Projekat “Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora” našao se na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata Crne Gore, saopšteno je iz Opštine Kotor.
“Naime, raspisan je dvadeset četvrti poziv Zapadnobalkanskog investionog okvira (Western Balkans Investment Framework), a princip korišćenja sredstava iz ovog instrumenta zasniva se na dostavljanju predloga projekata. U procesu predlaganja projekta, neohodno je da predlagači projekta u fazi pripreme projektne prijave aktivno sarađuju s resornim ministarstvom u određenoj oblasti i da predloženi projekat bude na Jedinstvenoj listi prioritetnih infrastrukturnih projekata. Opština Kotor je napravila ključni korak ka dobijanju sredstava za izradu projektno-tehničke dokumentacije u vrijednosti od 3.000.000 eura, ali i obavila niz intenzivnih pregovora sa Ministarstvom kulture. Nacionalna investiciona komisija kojom predsjedava predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, je na sjednici održanoj 29. jula 2020. godine, razmotrila i usvojila ažuriranu Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata na kojoj se sada nalazi i projekat ‘Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora’.
Projekti koji se finansiraju iz ovog instrumenta, zasnivaju se na podijeljenosti između granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije koji dodijeljuje Evropska komisija kroz WBIF i same implementacije infrastrukturnog projekta koji se finansira dijelom iz kredita jedne od međunarodnih finansijskih institucija, a dijelom korišćenjem bespovratnih sredstava iz EU instrumenata.
Opština Kotor je pokrenula i proces pribavljanja pisma namjere od jedne od međunarodnih finansijskih institucija za finansiranje infrastrukturnih radova na projektu ‘Revitalizacija fortifikacione baštine Crne Gore – Gradski bedemi Kotora’. Ovo pismo i konsultacije sa Ministarstvom finansija o planiranju budžeta su preduslov za podnošenje predloga projekta u okviru poziva Zapadnobalkanskog investionog okvira.
Uporedo sa ispunjavanjem preduslova za korišćenje sredstava iz instrumenta WBIF, Opština Kotor već aktivno radi na aplikaciji za dobijanje granta za finansiranje izrade projektne dokumentacije cjelokupnih kotorskih bedema dužine 4,6 km u vrijednosti od 3 miliona eura. Javnost će biti obaviještena o ostvrenom napretku na ovom značajnom poduhvatu” – navodi se u saopštenju Opštine Kotor.
Sekretarijat za turizam i preduzetnišvo Opštine Tivat predstavlja inoviranu listu lokalnih poljoprivrednih proizvođača, koji su spremni svoje proizvode prodavati na kućnom pragu uz mogućnost dostave do krajnjih potrošača.
Na ovaj način nastavlja se uspješna praksa promocije lokalnog domaćeg proizvoda, dok se istovremeno pruža podrška lokalnim poljoprivrednim proizvođačima. Oni stiču priliku da promovišu i plasiraju svoje proizvode, odnosno svoj ulov, dok građani na jednom mjestu imaju objedinjene sve potrebne podatke i samim tim im je olakšan pristup do kvalitetnih domaćih proizvoda.
„Ovom prilikom pozivam i sve ostale zainteresovane registrovane poljoprivredne proizvođače sa teritorije opštine Tivat, da se uključe u ovu akciju kako bismo našim sugrađanima omogućili da na prilično jednostavan, a pri tom sa zdrastvenog aspekta bezbjedniji način od odlaska u trgovinu, dođu do zdravih i kvalitetnih namirnica” – istakao je Petar Vujović, sekretar Sekretarijata za turizam i preduzetništvo.
Opština Tivat nastaviće sa ovakvim i sličnim vidovima podrške malim poljoprivrednim proizvođačima, kako bi ova gazdinstva što lakše, i uz što manje negativnih posljedica, prebrodila aktuelnu situaciju.
U Crnu Goru će od sutra 7. avgusta moći da ulaze, bez dodatnih ograničenja, građani Azerbejdžana, Bjelorusije, Kanade, Rusije, Ukrajine i Zimbabvea, saopštilo je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT).
ULAZAK U CRNU GORU – DRŽAVLJANI CG I STRANCI SA PREBIVALIŠTEM U CG
Ulazak u Crnu Goru omogućen je svakom državljaninu Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i strancu sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori:
– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).
„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve.
– Uz negativan rezultat PCR, ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument)
„Žuta lista“: Albanija, Australija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Kosovo, Liban, Sejšeli i Singapur.
Obaveza posjedovanja testa ne odnosi se na djecu mlađu od pet godina.
– Državljanin Crne Gore sa prebivalištem u Crnoj Gori i stranac sa stalnim ili privremenim boravkom u Crnoj Gori ako ulazi u Crnu Goru iz neke od država izvan prethodne dvije liste država ili ako je u periodu od 15. dana prije ulaska do dana ulaska boravio u nekoj od država ili putovao kroz neku od država izvan prethodne dvije liste osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument) upućuju se po ulasku u institucionalnu izolaciju ili samoizolaciju u trajanju od 14 dana.
Samoizolacija podrazumijeva boravak u porodičnom smještaju ili drugom objektu uz ograničenje kretanja i praćenje zdravstvenog stanja lica kojem je samoizolacija određena, kao i svih članova njegovog zajedničkog porodičnog domaćinstva. Zdravstveno stanje prati nadležna epidemiološka služba u skladu sa rješenjem Sanitarne inspekcije.
Institucionalna izolacija podrazumijeva smještaj u objekat namijenjen za samoizolaciju i boravak lica koja imaju pozitivan rezultat testa na novi koronavirus i nemaju simptome bolesti, ne zahtijevaju medicinski tretman ali moraju biti pod nadzorom zdravstvenih radnika, na osnovu rješenja Sanitarne inspekcije, u skladu sa Protokolom postupanja sa oboljelima i kontaktima COVID-19 pacijenata Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
ULAZAK U CRNU GORU – STRANCI
15. Ulazak u Crnu Goru omogućen je stranom državljaninu uz sljedeće uslove:
– Bez dodatnih ograničenja ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa „zelene liste“ ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa „zelene liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan „zelene liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan „zelene liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).
„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambijai Zimbabve.
– Uz negativan rezultat PCR, ili ELISA ili ECLIA testa na COVID-19 star ne više od 72 sata ako ispunjava sva tri sljedeća uslova: 1: rezident je neke od država sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste ili je boravio najmanje 15 dana pred ulazak u Crnu Goru u državi sa prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 2: nije u periodu od 15. dana prije ulaska u Crnu Goru do dana ulaska boravio u nekoj od država izvan prethodne, „zelene liste“ ili ove „žute liste“, i 3: nije putovao u neku ili kroz neku od država izvan prethodne, „zelene liste“ i ove, „žute liste“ osim u tranzitu (tranzit je proputovanje bez zadržavanja, što se dokazuje uvidom u putni dokument).
„Žuta lista“: Albanija, Australija, Bosna i Hercegovina, Izrael, Kosovo, Liban, Sejšeli i Singapur.
Obaveza posjedovanja testa ne odnosi se na djecu mlađu od pet godina..
Nije moguć ulazak u Crnu Goru rezidenata država izvan prethodne dvije liste osim ako imaju dokaz (pečat u pasošu) da su proveli proteklih najmanje 15 dana do dana ulaska u Crnu Goru u nekoj od država sa „zelene liste“. (države Evropske unije – Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska; i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve i da u tom periodu nijesu posjećivali države izvan ove liste.
NAPOMENA: Prilikom ulaska posmatra se država čije je lice rezident, a ne država čiji je državljanin ako nije riječ o istoj državi. Na primjer: Državljanin zemlje izvan liste sa urednim boravkom u državi sa liste tretira se kao državljanin države sa liste jer je rezident države sa liste.
ULAZAK U CRNU GORU – IZUZETAK – POSEBNE KATEGORIJE
16. U skladu sa preporukama Evropske komisije iz navedenih kriterijuma izuzimaju se određene kategorija lica neophodnih za normalno funkcionisanje vitalnih servisa i usluga i lica koja predstavljaju jasan ekonomski interes. Posebni uslovi ulaska i kretanja kroz Crnu Goru Institut za javno zdravlje propisuje za:
– Zdravstvene radnike, zdravstvene istraživače i naučne radnike; – Lica koja vrše ili obezbjeđuju transport putnika i robe; – Diplomate akreditovane u Crnoj Gori, osoblje međunarodnih organizacija, vojno osoblje i radnike humanitarne pomoći u vršenju svojih funkcija – Određene kategorije putnika u tranzitu; – Lica kojima je potrebna međunarodna zaštita ili dolaze u Crnu Goru iz drugih humanitarnih razloga (poštuje se princip zabrane protjerivanja).
ULAZAK U CRNU GORU – IZUZETAK – nekomercijalni i povremeni vazdušni saobraćaj (tzv. generalna avijacija)
17. Omogućen je ulazak stranih državljana koji u Crnu Goru dolaze nekomercijalnim avio saobraćajem bez obzira na to iz koje države dolaze, uz poštovanje sljedećih privremenih mjera:
– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz neke od država sa „zelene liste“ nema dodatnih ograničenja prilikom ulaska.
„Zelena lista“: države članice Evropske unije (Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Holandija, Hrvatska, Irska, Italija, Kipar, Letonija, Litvanija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunija, Slovačka, Slovenija, Španija i Švedska) i Alžir, Andora, Azerbejdžan, Barbados, Bjelorusija, Brunej, Fidži, Filipini, Gruzija, Indonezija, Island, Jamajka, Japan, Jordan, Južna Koreja, Kambodža, Kanada, Kina, Kuba, Lihtenštajn, Madagaskar, Malezija, Maroko, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Norveška, Novi Zeland, Papua Nova Gvineja, Paragvaj, Rusija, Senegal, Švajcarska, Tadžikistan, Tajland, Trinidad i Tobago, Tunis, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Urugvaj, Uzbekistan, Vijetnam, Zambija i Zimbabve.
– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz Republike Srbije putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR test na SARS-CoV-2 ne stariji od 72 sata, izdat od registrovane laboratorije, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore i posjedovati rezervaciju u hotelskom smještaju ako borave u Crnoj Gori. Operator vazduhoplova mora da 48 sati prije planiranog leta podnijeti operatoru aerodroma zahtjev za odobrenje leta koji, pored redovnih informacija, mora sadržati i ime i prezime putnikâ i posade, ako boravi u Crnoj Gori pri čemu operator aerodroma zadržava pravo da odobri ili ne odobri let.
Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
– Ukoliko vazduhoplov dolazi iz ostalih država putnici i posada moraju prilikom ulaska u Crnu Goru posjedovati negativan PCR, ELISA ili ECLIA test na COVID-19 ne stariji od 72 sata.
Prema ovim putnicima se nakon ulaska u Crnu Goru preduzimaju mjere zdravstvenog nadzora, u skladu sa preporukama Instituta javno zdravlje Crne Gore. Za dolazak/odlazak putnika od putničkog terminala do smještaja potrebno je organizovati poseban transport, u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Prilikom boravka u hotelskom ili drugom smještaju putnici su u obavezi da primjenjuju preporuke Instituta za javno zdravlje Crne Gore.
Obaveza posjedovanja testa NE odnosi se na djecu mlađu od pet godina.
TRANZIT REZIDENATA BIH, KOSOVA I ALBANIJE KROZ CRNU GORU
18. Omogućen je tranzit rezidenata susjednih država „žute liste“ (Bosna I Hercegovina, Kosovo, Albanija) kroz Crnu Goru između zemalja „žute liste“ bez obaveze posjedovanja PCR, ELISA ili ECLIA testa.
Tranzit se omogućava uz kontrolu vremena ulaska u Crnu Goru, prolaska kontrolnih punktova i izlaska iz Crne Gore, bez zadržavanja u Crnoj Gori.
Federaciju BiH u junu je posjetilo 14.543 turista, što je manje za 89,3 odsto nego u istom mjesecu lani, ali je i više za čak 526,6 odsto nego u maju ove godine, prenosi Biznis Info.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, domaći turistu u ukupnom broju dolazaka u junu učestvovali su 76,7 odsto, a strani 23,3 odsto.
U junu je ostvareno 28.352 noćenja, što je za 89 odsto manje u odnosu na isti mjesec lani, a u odnosu na maj ove godine više je za 319,8 odsto.
Najviše noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske 28,4 odsto, Srbije 25,2 odsto, Njemačke 6,7, Mađarske 4,8 i Saudijske Arabije 4,5 odsto, što je ukupno 69,6 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 30,4 odsto noćenja.
Stanovnici Bejruta prozivaju libanonske vlasti izražavajući ljutnju zbog, kako tvrde, nemara koji je doveo do snažne eksplozije u bejrutskoj luci koja se dogodila u utorak.
– U Bejrutu 135 poginulih, ozlijeđen jedan hrvatski državljanin
Predsjednik Michel Aoun rekao je da je eksploziju izazvalo 2750 tona amonijeva nitrata koji nije bio sigurno uskladišten u lučkim skladištima.
Brojni stanovnici optužuju vladu za korupciju, nemar i loše upravljanje, prenosi BBC.
U eksploziji je poginulo 135 ljudi, a ranjeno ih je više od 4000. U zemlji je od danas na snazi dvotjedno izvanredno stanje.
– Bejrut plače, Bejrut vrišti, ljudi su histerični i umorni, kazao je filmski redatelj Jude Chehab za BBC, pozivajući da se ljude odgovorne za tragediju privede pred lice pravde.
Ranjena Chadia Elmeouchi Noun, koja je trenutačno u bolnici, izjavila je: “Cijelo vrijeme znala sam da nas vode nekompetentni ljudi, nekompetentna vlada, ono što su sad napravili apsolutno je kriminal”.
Vlada je u srijedu objavila da je određeni broj lučkih dužnosnika stavljen u kućni pritvor dok traje istraga o eksploziji.
Vrhovno vijeće obrane inzistiralo je na tome da se oni za koje se utvrdi da su odgovorni suoče “s maksimalnom kaznom”.
Amonijev nitrat, koji se rabi kao gnojivo u poljoprivredi, ali i kao eksploziv, bio je navodno u bejrutskim lučkim skladištima šest godina nakon što je iskrcan s broda 2013.
Bejrut- foto Reuters
Čelnik bejrutske luke i čelnik carine kazali su za lokalne medije da su se nekoliko puta obraćali pravosuđu tražeći da se kemikalije ili otpreme nekamo u inozemstvo ili prodaju radi sigurnosti u luci.
Glavni direktor luke Hassan Koraytem izjavio je za TV kanal OTV kako su bili svjesni da je riječ o opasnom materijalu kada je sud prvi put naložio da se teret pohrani u skladišta, no da nisu mislili da je toliko opasan.
U kućnom pritvoru bit će svi dužnosnici “koji su sudjelovali u aferi skladištenja amonijeva nitrata, koji su ga nadgledali i vodili postupak vezan uz teret” od lipnja 2014., istaknuo je ministar informiranja Manal Abdel Samad.
Amonijev nitrat pristigao je u luku na brodu pod moldavskom zastavom Rhosus, koji je ušao u bejrutsku luku nakon što je pretrpio tehničke probleme tijekom puta iz Gruzije za Mozambik, navela je tvrtka Shiparrested.com koja se bavi pravnim slučajevima vezanima uz pomorski trgovački promet.
Brod je pregledala inspekcija, zabranjen mu je izlazak iz luke te su ga kratko nakon toga napustili njegovi vlasnici, pokrenuvši nekoliko pravnih zahtjeva. Brodski teret ostao je u lučkim skladištima iz sigurnosnih razloga.
Potraga za nestalima, zdravstveni sustav na rubu
Snage sigurnosti u Bejrutu rasporedile su se u širokoj zoni oko područja eksplozije. Pripadnici spasilačkih službi tragaju za ostacima žrtava i preživjelima, a čamci pretražuju vode uz obalu. Deseci ljudi još se vode kao nestali.
Ministar zdravstva Hamad Hassan rekao je kako sustavu nedostaje kreveta i opreme kako bi se zbrinuli ozlijeđeni i kako bi se skrbili za pacijente koji su kritično.
Oko 300.000 ljudi ostalo je bez doma nakon eksplozije, naglasio je guverner Bejruta Marwan Aboud.
Brojne zemlje ponudile su pomoć Libanonu. U četvrtak bi trebao doletjeti zrakoplov iz Francuske s 55 djelatnika spasilačkih službi, medicinskom opremom i mobilnom klinikom opremljenom za zbrinjavanje 500 ljudi, a u posjet bi trebao stići i francuski premijer Emmanuel Macron.
Europska unija, Rusija, Tunis, Turska, Iran i Katar šalju nužnu pomoć. Velika Britanija također je spremna poslati medicinske stručnjake i humanitarnu pomoć, najavio je ministar vanjskih poslova Dominic Raab.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je ovog ljeta plasiralo novu mobilnu aplikaciju “Montenegro Beaches” a svi ljubitelji mora i sunaca samo jednim klikom mogu stići do svojih omiljenih plaža.
Aplikacija je namjenjena prvenstveno turistima, posjetiocima crnogorskog primorja, kako bi lakše odabrali željenu plažu, ali i mještanima koji žele da bolje upoznaju crnogorsku obalu.
Pored svih crnogorskih plaža, dostupne su i ažurirane informacije o kvalitetu morske vode i turističkim i ugostiteljskim objektima na obali. Aplikacija je pogodna i za unapređenje usluga – rezervaciju ležaljki i mjesta u plažnim barovima duž crnogorskog primorja.
Klikom do plaže
Aplikacija nudi mogućnost navigacije, pa pritiskom na opciju “See the route” otvara se “Google” mapa sa navođenjem korisnika do svih plaža, marina, pristaništa. Prilikom odabira lokacije aplikacija će izračunati kilometražu od trenutne lokacije korisnika, a potom iscrtati najkraću rutu do odredišta.
Aplikacija “Montenegro Beaches” se može preuzeti na Play Store-u i na Apple Story ili putem linka https://montenegrobeaches.app/ gdje možete vidjeti više informacija o samoj aplikaciji, a namjenjena je za sve Android i IOS uređaje. Izrađena je pomoću najnovijih tehnologija da je korisnici mogu koristiti na jednostavan način – KLIKOM DO PLAŽE.
Nakon što je jednom preuzeta, aplikacija radi po potrebi i u OFFLINE ražimu.
Crnogorski pomorci suočavaju se sa ozbiljnim problemom u naletu drugog talasa epidemije koronavirusa, jer već neko vrijeme, ako se spremaju za ukrcaj na brod u nekoj stranoj luci, ovdje ne mogu da urade PCR test koji njihovi poslodavci smatraju validnim jedino ako je star između 24 i 48 sati.
Institut za javno zdravlje sada radi PCR testiranje po epidemiološkim kriterijumima, a pomorci ne spadaju u prioritetne grupe.
Prema riječima Nenada Lazovića, kapetana duge plovidbe i predsjednika Udruženja agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca, do nedavno je Institut testirao moreplovce, ali im je od pojave novog talasa epidemije saopšteno da oni nijesu prioritet kada je epidemiološka i zdravstvena situacija u pitanju.
“Institut je uvijek radio besplatno, jer je takva institucija da ne može naplatiti testove. U Hrvatskoj je drugačije organizovano, oni su to prepuštili domovima zdravlja koji su imali pravo da naplaćuju uzorkovanje. To kod nas nije napravljeno na taj način. U martu, aprilu, maju, odnosno sve dok epidemija ponovo nije uznapredovala mogli smo da se testiramo u Crnoj Gori. Tada smo dobili zvaničan stav od Instituta za javno zdravlje da nijesmo prioritetna grupa za testiranje. Ne samo što nijesmo mogli ni platiti, nego se više nijesmo mogli ni najaviti. Oni biraju ljude po prioritetima zdravlja, tako struka kaže”, objašnjava Lazović za Pobjedu.
Praktično od tada su pomorci prepušteni sami sebi i, dodaje sagovornik Pobjede, moraju da se snalaze i da sami traže laboratoriju u kojoj će obaviti testiranje.
Ističe daje sve bilo dobro dok je bila otvorena granica sa Hrvatskom i da je jedino bio sporan broj ljudi koje su tamo mogli primati za uzorkovanje.
foto EPA
“Naši pomorci su išli i u Bosnu i Hercegovinu, ali je problem, između ostalog, što im je pri povratku u Crnu Goru ponovo bio potreban test. Od zatvaranja hrvatske granice pojavila se firma “Marine Med Montenegro” koja radi uzorkovanje na PCR testu međugraničnom prostoru između Crne Gore i Hrvatske, kod Graničnog prijelaza Karasovići. Agencija ne preporučuje našim pomorcima da rade test u međugraničnom prostoru, jer nijesmo dobili ni od jedne institucije da je to zakonito, odnosno dogovoreno”, dodao je Lazović.
Cijena standardnog PCR testa koji radi “MarinMed“ je 350 eura, rezultati stižu za 48 sati, dok brzi test, koji je gotov za 26 sati, košta 400 eura.
Pomorcima nije jasno zašto se uzorak ne uzima u Kotoru, gdje ova firma, takođe, ima kancelarije, nego u međugraničnom prostoru između Crne Gore i Hrvatske.
Lazović kaže da imaju informaciju da se uzorkovanje obavlja radnim danima od 19 sati, ali i saznanja, ističe on, da cijene za uzorkovanje vikendom idu i do 450 eura.
Naglašava da smatraju da je to neprimjereno u ovakvoj situaciji, pogotovo, dodaje on, kada se uzme u obzir i da je Hrvatska u svim institucijama spustila cijene testova i do 60 odsto.
Udruženje je, navodi Lazović, pisalo i Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti, Institutu zajavno zdravlje, Ministarstvu saobraćaja i pomorstva i Ministarstvu zdravlja, ali odgovora nema.
Jasno im je, kaže on, da država ima prioritete u epidemiološkom smislu, ali im nije jasno da nijesu mogli naći način da se odradi 20 do 25 uzoraka dnevno za crnogorske pomorce, što bi riješilo velike probleme i omogućilo im da putuju.
U firmi “Marin Med Montenegro” u Kotoru Pobjedi su kazali da oni ne rade testiranja, već njihova sestrinska firma iz Dubrovnika.
Pobjeda očekuje odgovore od NKT-a, Instituta za javno zdravlje i Ministarstva saobraćaja na koji način će biti riješen problem sa kojim se suočavaju naši pomorci.
Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je okupila sve građane hrvatske nacionalne zajednice, kao i drugih nacionalnosti koji prepoznaju naš politički program, koji su ponosni na svoje porijeklo, ali i za koje je država Crna Gora neupitna, kazala je u intervjuu Dnevnim novinama predsjednica novofomirane partije Marija Vučinović.
Ona je kazala da će djelovanje HRS-a biti usmjereno na način da nema privilegovanih, već da će svaki pripadnik hrvatske nacionalne zajednice bilo pojedinačno ili kroz udruženja ili drugi vid organizovanja imati jednak tretman i jednake šanse na osnovu stručnosti i referenci.
Hrvatska reformska stranka Crne Gore (HRS) je nova politička stranka u Crnoj Gori, koja izlazi na parlamentarne izbore zakazane za 30. avgust. Koji je razlog osnivanja HRS-a?
Hrvatska reformska stranka Crne Gore osnovana je, prije svega, na inicijativu značajnog broja Hrvata s osnovnim ciljem da vrati povjerenje u političke zastupnike i izvorni građanski koncept. Da navedeno ima apsolutno utemeljenje govori i činjenica da smo prilikom osnivanja HRS-a za manje od nedjelju dana dobili podršku od skoro 250 građana ovjerenim potpisom kod notara, i to u specifičnom epidemiološkom trenutku. Ono na što smo ponosni jeste i činjenica da smo podršku dobili od Hrvata iz svih gradova Crne Gore, ali i od građana drugih nacionalnosti, istih onih koji su nam i danas, kao i u teškim vremenima bili potpora.
Zašto Hrvatska reformska stranka?
HRS je politička stranka koja zastupa hrvatsku autohtonu zajednicu ponosnu na porijeklo, tradiciju, kulturu, vjersku pripadnost, ali i ponosnu na državu Crnu Goru u kojoj dostojanstveno živi i stvara u međusobnom poštovanju i uvažavanju sa svim drugim narodima Crne Gore. HRS zastupa stav da hrvatski narod zajedno sa drugim narodima interese u potpunosti ostvaruje u samostalnoj, suverenoj i međunarodno priznatoj državi Crnoj Gori, kao državi ravnopravnih naroda koja temelji evropske vrijednosti.
Kroz zakonsku regulativu, koja se tiče prva manjina, naše djelovanje biće usmjereno na način da nema privilegiranih, već da će svaki pripadnik hrvatske nacionalne zajednice bilo pojedinačno ili kroz udruge ili drugi vid organiziranja imati jednak tretman i jednake šanse na osnovu stručnosti i referenci.
HRS
Iza vas je dugogodišnje političko iskustvo, ministrica ste u Vladi Crne Gore i Vaš rad je već prepoznat, ali što je ono što biste izdvojili u ovom mandatu, a smatrate značajnim?
Tačno je da sam u politici osamnaest godina, iza toga stoji veliki rad i veoma sam ponosna što to danas prepoznaju pripadnci hrvatske nacionalne zajednice, ali i građani drugih nacionalnosti. Upravo je osnivanje HRS-a potvrda toga. Ono što bih izdvojila kao značajno za cjelokupno društvo u Crnoj Gori jeste inicijativa koju sam pokrenula unutar ministarstva kojim rukovodim, a to je formiranje nove jedinice u Vladi Crne Gore, koja će se baviti demografijom i populacionom politikom. U tom pravcu pripreme su rađene skoro dvije godine kako bi se dobio kvalitetan dokument sa početnim aktivnostima.
Sa brojnih sastanaka sa predstavnicima međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, predstavnicima resornih ministarstava, od kojih je i formirana radna grupa, za rezultat imamo jedan kvalitetan početni dokument koji će biti dobra osnova za buduću Vladu Crne Gore. Moram naglasiti da su reakcije svih sudionika na ovom projektu bile pozitivne.
Pored pomenutog dokumenta, u saradnji sa Direktoratom za vanredne situacije MUP-a, urađena je i preliminarna Metodologija, važan nacionalni dokument za procjenu štete uzrokovanih katastrofama. Žao mi je što oba dokumenta nismo bili u situaciji predočiti javnosti u proteklom periodu, zbog poznatih okolnosti izazvanih virusom Covid-19.
Ko su sve ljudi koje je okupila Hrvatska reformska stranka Crne Gore i ko se sve našao na izbornoj listi ?
HRS je okupila sve građane hrvatske nacionalne zajednice, kao i drugih nacionalnosti koji prepoznaju naš politički program, koji su ponosni na porijeklo, ali i za koje je država Crna Gora neupitna. I kao što se vidi na listi su prepoznati intelektualci kako u profesijama tako i u sredini u kojoj žive i rade. Takođe, našu listu krasi dvadeset uspješnih žena, na što smo veoma ponosni. Naša lista je spoj ostvarenih ljudi različitih generacija.
Šta očekujete na predstojećim izborima?
Očekujem da birači prepoznaju naš program i 30. avgusta glasaju za Hrvatsku reformsku stranku Crne Gore HRS.
Američka industrija krstarenja produžila je prekid operacija do kraja oktobra zbog novog izbijanja klastera zaraze korona virusa na brodovima na moru.
Međunarodno udruženje za krstarenja (Cruise Lines International Association – CLIA) koje predstavlja preko 50 kompanija i 95 odsto kapaciteta kruzera koji plove na okeanima, saopštila je danas da ukoliko se promijene uslovi u SAD da će razmotriti dozvoljavanje kraćih plovidbi.
Naređenje o zabrani plovidbe u američkim vodama koje je prvobitno izdao američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) u martu produžen je do 30. septembra. Međunarodno udruženje kruzera produžilo je dvija puta suspenziju putovanja.
Norveška kompanija za krstarenja zaustavila je sva putovanja i u ponedjeljak se izvinila kada je izbila infekcija na jednom brodu i zaraženo je najmanje pet putnika i 36 članova posade. Zdravstvene vlasti strahuju da je brod možda proširio virus u desetinama gradova i sela duž zapadne obale Norveške. Kompanija Hurtigruten koja je bila među prvima koja je ponovo počela da plovi u junu, nudeći putovanja u Norevešku i Njemačku.
Pozitivni testovi na korona virus prijavljeni su ove nedjelje na kruzerima u Italiji i Tahitiju.
Rizik infekcije na kruzeru je povećan zbog skučenog prostora.
Između marta i jula bilo je prijavljeno 2.973 slučajeva Kovida-19 ili bolesti koja liči na to na brodovima u američkim vodama, prema navodima američkog CDC-ija. Sa 10. julom bilo je još 14.702 članova posade na 67 brodova.
“Rojal Karibian Grup” i “Norvidžan kruz lajn”, obje bazirane na Floridi rade zajedno sa panelom zdravstvenih stručnjaka da razviju planove za sprečavanje i liječenje Kovida-19 na moru. Detalji se očekuju kasnije ovog mjeseca.
Industrija krstarenja je jako teško pogođena pandemijom. Svaki dan kada brodovi ostaju neaktivni košta 110 miliona dolara u ekonomskoj aktivnosti, prema CLIA. Američke države koje se oslanjaju na industriju kruzera kao što su Florida, Teksas i Aljaska, su posebno teško pogođene.
Opštinskoj izbornoj komisiji u Kotoru predato je devet izbornih lista u susret predstojećim lokalnim izborima koji će se održati 30. avgusta.
„Za Kotor! Za Crnu Goru! DPS – Milo Đukanović“, naziv je liste opštinskog odbora DPS-a čiji je nosilac Željko Aprcović.
Demokrate Kotora na izbore idu sa listom pod nazivom: ”Vladimir Jokić Kotor je naša nacija-Demokratska Crna Gora.
Odbornička lista Socijalista glasi: “Dr Branko Baćo Ivanović – Socijalisti”.
“Dr Andrija Lompar – Mi odlučujemo, dosljedno za Kotor”, lista je kotorskog SD.
Kotorski liberali predali su listu pod nazivom: “Za liberalni Kotor – Andrija Pura Popović-Liberalna partija“.
Nosilac liste Hrvatske građanske inicijative na lokalnim izborima u Kotoru je Ljiljana Velić.
Socijaldemokratska partija Crne Gore predala je izbornu listu za lokalne izbore u Kotoru pod nazivom “SDP – Jak Kotor!”. Nosilac liste je dr Ivan Ilić.
“Patriotski i građanski – Crno na bijelo” naziv je odborničke liste Građanskog pokreta URA, čiji je nosilac Ljiljana Popović Moškov.
Koaliciju “Za budućnost Kotora“, za izbor odbornika u Skupštinu Opštine Kotor čini osam partija i to: Nova srpska demokratija, Pokret za pomjene, Demokratska narodna partija, Demokratska srpska stranka, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Socijalistička narodna partija i Stranaka srpskih radikala. Nosilac liste je Dejan Vukšić.
Predsjednik OIK Petar Abramović, saopštio je da će opštinska izborna komisija donijeti zbirno rješenje kojim će se proglasiti sve dospjele izborne liste koje budu zadovoljavale potrebne uslove u skladu sa Zakonom o Izboru odbornika i poslanika.
