Izložbeni i filmski program „Katalog Balšići / Fim Exhibition”

Boka News
-
0
Izložbeni i filmski program „Katalog Balšići / Fim Exhibition”
Pomorski muzej Kotor – foto Boka News

Pomorski muzej Crne Gore, u okviru svoje redovne djelatnosti, nastavljajući tradiciju čuvanja i predstavljanja nacionalne povijesti, u prvom redu pomorske, organizira  izložbeni i filmski program pod nazivom „Katalog Balšići / Fim Exhibition” scenariste i redatelja Gojka Čelebića u dva segmenta.

Izložba „Katalog Balšići / Film Exhibition” bit će otvorena 8. Avgusta 2019. godine u 21 sat i trajat će do 1. septembra 2019. Izložbu će otvoriti Željko Aprcović, predsjednik Opštine Kotor.

Prvi segment čini izložba 14 povelja zetskih vladara Balšića, iz njihove državne kancelarije poslanih  u Dubrovnik u periodu 1368. -1397., te je ova izložba svojevrstan omaž jubileju 650. godišnjice poslovno pravnih povelja Balšića, koje predstavljaju značajna dokumenta iz crnogorske državne povijesti. Povelje se danas čuvaju u Državnom arhivu u Dubrovniku, a u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor bit će izložen uvećan vizualni oblik, staroslavenski tiskani oblik i prijenos na suvremeni jezik.

Drugi segment je dugometražni film „Katalog Balšići” u okviru izložbe, kao radna projekcija u trajanju od 60 minuta – epoha Balšića viđena kroz prizmu danih povelja, kroz raspoložive podatke i filmski žanr. Film je u ovoj verziji – koja je radna i bit će prikazana kao projekcija za prijatelje – snimljen nedavno, u češkom Hebu, na granici s Njemačkom s glumačkom ekipom koju čine crnogorski, češki, srpski i njemački glumci.

Po žanru je ovo ostvarenje igrano i dokumentarno zajedno, a profilirano je kao melodrama i vezano za period vladavine Balše II. (1378.-1385.), odnosno za njegovu ličnost i obitelj. Mladog Balšića, vladara s promjenljivom srećom, sklonog intelektualnim interesovanjima i u ovoj verziji fasciniranog velikim izumima svoga doba (ogledalo, naočali itd.), igra Vuk Čelebić, a njegovu prvu ženu, princezu Komninu od Valone češka glumica Karolina Jagerova. Dvorskog liječnika , kojeg mu Dubrovčani šalju “kao brata i prijatelja” tumači Michal Schwartz, savjetnika Andrija Kovač (Consigliere), rodicu  Vojisavu praška glumica Klara Marxova itd.

Film je sniman u autentičnom ambijentu zamka u Hebu, koji je bio rezidencija njemačkog cara Friedricha Barbarosse i gdje je u planu snimanje nastavka o Balšićevoj pogibiji 18.9. 1385. g. u bitci na Saurskom polju. Zato je zasad važno napomenuti da ovo nije službena projekcija filma, već radna u sastavu izložbe.

U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba

Boka News
-
0
U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba
U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba

Povodom 77 godina od stradanja boraca Narodnooslobodilačkog rata, Vasa Kamilića, Đura Dabovića, Jova Dabovića, Kirila Cvjetkovića, Steva Cvjetkovića i Toma Vujičića, na spomen obilježje u Dubcima u Baošićima, vijence su prethodnog vikenda položili predstavnici Opštine, Mjesne zajednice Baošići i potomci porodica nastradalih.

Predsjednik MZ Baošići Đuro Cvjetković naglasio je da je ovo dan koji se u tom mjestu sa ponosom obilježava. Podsjetio je da su mlade rodoljube na ovom mjestu strijeljale italijanske okupatorske vlasti 5. avgusta ’42. godine.

-Njihova žrtva je dokaz da u genima imamo nacionalnog dostojanstva i patriotizma. Svaki Baošićanin voli pojsetiti ovo mjesto, jer odiše posebnošću, naročito znajući zašto i kome je spomenik podignut. Bez obzira što godine prolaze, sjećanja na njih ne blijede i nadam se da nikada neće ni izblijediti, jer njihova djela, i nažalost kratki ali dostojanstveni životi, ostavili su zadatak našem mjestu i našim porodicima i potomcima da ih zauvijek pamtimo, što neće biti teško. Isto tako, kroz priče o palim borcima, moramo našim naraštajima prenijeti priče i osjećanja koja imamo, jer su upravo i nama mladima pričani dok smo bili djeca. Na taj način smo od malih nogu s ponosom dolazili na ovo mjesto sa svojim roditeljima i ostalim Baošićanima kako bi odali počast šestorici rodoljuba, kazao je Cvjetković.

U Baošićima obilježeno 77 godina od pogibije šestorice strijeljanih rodoljuba

Obilježavanju godišnjice prisustvovao je i direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić, a porodicama palih boraca obratio se predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, poručivši da lokalna uprava sa posebnim pijetetom baštini sjećanje na šestoricu Baošićana koji su u sebi nosili sve ono što je okupatoru smetalo – nespornu hrabrost i nesumnjivu ljubav prema domovini i ideji slobode.

-Znam da se među svima vama riječ prenosila sa koljena na koljeno, do danas, o životima i djelima palih boraca. To govori o njima, ali i ovama koji gajite ovu tradiciju. Jedan grad može biti ponosan da među svojim žiteljima ima rodoljube, kakvi su bili heroji zbog kojih smo danas ovdje, ali i kao što ste svi vi – koji imena predaka ne prepuštate prošlosti i zaboravu. Vjerujem da ćemo svi zajedno u godinama pred nama nastaviti njegovati sjećanje na one koji su slobodarski i dostojanstveno branili svoja ognjišta i porodice, svoje Baošiće i svoj Herceg Novi, poručio je Katić.

Polaganju vijenaca prisustvovao je i sailing team Jedriličarskog kluba Jovo Dabović.

Bokeljska posada vraća se sa peharom najbržeg broda na Južnodalmatinskoj regati

Boka News
-
0
Bokeljska posada vraća se sa peharom najbržeg broda na Južnodalmatinskoj regati
Proteklog vikenda u organizaciji JK Orsan, održana je 38. Južnodalmatinska regata, koja se tradicionalno jedri početkom avgusta od Pelješca do Korčule, preko Mljeta, do Dubrovnika.
Posada maxi broda MM Shining (JK Lahor, Kotor), nakon domaćeh uspjeha na ovogodišnjem Fašinada kupu, triumfovala je sva tri dana takmičenja, osvojivši pehar za najbrži brod u realnom vremenu.
Južnodalmatinska je tradicionalno jedan od najljepših ljetnjih sportnih događaja na južnom Jadranu, gdje se ove godine jedrilo u uslovima sličnim kao u Boki, u konkurenciji od oko 40 brodova.
Domaća posada na čelu sa skiperom Milošem Radonjićem, iskoristila je priliku da pripremi brod i odradi dobar trening za predstojeću veoma uzbudljivu sezonu.

Povećaće broj letova između Beograda i Tivta

Boka News
-
0
Povećaće broj letova između Beograda i Tivta
Aerodrom Tivat

Air Serbia povećaće tokom avgusta broj letova između Beograda i Tivta, pa će do kraja mjesec na toj relaciji saobraćati do 26 puta sedmično.

U zajedničkom saopštenju srpske nacionalne aviokompanije i Aerodroma Crne Gore navodi se da će putnici na raspolaganju imati gotovo dvije hiljade sjedišta više na avionima Airbus i ATR iz flote Air Serbie.

Podsjeća se da je Air Serbia 16. jula uvela direktne letove između Niša i Tivta, koji će se od danas do početka zimske sezone obavljati tri puta sedmično.

„Air Serbia će tokom avgusta između svojih baza u Beogradu i Nišu i Tivta obaviti čak 123 povratna leta“, kaže se u saopštenju.

Kamere na graničnim prelazima: Građani će sada znati gdje su i kolike gužve

Boka News
-
0
Kamere na graničnim prelazima: Građani će sada znati gdje su i kolike gužve
Kamere na GP u Crnoj Gori

Servis Ministarstva unutrašnjih poslova „Kamere na graničnim prelazima“, danas je pušten u rad zahvaljujući kom će građani moći u svakom trenutku da se informišu kakvo je stanje na graničnim prelazima i da, shodno tome, planiraju svoje putovanje.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, servisu se može pristupiti preko portala MUP-a www.mup.gov.me/ministarstvo – putem banera ili direktno pristupanjem portalu kamere.mup.gov.me.

“Ovaj servis omogućava vizuelni prikaz ulaza i izlaza sa graničnih prelaza iz dvije trake – dolazne i odlazne. U ovom trenutku, kamere su instalirane na šest najfrekventnijih graničnih prelaza tj. moguće je vidjeti trenutno stanje na graničnim prelazima Božaj i Sukobin prema Albaniji, na GP Vraćenovići prema Bosni i Hercegovini, na GP Dračenovac i Dobrakovo prema Srbiji, na GP Debeli Brijeg prema Hrvatskoj”, ističu u MUP-u.

Najavljuju da će uskoro biti pušten u rad sistem za još tri granična prelaza – Šćepan Polje, Sitnica i Ranče.

“Snimcima sa kamera je moguće pristupiti kako sa računara, tako i preko mobilnih telefona, uz korišćenje mobilnog interneta ili WiFi signala. Video strimovi se učitavaju u HTML5 plejeru, što znači da nije potrebna dodatna aplikacija. Dovoljno je samo “kliknuti” na željeni granični prelaz i sačekati da se učita video”, pojašnjavaju u MUP-u.

U tom resoru ocjenjuju da je implementacija sistema za vizuelno i pravovremeno informisanje javnosti o intenzitetu saobraćaja na granicama od posebnog značaja tokom ljetnje turističke sezone.

“Cilj je da se olakša kretanje preko graničnih prelaza kako našim građanima, tako i gostima koji borave u našoj zemlјi”, ističu u Ministarstvu unutrašnjih poslova i podsjećaju da u kontinuitetu preduzimaju aktivnosti na unapređenju elektronskih usluga, kako bi bili još efikasniji servis građanima i opravdali njihovo povjerenje.

„Sačuvano blago dobrotskih palata”

Boka News
-
2
„Sačuvano blago dobrotskih palata”
Dobrota – foto Zoran Nikolić

„Sačuvano blago dobrotskih palata” naziv je izložbe koja će biti otvorena u četvrtak 8.avgusta u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Kotor. U organizaciji OJU  „Muzeji”, publici će biti predstavljen dio dragocjene zaostavštine porodice Radimir iz Dobrote. Autorke su etnološkinje Dragana Lalošević i Danijela Đukić, a izložbu će otvoriti Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Ministarstva kulture.

„Porodica Radimiri danas u svoje dvije kuće i Crkvi Sv. Mihovila, od kojih su palata Radimir i Crkva Sv. Mihovila kulturna dobra Crne Gore, čuva porodičnu zbirku starina koja sa svoja 525 predmeta ima status kulturnog dobra Crne Gore.

Ovo dobro čine predmeti koji se svrstavaju u etnografske zbirke, kulturno-istorijske i kolekcije građanskog odijevanja, dobrotske nošnje i zbirku dobrotske čipke sa dobrotskim, bijelim i kombinovanim vezom. Pripadaju mu i suncobrani, štapovi, muzikalije, muzički instrumenti, mjerni instrumenti, oprema domaćinstva, oruđa, filatelija, oprema za pisanje, knjige, fotografije i arhivalije. Ova tradicionalna, pomorska i građanska zaostavština je porodično nasljeđe nastalo upravo u Dobroti u vremenskom nizu od tri vijeka.

Zaostavstina porodice Radimir

Izložbom Skrivena kulturna baština unutar zidova kamenih palata Dobrote / Zaostavština porodice Radimir pokušali smo da na jednom mjestu prezentujemo dio predmeta porodične zbirke ove znamenite dobrotske porodice, a sve vođeni značajem dokumentovanja njenog razvoja kroz koji se sagledava ne samo razvoj Dobrote i Kotora, već i cijele Boke.

Cilj izložbe je na prvom mjestu predstavljanje naše kulturne baštine, kroz čije sagledavanje možemo dobiti jasnu sliku života jedne građanske porodice u prošlosti, njenog značaja i uklapanja, kroz događaje i ličnosti, tokove razvoja cjelokupnog društva toga vremena, sa akcentom na pomorstvo koje je kreiralo sve ostale sfere življenja na obali zaliva” – stoji u najavi izložbe koju potpisuje Dragana Lalošević, jedna od autorki izložbe etnološkinja Dragana Lalošević.

18. Internacionalni kotorski ljetni karneval – tradicija duga 501 godinu

Boka News
-
0
18. Internacionalni kotorski ljetni karneval – tradicija duga 501 godinu

U Kotoru je subotu održana 18. Internacionalni ljetni karneval. Glavna gradska saobraćajnica podno zidina drevnog Kotora bila je scena na kojoj su se predstavilo 27 karnevalskih grupa iz Italije, Kube, Ukrajne, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije, Budve, Tivta, Kotora, Herceg Novog, Tuzi…

Karnevalsku povorku posmatralo je više hiljada posjetilaca koju su predvodili članovi FECC-A (Federacije evropskih karnevalskih gradova)

Oganizator 18. Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta” iz Kotora, a pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo turizma i održivog razvoja Crne Gore, Opština Kotor, Nacionalna turistička organizacija i TO Kotor.

Promocije knjige „Susret je najveći dar“ autorke Branke Bogavac

Boka News
-
0
Promocije knjige „Susret je najveći dar“ autorke Branke Bogavac
Bogavac

U organizaciji Narodne biblioteke Budve i JU Muzeji i galerije Budve, u utorak 6. avgusta sa početkom u 20 časova biće održana promocija knjigesjećanja„Susret je najveći dar” autorke Branke Bogavac.

O novoj knjizi spisateljice i novinarke Branke Bogavac u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu govoriće: slikar i književnik Dimitrije Popović, književnik Miraš Martinović, profesorica i spisateljica Zorica Joksimović i autorka, dok će moderatorka biti Stanka Stanojević.

U uvodu knjige autorka Branka Bogavac ističe: „Naslov knjige „Susret je najveći dar“ odnosi se najprije na moje susrete s velikim ljudima. Ljudi koje sam imala sreću da sretnem darivali su mi svoje riječi – onako, za ljubav susreta, za ljudsku ljubav, za moju ljubav za njihove knjige i njihove riječi, jednostavno, poklonili su mi ih, a ja ih, s moje strane, prenosim svima onima koji vole da čitaju, koji vole knjige. Tako moj susret s tim ljudima postaje mjesto rasprostiranja njihovih riječi, mjesto odakle će one otići još dalje i stići do onih koji će ih primiti kao darove koji će ih obogatiti. I to „rasprostiranje njihovih poklona je moje uzdarje za njihov dar“. Naslov se takođe odnosi i na sve susrete s prijateljima kao i dobronamjernim ljudima za koje Drugi nešto znači. Ima li išta ljepše od susreta s čovjekom?“

Branka Bogavac je rođena 1937. godine u Virpazaru, na Skadarskom jezeru. Otac Sekule Bogavac je bio učitelj i pisac, a majka, Zorka Knežević, domaćica. Gimnaziju je završila u Beranama, a diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1964. godine. U Pariz, gdje i danas živi, došla je 1964. godine, kao stipendista kulturnih razmjena Jugoslavije i Francuske. Na Sorboni je završila slavistiku 1968. godine, gdje je i magistrirala. Predavala je srpkohrvatski jezik u zvanju docenta (chargée de cours) na Sorboni, Pariz-VIII, 1977/78. godine. Dvadeset godina je bila profesor u Jugoslovenskoj dopunskoj školi i na Radničkom Univerzitetu u Parizu. Kao publicista, decenijama je objavljivala intervjue na cijelom jugoslovenskom prostoru u: Pobjedi, Vijestima, Politici, Borbi, Oslobođenju, dnevnim novinama Danas, NIN-u, Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Književnoj reči, Književnim novinama, Ilustrovanoj Politici, Profilu, Bazaru, Porodičnom Magazinu, Nadi, Intevjuu,Stvaranju, Sceni, Dami, MladomBorcu.. Prevode je objavljivala u Sineastu, Sceni, Poljima, Praktičnoj ženi, Pozorištu…

Do sada je objavila sljedeće knjige: Razgovori u Parizu I (Svjetlost, Sarajevo, 1990), Razgovori u Parizu II (Unireks, Podgorica, 1997), Razgovori sa Dadom (Oktoih, Podgorica 2001), Razgovori u Parizu III (Pešić i sinovi, Beograd, 2002), Slikarstvo kao neracionalna sreća (Pešić i sinovi, Beograd, 2004), Pariski razgovori IV (Narodna knjiga, Beograd, 2004), Crna Gora u Parizu, Razgovori i susreti sa umjetnicima (Pobjeda, Podgorica 2007), Razgovori u Parizu V (Kulturni Centar, Bar 2008), Razgovori sa Dadom, drugo izdanje (Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2013), Od beznađa do nade (Kulturni Centar, Bar, 2015), Razgovori u Parizu, treće dopunjeno izdanje (Kulturni Centar, Bar, 2016), Deset nobelovaca (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd 2018), Pisanje kao izvor nade (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd 2019).

Najviše priznanje Skupštine Opštine Berane, Nagrada 21. jul, uručeno joj je na taj dan 2008. godine. Bila je direktor Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu od 2004-2006. godine. Za svoj publicistički rad na planu afirmisanja francusko-jugoslovenske kulture i angažmana na istom polju, kao i direktora Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu, Francuska ju je odlikovala ordenom Viteza umjetnosti i književnosti 2013. godine, i za sada je jedini nosilac tog priznanja u Crnoj Gori, poslije Dada Đurića i Danila Kiša.

Vlada imenovala novi Odbor direktora RCUD iz Herceg Novog

Boka News
-
0
Vlada imenovala novi Odbor direktora RCUD iz Herceg Novog
RCUD foto

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbora direktora kontroverzne državne firme „Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“ (RCUD) iz Herceg Novog.

Novi Odbor čine Vojin Rondović, načelnik Direkcije za bezbjednosne poslove i nadzor nadradom Uprave policije u MUP-u, Petar Krstajić, načelnik Odjeljenja za međunarodnu policijsku saradnju i odnose sa javnošću u Upravi policije, Miško Vujović, savjetnik za internu kontrolu u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, Edis Sijarić, profesor fizičke kulture i Snežana Šćepanović Raičević, savjetnica generalnog sekretara Vlade Crne Gore.

Vlada je prethodno  zbog isteka mandata, razriješila dosadašnji Odbor direktora RCUD-a koji su činili Rondović, Vujović, Milutin Nikolić i Ružica Bajčeta.

Na ovaj način nastavlja se dugogodišnja praksa postavljanja ljudi iz policijskog i drugih stručnih okruženja koja nemaju dodirne tačke sa ronilaštvom kao osnovnom djelatnošću RCUD-a, na čelo te državne fime čiji je osnivač i jedini vlasbnik Vlada. Izvršni direktor RCUD-a još od kada je on osnovan kao tadašnja Javna ustanova Vlade Crne Gore 2002. do danas, je nekadašnji policajac iz Nikšića Veselin Mijajlović čije rukovođenje RCUD-om stalno prate brojne kontroverze i česte optužbe njegovih bivših saradnika za brojne navodne zloupotrebe državnih resursa, nepotizam i nezakonito poslovanje. Osnovanost dijela tih optužbi u međuvremenu su potvrdili i ishodi parnica koje je protiv RCUD-a pokrenulo i na sudu dobilo više bivših radnika te firme, ali do sada niko u Vladi ili Odboru direktora te firme nije pokrenuo pitanje odgovornosti Mijajlovića ili članova Odbora direktora.

RCUD je inače,  prošlu je poslovnu godinu okončalo sa gubitkom od 150.362 eura. To je drastično lošiji rezulat od onog ostvarenog 2017. kada je ova firma ostvarila dobit od 372.798 eura. Prema poslovnom i finansijkom planu RCUD-a za 2018. koji je prethodno usvojila Vlada, ta firma je trebalo da ostvari ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta. Niko međutim, nije postavio pitanje odgovornosti menadžmenta zbog drastičnog podbačaja u realizaciji planiranih prihoda te državne kompanije, ili nerealnog njihovog prvobitnog planiranja.

Prema finansijskim izvještajima RCUD-a za 2018. ova državna firma lani je imala drastično manje poslovne prihode. Poslujući na tržištu, i pružajuči usluge iz domena svoje osnovne djelatnosti RCUD je lani ostvario prihod od samo 21.740 eura, što je skoro pedeset puta manje nego godinu ranije. RCUD je 2017. naime, milionske prihode ostvario od italijanskih kompanija Terna i Poliservizi za koje je radio podvodno protivminsko izviđanje i razminiranje trase podmorskog elektro-kabla Crna Gora-Italija u blizini rta Jaz. Ipak,. Skoro ništa od tog novca međutim,  nije završilo u državnom budžetu, već je najveći dio podijeljen Mijajloviću i ostalim zaposlenima u toj državnoj firmi kroz drastično im tada uvećane honorare i naknade za rad.

Lani je ta državna firma na tržištu radila samo dva manja posla za kompaniju Adriatic Marinas iz Tivta i to radove protivminskog pregleda i kontrole prisustva zaostalih eksplozivnih sredstava na trasi cjevovoda u naselju Porto Montenegro vrijedne  6.510 eura i protivminski pregled i kontrola prisustva opasnih elemenata na trasi izvođenja putne i ostale infrastrukture trase iskopa u naselju Porto Montenegro u iznosu od 10.230 eura. Jedini prošlogodišnji prihod RCUD-a od Terne bio je samo 5 hiljada eura koliko su Italijanima naplatili za “konsultantske aktivnosti iz oblasti zaštite na radu i nadzora prije i tokom izvođenja polaganja i zaštite podmorskog kabla”.

RCUD je lani iz državnog budžeta za svoj rad dobio 358.183 eura, ali to, uz skromne prihode ostvarene na tržištu, nije bilo ni izbliza dovoljno da pokrije sve rashode te firme koji su u 2018. iznosili ukupno 539.147 eura.

Trebinje proglašeno prvim turističkim mjestom u RS

Boka News
-
0
Trebinje proglašeno prvim turističkim mjestom u RS

Trebinje je proglašeno prvim turističkim mjestom u Republici Srpskoj. Tim povodom predstavljen je prvi promotivno turistički video grada Trebinja.

Film je kroz projekat Turističke organizacije Grada Trebinja realizovan sredstvima Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, prenosi Radio Trebinje. 

“Zamislili smo jedan drugačiji koncept promocije grada od onoga što smo do sada gledali. Željeli smo da prikažemo gostoljubivost i onu ljudsku stranu Trebinja i da tradiciju i kulturu našeg kraja pokažemo kroz naše ljude, a preko njih promovišemo i turistički poznate lokacije”, kaže Marko Radić, direktor Turističke organizacije grada Trebinja.

Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ističe da je večeras predstavljeni promotivni film još jedan od dokaza da Trebinje nije slučajno proglašeno za prvo turističko mjesto u RS.

“Podaci koji govore da je u posljednjih pet godina u Trebinju svake godine 35 do 40% turista više daju nam podstrek da nastavimo dalje i da smo na pravom putu, ali isto tako – to nam ne daje za pravo da stanemo i da se zadovoljimo ovim što smo postigli. Moramo uvijek da obogaćujemo sadržaj, da tragamo za nečim novim, jer ljudi koji dolaze više puta odustaju kada vide da se ništa ne mijenja, kazao je Ćurić.

1...2.9822.9832.984...4.531Stranica 2.983 od ukupno 4.531