Tradicionalna manifestacija Bokeljska noć, koja ima status nematerijalnog kulturnog dobra, biće održana u subotu, 24. avgusta sa početkom u 21 sat.
U akvatorijumu kotorskog zaliva u tri đira predstaviće se maštovito urađene kreacije, djela kotorskih meštara. Konvoj će najaviti Jedriličarski klub „Lahor“, a okićene barke će konkurisati za nagrade, čiji je fond 4.500,00 eura.
Stučni žiri će proglasiti najbolje kreacije, nakon čega će uslijediti veliki vatromet. Nakon završetka nastupa na akva pozornici, fešta će se nastaviti na trgovima po Starom gradu.
Bokeljska noć 2018. foto Boka News
Domaći i furešti biće u prilici da uživaju u koncertima kotorskih muzičkih grupa i to:
Na trgu od oružja nasatupiće Tri kvarta i The grupa.
Na pjaci Svetog Tripuna – Four blues drivers i Jelena Kažanegra sa bendom
Na Pjaci od muzeja – Mija i Sanja
Na Pjaci Svetog Nikole – Acoustic therapy
Na Škaljarskoj pjaci – Klapa Incanto i bend Škuribanda
Organizator je Kulturni centar “Nikola Đurković” Kotor, a suorganizator lokalna Turistička organizacija. Pokrovitelj je Opština Kotor.
Na cilj 22. Maratona lađa od Metkovića do Ploča, od 28 lađarskih posada prva je došla ekipa “Gusara” iz Komina, druga je ekipa “Stablina”, dok je treće mjesto zauzela ekipa “Crni put” iz Metkovića.
Natjecateljske ekipe su na autohtonim neretvanskim plovilima preveslale 22,5 kilometra od Metkovića do Ploča. Dodjela nagrada, među kojima je i prijelazni Domagojev štit, održat će se u 21 sat.
Ovogodišnji 22. Maraton lađa počeo je u 17 sati ispod mosta u Metkoviću gdje je plotunom kuburaške skupine označen start 28 posada.
Maraton lađa na Neretvi je amatersko sportsko natjecanje u tradicionalnim lađama u kojima lađari preveslaju 22,5 kilometara od Metkovića do cilja u pločanskom zaljevu. Posadu svake lađe čini 10 veslača, te bubnjar i parićar odnosno kormilar.
Ploveći u posebnom brodu, natjecanje su pratili i ministar obrane Damir Krstičević posebni izaslanik premijera i predsjednice Republike Hrvatske, predsjednički kandidati Zoran Milanović i Dejan Kovač. Na posebnom su brodu bili i ministri Tomislav Ćorić, Vesna Bedeković, Mario Banožić, Josip Aladrović, Ivan Malenica i Marija Vučković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Prije starta, izaslanik predsjednika Vlade i predsjednice Republike ministar obrane Damir Krstičević je istaknuo da mu je drago da na ovogodišnjem maratonu lađa prvi puta sudjeluje i ekipa HRM-a.
“Maraton lađa je natjecanje koje je postalo turistički brend Hrvatske”, istaknuo je Krstičević. Ovim maratonom, dodao je, čuva se tradicija i identitet hrvatskog čovjeka u dolini Neretne. Ovaj maraton postao je nacionalni i kulturni spektakl i maraton promiče iste vrijednosti koje promiče i hrvatska vojska, rekao je ministar Krstičević.
– To je magareće govno i kao suvenir ide odlično. Nazvali smo „Lucky Donkey Shit“, to je sretno govno i zato ga i domaći i strani turisti rado kupuju – kaže nam Sebastijan Jagić, čiji otac Goran, poznatiji kao Cape, među brojnim suvenirima na Telašćici na Dugom otoku prodaje i magareća govna.
– Nije to nama tako lako, oko tog „sretnog govna“ ima puno posla. Naime, naš tovar, kad se, da prostite, pokenja, napravi cijelu hrpu, ali samo jedno govno je po svom sastavu drugačije i mi ga u toj hrpi moramo naći. Srećom, relativno lako se prepozna jer je prepuno trave i sasvim je drugačije po svome sastavu. Kad ga izdvojimo, stavimo ga u kutiju i prodajemo – objašnjava Sebastijan.
Cijena „sretnog govna“ dugootočnog magarca je 40 kuna.
– Ljudi čak i ne pitaju za cijenu. Njima je bitno da Lucky Donkey Shit donosi sreću i otputovala su govna naših tovara već posvuda po Europi – priča Sebastijan.
Kako se logično nameće pitanje neugodnog mirisa, Sebastijan Jagić, čija cijela obitelj sudjeluje u izradi raznih suvenira u svom OPG-u Jagić, kaže da ne postoji „ni miris ni smrad.“
– Objasnio sam vam da je to, od svih komada koje magarac „istrese“, jedna posebna loptica u kojoj su mahom trave. Tako da to govno nema baš nikakav miris. Slobodno možete otvoriti kutiju u kojoj ga prodajemo i uvjeriti se – objasnio je Sebastijan.
Načelnik Općine Sali Zoran Morović pozdravlja inicijativu prodaje govna dugootočnog tovara.
– Poznato mi je da se prodaje u Telašćici, ideja je potekla iz te obitelji i ne vidim tu ništa loše, u poplavi svakakvih suvenira. Ovaj je barem originalan, a da ne valja ne bi ga toliko ljudi kupovalo – rekao je, uz smijeh, načelnik Morović.
U Boki je sve više djevojaka koje rade na brodovima. Jedna od njih, Novljanka Jana Radan, već nekoliko godina zarađuje džeparac radeći ljeti na jedrilicama, katamaranima i motornim jedrilicama kao mornar.
“Zanimljivo je, naročito kada volite to što radite, a uvijek se i nešto novo nauči”, ističe Jana.
Ne vidi razliku, kada je o vještinama i znanju riječ, između žena i muškaraca pomoraca. Zato je, naglašava, danas sve više žena kojima je plovidba hobi, ali i posao.
“Nekada nije bilo tako. Pomorci su dugo vjerovali da ženska prisutnost na brodu ljuti morske bogove koji zato na “osuđeno” plovilo šalju strašne oluje. Tako je ženama dugo vremena službeno bilo i zabranjeno ploviti na trgovačkim i vojnim brodovima u mnogim državama svijeta”, ukazuje Jana.
Dvadesetdvogodišnja djevojka kaže da joj se čini da je na moru i jedrilici i da je upućena na vjetar od kada se rodila. Njen ujak je imao jedrilicu, držao školu jedrenja, pa je bilo prirodno da sva djeca iz porodice veliki dio vremena, naročito ljeti, provode na moru i uče vještine jedrenja.
Još kao djevojčica učestvovala je na regatama po Boki, a kasnije i na Jadranu.
Jedna od najtežih, ali zato i najizazovnija i najdraža joj je regata “Tisuću otoka” koja se jedri u dvije etape. Prva startuje u Rijeci, a flota krstaša prolazi više od 1.000 jadranskih ostrva, pri čemu jedrilice prolaze pored ostrva Unije, Susaka, Premuda, Dugog otoka, Kornata, Visa, Lastova i Svetog Andrije, kako bi došle do cilja, u Tivat. Uzduž rute od 277 nautičkih milja, flotu čekaju tehnički izazovi navigacije između ostrva i kanala hrvatske obale i zaliva Boke Kotorske. Druga je od Tivta do Rijeke.
J. Radan Foto: Slavica Kosić
Prije dvije godine učestvovala je kao skiperka ekipe Montenegrina na međunarodnoj ženskoj regati pod nazivom Povijesni mediteranski skup žena, koja se održavala u Vali na hrvatskom ostrvu Vis. Bila je to za nju jedna od najstresnijih regata, jer su bili loši vremenski uslovi, a članice ekipe nisu se dobro poznavale i nisu zajedno trenirale.
Ali za Janu jedrenje je, prije svega, ljubav i zadovoljstvo i zato je u saglasju sa poznatim svjetskim moreplovcem Jožom Horvatom koji kaže da je “od svih droga, more najopojnije”.
Dokumentarni film Jane Radan “U po bande”, nakon tivatske, uskoro bi trebalo da vidi i publika u Herceg Novom.
Voljela bi da se bavi nekom vrstom videa, jer “internet pruža ogromne mogućnosti”. I jedrenje je izazov sa bezbroj mogućnosti, pa još nije sigurna šta će joj biti životni poziv.
“Voljela bi da uskladim i uklopim obje moje ljubavi, da ne moram da biram”, kaže Jana.
Dokumentarac “U po bande”
Sa takvom ljubavlju, ali i poznavanjem svijeta jedriličara, bilo je za očekivati da to bude i tema Janinog prvog dokumentarca “U po bande”, što je jedriličarski žargon za vjetar idealan za jedrenje.
Film je Jana radila kao ispitni zadatak na Fakultetu za medije i komunikacije u Beogradu, digitalne umjetnosti – filmski smjer.
“Uzela sam kameru, snimala dječije regate, razgovarala sa njihovim trenerima, ali od svega mi je bilo najvažnije da kamerom “uhvatim” i na film prenesem atmosferu koja vlada među ljudima i djecom koja cijeli dan provode u pripremama na jedrenju i njihov entuzijazam. Tako je nastao petanestominutni kolaž svakodnevnih situacija“, objašnjava Jana.
Regata “Memorijal Spasića i Mašere” koja je održana u Tivtu u organizaciji JK Delfin završena je u nedjelju. Tokom tri takmičarska dana više od 60 jedriličara iz četiri crnogorska kluba, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Lahor iz Kotora, JK Jovo Dabović iz Baošića i kluba domaćina JK Delfin i jedriličari iz JK Orsan iz Dubrovnika i JK Uskok iz Zadra, jedrili su tri regate. Mladim jedriličarima treba odati veliko priznanje za strpljenje i upornost, jer nije bilo jednostavno jedriti po vjetru jačine 3 do 5 čvorova i izuzetno toplom, gotovo tropskom vremenu.
U klasi Optimist u generalnom poretku prvo mjesto osvojio je aktuelni državni prvak Pavle Musić, drugo Viktor Lesjak i treće Andrija Marković, jedriličari JK Delfin. Jedriličari kluba Delfin iz Tivta osvojili su sva tri prva mesta i u konkurenciji do 12 godina. Lesjak je prvi, Marković drugi, dok je treće mjesto osvojila jedriličarka Tea Čelanović. Tea se izborila i za zlato u konkurenciji djevojčica. Nina Strahinja osvojila je srebro, Vanja Strahinja bronzu, obije jedriličarke JK Lahor iz Kotora.
U klasi Laser 4.7 prvo mjesto je osvojio Nikola Golubović jedriličar JK Delfin, drugi je Robert Moris iz JK Jugole Grakalić, a treće mjesto je osvojio Vasilije Kurbanović iz JK Delfin. U klasi Laser Radial za zlato se izborio Danilo Jončić, za srebro Stefan Anđelić i za bronzu Luka Roćen, sva trojica iz Delfina. Ilija Marković je prvi u klasi Laser Standard, drugi je Miloš Tripović, obojica Delfinovi jedriličari.
Regata Spasić Mašera
Nagrade najboljim jedriličarima dodijelili su Ivana Žurić, direktorka kompanije Design Interni, zatim Toni Belan, direktor “Yacht Hotel” i Ana-Marija Žurić, ispred gradskog bara”Majestic”, koji su uz Turističku organizaciju Tivta i druge članove donatorskog pula, dali doprinos uspješno sprovedenoj donatorskoj akciji #BudiOptimist tokom 13. Tivatske Regate UNA Montenegro Kup.
Optimisti Delfina, njih pet, 15. avgusta odlaze na ekipno Prvenstvo Hrvatske za Optimste koje se održava u Splitu u organizaciji JK Marina Kaštela, a Ilija Marković i trener Ilko Klakor nastavljaju u Poljsku gdje 20. avgusta počinje Evropsko prvenstvo za olimpijsku klasu Laser do 21 godine.
Regata Spasić Mašera
U međuvremenu, u toku su finalne pripreme za Balkansko prvenstvo za olimpijske klase i klasu Optimist koje će se održati u Tivtu od 06. do 11. septembra 2019. u organizaciji JK Delfin uz generalno sponzorstvo Opštine Tivat i podršku Ministarstva sporta Crne Gore, logističku podršku lokalnih javnih ustanova i lokalnih kompanija. Učešće u organizaciji uzeli su i svi domaći jedriličarski klubovi i Crnogorski jedriličarski savez. Na Balkanskom prvenstvu učestvuju nacionalne reprezentacije Turske, Grčke, Bugarske, Rumunije, Srbije, Sjeverne Makedonije i domaća reprezentacija Crne Gore, a u open dijelu očekuje se i učešće jedriličara iz Hrvatske, Slovenije, Italije… ukupno oko 300 jedriličara.
Knjiga „Bokeljske teme”, autora Željka Brguljana, bit će promovisana u utorak, 13. avgusta sa početkom u 21 sat u crkvi svetog Pavla u Kotoru.
O Brguljanovoj knjizi, koja je prošle godine objavljena u Zagrebu, govorit će akademik prof. dr. Radoslav Tomić i povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček.
Organizatori su OJU „Muzeji” i Matica hrvatska – ogranak u Boki Kotorskoj.
„Željko Brguljan se u knjizi Bokeljske teme bavi istorijsko-kulturnom baštinom Boke Kotorske. Knjiga je podijeljena na pet tematskih cjelina i sadrži dvadeset tri rada naučnog i publicističkog karaktera, koji su publikovani tokom protekle decenije u časopisima, ljetopisima, zbornicima i knjigama objavljenim u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Izabrani tekstovi ovog pasioniranog istraživača istorije, istorije pomorstva i kulturnog nasljeđa su ponešto izmijenjeni ili dopunjeni novim saznanjima, a knjiga sadrži još i popise arhivske građe i literature koje je autor koristio, kao i indeks ličnih imena. Knjiga je izašla u izdavačkoj kući Antibarbarus u Zagrebu 2018. godine. Središte Brguljanovog interesovanja je njegovo rodno mjesto Prčanj kroz teme o pomorstvu i kulturnom nasljeđu, posebno crkvi Rođenja Marijinog sa nizom novih otkrića o projektantu Makaruciju i inženjeru Milanu Karlovcu, potom kom slovu više o umjetničkim radovima kipara Ivana Meštrovića i Tome Rosandića, slikara Mila Milunovića i radionici Pavla Bilinića. Veći dio autorovog istraživanja posvećen je zavičajnim umjetnicima iz Boke Kotorske koji su živjeli i stvarali u XIX i XX vijeku među kojima su slikar – marinista Bazi Ivanković, pjesnikinja i dramaturginjia Ida Verona, poznati strip crtač Andrija Maurović, slikar Antun Šojat i pjesnik Viktor Vida. Navedeni i ostali prilozi u knjizi Bokeljske teme dragocjeni su doprinos poznavanju kulturne baštine Boke Kotorske”, kaže se u najavi.
Željko Brguljan ( Kotor, 1962.), istraživač, publicist i slikar, diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje živi i radi kao srednjoškolski profesor.
Autor je i sljedećih zdanja: Potreti bokeljskih jedrenjaka, Zagreb, 2006.; Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju , Prčanj – Zagreb, 2008.; Melita Bošnjak (u suautorstvu s T. Maroevićem), Zagreb, 2010.; Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, Kotor – Zagreb, 2011.; Na granici mora i neba – Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, Prčanj, Perast – Zagreb, 2015.
Stručni je suradnik na izdanjima: Vjekoslav Parać (likovna monografija, autor I. Zidić), Zagreb, 2011.; Boka kotorska – od kampanela do kampanela (autor S. Prosperov Novak), Zagreb, 2011., Viktor Vida, sabrana djelaI-II (priređivač B. Donat), Zagreb, 2012. i drugim
Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata. Doprinos prezentaciji bogate kulturno-povijesne baštine Boke kotorske dao je i kao koautor brojnih izložbi::Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu 1998.;Bokeljska mornarica i njeni kapetani 2006.;Slikarsko djelo B. Ivankovića , 2007.;Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja 2009.; 2010 Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca , 2014.
Željko Brguljan je ostvario i zapaženo likovno djelo u tehnici kolaža., koje je prikazao na 20-ak samostalnih izložbi Skupno je izlagao na brojnim žiriranim izložbama, većinom u inozemstvu (SAD, Francuska, Italija, Švicarska, Argentina, Litva, Bugarska) te u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u (Cornell Museum of Art, Delray Beach; Mason Murer Fine Art, Atlanta; Limner Gallery, Hudson; Berman Museum of Art, Collegeville). Monografija o njegovom slikarstvu iz pera likovnog kritičara Nikole Albaneže-a, u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.publikovana je u Zagrebu.2014.
Na skupu koji je održan u Perastu 9. avgusta, iz medijskih izvještaja može može se zaključiti da nije iznesen nijedan konkretan razlog, niti problem, koji se javlja ili pogađa stanovnike Perasta nakon sto je KASTEL d.o.o preuzeo upravljanje dijelom parkinga, a sticajem okolnosti i upravljanje rampama na ulazima u stari grad Perast, saopšteno je danas našem portalu iz ove kompanije.
“Preuzimanjem dijela parkinga na ulazima u grad, zatekli smo krajnje zapuštene kućice u kojima nije bilo uslova da ljudsko biće normalno boravi, zarasle i zapuštene zelene povrsine sa razbacanim komunalnim otpadom, neuniformisano osoblje koje je gostima izdavalo paragon blokove, razne incidentne situacije koje su uključivale svađu, viku, obijanje parkiranih vozila, pa čak i fizičke obračune. Pored toga, zatekli smo haotičnu situaciju kada je u pitanju režim puštanja vozila u Perast, jer ne postoje bilo kakvi propisani kriterijumi o tome ko, kada i kako može ulaziti u Perast, niti uslovi, način i nadležnost za izdavanje specijalnih propusnica (ova tema je i na samom skupu bila jedna od tački sporenja i neslaganja i između samih mještana). Postavlja se pitanje zašto mještani Perasta do sada nijesu reagovali, odnosno koja je prava svrha jednog ovakvog skupa. Svi koji su bili prisutni mogli su da posvjedoče jasnim politički obojanim istupima pojedinih govornika koji su očigledno iskorištavali temu skupa za političke prozivke druge vrste.
Perast jun 2017. foto Boka News
Što se tiče rampi, one predstavljaju samo dodatnu obavezu koju smo prihvatili da opslužujemo bez ikakve nadoknade, a po istim neformalnim kriterijumima kao sto je to rađeno i u prethodnom periodu, ali sada sa puno više reda. Ovdje bi posebno istakli kontinuirani veliki pritisak za ulazak u Perast vozilima, i to od strane samih mještana koji svakodnevno zahtijevaju da se u grad puste razna vozila koja na to nemaju pravo.
KASTEL d.o.o nema nikakve pretenzije da preuzima bilo čija ovlašćenja i vrlo rado ćemo prepustiti nadležnoj opštinskoj službi da preuzme ovaj dio posla, a ne treba zaboraviti da upravljanje rampama zahtijeva najmanje 7 izvršilaca (dvije rampe u tri smjene).
Conte Perast
Još jednom želimo istaci da KASTEL d.o.o upravlja dijelom parking na ulazima u grad na osnovu ugovora koji je zaključen sa JP Morsko dobro nakon javnog tendera, te da na osnovu tog ugovora naša firma ima sve mogućnosti da po tržišnim uslovima formira cijene parkinga.
Iako nijesmo bili u obavezi da pravimo bilo kakve ustupke, mještanima Perasta koji izdaju private sobe i apartmane odobrili smo značajne popuste, pa je tako karta za 24 sata koja redovno košta 15 EUR, gostima mještana odobrena za 8 EUR (sa ukljucenim PDV-om). Uzimajuci u obzir cijene parkinga na sličnim destinacijama u okruženju i svijetu, ovakva cjenovna politika je više nego povoljna” – kaže se u saopštenju koje potpisuje Darko Kasalica direktor kompanije Kastel d.o.o iz Perasta.
Ukoliko odbornici u lokalnom parlamentu na predstojećoj sjednici 20. avgusta daju zeleno svjetlo na Odluku o pristupanju kupovini zemljišta koju je pripremila i predložila administracija gradonačelnika dr Siniše Kusopvca (DPS), Opština Tivat će firmi koju kontroliše počasni konzul Belgije u Crnoj Gori, biznismen Žan Luk Dumortije, isplatiti skoro 900 hiljada eura.
Naime, Kusovac i saradnici odlučili su da lokalna uprava od Dumortijeove firme M.G.I. d.o.o iz Kotora, kupi ukupno pet katastraskih parcela u neposredno blizini tivatske sportske dvorane na Župi. Ove sada neiskorištene ledine, nalaze se između sportske dvorane i Jadranske magistrale, a njihova ukupna površina je 3.874 metra kvadratna.
„Zemljište iz člana 1 odluke, ukupne površine 3.874m2, kupuje se radi privođenja namjeni dijela zemljišta u zahvatu Državne studije lokacije „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ i to dijela saobraćajnice broj 3 sa parkingom ( kat.parcele 4704/5 i 4708/2) , pješačke površine uz parking ( kat.parcela 4704/2 ), dijela pješačke površine između UP 5 i 8 ( kat.parcela 4704/3) kao i kompletiranja UP 8 (kat.parcela 4704/4).“- stoji u Odluci o kojoj će se 20.avgusta izjašnjavati odbornici. Na UP 8 inače, još prije više od 30 godina sagrađena je tivatska sportska dvorana
Kupoprodajna cijena utvrđena je na iznos od 230, 07 eura po kvadratu, shodno procjeni Uprava za nekretnine Crne Gore, pa će lokalna uprava Tivta firmi belgijskog biznismena/diplomate, platiti ukupno 891.291,18€. Opštinma će M.G.I.-ju zemlju platiti u ratama od kojih tri dospijevaju do kraja ove, a devet u narednoj godini. Dogovorena dinamika plaćanja je da se prva rata u iznosu od 100.000 eura izmiri do 16.septembra, druga rata u istom iznosu do 16.oktobra a treća u izniosu od 91.291,18€ do 16.novembra. U naredenoj godini Opština će M.G.I.-ju plaćati po 50.000 eura mjesečno svakog 16.u mjesecu od januara do juna, dok će od juna do septembra do svakog 16. u mjesecu plaćati rate u iznosu od po 100.000 eura.
„Opština Tivat kao investitor planira da privede namjeni dio saobraćajnice koja je u DSL-u „Dio Sektora 22 i Sektor 23“ označena kao saobraćajnica broj 3 kojoj pripada i parking a koja vodi od magistrale do sportske dvorane. Put koji se sada koristi kao prilaz dvorani nije u opštinskom vlasništvu.“- stoji u obrazloženju odluke, uz napomenu da aktuelni vlasnik M.G.I. nema interes za preostalim djelovima svojih katastarskih parcela nakon što preko njih pređe planirana saobraćajna infrastruktura, pa je Opštini ponudio da ih u potpunosti otkupi. Gradonačelnik Kusovac je u obrazloženju naveo i da je ova varijanta povoljnija za lokalnu samoupravu jer je sa vlansikom zemljišta dogovorena isplata u ratama, dok bi, da se ide na klasilnu ekspropijaciju, po zakonu Opština kompletan iznos za Dumortijeove nekretnine morala da obezbjedi odjednom i unapred uplati na poseban depozit Ministarstva finasija čija Uprav za nektretnine tada dalje sprovodi upravni postupak.
Izgradnjom saobraćajnice koja je ucrtana preko Dumortijeove zemlje, Opština Tivat će obezbjediti kolski prilaz sa magistrale sportskoj dvorabni, kao i za više privatnih kuća i imanja u okolini tog javnog objekta.
Kako bi ukazao na potrebu rješavanja problema i natjerao Opštinu da otkupi njegovo zemljište ispred sportske dvorane, Žan Luk Demortije je 25. aprila angažovao radnike koji su tada postavili metalne stubiće na prilazni put kojim se od Jadranske magistrale skreće ka Sportskoj dvorani. Ovaj pokušaj ograničavanja pristupa dvorani kao i kućama i imanjima mještanima Bonića, izazvao je reakciju žitelja tog dijela Tivta koji su svojim vozilima blokirali prilaz i spriječili dalje izvođenje radova, a morale su intervenisati i Komunalna policija i Komunalna inspekcija.
Zaposleni na platformi Aerodroma Crne Gore od danas će koristiti četiri električna vozila koja će služiti za prevoz putnika generalne avijacije od aviona do zgrade terminala, ali i za prevoz radnika.
Oni će tako mnogo brže obavljati svoje obaveze, posebno tokom ljetnje sezone kada se opsluži preko 40 aviona dnevno.
Aerodrom Tivat
“Po prvi put na Aerodromu Tivat imamo električna vozila marke Italcar iz Torina. Dva vozila su sa četri, a dva sa osam sjedišta. Vjerujem da ćemo značajno unaprijediti opsluživanje putnika biznis avijacije, a našim radnicima olakšati obavljanje redovnih poslova”, napisao je na svom Facebook profilu direktor Aerodroma Crne Gore Danilo Orlandić.
U Herceg Novom boravi skoro 40 hiljada turista, što je četiri odsto više u odnosu na isti period prošle godine.
Prema podacima lokalne Turističke organizacije (TO), to je istovremeno i ovogodišnji rekord glavne sezone koja je po turističkom prometu bila lošija zbog pada u privatnom smještaju.
U domaćinstvima je i dalje nešto manje gostiju nego prošle godine, odnosno 31,26 hiljada ili dva odsto manje, prenosi Radio Jadran.
Hoteli bilježe stalni rast posjete, pa je 8,64 hiljade evidentiranih turista u toj vrsti smještaja, čak 32 odsto više.
Herceg – Novi
U tri registrovana autokampa je svega 109 gostiju, što je blagi pad u odnosu na prošlu godinu za dva odsto.
U Herceg Novom je samo 959 gostiju iz Crne Gore po prijavama. Ostali su stranci iz regiona, Rusije, Skandinavije, Velike Britanije i drugih zemalja EU.
