Svetom liturgijom u manastiru Savina svečano je obilježena 101. godišnjica oslobođenja Herceg Novog od austrougarske okupacije i Dana primirja kada je ozvaničen kraj Prvog svjetskog rata. Nakon svete liturgije održan je parastos bokeljskim dobrovoljcima u vojskama Srbije, Crne Gore, SAD, Francuske i Italije, kod spomenika rodoljubima Boke u Prvom svjetskom ratu.
Vijence palim rodoljubima položili su predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, potpredsjednik Miloš Konjević i potpredsjednica Skupštine opštine Herceg Novi Dragana Stanišić, konzul Republike Srbije u Crnoj Gori Zoran Dojčinović, predstavnici Matice Boke, te nevladinih organizacija „Srpski soko“ i „Karađorđe“.
Potpredsjednik Konjević istako je da se na ovaj način sjećaju predaka, članova srpske i crnogorske vojske.
-Prije 101 godinu Herceg Novi je oslobođen od okupacije. Tada je slavna srpska vojska sa generalom Svetislavom Simovićem ušla u Herceg Novi i Novljani su i Bokelji dočekali slobodu. Nadamo se da će ovo postati tradicija i da će se u manastiru Savina okupljati narod u znak pomena svim našim rodoljubima i braći koja su stradala od Kosovskog boja pa do danas, kazao je Konjević podsjećajući i na herojski podvig crnogorske vojske januara 1916. godine, u borbi sa austroguarskom vojskom na Mojkovcu. Crnogorska vojska je tada uspješno zaustavila austrougarsku ofanzivu, čime je omogućeno povlačenje vojske i Vlade Kraljevine Srbije preko dijelova Crne Gore ka Jadranskom moru, odnosno preko Albanije do Krfa.
Obilježen Dan primirja u Herceg Novom
Besjedu je održao protojerej stavrofor Radomir Nikčević, a prisutnima se obratio i iguman Makarije.
Večeras u 19 sati u dvorani „Park“, biće održana svečana akademija. Na temu “Oslobođenje Herceg Novog, istorijski značaj 1918. godine i kraj Prvog svjetskog rata” besjediće filozof dr Časlav Koprivica, profesor FPN u Beogradu.
U programu će učestvovatri horovi „Sveti Vasilije Ostroški”, „Sveti Sava“, “Roždestvo“ (Bijela), članovi KUD „Ilija Kišić“ (Zelenika), solisti Svetlana Bubanja i Dušan Tadić.
Organizatori svečanosti su nevladine organizacije iz Herceg Novog: “Srpski Soko”, “Matica Boke”, SPKD “Prosvjeta“, “Kolo srpskih sestara Herceg Novi”, “Društvo za arhive i povjesnicu hercegnovsku“, “Viteško društvo Sveti Stefan” i „Karađorđe“
Odlukom zajedničkog tehničkog programskog odbora, na javnom konkursu za Interreg IPA program prekogranične saradnje Hrvatska, Bosne Hercegovina i Crne Gora prihvaćen je i projekat akronimaTELE.DOC, odnosno „Inovativne upravljačke prakse kod trauma i povreda za poboljšanjeuslova liječenja pacijenata u prekograničnom području“ čiji je nosilac Opšta bolnica u Kotoru, a partneri su Opća bolnica Dubrovnik, Javna ustanova Kantonalna bolnica ”Dr.Safet Mujić” Mostari Opština Kotor.
U oštroj konkurenciji od 161 projekta prihvaćeno je njih 30, a u prioritetnoj osi 1 „Unaprjeđenje kvalitete usluga u zdravstvu i socijalnoj zaštiti“ tek 8 projekata, među kojima je i TELE.DOC. Samo dva projekta u toj komponenti imaju nosioce iz Crne Gore.
Cilj projekta je nabavka savremenemedicinske opreme za poboljšanje uslova liječenja pacijentata sa traumama. Takođe, cilj projekta je unaprijediti znanja i vještine osoba koje rade u službama bolničkih trauma, te bolje povezivanje zdravstvenih stručnjaka putem telemedicinske opreme. Projektom će se takođe nabaviti i plovilo za spašavanje unesprećenih i intervencije na moru.
Ukupna vrijednost projekta je 1.155.417,62 eura, a od kojih 85%, odnosno iznos od 983.104,96 Eura sufinansira ovaj EU program. Tačan iznos odobrenih sredstava biće određen do potpisivanja ugovora, u narednom periodu.
Prim. dr Ivan ilić – foto Boka News
– Ovo je za Opštu bolnicu Kotor, i ukupno za čitav naš zdravstveni sistem, značajna vijest jer se radi o do sada, najvećem odobrenom projektu od strane EU u sektoru zdravstva, čiji je nosilac jedna zdravstvena ustanova iz Crne Gore.
Realizacija projekta očekuje se početkom 2020. godine, a projekat će trajati 24 mjeseca, saopštio nam je direktor JZU OB Kotor prim. dr Ivan Ilić.
Narodna biblioteka Budve u saradnji sa Cadmus Cineplex-om u povodu obilježavanja jubileja 70 godina crnogorske kinematografije organizuje izložbu plakata “70 godina Lovćen filma i Zeta filma”.
Izložba plakata biće otvorena u holu Akademije znanja u ponedjeljak 11. novembra u 20 časova a nakon toga će o Lovćen filmu i Zeta filmu, dva kultna preduzeća za proizvodnju i distribuciju filmova, govoriti reditelj i direktor Crnogorske kinoteke – Andro Martinović.
Preduzeće za proizvodnju filmova „Lovćen film“ osnovano je 1949. i prvo je preduzeće ove vrste u Crnoj Gori. Realizovalo je brojne projekte u oblasti dokumentarnog igranog filma, uključujući i prvi dugometražni igrani film crnogorske produkcije “Lažni car” reditelja Velimira Stojanovića, snimljen 1955. godine. Ostvarenja „Lovćen filma“ značajan su dio crnogorske filmske baštine i ovaj jubilej, 70 godina od osnivanja preduzeća, prava je prilika da ponovo ožive na bioskopskom platnu.
Narodna biblioteka Budve u saradnji sa Cadmus Cineplex-om u povodu obilježavanja ovog jubileja organizuje projekcije filmova u Bioskopu od ponedjeljka, 11. novembra do petka, 15.novembra.
Program se odvija u okviru proslave Dana Opštine Budva.
U ponedjeljak, 11. novembra od 17 časova na repertoaru su filmovi: Mrtvi grad,režija Velimir Stojanović, 1952. godine; Kamen i more, režija Veljko Bulajić, 1952. godine; U spomen slavne mornarice, režija Zdravko Velimirović, 1959. godine; Selo Tijane, režija Branislav Bastać, 1960. godine; Kok pr kok, režija Nikola Jovićević, 1961. godine i 900 ruku, režija Branislav Bastać, 1964. godine.
U utorak, 12. novembra od 17 časova biće prikazani filmovi Grad pod Bedemom, reditelja Branka Vukotića (1957. godina) i Lažni caru režiji Velimira Stojanovića (1955. godina).
Takođe, istog dana od 18 časova u Bioskopu će biti upriličeno predavanjemr Božene Jelušićna temu “Živko Nikolić i njegovo filmsko djelo”i prikazana dva filmska ostvarenja čuvenog reditelja: Biljeg (1981) i Čudo neviđeno(1984).
U srijedu, 13.novembra od 17 časova u Bioskopu se mogu pogledati filmovi Dobro nam došao, dragi druže Tito reditelja Branka Vukotića (1959) i Kapočiju režiju potpisuje Gillo Pontecorvo (1959).
Na repertoaru Cadmus Cineplex-a u četvrtak, 14.novembra naći će se filmovi II jadranski padobranski kupu režiji Nikole Niše Jovićevića (1959) i Zle pareVelimira Stojanovića (1956).
U završnici obilježavanja jubileja, 70-godišnjice crnogorske kinematografije, u petak, 15. novembra od 17 časova biće prikazan film reditelja Đorđija Vujovića, Dobro nam došli u Budvu(1963), a potom i film reditelja Mila Đukanovića Muškarci (1963) čime će biti okončan petodnevni ciklus filmova u povodu ovog značajnog jubileja.Ulaz na sve projekcije je slobodan. Program se odvija u okviru proslave Dana Opštine Budva.
Tim Porto Montenegra intenzivno radi na pripremi druge edicije lifestyle i sportskog događaja Polo u marini Porto Montenegro, koji je zakazan za avgust 2020. godine – polo spektakl zasigurno je događaj koji je obilježio ljeto u tivatskom nautičkom naselju, ali i na rivijeri – za dva dana više hiljada internacionalnih gostiju i Tivćana uživalo je na polo pop-up Areni, i ponijelo sa sobom sjajne utiske.
A life less ordinary koncept i moto načina života u Porto Montenegru sjajno se uklapaju u dinamičan kalendar događaja kojem će u narednoj godini, polo, zasigurno, biti lajtmotiv sezone.
Maharadža Savai Padmanabh Singh (Pacho) od Džajpura, jedan od nauglednijih predstavnika svjetskog pola, nije krio oduševljenje projektom i ljepotama Crne Gore, a kada je čuo da je već zakazana sledeća edicija, dodao je: Porto Montenegro je jedno od najspektakularnijih mjesta na kojima sam ikad imao sreću igrati polo. Stvarno se nadam da ću se vratiti sljedeće godine.
Organizator događaja je Global Citizen Forum, a Polo in the Port je jedan od ključnih društveno – sportskih događaja ovog ljeta, koji je spojio sport svjetske klase sa predivnim okruženjem, sa pogledom na neke od najboljih jahti na svijetu.
Partneri prvog polo turnira u Porto Montenegru su bili: Arton Capital, Regent Porto Montenegro, Universal Capital Bank, Voli Motors, Plantaže, Petite Geneve / Rolex, Azimut Yachts, Beluga, La Martina, Boadicea the Victorius i Sunreef Yachts, koji su udružili snage kako bi obilježili ovaj događaj u marini.
Polo 2020. godine okupiće ponovo svjetske igrače, ali i internacionalnu i lokalnu publiku na pop-up areni, i biće to trodnevni spektakl u kojem će učestvovati lokalni umjetnici, folklorna udruženja, djeca iz škola, kao i druči aktivni članovi lokalne zajednice i partneri.
Kolektivna izložba mladih tivatskih slikara bit će upriličena 12. novembra povodom Dana Opštine Tivat, u Muzeju i galeriji Tivat.
Izložba prodajnog tipa imat će humanitarni karakter, budući da će na večeri otvaranja biti organizirana aukcija slika. U revijalnom dijelu nastupit će Klapa Bellezza i duo Nevila Klakor (violina) i Danijela Medigović Kuč (klavir).
Izložbu će s početkom u 20 sati otvoriti predsjednik Općine Tivat dr. Siniša Kusovac, dok će aukciju voditi Goran Slavić.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 29. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2019”, koji je održan od 07 – 10. novembra tekuće godine u Trogiru / Republika Hrvatska pod visokim pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović. Još od davnina je poznato, tačnije iz Biblije, a duboko se nadamo da
su mnogi to pročitali i zapamtili:
„Vino je život čovjeka, ako ga pije umjereno”. Tokom susreta priređen je veliki broj programa, između ostalog i Okrugli sto o zadrugarstvu, zatim uvijek interesantna i atraktivna
radionica o vinu prof dr Bernarda Kozine, zatim kao i svake godine Radionica „Wine Gastro Show”, kao i predstavljanje novih knjiga o vinovoj lozi i vinu izašlih od prošle Sabatine. Tokom manifestacije, ali i na Balu šampiona posljednje večeri, predstavljena su vina sa
zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI).
Istovremeno za vrijeme Manifestacije u subotu 09. novembra organizovan je za učesnike interesantan studijski obilazak uz upoznavanje privrednih i kulturno – istorijskih znamenitosti grada Klisa i Kliške tvrđave, kao i ručak u organizaciji Opštine Klis.
Prilikom boravka na „Sabatini 2019” predstavnici CDPR-a predstavili su crnogorskoj javnosti dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijelili ga prisutnim
sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova. Međunarodni susret „Sabatina 2019” je istovremeno bio prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost, predstavi svoje djelovanje.
Istovremeno naglašavamo da je prevencija na ovaj način uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu fizičku aktivnost prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti.
“U napadu na predsjednika Crnogorske Božovića, korumpirani funkcioneri u ime Opštine građanima kroz saopštenje poručuju da platu treba da prima samo onaj koji žmuri na nepočinstva koja obavlja korumpirana vlast. Objavili su da doslovce da “nije etički primati platu i kritikovati vlast” i samim tim ugrozili slobodu mišljenja svih zaposlenih u javnoj administraciji”, saopšteno je iz OO Demos Tivat.
“Izgleda da su u DPS-u shvatili i priznali da je toliko puno tajnih snimaka na osnovu kojih je svakome jasno šta rade da bi opstali na vlasti. Znajući kakvo nezadovoljstvo vlada među građanima, a za primjer onima koji se drznu da postupaju po savjesti i pravično poput Božovića i napuste DPS, počeli su u saopštenjima da navode kako platu treba da primi samo onaj koji ne kritikuje korupciju u vlasti.
Ako je Božović neodgovorno radio svoj posao kako to da predsjednici opštine nisu godinama imali primjedbe na njegov rad? Da li ovim navodima potvrđujete ličnu neodgovornost?
Ako je Božović bio neodgovoran kako to da Vam se suprotstavio kada ste oprostili 5,6 miliona našeg novca tajkunima, novca kojim su mogla biti izgrađena dva vrtića za male Tivćane.
Ovo je još jedan dokaz da u našoj zemlji vladaju političari koji vode plemensku politiku. Tu dominira ritual žrtvovanja svih onih koji misle i rade drugačije. Svako ko je protiv vladajućih političara, biće žrtvovan tako što će ostati bez posla, bez zdravstvenog i penzijskog osiguranja. To je nedopustivo! To je siguran put ka produbljavanju starih i kreiranju novih podjela u društvu. Pitanje dana je kada će početi javno fizičko kažnjavanje političkih protivnika.
Svuda oko nas su simboli bahatosti političara na vlasti. Našu državu i građane napali su neodgovorni, bahati i primitivni političari. Ti političari nas dijele i sukobljavaju, dok oni nastavljaju da rade u interesu korumpiranog predsjednika i uskog kruga njegovih ljudi.
Umjesto očuvanja takvog sistema, potreban nam je širok dogovor za sprovođenje programa za izgradnju pravednog društva”, kaže se u saopštenju OO Demos Tivat, koje potpisuje predsjednik Igor Jovović.
Nekoliko hiljada ljudi u nedjelju je u Parizu i diljem Francuske sudjelovalo na kontroverznom prosvjedu protiv islamofobije. Prosvjednici su nosili natpise poput: “Da kritici vjere, ne mržnji prema vjerniku” i “Zaustavimo islamofobiju”.
Skup je krenuo od željezničke stanice Gare du Nord do središnjeg trga Place de la Nation. Nekoliko stotina ljudi izašlo je na ulice Marseillea, a prosvjedi su održani i u nekoliko drugih gradova gdje su privukli pedesetak organizacija i javnih ličnosti, uključujući Kolektiv protiv islamofobobije u Francuskoj (CCIF).
Vjeruje se da je CCIF blizak Muslimanskom bratstvu koje zapadne države smatraju radikalnim, zbog čega ovi prosvjedi nisu prošli bez kontroverzi.
Marine Le Pen, čelnica krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje, opisala je prosvjede kao akciju koja ide ruku pod ruku s islamistima.
Demonstracije su odbacili i članovi centrističke vlade predsjednika Emmanuela Macrona.
Među njima je i državni tajnik za mlade Gabriel Attal koji ih je nazvao “nepodnošljivima”.
Prosvjedi su se održali u vrijeme rasprave o nošenju marama i nakon napada na džamiju u jugozapadnom gradu Bayonneu gdje je 84-godišnji desni ekstremist pucao na dva muslimana.
Daleko u vodama južnog dijela Atlantskog oceana i daleko od južnoafričke obale ronilac Pascal Van Erp izvukao je na površinu odbačeni kavez za jastoge obložen algama i drugim morskim organizmima.
Izvukao ga je na palubu Arctic Sunrisea, Greenpeaceov brod koji provodi istraživanja oko Mount Veme, podvodne planine smještene oko 1600 kilometara sjeverozapadno od Cape Towna.
Ispod sloja tamnih algi je zeleni plastični kavez koji služi hvatanju jastoga s malom bijelom posudom.
»Hiljadma smo milja od obale Južne Afrike i to što ovdje pronalazimo odbačenu ribolovnu opremu… iznimno je odvratno«, kaže stručnjak za oceane i biolog Thilo Maack za AFP.
Poznata kao »fantomska oprema» odbačena ribolovna oprema čini značajni dio plastičnog zagađenja oceana i mora širom svijeta i može zarobiti i velike morske životinje izazivajući njihovu sporu i bolnu smrt.
Mreže, konopci, kavezi, zamke za kozice se ili izgube ili namjerno odbace u oceane prosječnim tempom od jedne tone u minuti.
Podvodni dron otkrio je da Mount Vemu, područje Greenpeaceove misije, to zagađenje nije zaobišlo. Slike pokazuju razbacane mreže i konopce koji su se usidrili na podvodnoj planini visokoj 4600 metara čiji je vrh 26 metara ispod površine.
vrše i mreže
Znanstvenici u trotjednoj ekspediciji nisu mogli odrediti koliko je dugo odbačena oprema bila tamo no kažu da je mogla biti više od godinu dana s obzirom na stanje u kojem je.
Ujedinjeni narodi procjenjuju da se svake godine odbaci u svjetska mora i oceane oko 640.000 tona ribolovne opreme što odgovara težini 50.000 autobusa na kat, navodi Greenpeace.
Organizacija procjenjuje da ta oprema čini 10 posto plastičnog otpada u oceanima i morima širom svijeta, prema UN-ovu programu za okoliš (UNEP) i Organizaciji za hranu i poljoprivredu (FAO).
No »u nekim područjima oceana ribolovna oprema čini većinu plastičnog otpada uključujući više od 85 posto plastike na podvodnim planinama i grebenima» kao i u velikim nakupinama smeća u Tihom oceanu, navodi se u izvješću Greenpeacea objavljenom u srijedu.
Iz svoga podvodnog počivališta odbačeni nerazgradivi materijali nastavljaju hvatati ribe, rakove i velike sisavce poput dupina.
»Fantomska oprema je poput zombija u vodi«, kaže Maack. »Nitko ne vadi ulov ali ona još lovi«.
Takvo zagađenje godišnje ubija i ranjava više od 100.000 kitova, tuljana i kornjača, prema organizaciji World Animal Protection sa sjedištem u Britaniji.
Više od 300 ugroženih morskih kornjača ubijeno je prošle godine kad su zajedno otplivale u odbačenu ribarsku mrežu u južnom Meksiku.
»To je veliki problem zbog toga što su od početka postavljene da uhvate i ubiju morski svijet i to će raditi sve dok su u oceanima«, kaže aktivist Greenpeacea za Afriku Bukelwa Nzimande za AFP.
Plastici može trebati i do 600 godina da se razgradi i to u štetne mikročestice koje gutaju ribe i završe u ljudskoj prehrani.
Ribarenje u području Mount Veme zabranila je 2007. ribolovna organizacija za jugoistočni Atlantik sa sjedištem u Namibiji (SEAFO).
No samo je jedan posto svjetskih oceana pokriven aktivnostima regionalnih organizacija za upravljanje oceanima poput SEAFO-a.
Oko 64 posto oceana leži izvan nadležnosti država, prema Ujedinjenim narodima.
Grupe za zaštitu okoliša traže od te svjetske organizacije da izradi sveobuhvatni sustav upravljanja oceanima kako bi se bolje zaštitio morski svijet i pokušavaju potaknuti strože mjere kojima će prisiliti ribare da pronađu izgubljenu opremu ili plate njihovo vađenje.
U međuvremenu nevladine organizacije same su na sebe preuzele da očiste dijelove mora i oceana.
»Za mene je vađenje izgubljene opreme nešto vrlo uzbudljivo«, kaže ronilac Van Erp, utemeljitelj dobrotvorne udruge za čišćenje okoliša Ghost Fishing sa sjedištem u Nizozemskoj koja radi od 2012.
»Kad je pronađem vrlo sam uzbuđen«, kaže 43-godišnji ronilac nakon što je sat vremena proveo u ronilačkom odijelu u hladnim atlantskim vodama.
»(Oprema) nastavlja sama loviti«, kaže Van Erp. »Poput smrtonosnog ciklusa«.
Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija usuglasile “mali Schengen”- foto EPA
Građani Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije putovat će preko granica te tri zemlje samo s ličnom kartom, dogovoreno je na dvodnevnom sammitu čelnika tri zapadnobalkanske države u nedjelju u makedonskom Ohridu, a inicijativa čiji je cilj sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala nazvana je “mali Schengen”.
Čelnici zemalja zapadnog Balkana raspravljali su u nedjleju o konkretnim koracima poticanja zajedničkog projekta regionalnog tržišta, nedugo nakon što je Europska unija odbila otvoriti pregovore o pristupanju EU-u sa Skopljem i s Tiranom.
Za uspostavu “malog Schengena” neophodno je donijeti niz mjera, propisa i zakona kako bi se ostvarile ideje koje su u Ohridu predstavili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, makedonski premijer Zoran Zaev i albanski šef vlade Edi Rama.
Zaev je novinarima objasnio kako akcijski plan predviđa cjelodnevni rad granica i kretanje samo s osobnom iskaznicom između Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, omogućavanje uvjeta poput brzih voznih trakova za kamione na graničnim prijelazima, te mjere za uzajamno priznavanje svih dokumenata za hranu i veterinu, u cilju mobilnosti robe, ljudi, kapitala usluga, te svega što “znače četiri temeljne europske slobode”.
On je rekao da je razrađen “konkretan plan” kako da se uzajamno priznaju diplome između Srbije, Severne Makedonije i Albanije, tako da “domaći i inozemni ulagači imaju kompletnu sliku” o kadrovskoj strukturi u regiji.
“To će otvoriti nove perspektive i novo poglavlje za regiju. Mislim da će svi prigrliti ovu inicijativu jer upravo ona nas čini većim faktorom pred europskim zemljama”, ocijenio je Zaev.
Vučić je novinarima rekao da u tim dogovorima i inicijativi nema pandana nekadašnjoj Jugoslaviji, te da će se “za manje od dvije godine vidjeti znatan postotak rasta investicija u sve tri zemlje”, jer će “zajednički kreirati novi ambijent”.
“Nema tu nikakvih ‘Jugoslavija’, već samo boljeg života za sve naše građane, da se lakše kreću, lakše žive, i da imamo ozračje normalnosti, a ne sukoba i mržnje”, rekao je Vučić.
On očekuje da će već do kraja ove godine građanima Srbije i Albanije biti omogućeno putovanje u oba smjera samo uz osobnu oskaznicu.
Rama je sugerirao kako bi u “mali Schengen” “trebalo uključiti i Kosovo, na ravnopravan način i na legalnim osnovama”.
On očekuje da Kosovo na sljedećem sastanku u Draču bude predstavljeno kao i ostale države regije.
BiH, Crna Gora i Kosovo preferiraju Evropsku uniju u odnosu na mali Schengen
Suglasnost Vučića, Zaeva i Rame ne dijele u cjelosti drugo dvoje sudionika skupa u Ohridu – predsedajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić, te ministrica gospodarstva Crne Gore Dragica Sekulić, a – sudeći po prvim reagiranjima – ni politički čelnici u Prištini.
Prema izvještajima beogradskih medija iz Ohrida, Zvizdić je naglasio kako u BiH nema konsenzusa ili konačnog stajališta o inicijativi “mali Schengen”, iako je načelno opredijeljena za jačanje saradnje u regiji.
Zvizdić je istaknuo da “primaran fokus BiH ostaju europske integracije”, te da će “BiH konačno stajalište donijeti sukladno svojim procedurama i “poslije ozbiljne analize” u institucijama, poslovnoj zajednici i među stručnjacima “iz oblasti koje inicijativa tretira”.
Predsedajući vijeća ministara BiH je primijetio da, ako je dio inicijative brisanje granica, onda je – sa stajališta BiH – nemoguće brisanje granica koje prethodno nisu potpuno definirane.
Sekulić je izjavila da njezina zemlja svaku inicijativu mjeri kroz dva stajališta, da li ubrzava put Crne Gore ka Evropskoj uniji, te koje koristi donosi crnogorskim građanima i gospodarstvu.
I Zvizdić i Sekulić su, odgovarajući na pitanje novinara da li je “mali Schengen” alternativa eurointegracijama, naglasili da za njihove zemlje “nema alternative” europskim integracijama.
Vučić i Rama odlučno su zanijekali da se ohridskom inicijativom želi zamijeniti europerspketiva zemalja regije.
S druge strane, unatoč Raminoj ideji da se na sljedećem skupu inicijativi “mali Schengen” pridruži i Kosovo, prve poruke iz Prištine nisu blagonaklone.
Vođa Demokratskog saveza Kosova (LDK) i budući koalicijski partner u kosovskoj vladi Isa Mustafa usprotivio se “mini Schengenu”, ocijenivši da takve inicijative “udaljavaju zemlje zapadnog Balkana od europskih integracija” i stavljaju ih pod okrilje Euroazije kojom dominira Rusija, prenose prištinski mediji.
“To su manevri Srbije da Europskoj uniji nametne obveze za normaliziranje odnosa s Kosovom i priznavanje neovisnosti Kosova. Možda premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije imaju jasnu predstavu gde su interesi njihovih zemalja, ali to za Kosovo nije”, navodi portal Kosovo Online Mustafu.
“Na prvi pogled djeluje atraktivno, ali u osnovi vode u novu Jugoslaviju – s Albanijom, a bez Hrvatske i Slovenije. To su ideje koje mi nismo podržali dok smo vodili vladu i nećemo ih podržati ni na vlasti ni u oporbi. Baš kao što ne podržavamo promjenu državnih granica Kosova”, istaknuo je Mustafa.
Sljedeći sastanak inicijative zakazan je u Draču, u Albaniji, za 21. decembra.
