje uslova stanovanja“. Pojedinačno, ti krediti su se kretali od 4.084 do 9.911 eura, ali su, zahvaljujući primjeni riješenja iz „Odluke o riješavanju stambenih potreba službenika i namještenika organa lokalne uprave Opštine Tivat“ (Sl.list CG – Opštinksi propisi broj 025/15 i 048/17), iznosi koje će korisnici kredita u konačnom, vratiti Opštini, umanjeni čak i do 80%, pa će svi oni lokalnoj upravi vratiti ukupno samo 20.737 eura.
Krediti su, zavisno od slučaja, dodijeljeni na rok vraćanja od pet ili deset godina, a mjesečne rate u kojima ih njihovui dobitnici vraćaju lokalnoj samoupravi su više nego sdimbolične i nezamislive kod bilo koje komercijalne banke – kreću se od 11,28 do maksimalnih 35,8 eura mjesečno. Šefica kabineta tivatskog gradonačelnika Blaženka Pajović (DPS) međutim, u svim „Vijestima“ dostavljenim ugovorima koje su dobitnici kredita potpisali sa gradonačenikom, Kusovcem, izbrisala je njihova imena, a u nekim slučajevima čak i podatke o radnoj poziciji koju oni pokrivaju u Opštini.
Pajović je u telefonskom razgovoru sa novinarom ostala uporna u svom tumačenju da je u ovom slučaju čak i ime svake osobe iz lokalne uprave koja je čašćena hiljadama eura novca građana Tivta „zaštičeni lilni podatak jer zašto bi neko trebao da zna da je konkretnmo taj i taj službenik Opštne uzeo kredit“. Ona je pri tom stavu ostala čak i nakon upozorenja da se iz pojedinih ugovora vidi da su kredite dobile i osobe koje pokrivaju dužnosti sekretara ili rukovodilaca organa Opštine, a koje su po Zakonu o spriječavanju korupcije, javni funkcioneri i kao takvi su dužni da u imovinskim kartonima prijave ovakve i slične promjene svoje imovine u iznosima većim od 5 hiljada eura.
Opština Tivat
Aktuelna vlast u Tivtu čiji je mandat započeo u maju 2016. do ovog posljednjeg slučaja, nije dijelila stambene kredite svojih niže pozicioniranim zaposlenima, ali je krajem 2017. dva mnogo izdašnija i bukvalno poklonjena kredita, dala tadašnjoj gradonačelnici dr Snežani Matijević (DPS) i Kusovcu koji je tada bio na dužnosti potpredsjendika Opštine.
Njih dvoje su tada iz gradske kase dobili ukupno 83 hiljade eura za „poboljšanje uslova stanovanja“. Kusovac je dobio 52 hiljade eura, a Matijevićka 31 hiljadu. Riječ je formalno o „kreditu“ koji im je odobren shodno „Oglasu za riješavanje stambenih potreba lica koja bira ili imenuje Skupština opštine i Predsjednik opštine i drugih lica čiji je rad od posebnog interesa za opštinu“, a od čega će Kusovac u narednih 20 godina Opštini Tivat vratiti samo petinu dobijene sume, odnosno iznos od 14.560 eura, dok će Matijevićka u 10 godina, vratiti samo samo 6.735 eura. Mjesečna rata koju Kusovac vraća Opštini na čijem je sada čelu, iznosi 60,66 eura, dok Matijevićka vraća 67,30 eura. Ovakvim kreditnim aranžmanom, njih dvoje su čašćeni sa ukupno čak 61.705 eura novca građana Tivta.
„Vijesti“ su nedugo pošto su dvoje tivatskih čelnika dobili novac, objavile dokumentaciju koja pokazuje da je Kusovcu koji je u međuvremenu u fotelji gradonačenika naslijedio Matijevićku, kredit dodijeljen protivno propisima jer mu je Opština Tivat već jednom – 1999. riješila stambeno pitanje ustupivši mu tada uz simboličnu naknadu od 2.542 eura i odloženo plaćanje na pet godina, opštinski plac od 533 kvadrata na Seljanovu, radi izgradnje porodične kuće. Iako na to po riješenju SO Tivat iz avgusta 1999.-te nije imao pravo da uradi prije isteka roka od pet godina, Kusovac je već tri ipo godine kasnije, u martu 2003. taj plac i na njemu započetu kuću od 150 kvadrata, preprodao trećem licu za 40.000 eura, odnosno 16 puta veću cijenu od one koju je on trebao platiti Opštini Tivat. Nakon toga aktuelni tivatski gradonačelnik godinama je bio vlasnik ili suvlasnik čak tri stana u Tivtu, koji su naprasno 2015. nestali iz njegovih imovinskih kartona, bez da je Kusovac prijavio primjenu imovine veću od 5.000 eura, što je kao javni funkcioner, morao učiniti po zakonu. On je potom krajem 2017. godine priložio dva fiktivna ugovora o navodnoj zajedničkoj izgradnji stambene zgrade u Pod Kuku u kojoj već desetak godina ima dva stana, te o navodnoj „kupovini u izgradnji“ stana od 80 kvadrata u tom objektu, a što mu je bio osnov da mu Opština odobri novi „kredit za riješavanje stambenog pitanja“ od 52.000 eura.
Kusovac je nakon svega, kazao da zbog tog skandala neće podnijeti ostavku, indirektno poručivši da u tome nije bilo ničeg protivzakonitog.
„Nemam potrebu da se pred bilo kime povlačim. Ostavka se ne podnosi na ime ličnih želja novinara, već samo na osnovu činjenica koje eventualno konstatuju nadležne institucije sistema. Ako sam se ogriješio o zakon neka instutucije sistema odrade svoj posao.“- rekao je gradonačelnik, pozivajući novinara koji je objavio priču o njegovim malverzacijama, da se „povuče iz novinarske djelatnosti zbog kršenja Zakona o zaštiti ličnih podataka“.
Zanimljivo da Opština Tivat nije odustala od kontroverzne prakse davanja „pozajmica i kredita“ iz gradskog budžeta izabranima, iako podaci pokazuju da oni koji ih dobiju, taj novac ne vraćaju kako je planirano. Tako je Opština Tivat prema završnom računu budžeta za 2018. od planiranih 17.000 eura „primitaka od otplate kredita datih fizičkim licima“, prihodovala nepunih 50%, odnosno iznos od 8.482,35 eura. Godinu ranije, takođe nije ostvaren planirani prihod od 17 hiljada eura po tom osnovu, ali je realizacija bila nešto bolja jer je naplaćeno 10.884 eura (64,02%). Aktuelno stabnje je još i gore jer je za prvih šest mjesecvi 2019. po ovom osnovu naplaćeno samo 4.445 eura, odnosno samo 26,1‚5% ukupnog za 2019. planiranog prihoda od 17.000 eura po osnovu vraćanja kredita datih pojedincima.
Kada je aktuelna vlast u maju 2016. započela svoj mandat, te godine je ukupan planirani prihod od vraćanja kredita datih fizičkim licima čak premašen za 26% jer je umjesto predviđenih 10.000, naplaćeno čak 12.655 eura. Opština Tivat inače, 2016. nije trošila novac iz gradskog budžeta na „pozajmice i kredite pojedincima“, dok je po završnom računu budžeta za 2017. kada su kredite dobili Matijevićka i Kusovac, na to potrošeno čak 100.000 eura.
Ipak, prva godina mandata aktuelne tivatske vlasti ostale je upamćena po ubjedljivo najvećem do sada trošenju javnih resusa tog grada za kućenje činovnika i funkcionera lokalne uprave. U avgustu 2016. gradonačečnica Snežana Matijević uručila je ključeve novoizgrađenih stanova u dvje stambene zgrade solidarnosti na Seljanovu, koje je Opština gradila u partnerstvu sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu izgradnju. U dva petospratna stambena objekta ukupne neto površine 8.767 metara kvadratnih, napravljeno je 140 stanova, od kojih je 107 pripalo Opštini Tivat i njenim javnim preduzećima i ustanovama.
“Opština Tivat je u cijeli projekat uložila katastarske parcele na Seljanovu, na lokaciji nekadašnjih švedskih baraka, ukupne površine 5.570 kvadrata, čija tržišna vrijednost iznosi 1.671.000 eura. Isto tako Opština Tivat je projekat podržala tako što je objekte oslobodila naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta u vrijednosti 657.444 eura.“- kazala je tada predsjednica Matijević.
Tivat-zarada foto Boka News
To znači da je samo kroz ovaj priojekat, Opština Tivat za kućenje svojih zaposlenih činovnika potrošila 2.328.444 aura imovine i sredstava kojan pripadaju svim žiteljima tog grada. Takva „finansijks injekcija“ omogućila je CFSSI-iju kod koga su oni kupili stanove, da ih kupcima proda po drastično umanjenoj cijeni od samo 790 eura po kvadratu, pa su prema računici koju je pred kameranma i mikrofonima izveo tadašnji predsjednik Odbora direktora CFSSI Danilo Popović, oni koji su dobili stanove u tom bloku, na razlici do pune tržišne cijene, zaradili čak 7 miliona eura.
Milionski vrijedna investicija Opštine u gradnju 140 „stanova solidarnosti“ na Seljanovu prije tri godine pretvorila se u skandal, jer su se ovdje mnogi opštinari „skućili“ po drugi,a neki i po treći put. Tamo su stanove koje otplaćuju na dugoročni kredit po krajnje subvencioniranoj cijeni, višestruko nižoj od tržišne, zbog lošeg Pravilnika o dodjeli i mogućnosti za manipulaciju koje im je on ostavio, dobili i brojni opštinski činovnici i funkcioneri koji su već poodavno imali riješeno stambeno pitanje. Oni su nakon toga, preprodali ili rentiraju svoju novu jeftinu nekretninu.
Uoprkos ovakvom iskustvu na Seljanovu, tivatska gradska DPS-SD-HGI uprava ne odustaje od ove kontroverzne prakse rasipanja opštinskih resursa za kućenje svojih činovnika i funkcionera, pa je tako administracija gradonačenika Kusovca za predstojeću sjednicu lokalnog parlamenta 20.avgusta, pripremila „Predlog odluke o pokretanju postupka izgradnje stambenih objekata“ po kojoj će na četiri urbanističke parcele u vlasništvu Opštine, ukupne površpine 2.435 kvadrata u zahvatu DUP-a„Mažina“, graditi stambene zgrade „u cilju rješavanja stambenih potreba: službenika i namještenika koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme u Opštini; lokalnih funkcionera u smislu Zakona o lokalnoj samoupravi; lica koja imenuje predsjednik Opštine i direktora javnih ustanova i privrednih društava u kojima je Opština vlasnik sa vlasničkim udjelom od 100%.“.
Opština ovo namjerava da realizuje po sistemu zajedničkog ulaganja sa zainteresovanim partnerom-investitorom koji može računati da će dobiti besplatan plac, završenu i revidovanu projektnu dokumntaciju za objekte, beplatne usluge nadzora nad obavljanjem građevinskih radova i biti oslobođen od obaveze plaćanja komunalija. Zauzvrat, on će Opštini u novim zgradama koje mogu imati ukupnu bruto građevinsku površinu od 3.113 kvadrata, dati odgovarajući broj stanova za njene funkcionere i namještenike. Imajući u vidu vrijednost zemljišta i komunalija, to znači da će Opština Tivat na ovaj način za kućenje svojih zaposlenih spiskati još najmanje milion eura imovine i sredstava svih žitelja tog grada.
*Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, Čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa u saradnji sa NVO Novi horizont i Institutom za javne financije, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.
Nakon snimka na kojem se vidi nekoliko delfina kod Kumbora, koji je emitovala RTCG, a koji je oduševio i kupače i gledaoce, direktor Instituta za Biologiju mora Mirko Đurović kaže za RTCG da kupači i učesnici u saobraćaju na moru, treba da obrate pažnju i da čuvaju delfine.
“To kažem zato što smo imali nemilih scena i prošlog i ovog ljeta i sa kornjačama, ali i bezopasnim ribama koje su zalutale u plićak. Delfini u Boki nijesu rijetkost, bilo ih je i po osam istovremeno”, kaže Đurović.
To su inteligentne odomaćene životinje, koje se lako sprijatelje sa čovjekom.
“Vjerovatnoća da delfini povrijede kupače vrlo je mala jer su izuzetno društvena bića.”
“Važno je međutim da ih kupači i vozači čamaca ne uznemiravaju kada ih vide već da ugase motore i puste ih da prođu”, rekao nam je Đurović, koji ističe da je more ipak njihov prostor, a ljudi su tu gosti.
Delfini i kornjače su zaštićeni raznim domaćim i međunarodnim direktivama, kaže Đurović.
On objašnjava da se delfini hrane ribom te da zato ribarima nijesu omiljeni.
“Međutim i ribari treba da znaju da je to prirodno stanište delfina i stoga da poštuju njihov prostor”, zaključio je Đurović.
Sukob mještana s rukovodstvom hotela „Palma” zbog zagrađivanja plaže kulminirao je u subotu kad su građani sklonili postavljene prepreke i obezbijedili pristup kupalištu. Iako su im inspektori Uprave za inspekcijske poslove u dva navrata naložili da nelegalne prepreke uklone, a treći put ih sami uklonili, rukovodstvo hotela je tvrdoglavo vraćalo stubiće. Privatno obezbjeđenje koje su angažovali je, po nalogu hotelskog obezbjeđenja, pokušalo fizički da spriječi građane u namjeri da uklone prepreke. Mještani su nakon intervencije obezbjeđenja pozvali tivatsku policiju koja je naložila obezbjeđenju da se udalji.
Mira Stojićević, koja godinama traži da im se obezbijedi slobodan pristup dijelu kupališta, kazala je da su mještani bili prinuđeni da sami reaguju.
-Čitavo ljeto imamo problem s hotelom „Palma”, jer odbijaju da oslobode dio plaže koji su bespravno zagradili. Oni su se oglušili o rješenja dvije inspekcije koje su dolazile i naredile im da to moraju da sklone. Potpisali smo peticiju i sakupili potpise, tražeći od glavnog inspektora iz UIP-a da se problem riješi. Uprkos tome, pozvali su obezbjeđenje naoružano pištoljima da čuva plažu. Ponovo smo reagovali i zvali inspektorku koja je sinoć došla sa svojom ekipom i uklonila stubiće, ostavljajući im čak i više prostora nego što su zakupili. Oni su tokom noći, u 3 sata, ponovo zagradili plažu i pozvali obezbjeđenje koje su iznajmili iz Nikšića. Sada smo se svi skupili i pozvali policiju koja im je naredila da se prepreke uklone i to pitanje konačno riješi, rekla je Stojićevićeva.
Uprava hotela je uoči sezone plažu ogradila velikim saksijama, a nedavno su postavili i metalne stubiće kako bi ograničili pristup kupalištu. Hotelsko obezbjeđenje dozvoljava kupanje samo gostima hotela, što je izazvalo ogorčenje mještana. Otkako je Morsko dobro prije dvije godine dozvolilo kompaniji „Primorje” da dio nekadašnje gradske plaže zakupi kao hotelsku plažu, nastao je problem zbog kog se bune najbliže komšije hotela.
Mimo ugovora proširili kupalište
Turistički inspektori Uprave za inspekcijske poslove 17.jula su utvrdili da je hotel „Palma“ mimo ugovora sa Morskim dobrom dodatno proširio hotelsko kupalište i naložili preduzeću „Primorje hotels & restaurants“ da ukloni postavljene prepreke.
-Uvidom u geodetsku skicu, od DOO „Geomap“ iz Herceg Novog od 9.jula 2019. utvrđeno je da je društvo „proširilo“ hotelsko kupalište u dijelu do mora za 8,57 metara na račun dijela datog na održavanje, pomenutim ugovorom, navedeno je, između ostalog, u inspekcijskom zapisniku.
Primorje: Prijave protiv kupača
Predsjednik odbora direktora „Primorje hotels&restaurants“ Božidar Draganić, najavio je da će zbogg štete na plažnom mobilijaru i poplačanom dijelu kupališta, protiv kupača danas podnijeti prijave. „Riječ je o pokušaju narušavanja javnog reda i mira. U ovoj zemlji postoji pravni poredak i mi ćemo, koristeći zakonske mogućnosti zaštititi naša prava. U tom cilju ćemo već u ponedjeljak podnijeti prijave protiv odgovornih lica“, rekao je Draganić.
U ranim jutarnjim satima u srijedu, 14. avgustaa, putnik s kruzera “Symphony of the Seas” kompanije Royal Caribbean pas je u more tokom plovidbe iz St.Kittsa za St.Thomas na američkim Djevičanskim Otocima.
Nakon izvještaja da je muškarac australske nacionalnosti nestao “Symphony of the Seas” se okrenuo i spustio čamac za spašavanje, izjavio je Royal Caribbean. Nakon opsežne potrage, posada broda pronašla je tijelo putnika. Brodar je izjavio da usko surađuje s vlastima i pomaže u istrazi koja je u toku.
“Symphony of the Sea” nastavio je plovidbu, a od srijede navečer brod je na putu prema privatnom otoku, Perfect Day at CocoCayu. U subotu, 18. avgusta, brod za krstarenje trebao bi se vratiti u svoju matičnu luku Miami na Floridi.
Deset ilegalnih kampista zatečeno je i sankcionirano u protekla tri dana u akcijama komunalnih redara Upravnog odjela za komunalni sustav Grada Poreč.
Redari su akcije, redovite tokm turističke sezone, provodili i samostalno i u suradnji sa službenicima Policijske stanicee Poreč i turističkim inspektorom.
Posljednje akcije provodile su se u srijedu, četvrtak i petak na području Gradskog kupališta, uvala Porto Busolo, Sveti Martin i Saladinka, te na javnim gradskim parkiralištima.
Riječ je uglavnom o lokacijama gdje se bespravni kampisti najčešće zaustavljaju za prenoćiti jedan ili više dana.
Komunalni redari su na kamperima u kojima nisu zatečeni vlasnici, njih pedesetak, ostavili opomene, jer ih se ne može sankcionirati s obzirom da se parkiran kamper na mjestu dozvoljenom za parkiranje ne može tretirati kao kampiranje ako ispred njega nisu postavljeni stolovi, nije razvučena tenda i drugo.
Kažnjavanje nepropisnog kampiranja provodit će se i u narednom razdoblju, ističu iz Grada Poreča.
