Kotorske bedeme od 1. aprila, do 1. avgusta posjetilo je 99.402 turista.
Od naplate ulaznica ostvaren je prihod od 795.216 eura.
U istom periodu prošle godine bedeme je posjetilo 68.218 turista kada je ostvaren prihod od 545.744 eura.
Kako je saopštio našem portalu Željko Knežević iz Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora, koje upravlja gradskim zidinama, ostvareno je više od 30.000 posjeta u istom periodu.
Kao razloge Knežević navodi dvadest posto više kruzera nego prošle godine, napalata ulaznica je počela ranije dakle, od 1. aprila, uslovi za obilazak bedema su bili više nego dobri ulijed promjenjivih vremenskih prilika.
Privredni sud Crne Gore juče je, postupajući po zahtjevu EPCG, donio rješenje kojim se “pokreće prethodni stečajni postupak radi utvrđivanja razloga za pokretanje stečajnog postupka” nad Opštom bolnicom “Meljine”, i za 12. septembar ove godine zakazao ročište na kojem će se raspravljati o razlozima za otvaranje stečajnog postupka.
Sud je u rješenju kojeg potpisuje sudija Miodrag Anđelić odredio mjere obezbjeđenja, do okončanja prethodnog stečajnog postupka i to: zabranu raspolaganja imovinom stečajnog dužnika osim uz prethodno pribavljenu saglasnost privremenog stečaj nog upravnika ili stečajnog sudije; zabranu sprovođenja svih izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ostvarivanja prava razlučnih povjerilaca.
“Nadležni organ za registraciju pravnih lica Registar privrednih subjekata Poreske uprave je dužan da bez odlaganja upiše izrečene mjere iz ovog rješenja, a nadležne finansijske organizacije i banke, te CBCG, dužne su da bez odlaganja, sprovedu mjeru zabrane izvršenja prema stečajnom dužniku”, navodi se u rješenju Privrednog suda u koji su Dnevne novine imale uvid. Za privremenog stečajnog upravnika određen je Žarko Ostojić iz Podgorice.
U obrazloženju rješenja se navodi da je EPCG 2. avgusta ove godine podnijela predlog za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom privatnom zdravstvenom ustanovom Opšta bolnica “Meljine”, zbog neizmirenog duga od 242.381 eura.
Cijeneći sadržinu predloga, kao i okolnosti koje su navedene, te činjenicu da se radi o bolnici, Privredni sud je u konkretnom slučaju smatrao da je neophodno odrediti određene mjere obezbjeđenja i to samo kao neophodne mjere sa ograničenjem u vremenu njihovog važenja.
“Imajući u vidu sredstva, opremu i usluge koje pruža stečajni dužnik sud je u konkretnom slučaju, cijenio da je neophodno odrediti mjeru zabrane raspolaganja imovinom stečajnog dužnika osim uz prethodno pribavljenu saglasnost privremenog stečajnog upravnika ili stečajnog sudije. Takođe, sud je, imajući u vidu naprijed navedene okolnosti, kao i opasnost koja izvjesno može nastupiti u odnosu na posljedice prestanka djelatnosti koja je u toku, a imajući u vidu njenu prirodu, odnosno sprečavanja njenog vršenja kroz sprovođenje određenih postupaka izvršenja uz mogućnost eventualne zloupotrebe prava u postupcima izvršenja, odnosno dovođenja povjerilaca u neravnopravan položaj uz mogućnost promjene imovinskog položaja dužnika, sud je izrekao mjeru kojom je odredio da se zabranjuje sprovođenje svih izvršenja prema stečajnom dužniku, uključujući i zabranu ostvarivanja prava razlučnih povjerilaca”, navodi se u rješenju Privrednog suda.
Raniji bilbord VOLI-jevog diskonta u Podgorici kojim se najavljuju akcijske cijene izaziva smijeh u regionu, ali i brojne šaljive komentare na društvenim mrežama.
Sa bilborda se građani pozivaju da dođu na akciju, ali ih pri tom i upozorava da akcija nije radna.
Na fotografiji za reklamu je stariji čovjek u crnogorskoj nošnji, a reklama za “radnu” akciju i fotografija vrlo brzo su se pojavili na Tviteru.
Korisnici ove društvene mreže nasmijali su se ovakvom marketingu, ali i crnogorskom smislu za humor, piše B92.
Reklama je veoma zapažena, a mnogi mediji iz regiona objavili su ovu vijest, dok ljudi hvale to što se Crnogorci šale na svoj račun.
Iako se radi o akciji od prije nekoliko godina, ovo pokazuje da dobre marketinške ideje i rješenja mogu lako biti aktuelizovane zahvaljujući društvenim mrežama.
Ministar prosvjete Damir Šehović (SD) donio je odluku o imenovanju Katarine Hercegovac, specijalistkinje predškolskog vaspitanja, za novu direktoricu JPU „Bambi“ u Tivtu.
Prema nezvaničnim informacijama, mjesto direktora JPU “Bambi” je nakon odlaska dugogodišnje direktorke Jasne Vujović u penziju, po koalicionom dogovoru DPS-SD-HGI, rezervisano za kadar Socijaldemokrata čiji je Šehović visoki funkcioner.
Katarina Hercegovac koja je inače, prethodno dugo godina u tivatskom vrtiću radila kao medicinska sestra, a poslikje kraće vrijeme i kao vaspitačica, izabrana je na ponovljenom konkursu koju je za novog direktora JPU „Bambi“ 15.maja rapisao Upravni odbor ove javne ustanove. Na konkurs us e prijavile tri kandidatkinje među kojima je bila i dr Jelena Perunović-Samardžić, predagoginja u tvatskom dječjem vrtiću, koja je i na formalno neuspjelom konkursu krajem prošle godine, bila uz Hercegovac, u užem izboru za novu direktoricu tivatskog vrtuća.
Posebna ispitna komisija koju je formirao ministar Šehović analizirala je programe rada koje su tada priložile obje kandidatkinje (Hercegovac i Perunović-Samardžić) i sa njima napravila intervuje, nakon čega je ministar prosvjete 10.januara donio odluku da se po konkursu za izbor novog direktora tivatskog vrtića “ne vrši izbor”. Nakon toga, Šehović je svojom odlukom za v. d. direktoricu postavio Katarinu Hercegovac koja važi za osobu blisku njegovoj partiji Socijaldemokratama, na što se Perunović-Samardžić žalila smatrajući da je takav postupak ministra prosvjete diskriminatorski prema njoj i da predstavlja zloupotrebu službenog položaja.
Perunović-Samardžić koja ima impresivan CV, autorka je više naučnih radova i priručnika i jedini je učesnik iz Crne Gore na više visokih međunarodnih stručnih skupova o predškolskom obrazovanju i vaspitanju, smatrala je da je, ako je bila “politički nepodobna za funkciju direktora JPU “Bambi” to trebalo i navesti u pomenutoj odluci, a na osnovu Vašeg diskrecionog prava kao ministra”.
Ministarstvo prosvjete negiralo je tada tvrdnje Perunović-Samardžić da je u nedonošenju odluke po konkursu za izbnor direktora bilo diskriminacije, iako je njena protivkandidatkinja Hercegovac tada postavljena za v.d. direktoricu.
“Procjena na osnovu dostavljene dokumentacije i usmenog intervjua je bila da gospođa Hercegovac može sasvim kvalitetno obavljati tu dužnost u periodu do izbora direktora.”- rečeno nam je tada iz resora ministra Šehovića.
U međuvremenu, Osnovni sud u Kotoru je po tužbi Perunović-Samardžić, 28.juna kao nezakonitu, ukinuo odluku Ministarstva prosvjete da se po konkursu iz prošle godine ne vrši izbor direktorice vrtića i naložio ministarstvu da donese novu, zakonitu odluku po tom konkursu. Ministarstvo prosvjete je ipak, preduhitrilo sud jer je u međuvremenu završilo proceduru po ponovljenom konkursu i 20.juna imenovalo Hercegovac za direktoricu JPU “Bambi” u punom kapacitetu.
U riješenju o njenom imenovanju, Šehović se pozvao na svoje diskreciono pravo kao ministra da izvrši izboor rukovodioca obrazovne ustanove, i nalaz Kmisjije koja je obavila razgovor sa sve tri kandidatkinje, a po kojem bi navodno Program razvoja JPU “Bambi” što ga je dostavila Hercegovac “svojom realizacijom unapredio rad Ustanove”.
Perunović-Samardžić je kazala da se Šehović već jednom ogriješio o zakon zato što zvanično nije donio odluku po prošlogodišnjem konkursu kada je Komisija utvrdila da je njen Program razvoja JPU “Bambi” sveobuhvatan, a da je Program koji je tada priložila Hercegovac “neophodno dopuniti” u mnogo aspekata.
“Zahvaljujući političkoj korupciji i nepotizmu, jer se ova odluka ne može drugačije tumačiti, Šehović je tada ipak povjerio očigledno lošijem kandidatu da kao v.d. rukovodi JPU “Bambi” Tivat na period od šest mjeseci.”- kazala nam je Perunović Samardžić ističući da Ministarstvo priosvjete na ponovljenom konkursu za izbor direktora, od kandidata uopšte nije tražilo da prilože svoj CV.
“To su uradili zato što znaju da je bilo koji kandidat koji zadovoljava opšte uslove konkursa ( 5 godina radnog iskustva u vaspitno-obrazovnom radu) mogao da ima daleko bolju radnu i stručnu biografiju, koja treba da preporuči nekog kandidata za neku javnu funkciju, od Hercegovac koja je imenovana da na period od 4 godine rukovodi JPU “Bambi”. Partijskim i nepotističkim postavljenjima Ministarstvo prosvjete na čelu sa Šehovićem je po ko zna koji put pokazalo svoju bahatost i samovolju da na rukovodećim mjestima postavlja podobne i poslušne direktore bez obzira na njihova profesionalna, stručna i lična (ne)postignuća u karijeri.”- istakla je Perunović-Samardžić.
Ona je Šehovića prozvala da se “u medijima pojavljuje kao veliki zagovornik unapređenja vaspitno-obrazovnog sistema i školstva uopšte, “podržavajući” najbolje nastavnike, a kada se odlučuje o krucijalnim stvarima, a to je ko će rukovoditi i usmjeravati vaspitno-obrazovne ustanove, ne rijetko postavlja kandidate bez ikakvih dostignuća u profesiji pa makar se njome bavili i preko 20 godina.”
Šehovića je pitala da li je svestan kakvu poruku takvim svojim odklukama, šalje zaposlenima u vaspitno-obrazovnim ustanovama i istakla da i u presudi Osnovnog suda u Kotoru kojim je kao nezakonuita poništena odluka Ministarstva prosvjete po prvobitnom konkursu, jasno stoji da ministar prosvjete imao diskreciono pravo da odluči da li će ili neće izabrati nekog od kandidata za direktora JPU “Bambi” , “ali je pri vršenju tog diskrecionog prava isključena samovolja, kao način odlučivanja, koja ne uvažava objektivne kriterijume.”
U Crkvi Sv. Duha, sinoć je jermenski violončelista, Narek Hahnazarjan, održao je solo recital u okviru XVIII KotorArt Don Brankovih dana muzike. Ovacije od publike najviše je dobio izvođenjem komada Lamentatio od Đovanija Solime kada je umjetnik uključio i pjevanje određenih dionica. Publika je imala mogućnost ispratiti kompozicije pisane za solo čelo kroz istoriju muzike: od Bahove svite sve do monumentalnog dijela za solo violončelo , Sonate Đerđ Ligetija ili jermenskog kompozitora Adama Hudojana.
Ono što je sve oduševilo je bio pažljivo biran i osmišljen bis ovog umjetnika. Nakon obraćanja publici gdje je istakao da “crnogorski i jermenski narod dijele mnoge sličnosti. Imamo sličan humor, jezik, i ljepotu koja nas okružuje nažalost, dijelimo i neke tužne istorijske činjenice. Znamo da je ovogodišnji Festival umjetnički obilježio 40 godina od razornog zemljotresa u Boki a u Jermeniji 1988. desio se zemljotres koji je odnio 25000 žrtava. ” Umjetnik je nakon obraćanja publici, odsvirao jermensku narodnu melodiju, koja nosi duboko emotivnu poruku I posvetio je svim žrtvama zemljotresa.
Narek Hahnazarjan svira na violončelu starom tri vijeka, a svoj recital izveo je u košulji sa ornamentima iz Jermenije koji potiču iz V vijeka.
“Ja jesam muzičar ali prije svega, smatram da trebam biti ambasador svoje zemlje u svijetu i radujem se što mogu predstaviti dio kulture i običaja moje predivne Jermenije i upoznati druge nacije sa njima.” – istakao je Narek nakon koncerta.
Večeras, 06. avgusta, takođe u Crkvi Sv. Duha, sa početkom u 21.30h imaćemo priliku opet slušati violončelistu, Nareka Hahnazarjana, ovog puta u ulozi kamernog muzičara na koncertu Roman & Friends. Sve detalje oprogramu i ulaznicama, mogu se pronaći na www.kotorart.me
‘Vrijeme je da kao društvo stanemo na kraj kaosu na moru i spasimo Jadran od bezvlašća zbog kojega mu prijeti ekološka i sigurnosna katastrofa’, poručuje prof.dr. Jakša Miličić, začetnik inicijative za očuvanje Jadranskog mora od daljnjeg zagađivanja.
Kruzeri ispuštaju fekalije na Zlatnom ratu u Bolu na Braču, jednoj od najljepših plaža na svijetu, a morski psi koji zbog hrane plivaju za kruzerima, siju strah među kupačima. Svako malo iz Albanije ili Crne Gore do najpoznatijeg hrvatskog turističkog odredišta, Dubrovnika, doplove goleme količine smeća. Nesavjesni nautičari, kojih je iz godine u godinu sve više u hrvatskom dijelu Jadrana, za sobom ostavljaju velike količine plastike. A s rastom nautičkog prometa u Jadranu povećava se i broj nesreća na moru sa smrtnim posljedicama. Povrh svega, nekontrolirano izlovljavanje nekih ribljih vrsta, ilegalni ribolov i neobnavljanje ribljeg fonda također ugrožavaju Jadran.
Sve to pobrojala je Slobodna Dalmacija upozoravajući u svome tekstu kako smo obalu već unakazili betonizacijom, a sada samome moru prijeti još gora sudbina.
“Jadran je, uvažavajući činjenicu da je Hrvatska dio Europske unije i da će njome dogodine predsjedati, ne samo naše, hrvatsko more, i more naših susjeda – Crnogoraca, Talijana, Bosanaca i Hercegovaca, Slovenaca, nego i europsko more u punom smislu te riječi. Stoga su i oni dužni voditi brigu o njemu”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju danas 93-godišnji prof.dr. Jakša Miličić, diplomirani inženjer građevinarstva, jedan od najuspješnijih gradonačelnika u povijesti Splita i idejni inicijator izrade studije o receptivnoj moći Jadrana.
On podsjeća kako se još 1984., u vrijeme kad se planiralo graditi sustav marina duž Jadrana, razmišljalo o mogućim posljedicama nekontroliranog razvoja nautičkog turizma na Jadranu jer se znalo da će zbog atraktivne, razvedene obale i blizine Jadrana najrazvijenijim europskim državama Europe, broj plovila enormno rasti.
“Dogovorio sam sastanak u HAZU-u i iskreno se nadam, a već imam neke pozitivne povratne informacije na tu temu, da će oni, kao najuglednija institucija u ovom društvu, predvoditi izradu studije koja će pokazati koji je konačni kapacitet Jadrana i gdje su granice dopustivog”, kaže Miličić za Slobodnu Dalmaciju te postavlja pitanje je li moguće zamisliti Hrvatsku bez turizma koji čini čak dvadeset posto njenog BDP-a.
Ostane li Hrvatska bez turizma, upozorava prof.dr. Miličić, Hrvati će doslovno biti gladni kruha.
“Gosti u prvom redu dolaze u Hrvatsku zbog mora, i zagadimo li ga, narušimo li njegovu biološku ravnotežu, loše nam se piše. (…) Jadran je malo zatvoreno more i u tom mu smislu prijete brojne opasnosti”, dodaje Miličić nadajući se da će u projekt izrade studije o receptivnoj moći Jadrana uključiti se i strani stručnjaci.
Slobodna Dalmacija piše kako je lani ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić predložio talijanskim kolegama nastavak aktivnosti na proglašenju Jadrana posebno osjetljivim morskim područjem, a talijanska je strana poduprla tu inicijativu. Hrvatska je pozvala Italiju i na razmatranje mogućnosti razvoja programa za zajedničku stručnu i tehničku pomoć drugim državama Jadrana za rješenje onečišćenja mora izvorima s kopna i brodova. Izrada studije o receptivnoj moći Jadrana glavni je uvjet za realizaciju te ideje.
Inicijativu, čiji je rodonačelnik prof.dr. Miličić, a kojoj je glavni cilj očuvanje Jadrana, nedavno je podržao i novi predsjednik HAZU-a Velimir Neidhardt. Miličić smatra da se u taj projekt mora uključiti i Sveučilište u Splitu kao i gradske vlasti Splita kao najvećeg grada s ovu stranu Jadrana.
“Ako najveći znanstveni autoriteti nepobitno utvrde granice do kojih možemo iskorištavati Jadransko more, onda se sve institucije vlasti koje su to po zakonu dužne napraviti, moraju rukovoditi dobivenim rezultatima i nadzirati u tom smislu stanje na našem dijelu Jadrana. Ne budemo li djelovali odmah, i to na čelu s HAZU-om, plašim se da ćemo već za nekoliko godina ozbiljno dovesti u pitanje jadranski ekosustav, ali i sigurnost plovidbe morem, osobito u ljetnim mjesecima, kad se broj plovila enormno povećava, kao i broj nesreća koje prate tako veliko i neplanirano povećanje. Vrijeme je da kao društvo stanemo na kraj kaosu na moru i spasimo Jadran od bezvlašća zbog kojega mu prijeti ekološka i sigurnosna katastrofa.
Najveća prosječna plata isplaćena u regionu za svibanj ove godine bila je u Sloveniji 1.113,88 eura, a najmanja u Sjevernoj Makedoniji 413,67 eura.
Proječna plata u Hrvatskoj bila je 886,92 eura, u Crnoj Gori u junu prosječna plata je bila 516 eura, dok je prosječna majska plaća u Bosni i Hercegovini iznosila 472,88 eura, a u Srbiji 470,64 eura.
Interesantno je da iako je prosječna plata u Sloveniji u svibnju iznosila 1.113,88 eura, ona je bila nominalno manja za 0,1 posto, a realno za jedan posto u odnosu na mjesec ranije, april .
Istovremeno, prosječna plata za maj u Sloveniji ove godine nominalno je veća za 3,4 posto, a realno za dva posto u odnosu na isti period prošle godine.
Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za svibanj 2019. iznosila je 6.476 kuna, što je nominalno više za 0,7 posto, a realno za 0,1 posto u odnosu na mjesec ranije, travanj.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za lipanj u Crnoj Gori iznosila je 516 eura.
Prosječna (neto) zarada u junu 2019. godine u odnosu na maj 2019. godine zabilježila je rast od 0,6 posto, dok je prosječna (neto) zarada u junu 2019. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od jedan posto.
Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u lipnju 2019. godine u odnosu na svibanj 2019. godine zabilježile pad od 0,7 posto proizilazi da su realne neto zarade u istom periodu zabilježile rast od 1,3 posto.
U Bosni i Hercegovini prosječna plata za svibanj ove godine iznosila je 926 KM.
Prosječna zarada bez poreza i doprinosa (neto) za maj u Srbiji iznosila je 55.380 dinara.
Neto zarada u periodu od početka godine do maja, u odnosu na isti period prošle godine, porasla je 9,9 posto nominalno i realno 7,2 posto.
U usporedbi sa istim mjesecom prethodne godine prosječna neto zarada nominalno je veća za 9,9 posto, a realno za 7,5 posto.
Prosječna plata isplaćena u Sjevernoj Makedoniji za svibanj iznosila je 25.270 denara.
Pomorski muzej Crne Gore, u okviru svoje redovne djelatnosti, nastavljajući tradiciju čuvanja i predstavljanja nacionalne povijesti, u prvom redu pomorske, organizira izložbeni i filmski program pod nazivom „Katalog Balšići / Fim Exhibition” scenariste i redatelja Gojka Čelebića u dva segmenta.
Izložba „Katalog Balšići / Film Exhibition” bit će otvorena 8. Avgusta 2019. godine u 21 sat i trajat će do 1. septembra 2019. Izložbu će otvoriti Željko Aprcović, predsjednik Opštine Kotor.
Prvi segment čini izložba 14 povelja zetskih vladara Balšića, iz njihove državne kancelarije poslanih u Dubrovnik u periodu 1368. -1397., te je ova izložba svojevrstan omaž jubileju 650. godišnjice poslovno pravnih povelja Balšića, koje predstavljaju značajna dokumenta iz crnogorske državne povijesti. Povelje se danas čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, a u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor bit će izložen uvećan vizualni oblik, staroslavenski tiskani oblik i prijenos na suvremeni jezik.
Drugi segment je dugometražni film „Katalog Balšići” u okviru izložbe, kao radna projekcija u trajanju od 60 minuta – epoha Balšića viđena kroz prizmu danih povelja, kroz raspoložive podatke i filmski žanr. Film je u ovoj verziji – koja je radna i bit će prikazana kao projekcija za prijatelje – snimljen nedavno, u češkom Hebu, na granici s Njemačkom s glumačkom ekipom koju čine crnogorski, češki, srpski i njemački glumci.
Po žanru je ovo ostvarenje igrano i dokumentarno zajedno, a profilirano je kao melodrama i vezano za period vladavine Balše II. (1378.-1385.), odnosno za njegovu ličnost i obitelj. Mladog Balšića, vladara s promjenljivom srećom, sklonog intelektualnim interesovanjima i u ovoj verziji fasciniranog velikim izumima svoga doba (ogledalo, naočali itd.), igra Vuk Čelebić, a njegovu prvu ženu, princezu Komninu od Valone češka glumica Karolina Jagerova. Dvorskog liječnika , kojeg mu Dubrovčani šalju “kao brata i prijatelja” tumači Michal Schwartz, savjetnika Andrija Kovač (Consigliere), rodicu Vojisavu praška glumica Klara Marxova itd.
Film je sniman u autentičnom ambijentu zamka u Hebu, koji je bio rezidencija njemačkog cara Friedricha Barbarosse i gdje je u planu snimanje nastavka o Balšićevoj pogibiji 18.9. 1385. g. u bitci na Saurskom polju. Zato je zasad važno napomenuti da ovo nije službena projekcija filma, već radna u sastavu izložbe.
U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba
Povodom 77 godina od stradanja boraca Narodnooslobodilačkog rata, Vasa Kamilića, Đura Dabovića, Jova Dabovića, Kirila Cvjetkovića, Steva Cvjetkovića i Toma Vujičića, na spomen obilježje u Dubcima u Baošićima, vijence su prethodnog vikenda položili predstavnici Opštine, Mjesne zajednice Baošići i potomci porodica nastradalih.
Predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković naglasio je da je ovo dan koji se u tom mjestu sa ponosom obilježava. Podsjetio je da su mlade rodoljube na ovom mjestu strijeljale italijanske okupatorske vlasti 5. avgusta ’42. godine.
-Njihova žrtva je dokaz da u genima imamo nacionalnog dostojanstva i patriotizma. Svaki Baošićanin voli pojsetiti ovo mjesto, jer odiše posebnošću, naročito znajući zašto i kome je spomenik podignut. Bez obzira što godine prolaze, sjećanja na njih ne blijede i nadam se da nikada neće ni izblijediti, jer njihova djela, i nažalost kratki ali dostojanstveni životi, ostavili su zadatak našem mjestu i našim porodicima i potomcima da ih zauvijek pamtimo, što neće biti teško. Isto tako, kroz priče o palim borcima, moramo našim naraštajima prenijeti priče i osjećanja koja imamo, jer su upravo i nama mladima pričani dok smo bili djeca. Na taj način smo od malih nogu s ponosom dolazili na ovo mjesto sa svojim roditeljima i ostalim Baošićanima kako bi odali počast šestorici rodoljuba, kazao je Cvjetković.
U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba
Obilježavanju godišnjice prisustvovao je i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić, a porodicama palih boraca obratio se predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, poručivši da lokalna uprava sa posebnim pijetetom baštini sjećanje na šestoricu Baošićana koji su u sebi nosili sve ono što je okupatoru smetalo – nespornu hrabrost i nesumnjivu ljubav prema domovini i ideji slobode.
-Znam da se među svima vama riječ prenosila sa koljena na koljeno, do danas, o životima i djelima palih boraca. To govori o njima, ali i ovama koji gajite ovu tradiciju. Jedan grad može biti ponosan da među svojim žiteljima ima rodoljube, kakvi su bili heroji zbog kojih smo danas ovdje, ali i kao što ste svi vi – koji imena predaka ne prepuštate prošlosti i zaboravu. Vjerujem da ćemo svi zajedno u godinama pred nama nastaviti njegovati sjećanje na one koji su slobodarski i dostojanstveno branili svoja ognjišta i porodice, svoje Baošiće i svoj Herceg Novi, poručio je Katić.
Polaganju vijenaca prisustvovao je i sailing team Jedriličarskog kluba Jovo Dabović.
Južnodalmatinska regata - Posada maxi broda MM Shining (JK Lahor, Kotor)
1 od 6
Južnodalmatinska regata
Južnodalmatinska regata
Južnodalmatinska regata
Južnodalmatinska regata
Južnodalmatinska regata
Južnodalmatinska regata
Proteklog vikenda u organizaciji JK Orsan, održana je 38. Južnodalmatinska regata, koja se tradicionalno jedri početkom avgusta od Pelješca do Korčule, preko Mljeta, do Dubrovnika.
Posada maxi broda MM Shining (JK Lahor, Kotor), nakon domaćeh uspjeha na ovogodišnjem Fašinada kupu, triumfovala je sva tri dana takmičenja, osvojivši pehar za najbrži brod u realnom vremenu.
Južnodalmatinska je tradicionalno jedan od najljepših ljetnjih sportnih događaja na južnom Jadranu, gdje se ove godine jedrilo u uslovima sličnim kao u Boki, u konkurenciji od oko 40 brodova.
Domaća posada na čelu sa skiperom Milošem Radonjićem, iskoristila je priliku da pripremi brod i odradi dobar trening za predstojeću veoma uzbudljivu sezonu.
