Opština Tivat je samo dvije godine nakon što je uložila nekoliko desetina hiljada eura u kompletno sređivanje i asfaltriranje do tada veoma zapuštene Bokeške ulice na Seljanovu, ovih dana tu glavnu saobraćajnicu u ovom dijelu grada gotovo potpuno uništila, prekopavši je radi izgradnje atmosferske kanalizacije.
Firma „Avio Petrol“ iz Podgorice koja je u avgustu izabrana na tenderu za izgradnju atmosferske kanalizacije na Seljanovu, već danima prekopava Bokeljsku ulicu sa njene sjeverne strane, kao i dvije slijepe ulice koje se nastavljaju na Bokeljsku između dva bloka stambenih zgrada u ovom dijelu Seljanova. Podgoričani su ovdje već skoro priveli kraju iskopavanje skoro 750 kvadrata površine novih rovova u koje polažu preko 1.000 metara dužnih plastičnih cijevi za odvod atmosferskih padavina. Osim uzdužnih rovova, graditelji atmosferske kanalizacije Bokeljsku ulicu su na više mjesta i poprečno „presjekli“ kanalima do novih šahti sa sakupljanje kišnice, a nakon toga oni će po odredbama ugovoa koji imaju sa opštinom Tivat, ponovno asfaltirati samo djelove ulice koje su prekopali, opet na taj način uništavajući tek nešto duže od dvije godine sačuvanu kompaktnu netaknutu asfaltnu površinu ove glavne seljanovačke saobraćajnice. Radovi koje izvodi Avio petrool trebali bi da se završe do sredine novembra, a Opština Tivat za njih izdvaja 155.658 eura.
radovi na kopanju Bokeljske ulice na Seljanovu
I dok na Seljanovu svakodnevno bruje bageri koji kopaju glavnu ulicu zbog čega se u njoj saobraćaj otežano odvija, iz Opštine Tivat ne odgovaraju na pitanja zašto je Bokeljska ulica uopšte nedavno bila ponovno generalno asfaltirana, ako se već znalo da se u njoj mora graditi nova atmosferska kanalizacija.
Bez odgovora administracije gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS) je ostalo i naše pitanje ko je u Opštini donio odluku da se ulica prvo asfaltira a nakon toga prekopava i ko je zbog toga odgovoran, te da li smatraju da ovaj slučaj veoma ilustrativno pokazuje nekoordinisan i neodgovoran rad lokalne vlasti kada je sprovođenje investicija u pitanju. Sličan slučaj desio se i prije par mjeseci kada je Opština prvo izdvojila preko pola miliona eura za presvlačenje novim asfaltom gotovo svih ulica u najužem centru grada, da bi tek što je kompanija “Bemaks” besprekorno završila taj posao, administracija gradonačelnika Kusovca odlučila da obnovi i trotoare u tim ulicama, pa je lomljenjem starih i ugradnjom novih ivičnjaka, na više mjesta oštetila i novi, tek postavljeni asfalt na kolovozu ovih ulica.
Svjetionik Rubjer Knude, star 120 godina, pomjeren je 70 metara u unutrašnjost sa erozivne obale Sjevernog mora na sjeverozapadu Danske, prenose agencije.
Selidba svjetionika teškog hiljadu tona i visokog 23 metra trajala je 10 sati.
Kada je prvi put pušten u rad 1900. Godine, svjetionik je bio udaljen oko 200 metara od obale. Stalna erozija je učinila da je u trenutku premještana bio od obale udaljen svega šest metara.
Ministarstvo za zaštitu okoline Danske je za spašavanje svjetionika potrošilo oko 670.000 eura.
Svjetionik je prestao da radi 1968. godine i nakratko je pretvoren u muzej. 2008. je zatvoren iz sigurnosnih razloga. Svjetionik, međutim, još uvijek godišnje posjeti oko 250.000 ljudi.
Salzburg, rodni grad Wolfganga Amadeusa Mozarta i domaćin čuvenog festivala klasične glazbe, na prvom je mjestu svjetskih gradova koje biste trebali posjetiti iduće godine po izboru turističkih stručnjaka Lonely Planeta, a među deset regija koje bi trebalo posjetiti u 2020. našao se i Kvarnerski zaliv.
Lonely Planet jedan je od najutjecajnijih turističkih portala i izdavača turističkih vodiča na svijetu, a na četiri popisa s nazivima gradova, država i regija te najboljeg omjera cijene i kvalitete i ove se godine našla Hrvatska.
Među prva tri grada koja bi po mišljenju turističkih stručnjaka trebalo posjetiti u idućoj godini su: Salzburg, Washington i Kairo, a na popisu država prva tri mjesta zauzeli su Butan, Engleska i Makedonija.
Kada su posrijedi regije, Lonely Planet na prvo je mjesto stavio Put svile u središnjoj Aziji, potom talijansku regiju Marche, Tohoku u Japanu i američki Maine.
Na popisu najboljeg omjera cijene i kvalitete, prva tri mjesta zauzeli su Istočni Mali sundski otoci u Indoneziji, Budimpešta i Madhya Pradesh u Indiji.
Top 10 gradova koje bi trebalo posjetiti u 2020. po izboru Lonely Planeta
Pošta Crne Gore sjutra će publikovati izdanje za posebne prilike “75 godina lista Pobjeda”.
Autor idejnog rješenja je grafička dizajnerka sa Cetinja, Ana Knežević.
Izdanje sadrži prigodnu marku i Koverat prvog dana, u kojem je naveden kratak istorijat Pobjede, najstarijeg dnevnog lista u Crnoj Gori.
Kao list Narodnooslobodilačkog fronta Crne Gore i Boke, prvi broj Pobjede štampan je tokom Drugog svjetskog rata, 24. oktobra 1944. godine u oslobođenom Nikšiću.
Nakon Nikšića, Pobjeda je štampana na Cetinju do 1954. godine, kada se sjedište lista premješta u Titograd.
Primjerci Pobjede bili su distribuirani širom teritorije SFR Jugoslavije, od Ljubljane i Zagreba, Sarajeva i Beograda do Skoplja…
“List je od nastanka do današnjih dana bio živi svjedok dešavanja, a pisanje Pobjede istorijski izvor o društvenim kretanjima tokom više od sedam decenija”, navedeno je u tekstu.
Međunarodno priznanje Business Elite akademije za poslovna dostignuća ostvarena do 40. godine života dodijeljeno je juče u Amsterdamu Ani Nives Radović i Danilu Kaleziću. Radović, koja je autor edukativnog programa 2M2T i direktorica TO Kotor i Kalezić koji je senior PR i marketing menadžer kompanije Porto Montenegro spadaju među 40 ljudi iz zemalja Jugoistočne
Evrope do 40 godina koji su tokom dosadašnje karijere ispunili sve kriterijume za dodjelu ove nagrade.
Business Elite nagrade zaštitni su znak Global Top Brand Awardsa ustanovljenih 1985. godine u Torontu. Ove godine nagrade su prvi put dodijeljene predstavnicima Crne Gore, a među 40 dobitnika su i poslovni ljudi Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, Albanije, Kosova, Makedonije, Bugarske i Rumunije.
Susreti ove vrste idealna su prilika i za ugovaranje novih saradnji i umrežavanja sa predstavnicima regionalne poslovne zajednice. Priznanje dobitnicima iz Crne Gore, koji imaju po deceniju i po profesionalnog iskustva, uručeno je za dosadašnja dostignuća, strateški pristup, viziju, kao i obrazovanje, ekspertizu i profesionalno usavršavanje.
Nacrt koncesionog akta za realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, najduže turističke žičare na svijetu duge 15 kilometara, nalazi se od juče na petnestodnevnoj javnoj raspravi. Donosimo najzanimljivije djelove ovog dokumenta.
Prema dokumentu, period koncesije biće 30 godina uključujujući vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu. Vrijednost žičare je procijenjena na 20 miliona eura.
Okvirna trasa žičare: Trasa cjelokupne žičare počinje od lokaliteta Dub, koji se nalazi na periferiji grada Kotora, u neposrednoj blizini ulaza u drumski tunel koji povezuje Kotor sa Tivtom, a onda vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen.
Ova početna dionica, ukupne dužine 3,6 km, zajedno sa površinama neophodnim za izgradnju terminala Dub i Kuk sa pratećim sadržajima predstavlja koncesiono područje u smislu ovog Koncesionog akta.
Lokacija terminala Dub se nalazi unutar Grbaljskog polja, na 65 m nadmorske visine, 200 m od puta Budva-Tivat i 500 m od aerodroma Tivat. Lokacija terminala Kuk nalazi se na visoravni Kuk na planini Lovćen, na 1.350 m nadmorske visine.
Stubna mjesta: Tačne koordinate pozicija užadi žičare i stubnih mjesta biće poznate nakon revizije glavnog projekta, čija izrada će biti obaveza budućeg koncesionara.
Od Kuka, ukupna trasa dalje vodi do lokaliteta Ivanova Korita, u blizini Mauzoleja Petra II Petrovića Njegoša, a onda se na kraju spušta do Prijestionice Cetinje. Ove dvije dionice nisu u obuhvatu koncesionog područja u smislu ovog Koncesionog akta.
Procjene prihoda: U dokumentu se navode projekcije ekonomske opravdanosti izgradnje žičare.
„Izrađeni su scenariji sa različitim stopama rasta i obuhvata podataka i na osnovu raspoloživih podataka možemo predvidjeti da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura“, piše u dokumentu.
Ekonomske procjene bile su zasnovane, između ostalog, na pretpostavkama da je trajanje koncesije 30 godina, da će žičara biti izgrađena u roku od 12 mjeseci, što znači da će period funkcionisanja biti 29 godina.
Ono što je najinteresantnije je da će karta na relaciji Kotor – Lovćen koštati 20 eura, (nije navedeno da li je u pitanju povratna karta) a najviše se računa na turiste sa kruzera koji su visoko platežni.
Kruzer turisti: Na osnovu procjena Svjetskog savjeta za putovanja i turizam, prosječna dnevna potrošnja putnika na prekookeanskim brodovima treba da se poveća za 40%, tj. sa 93 eura po dana na 130 eura po danu ako koriste žičaru.
Otplate i servisiranje kredita za izgradnju, uzimajući u obzir povrat na uloženi kapital i kreditni kapital, kao i operativne troškove žičare koncesionar će obezbijediti iz redovnog poslovanja.
Koncesiona naknada: Koncesiona naknada koju će plaćati koncesionar predstavljaće iznos koji je jednak procentu ostvarene dobiti od funkcionisanja žičare i svih drugih propratnih sadržaja koja su predmet koncesije. Shodno tome, sredstva koja budu iskazana kao dobit na kraju svake godine tokom trajanja koncesije, zavisno od prihvaćene ponude, dijeliće se izmedju Koncesionara i koncedenta, s tim da će procenat profita koji pripada Koncesionaru biti jedan od elemenata za vrednovanje pristiglih ponuda.
„Osim direktnog učinka na državni budžet kroz plaćanje koncesione naknade, projekat će ostvariti druge mjerljive koristi, kao što su dodatni prihodi za Cetinje, NP Lovćen i lokalna preduzeća i preduzetnike. Najveća korist koja proizlazi iz realizacije Projekta zapravo će biti unapređenje crnogorske turističke ponude i doprinos boljoj preraspodjeli prihoda u sektoru“, kaže se u Aktu.
Period koncesije uključuje vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina.
Projekcije: Ekonomske projekcije za žičaru rađene su na osnovu zvaničnih podataka o posjeti regionu Boke Kotorske.
Prema tim projekcijama, Crna Gora je u 2018. godini imala oko 2,2 miliona turista, pri čemu je Kotorski zaliv u periodu od 01.01.2018 – 31.12.2018. godine u Luku Kotor uplovilo 412 kruzera sa 492.475 putnika.
Ukupan broj jahti za ovaj period iznosi 1.831, a na jahtama je registrovano 8.054 putnika. Na području Budve u 2018. godini registrovano je 891 226 turista, dok je na području opštine Tivat registrovano 123.289 turista.
„Štaviše, dubrovačko područje je imalo oko dva miliona turista, od čega je oko 250.000 posjetilo Kotor. Ovaj podatak jasno ukazuje na činjenicu da razvoj Projekta predstavlja jedinstvenu priliku za dalji razvoj turizma u Crnoj Gori“, navode u Aktu.
Precizna trasa i objekti: Početna stanica Dub nalazi se u Grbaljskom polju, približno 200 m od puta Budva – Tivat i oko 500 m od aerodroma u Tivtu, na 65 m nadmorske visine. Kompleks početne stanice zauzima prostor od 12.600 m², od čega je pod objektom oko 1.600 m², 5.000 m² je namijenjeno za bus parking (kapaciteta 30 autobusa) i 6.000 m² za parking 9 putničkih automobila.
„Treba planirati i dodatni prostor za prateće objekte koji će ovu lokaciju učiniti atraktivnijom za turiste. Spratnost objekta stanice je P+1 (prizemlje+sprat), sa bruto građevinskom površinom od cca 2.100 m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor – hol, službene prostorije, skladište, svlačionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu i depo za gondole.
Stanica Kuk nalazi se na visoravni Kuk, na 1.350 m nadmorske visine. Spratnost objekta stanice je P (prizemlje), sa bruto građevinskom površinom od cca 600m². U okviru objekta predvidjeti prostor za: stanicu (ulaz-izlaz i transfer), informacioni pult sa blagajnom, javni prostor – hol, službene prostorije, skladište, svlačionice za osoblje, toalet za osoblje, javni toalet, prodavnicu, strujni relej i transformator“, taksativno se navodi u dokumentu.
Pretpostavljeni broj stubnih mjesta u koridoru žičare je 19, pri čemu je u pitanju procjena rađena isključivo za potrebe ovog Koncesionog akta, a tačan broj i pozicija će biti definisan prilikom izrade Glavnog projekta, čija je ukupna površina 475m2. Za dvije stanice je predviđeno 47.563m2.
Film Džudi je oda nezaboravnom glasu, njenoj želji za ljubavlju i životom i neprolaznom stilu holivudske ikone Džudi Garland. Rene Zelveger, dobitnica Oskara za film Hladna planina igraće holivudsku ikonu Džudi Garland u istoimenom filmu.
Priča prati Džudi Garland, koja stiže u London 1968. na rasprodatu seriju koncerta u čuvenom klubu Talk of the Town u kojem će održati i svoj posljednji koncert. Trideset godina nakon njene legendarne uloge u filmu Čarobnjak iz Oz-a, Džudin glas je već oslabio, a drama njenog života je u punom jeku. Dok se priprema za nastup, u svađi sa organizatorima, očarava muzičare i voljene obožavaoce svojom toplinom i šarmom. Sprema se da po peti put uplovi u bračne vode i još uvijek vjeruje u ljubav. Ali, i dalje je ranjiva. Provodi svoj životni vijek od 47 godina radeći od toga 45, umorna je i more je uspomene na svoje izgubljeno djetinjstvo u Holivudu, a sve što želi je da bude kod kuće sa svojom djecom. Postavlja se pitanje da li će imati snage da nastavi dalje?
Holivudsku ikonu Džudi Garland igraće Rene Zelveger, dobitnica Oskara za film Hladna planina. U filmu ćemo slušati neke od njenih najpoznatijih pjesama, uključujući i legendarnu pjesmu “Iznad duge” (Over the Rainbow).
OVČICA ŠONE: FARMAGEDON
Nastavak ludog prvog dijela OVČICA ŠONE ponovo stavlja čuvenu farmu u opasnost. Ali ovaj put opasnost nije zemaljska već dolazi iz svemira. Ali za Šoneta ni vanzemaljska prijetnja nebi trebala da predstavlja problem. Da li će farma preživjeti napad iz svemira? Ostaje nam da vidimo u filmu OVČICA ŠONE: FARMAGEDON.
BOL I SLAVA
Novi film slavnog reditelja Pedra Almodovara, u kojem glumi već oprobana ekipa njegovih saradnika Penelope Kruz i Antonio Banderas.
„Bol i slava“ Pedra Almodovara prati filmskog reditelja Salvadora Maljoa koga muče fizičke i psihičke nevolje i sprečavaju da radi ono što voli – da snima filmove. Kroz dramu se prepliću tri različita razdoblja njegovog života u Španiji: djetinjstvo u šezdesetim godinama kada je njegova porodica započela novi život u Valensiji, doživljaj prve želje, život u Madridu tokom osamdesetih godina gdje pronalazi i gubi prvu veliku ljubav, otkrivanje kinematografije i, najzad, sadašnjost prepuna praznine koja ga sputava da krene napred. Preispitujući svoju prošlost i izbore koje je napravio, Salvador stiče hitnu potrebu da to ispriča i tako nađe svoj spas.
Mještani Pašmana, u želji da potaknu dugo prisutnu zamisao, postavili su kamen temeljac za gradnju mosta, koji bi spojio otok s kopnom. Značilo bi to puno, poručuju. Unijelo bi nov život mještanima otoka Pašmana i Ugljana. – Ideja pašmanskog mosta javlja se već dalekih 70-tih godina kad je od Ujedinjenih naroda, naručen projekt južnoga Pašmana i mosta i ta dva projekta su počela od početka skupa ići – to je prolazilo neko vrijeme i onda se na tome malo zastalo, i onda sam ja kad sam bio prvi načelnik, organizirao sastanak i napravili smo idejni projekt Pašmana, kazao je Ante Kraljev.
– Nas 5 načelnika svih općina na oba otoka, nedavno smo potpisali inicijativu gradnje mosta Pašman kopno. Nakon toga bili smo kod župana Longina koji nam je dao podršku i složio se da je to najbolja opcija, kazao je načelnik općine Pašman Krešimir Ćosić. Dodao je kako most za sve nih znači jako puno. Malo je đaka u školi, broj stanovnika opada.
Pašman bi tako bio, a također i Ugljan, dio kopna, a ipak otok, prepun tihih uvala i prirodnih ljepota, pružajući bolje uvjete života i omogućavajući povratak mladih. Iduća dva do tri tjedna, mogla bi donijeti i nešto konkretnije najave.
– Treći korak je – za dva do tri tjedna bi trebali biti razgovori u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, kod ministra Butkovića, na temu mosta. Isto tako i brza cesta od Zadra do Pakoštana, koja bi imala spoj na naš most. Tako ćemo u kompletu pokušati dogovoriti sve daljnje radnje, dodao je načelnik Krešimir Ćosić.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić potpisao je Deklaraciju o zaštiti biodiverziteta Mediterana, čime se Herceg Novi pridružuje grupi gradova koji su kao svoje opredjeljenje odredili očuvanje prirodnog ekosistema regiona Sredozemnog mora, kroz jačanje upravljanja i umrežavanje zaštićenih područja.
Potpisivanje je dio aktivnosti projekta „Regionalna inicijativa za usmjeravanje napora upravljanja u zaštićenim područjima u cilju poboljšanog očuvanja prirode u Mediteranu – PANACeA“, a domaćin potpisivanja Deklaracije bio je prošle nedelje španski grad Malaga, odakle je i projekt lider, Univerzitet u Malagi.
Ova posjeta je bila prilika za organizaciju bilateralnog sastanka čelnika Herceg Novog i Malage, što je prvi zvanični susret predstavnika ova dva grada i prvi korak u povezivanju. Obje strane su tokom susreta iskazale zainteresovanost za povezivanjem, a v.d. gradonačenica Malage je prihvatila poziv predsjednika Stevana Katića da u narednom periodu posjete Herceg Novi i razgovaraju o daljim koracima.
Malaga 2019.
U sastavu delegacije Herceg Novog bili su i potpredsjednica Danijela Đurović i sekretar za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost, Aleksandar Kovačević.
U cilju uspostavljanja bolje saradnje među turističkim privredama zemalja Jugoistočne i Centralne Evrope, u Beogradu je 22. i 23. oktobra održan 6. WESTM, međunarodna konferencija za MICE industriju.
Prvog danas su održani sastanci (one to one meetings) sa „buyerima“ iz 28 zemalja Evrope (uključujući i Izrael).
Predstavnici Turističke organizacije opštine Budva razgovarali su sa generalnim menadžerima i prodajnim timovima iz Francuske, Velike Britanije, Italije, Azerbejdžana, Izraela i Srbije i upoznali ih sa prednostima Budve u sektoru MICE turizma, zahvaljujući savremenim hotelima, ali i povoljnim klimatskim uslovima i dobroj avio povezanosti destinacije.
Drugog dana je održana konferencija – Tourism & MICE forum „Industrija događaja kao podsticaj za razvoj destinacije“ , u okviru koje je, kao panelista, učestvovala Maja Liješević, direktorka TO Budva zajedno sa Natašom Pavlović,direktorkom TO Vojvodina , Vladimirom Živanovićem, direktorom TO Zlatibor , Nadom Jovanović, direktorkom TO Republika Srpska i Dejanom Nikolićem, direktorom „Beogradskog maratona“.
„Budva je prepoznata kao jedan od lidera u regionu kada su u pitanju festivali kulture, zabavne manifestacije, ali i značajni regionalni i međunarodni kongresi i koferencije“, istakla je direktorka TOB-a i dodala da se značajan broj manifestacija odnosi na afirmaciju kulturnog nasleđa i tradicije budvanske rivijere i crnogorskog primorja uopšte, dok pojedine manifestacije za cilj imaju bolje pozicioniranje Budve i Crne Gore na međunarodnoj sceni „event industrije“ koja postaje sve značajnija, kada je u pitanju opredjeljenje savremenog gosta za boravak u određenoj destinaciji.
Pored Turističke organizacije opštine Budva, izlagači na WESTM-u su bili i predstavnici Nacionalne turističke organizacije i Turističke organizacije opštine Ulcinj, a čitav događaj je organizovan od strane „Staklene prizme“, Turističke organizacije Beograda i YUTA-e.
