Sopranistica iz Kotora Milica Lalošević nastupila je minulog vikenda na koncertu pod nazivom ,,Djeca našeg vremena / Čičester psalmi” (Child of our time/Chichester Paslms) u berlinskom Konzerthaus-u, sali za koju stručni krugovi smatraju da je jedna od pet najboljih u svijetu.
Ova koncertna dvorana nekada je bila pozorište, a od 1994. godine nosi ime Konzerthaus.
Lalošević za Radio Kotor kaže da je ponudu za učešće na koncertu dobila od dirigenta tokom master klasa u Njemačkoj (Beeskow, Oper Oder Spree).
,,Dirigent Vejsenburger je smatrao da je moj glas prikladan za ovo djelo”, rekla je Lalošević, dodavši da joj je bila izuzetna čast nastupiti na jednom ovakvom koncertu. Ponosna je i na riječi njene mentorke profesorke Snežane Nene Brzaković (solo pjevačice), koja je kazala da je ovo za Milicu fantastičan uspjeh u jednoj od najljepših koncertnih dvorana svijeta i sa berlinskim Koncerthaus orkestrom-jednim od najznačajnijih na ovom prostoru.
Kompozitor djela je Englez Majkl Tipet. U pitanju je oratorijum za orkestar, hor i soliste. Kompozitor je pisao i libretto i muziku, a djelo je nastalo u periodu od 1939. do 1944. godine. Premijerno je izvedeno u Londonu 1944. godine u Adelfi Teatru. Inspirisano je istorijskim događajem koji je duboko potresao kompozitora. Naime, u pitanju je ubistvo njemačkog-nacističkog oficira od strane jednog jevrejskog dječaka, što je bio povod za događaj koji je istoriji poznat pod nazivom ,,Kristalna noć” ili masakr nad jevrejskom populacijom. Tipetov oratorijum iznosi ovaj incident u kontekstu svih potlačenih ljudi generalno i nosi snažnu pacifističku poruku o pomirenju. Takođe, govori o borbi unutar čovjeka, kao i o borbi svjetla i tame. Ovaj oratorijum reflektuje i jungovsku psihoanalizu.
Osim Milice Lalošević nastupili su: Irma Pavare (iz Letonije-alt), Patrick Vogel (iz Njemačke-tenor), te Jaka Mihelač (iz Slovenije-bas). Djelo je izvedeno pod dirigentskom palicom Vincenca Wejsenburgera.
Podsjetimo, sopranistkinja Milica Lalošević iza sebe ima brojne uspješne nastupe u regionu i Evropi, a trenutno je članica Operskog studija u Beogradu.
Aerodromi Crne Gore izabrali su kompaniju Erbas (Airbus) za uvođenje noćnog saobraćaja na Aerodromu Tivat, saopštio je predsjednik Odbora direktora Dragoljub Bulatović.
“Istrajavajući na značaju noćnog letjenja na aerodromu TIvat, imali smo sreću da dobijemo ovako referentnu kompaniju, kao što je Erbas. Osim uvjerenja u povoljan rezultat na definisanju procedura noćnog saobraćaja, sigurni smo i da je ovo jedno od ključnih pitanja po dalji razvoj i budućnost crnogorskih aerodroma, uključujući i njihovu novu i veću vrijednost u kontekstu predstojećeg međunarodnog tendera za izbor koncesionara”, saopštio je Bulatović.
Već deceniju unazad postoji stalna tražnja za dodatnim saobraćajnim slotovima na tivatskom aerodromu, navode iz kompanije.
“Noćni letovi za najznačajnija emitivna tržišta, ustvari znače otvaranje novog aerodroma na postojećoj infrastrukturi, nove prihode i za Aerodrome i za turističku privredu, i otvaranje nekoliko desetina novih kvalitetnih radnih mjesta u Tivtu. Osposobljavanje alternativnog noćnog aerodroma, uz Podgoricu, ima samo po sebi ne samo ekonomski već i strateški značaj za našu zemlju”, rekao je on.
Crna Gora i za narednu deceniju ostaje dominantno avio destinacija.
“Odbor direktora i menadžment uložiće neophodni napor da u što kraćem roku, nakon uspješno izrađenih procedura od strane stručnjaka Nav Blue-Airbus, započnu sa realizacijom noćnih avio operacija u Tivtu”, zaključio je Bulatović.
Plutajuća plovila kućice koja svojim posjetiteljima omogućavaju da se odmaraju ili borave na morskoj površni uz komfor i ugodnost koju im pruža boravak u čvrstim objektima, nova su turistička ponuda koja će uskoro biti na raspolaganju gostima Pule.
Radi se o projektu slovenske tvrtke 3maran, koja je nakon Portoroža, Riminija, i marine Punat na otoku Krku novu idealnu lokaciju pronašla u prostoru pulske Marine Veruda, gdje su ovih dana postavljena prva četiri od ukupno deset planiranih takvih plutajućih objekata.
“Hrvatska ima jednu od najljepših obala na svijetu, i naša ideja je bila da gostima koji stižu na tu obalu omogućimo da borave ne samo u prvom redu do mora, kako su mogli i dosad, već i u prvom redu na moru. Plutajuće kućice su već dugo vremena uobičajeni način ugodnog boravka na vodi u cijelom svijetu, tako da mi ne otkrivamo nikakvu ‘toplu vodu’, već samo otvaramo mogućnost da se na isti način uživa i u boravku na Jadranu”, kazao nam je direktor i jedan od osnivača tvrtke 3maran Sebastijan Selan. U velikom dijelu svijeta taj trend je, kaže, već prepoznat i boravak, pa čak i život u takvim plutajućim kućicama nije nikakva revolucionarna novost.
Princip čamca
“U kanalima Amsterdama, na Dunavu u Beču ili na rijeci Seine usred Pariza to je uobičajena stvar već jako dugo vremena, i bilo je zapravo vrlo jednostavno zamisliti sličnu priču i na obalama Jadrana. Prije ulaska u poduzetničke vode sedam godina sam bio direktor marine u Portorožu, te smo upravo u toj marini odradili i svoj prvi projekt, odnosno 2016. godine postavili prve plutajuće kućice. Danas se tamo nalazi ukupno 41 takva kućica i popunjenost im je u ljetnim mjesecima 95 posto, odnosno na razini cijele godine oko 65 posto jer klima to omogućava. Nakon toga smo projekt realizirali i u Italiji, odnosno marini Portoverde u Riminiju, a prve naše plutajuće kućice u Hrvatskoj postavljene su još prije dvije godine u marini Punat na otoku Krku”, kaže Selan.
Pročelnica Odjela za akvakulturu Sveučilišta u Dubrovniku Marijana Pećarević izjavila je u ponedjeljak da su postupci u skladu s direktivom Europske unije o udjelu sumpora u brodskom gorivu lani u dubrovačkoj luci donijele pozitivne pomake u zaštiti okoliša, a napredovalo se i kad je riječ o utjecaju na ozon.
Pećarević je na predavanju “Gospodarenje otpadom u kruzing turizmu te njegov utjecaj na ozon” u dubrovačkom hotelu “Hilton” istaknula kako Dubrovnik kao popularno odredište brodova na kružnim putovanjima i jedna od najposjećenijih luka na Sredozemlju mora vrlo pažljivo planirati daljnji razvoj svoje luke kako bi se izbjegle štetne posljedice.
“Venecija i Dubrovnik su gradovi koji su godinama pod velikim pritiskom. Krajnje je vrijeme da se počnu donositi konkretne mjere, koje su i donesene kako bi se utjecaj na okoliš što više umanjio. Spomenuti pozitivni pomaci su dokaz da, kad istraživanja upozore na mjere koje treba poduzeti, ipak dolazi do napretka. Ima još nade da možemo zaštititi okoliš, koliko god stanje bilo poprilično loše”, rekla je Pećarević.
Dodala je kako za smanjenje utjecaja na okoliš ne mora biti ključan broj kruzera u dubrovačkoj luci, nego pridržavanje strogih odredaba.
Sa predavanja – Marijana Pećarević
“Ako se na kruzerima koriste goriva s manjim udjelom sumpora, otpadne vode tretiraju, a s krutim otpadom gospodari na prikladan način, utjecaji se mogu itekako smanjiti”, zaključila je Pećarević.
Voditelj Odjela za sigurnost, zaštitu okoliša i operativne poslove Lučke uprave Dubrovnika Dario Barbarić rekao je kako u javnosti postoji pogrešna percepcija da brodovi na kružnim putovanjima imaju negativan utjecaj na okoliš.
“Kruzeri djeluju unutar vrlo reguliranog područja, gdje se maksimalno primjenjuju najsuvremeniji standardi sustava zaštite okoliša. Na taj bi se sustav svi mogli ugledati jer su autonomni sustavi i neovisni o vanjskom okruženju. U luku dolazi već selektirani otpad, a po sustavu prijave broda i predaje otpada, prihvaća se te se izdvajaju korisni sastojci za daljnju uporabu, a manja količina ide na konačno zbrinjavanje”, objasnio je Barbarić.
Dodao je kako je sustav zaštite okoliša u slučaju velikih brodova, pogotovo iznad 400 bruto registarskih tona, uredno reguliran međunarodnim i nacionalnim propisima u koje su utkane i europske direktive.
“Takav plan gospodarenja otpadom funkcionira na području Lučke uprave Dubrovnika, gdje je sve uredno organizirano. Koncesionari za prikupljanje određene vrste otpada imaju ugovore s tom upravom te se otpad na zakonit način prihvaća i oporabljuje”, rekao je Barbarić.
Predavanje je održano u sklopu projekta “ReDu – provedba Programa izobrazno-informativnih aktivnosti o gospodarenju otpadom grada Dubrovnika”, koji je iz Kohezijskog fonda kroz Operativni program “Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.” sufinancirala Europska unija.
„Konte Luiđi Paolo Marija Visković (1828-1891), znameniti pomorski kapetan, konzul i rodoljub” – naziv je dokumentarne izložbe autorke Jelene Čečur koja je pred brojnom publikom sinoć otvorena u Muzeju grada Perasta. Pomenutom izložbom ova muzejska institucija javnosti je iznova predstavila jednog od najznačajnijih Peraštana koji su drevni bokeljski grad vezali za evropske diplomatske i kulturne tokove.
Da je konte Visković jedan u nizu znamenitih članova svoje porodice koji su i postizali profesionalne uspjehe i bili rodoljubi i zaštitnici peraškog kulturnog nasljeđa – rekla je otvarajući izložbu istoričarka umjetnosti Marija Mihaliček. „Ova izložba potvrđuje vještinu opstajanja u različitim istorijskim prilikama i stizanja do prestižnog ugleda u službi raznih vlada koje su se smjenjivale u Boki. Bili su istaknuti pomorci pod raznim zastavama, bavili se uspješno diplomatijom, sticali povjerenje i priznanja prije svega svojom predanošću službi, vještinom i požrtvovanjem. Viskovići su ostavili mnoge potvrde o pripadanju civilizovanom svijetu Evrope, ali i sudbinskoj vezanosti za zavičaj i svoje porijeklo” – kazala je Mihaliček i dodala da arhivska građa Viskovića obuhvata period od 1457. do 1927. godine. Voljom i plemenitim naumom posljednjeg potomka ove porodice Josipa, po riječima Marije Mihaliček, porodično nasljeđe ostavljeno je Perastu, a „revalorizacija kompleksa Visković, kule-palate iz XVIII vijeka, biće u potpunosti ostvarena samo ponovnim uspostavljanjem izgubljene memorijalne muzejske funkcije”.
„Realizovati konačno taj četiri decenije planirani poduhvat bila bi potvrda prepoznavanja vrijednosti koje neće potisnuti, ali će umanjiti pogubni osjećaj efemernog, prolaznog, koji mnogi žele Perastu da nametnu. Perast svojim duhom, kamenim zdanjima i pokretnim blagom u koje spada i arhivska građa treba zaštitu Kotora i Crne Gore da bi se afirmacijom pravih vrijednosti opirao idejama koje ga svode na puki turističko-ugostiteljski proizvod” – upozorila je Marija Mihaliček koja je dobar dio svoje karijere posvetila istraživanju nasljeđa porodice Visković.
Konte Luiđi Paolo Marija Visković
Publici je rad na izložbi i predstavljanju ličnosti Luiđija Viskovića približila autorka Jelena Čečur, dokumentaristkinja Muzeja grada Perasta. „Luiđi Visković je rođen 29. januara 1828. godine, u stručnoj literaturi i dokumentima zove i Vjekoslav, Lodovico, Alvise i Alojz, bio je Peraštanin čije je primarno opredjeljenje bilo da se bavi onom granom privrede koja je bila najzastupljenija u Boki Kotorskoj – pomorstvom. Bio je cijenjeni pomorski kapetan širom Monarhije, a svoju sposobnost, ljudskost i odanost carstvu pokazao ploveći pod austrijskom zastavom. Pružena mu je prilika da uđe u diplomatske krugove toga doba i samim tim mali Perast, koji je izgubio nekadašnji sjaj, približi evropskim kulturnim društvenim tokovima. Naime, Luiđi Visković je imenovan za počasnog vicekonzula Austrije u Osmanskom carstvu. Od tog momenta njegova konzularna karijera je išla uzlaznom putanjom. Iz statusa počasnih konzula prešao je u status efektivnih konzula, te na ljestvici konzularnih klasa napredovao. Prvobitno je bio imenovan za vicekonzula u Sulini i Tulči koji su u momentu njegovog imenovanja bili pod osmanskom vlašću, a potom za konzula u italijanskom gradu Brindiziju i ponovo u Sulini. Godine 1885. konačno je unaprijeđen i imenovan za generalnog konzula u tadašnjem osmanskom gradu Solunu“ – kazala je Čečur.
Za svoje podvige Visković je odlikovan više puta od strane najznačajnijih evropskih monarhija i zemalja. „Prvo odlikovanje mu je bilo – medalja za hrabrost Kraljevine Dvije Sicilije, koju je dobio kao priznanje za spasavnje napuljskih mornara iz oluje. Za vrijeme vršenja funkcije konzula u Sulini odlikovan je Ordenom Viteza italijanske krune, pruskim ordenima – Ordenom kraljevske krune III i IV stepena u periodu kada je bio konzul u Sulini, kao i Ordenom Crvenog orla III stepena za vrijeme dok je vršio funkciju generalnog konzula u Solunu. Ova dva pruska ordena bili su istog ranga. Dodijeljena su mu i ruska odlikovanja, tačnije Orden Sv. Ane III i Orden Sv. Stanislava II stepena (komandant). Ukazana mu je čast da mu bude uručen i Orden Viteškog krsta – Albertov orden. Luiđi je bio odlikovan austro-ugarskim Ordenom Franca Jozefa I V stepena (vitez) 6. aprila 1866.godine. Ovaj orden se najčešće dodjeljivao diplomatama. Luiđiju Viskoviću je Sveta Stolica urucila Orden Sv. Grgura Velikog sa zvijezdom. Odlikovan je i osmanskimordenima Medžedije IV stepena i Osmanlije III stepena“ – pojasnila je autorka izložbe ukazujući na vanredno poštovanje koje je ovaj Peraštanin stekao na evropskim dvorovima za svoja postignuća i sposobnosti.
Konte Luiđi Paolo Marija Visković
Otvaranje izložbe posvećene Luiđiju Viskoviću bila je prilika i da publiku pozdravi i Slađana Mijanović, nova VD direktorice OJU „Muzeji“ koja je na dužnoststupila prije sedam dana.
Ona je pohvalila zalaganje dokumentaristkinje Jelene Čečur i dodala: „Smatram da izložbe ovog tipa predstavljaju najbolji način otkrivanja i prezentacije našeg kulturnog nasljeđa. Uvijek pruže neka nova saznanja i daju doprinos kompletiranju slike prošlosti ovog grada i njegovih žitelja. Nadam se da će ova ustanova iznjedriti brojne kvalitetne izložbe koje će doprinijeti da se naša publika zbliži sa peraškom prošlošću i njegovim nekadašnjim načinom života”.
Podsjetimo, projekat koji je rezultirao izložbom posvećenom Luiđiju Viskoviću finansijski je podržao hotel i restoran „Conte” iz Perasta.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović boravio je danas u posjeti Kotoru, tokom koje se sastao sa rukovodstvom lokalne uprave, pri čemu je obišao Pomorski muzej, Bokeljsku mornaricu i objekat starog zatvora u kojem će uskoro početi radovi na uspostavljanju novih sadržaja.
Tokom posjete Opštini Kotor, ministar Bogdanović sastao se sa predsjednikom Željkom Aprcovićem, sa kojim je razgovarao o brojnim temama – počev od umjetničkih programa u tom gradu, sve do aktuelnih pitanja koja se tiču statusa Kotora na UNESCO Listi zaštićene baštine.
U tom kontekstu, posebno je naglašeno kako je proteklo izdanje “KotorArta” opravdalo status jednog od ključnih programa iz oblasti kulture u državi. S tim u vezi, ministar Bogdanović i predsjednik Aprcović saglasili su se kako treba sagledati mogućnosti da sljedeće godine bude opredijeljen još izdašniji budžet za programske sadržaje “KotorArta”.
Sagovornici su konstatovali potrebu cjelovite analize stanja kotorskih bedema, pri cemu je ministar Bogdanovic izrazio spremnost da sa italijanskim partnerima iz Nacionalnog istraživačkog savjeta Italije finansijski podrži aktivnosti na snimanju statičke stabilnosti bedema, te sanacije pojedinih partija savremenom i neinvazivnom metodom.
Bogdanović u Kotoru
Kada je riječ o aktivnostima sa UNESCO, ministar Bogdanović istakao je kako je komunikacija na tom planu intenzivna.
Najveći dio današnjih razgovora ticao se aktivnosti u vezi sa statusom Kotora kao dijela UNESCO Liste zaštićene baštine, na koju je upisan prije tačno 40 godina. U tom pogledu, u toku je revizija HIA za cjelokupno prirodno i kulturno istorijsko područje Kotora, istovremeno se sprovodi revizija Menadžment plana, a krajem mjeseca, upravo ovdje, biće organizovan i ICOMOS sastanak – baš povodom 40 godina od upisa Kotora na UNESCO listu. Nadam se da ćemo uskoro od UNESCO dobiti mišljenje na PUP Kotor, kako bismo što prije pristupili korekcijama, s obzirom na to da smo u obavezi da do februara 2020. godine dostavimo novi Izvještaj o stanju očuvanosti – rekao je on.
Prilikom posjete Bokeljskoj mornarici, ministar Bogdanović istakao je kako će uskoro biti poznato i da li će ona biti dio UNESCO baštine.
Veoma važan biće kraj godine, kada će u Bogoti biti donijeta odluka o upisu Bokeljske mornarice na UNESCO reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva. Prošle godine smo predali nominacioni dosije, on je zadovoljio tehničke parametre, pri čemu smo dobili i 300 potpisa saglasnosti za nominaciju – rekao je ministar Bogdanović..
Bogdanović u Kotoru
Stari zatvor u Kotoru uskoro će biti rekonstruisan. Kako je naglasio ministar Bogdanović, radove vrijedne 1,3 miliona eura finansiraće se kroz prekogranički IPA projekat na kome je Ministarstvo kulture vodeći partner, nakon čega će u objektu bivšeg zatvora biti smješteni sadržaji za kreativne industrije i rezidencijalnu umjetnost.
Po završetku rekonstrukcije, u objektu će funkcionisati regionalni centar za kreativne industrije – hab, koji će biti namijenjen i stvaraocima iz Kotora, ali i rezidencijalnoj umjetnosti – naglasio je on.
Govoreći o tom segmentu, ministar Bogdanović kazao je i kako ga posebno raduje što je programom “Kreativna Crna Gora” podržana i ideja jednog autora iz Kotora, pozivajući pritom stvaraoce iz tog grada da se prijave na predstojeći konkurs.
Moje je zadovoljstvo što mogu istaći da smo programom “Kreativna Crna Gora”, tokom prvog konkursa, podržali i jednog autora iz Kotora – gospodina Vitomira Vujovića, koji je proteklih dana za svoj projekat drvenih barki dobio i prestižnu nagradu Big SEE u Ljubljani. To je upravo primjer kako Vlada Crne Gore danas podržava kreativne industrije i mlade stvaraoce sa dobrim idejama – a sljedećih dana raspisujemo i drugi konkurs, pa je ovo svakako prilika da pozovem autore iz Kotora da se prijave sa svojim projektima – zaključio je on.
Na aerodromu Tivat danas oko 18.30 sati doslo je do manjeg incidenta prilikom slijetanja aviona ruske aviokompanije Red Wings, na redovnom letu iz Moskve.
Avion tipa “airbus A-321” (VP-BVO) normalno je sletio, ali je u fazi tzv.protrčavanja, odnosno smanjenja brzine na pisti, iz za sada neutvrdjenih razloga, došlo do pregrijavanja kočnica na točkovima stajnog trapa.
Kako nezvanično saznajemo, iz usijanih kočnica sukljao je dim, ali nije doslo do izbijanja otvorenog plamena jer su izuzetno brzo intervenisali vatrogasci tivatskig aerodroma. Oni su po proceduri u toj vrsti slučajeva, suvim prahom iz protivpozarnih vozila zasuli usijane tockove ruskog “airbusa” a kada su spustili temperaturu, onda vodenom maglom ohladili pregrijane kočnice.
“Nasa Služba zaštite i spašavanja izuzetno efikasno, profesionalno i brzo je intervenisala i sprijecila je štetu na avionu.”-kazao je večeras direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandic. U incidentu nije bilo povrijedjenih i svi putnici normalno su napustili avion kada se on zaustavio na platformi aerodroma Tivat.
Avion na kome je doslo do kvara, zbog toga veceras nije mogao da po redu letjenja, iz Tivta se vrati za Moskvu.
Red Wingsov A-321 ostao je veceras u Tivtu, a sutra ce ga pregledati mehanicari te kompanije. Za putnike koji su veceras njime trebali da otputuju za Moskvu, obezbijedjen je hotelski smjestaj- kazao je Orlandic.
Proteklog vikenda uklanjene su oboljele palme na šetalištu i užem urbanom jezgru u Risnu.
Akciji je prisustvovao predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović sa direktorom Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora Zoranom Mrdakom, vlasnikom YU BRIV-a Vojom Bujkovićem i direktorom Komunalnog preduzeća Mladenom Lučićem, saopšteno je iz lokalne uprave.
“Predsjednik je kazao da je ‘ovo bio izuzetno kompleksan posao koji je završen u rekordno kratkom vremenskom periodu’.
,,Što se tiče ostataka palmi YU BRIV je u fazi nabavke specijalne mašine pomoću koje će se izvršiti vađenje palmi, a da se ne prouzrokuje šteta na pločniku ili kamenoj ogradi oko palmi. Takođe, dat je nalog Komunalnom preduzeću da zajedno sa stručnjacima iz hortikulture odluče koji su to mediteranski zasadi koji bi mogli biti postavljeni umjesto palmi”, zaključio je Aprcović, a navodi se u saopštenju iz Kabineta predsjednika Opštine.
U razgovoru sa mještanima Aprcović je dogovorio prioritete rada u Risnu do kraja ove i tokom iduće godine i dao nalog da se u srijedu, četvrtak i petak izvrši rekonstrukcija oštećenog pločnika na pijaci u Risnu.
Dogovoren je i drugačiji sistem čišćenja Risna iz razloga što su najčešće primjedbe građana bile na nivo čistoće. Takođe, dogovoreno je i da se izvrši produžetak javne rasvjete na djelovimana na kojima to građani očekuju.
Radnici i operative Službe Gradskog zelenila Komunalnog preduzeća Tivat, danas su sproveli akciju sadnje novih sadnica oleandara, na rivi u Donjoj Lastvi.
Akciju je oprganizovao Sekretarijat za planiranje prostora i održivi razvoj Opštine Tivat. Posađeno je ukupno 17 sadnica oleandera, pojedinačne visine visine oko 2 metra, na rivi u Donjoj Lastvi, u dužini od oko 250 metara, na potezu od igrališta kod ljetnje pozornice do parka Ivović.
Donja Lastva sadnja oleandera
Lastovska riva inače, nekada prepoznatljiva po drvoredu velikih palmi vrste kanaraska datula, pretrpjela je veliku štetu u proteklih par godina, jer je više od polovine stabala višedecenijskih palmi koje su ovdje rasle, uništio štetni insekt-crveni palmin surlaš.
Predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, primio je danas sugrađanina Nenada Adamovića, zaposlenog u jednom od tivatskih marketa, koji je nesebičnim i nesvakidašnjim gestom, prije nekoliko dana spasio život sugrađanki, inače stalnoj mušteriji.
Ženi koja je krenula u trgovinu u radnju u kojoj radi Adamović, na putu je ujela osa, ali je ona, ne obraćajući pažnju, nastavila dalje jer nije ni znala da je alergična. Započevši trgovinu žena je počela da se guši. Nastala je panika a najprisebniji je u toj situaciji bio Nenad koji je priskočio u pomoć svojoj musteriji. Vješto je obavio zahvat vađenja jezika, zatim odradio masažu srca dok Hitna pomoć nije stigla i preuzela bolesnicu. Na svu sreću sve se završilo dobro i žena se potpuno oporavila.
Predsjednik Kusovac, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, pozdravio je Adamovića naglašavajući da „takav ljudski gest kakav je spasiti život drugome, nema cijenu, i novcem ne može platiti takav gest pažnje i ljudstva“.
„Ovo što ste vi uradili je primjer kako jedan trenutak, jedna odluka, može svima nama služiti kao primjer, to jeste za ponos, ne samo za Vas već i za čitav grad. Ipak, na kraju, ljudi ostaju ljudi“.- kazao je Kusovac.
U znak zahvalnosti, u ime građana Tivta, gradonačelnik je novčano nagradio Nenada Adamovića.
