Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Koncesioni akt za realizaciju projekta žičare Kotor – Lovćen, koji je pripremilo Ministarstvo održivog razvoja i turizma.
Kako je saopšteno iz Vlade, koncesijom za realizaciju projekta žičare predviđeno je projektovanje, finansiranje, izgradnja, održavanje i prenos sistema žičare od lokaliteta Dub u Opštini Kotor do lokaliteta Kuk na Lovćenu na teritoriji Prijestonice Cetinje u Crnoj Gori, na osnovu principa „projektuj, izgradi, finansiraj, upravljaj, prenesi”.
„Predviđeno trajanje koncesije za žičaru je 30 godina nakon datuma početka radova, odnosno datuma kada budu ispunjeni svi preduslovi predviđeni u Nacrtu ugovora o koncesiji. Period koncesije uključuje vremenski period potreban za izgradnju žičare, koji se procjenjuje na jednu godinu, kao i operativni period u trajanju od preostalih 29 godina”, navodi se u saopštenju.
Takođe, na osnovu ekonomske analize izvodljivosti Projekta, izrađeni su scenariji sa različitim stopama rasta na osnovu kojih se predviđa da će broj korisnika žičare na godišnjem nivou biti između 170.300 i 222.600 za prvu godinu rada, sa prihodima od 3,2 do 4,2 miliona eura.
„Ovaj projekat ostvariće i druge mjerljive koristi, pored direktnog učinka na državni budžet kroz plaćanje koncesione naknade, kao što su dodatni prihodi za Cetinje, Nacionalni park „Lovćen” i lokalna preduzeća i preduzetnike. Najveća korist koja proizilazi iz realizacije projekta biće zapravo unapređenje crnogorske turističke ponude i doprinos boljoj preraspodjeli prihoda u sektoru turizma”, saopšteno je iz Vlade.
Od koncesionara se očekuje da predloži investicioni program kojim će u prvoj godini od stupanja na snagu Ugovora o koncesiji izgraditi i pustiti u rad žičaru od lokaliteta Dub do lokaliteta Kuk, a sve prateće objekte u potpunosti izraditi i staviti u funkciju najkasnije tri godine od stupanja na snagu Ugovora o koncesiji.
„Minimalno investiciono ulaganje u žičaru i prateće sadržaje iznosi 18 miliona eura. Svi objekti i oprema nakon isteka perioda koncesije prelaze u vlasništvo koncedenta”, navodi se u saopštenju.
Koncesija za Projekat biće dodijeljena kroz međunarodni, transparentan i konkurentan otvoreni postupak, u skladu sa Zakonom o koncesijama i i Uredbom o bližem načinu sprovođenja postupka javnog nadmetanja u otvorenom i dvostepenom postupku davanja koncesije.
U Kotoru je danas održana osnivačka Skupština NVO “Udruženje agencija za posredovanjem pri zapošljavanju pomoraca Crne Gore”.
Za predsjednika je izabran kapetan Nenad Lazović, a za predsjednika Skupštine kapetan Janko Milutin. Sjedište Udruženja je u Kotoru.
Ciljevi udruženja su promocija, razvoj i uneprjeđenje djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca, zaštita prava i interesa članova u skladu sa postojećom zakonskom regulativom, obezbjeđivanje što bolje i kvalitetnije ponude za zapošljavanje pomoraca u skladu sa važećim propisima i standardima i promocija pomorskog zanimanja.
Udruženje bi trebalo da olakša ukrcaj naših pomoraca i povrati Crnoj Gori poljuljani ugled na međunarodnom pomorskom tržištu rada zbog kriminalnih radnji pojedinaca, čulo se na osnivačkoj Skupštini kojoj su prisustvovali predstavnici sedam agencija za ukrcaj pomoraca, predstavnica Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Prekookeanske plovidbe Bar, Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore, Unije pomoraca, Sindikata pomoraca i Bokeljske mornarice.
Ideja i razlog osnivanja udruženja je prepoznavanje interesa i potreba kod inicijatora današnjeg udruženja su se javili još 2007. godine, odnosno odmah nakon donošenja ILO-ve konvencije o radu pomoraca TKZ MLC 2006. Na inicijativu udruženja kapetana Crne Gore je 2007. godine bila pokrenuta inicijativa za osnivanjem udruženja. Međutim, ta inicijativa nažalost, zbog nedostatka zakonske regulative, nije dobila podršku većine subjekata koji su se bavili ovim poslom. Ova važna konvencija je kod nas stupilana snagu tek 2015. godine.
„Najvažniji zahtjev ove konvencije, a kada je zapošljavanje pomoraca u pitanju, je da u Crnoj Gori treba da postoji uređen sistem zapošljavanja pomoraca. Da li je ovaj sistem kod nas uređen? Mi smatramo da nije. Takođe, smatramo da postojanjem uređenog sistema zapošljavanja možemo kvalitetnije i bolje da odgovorimo zahtjevimai izazovima međunarodnog pomorskog tržišta rada. Zato trebamo svi mi, država i poslodavci kao i naše agencije i organizacije pomoraca dosta toga uraditi da se to promijeni. To je jedan od razloga za našim udruživanjem.
„Kako agencije za posredovanje pri zapošljavanju pomoraca predstavljaju poslodavce, sa kojima rade i imaju ugovore, to smatramo da ćemo ovim udruživanjem i predstavljanjem ispuniti tu nedostajući kariku u ovom dijalogu odnosno rješavanju nagomilanih problema. Agencije su važan segment u sistemu zapošljavanja pomorac, pogotovo mladih. Uloga i djelatnost agencija kao privrednog subjekta koji donose značajne dobiti našem društvu nije prepoznata.
Ilustracije radi, evo ovdje su prisutni predstavnici agencija koji posreduju kod zapošljavanja od oko hiljadu i po pomoracaa koji svojim zaradama značajno doprinose domaćem bruto društvenom proizvodu.
Naš cilj je da i ostalih par hiljada pomoraca imaju svoje agencije u Crnoj Gori i da zajednički radimo na uslovima za boljim zapošljavanjem i zaštitom interesa, kako pomoraca, samih agencija tako i šire društvene zajednice.
Pojedinačni zahtjevi agencija, kao i mnogobrojni zahtjevi predstavnika pomoraca-Udruženja kapetana Crne Gore i Unije pomoraca Crne Gore u uspostavljanju uređenog sistema zapošljavanja, kvalitetnijeg sistema obrazovanja i obuke pomoraca, koji će tržištu nuditi kvalitetniji kadar, a kao neophodan uslov za boljim zapošljavanjem na međunarodnom tržištu rada, nije prepoznat. Ovo se odnosi prvenstveno na naše resorno Ministarstvo pomorstva i saobraćaja, kao i na ostala nadležna ministarstva za ovu privrednu djelatnost. Vjerujem da ćemo se sada udruženi bolje čuti i da će nas više uvažavati.
Moram da kažem, nažalost, da jedan od vrlo važnih razloga za našim osnivanjem i budućim radom je i poljuljani ugled naših pomoraca, a time i nas kao agencija, na međunarodnom pomorskom tržištu rada zbog kriminalnih radnji pojedinaca. Zato ćemo sa ovog skupa hitno tražiti od državnih organa da u tom pravcu obavijeste relevantne međunarodne adrese i njihove predstavnike u Crnoj Gori. Na kraju, vjerujem da ćemo svi prisutni prepoznati interese i potrebu da samo organizovanim, zajedničkim napornim radom možemo do boljeg i kvalitetnijeg zapošljavanja pomoraca, odnosno statusa i rada agencija”, kazao je kapetan Milutin.
Sa osnivačke skupštine
Novoizabrani predsjednik Udruženja kapetan Nenad Lazović ukazao je probleme i barijere pomoraca koje su prepoznate i sa kojima se danas susrećemo kao što su nedovoljno kvalitetan i obrazovan kadar, novonastala praksa sticanja diplome sertifikata po sistemu cash and carry, nepogodan vizni režim uključujući radnu dozvolu za ukrcaj rad i boravak pomoraca u najznačajnijim pomorskim zemljama, nepostojanje indetifikacionog dokumenta pomorca u skladu sa najnovijim međunardnim standardima čiji bi se vizni režim poboljšao i olakšao, kao i povećanje rizika brodara koji se odnosi na bavljenje kriminalnim radnjama na brodu od minornog broja naših pomoraca.
„Svjedoci smo sve češćih medijskih opisa pojma, pomorac, pomorstvo, mornar, ti tekstovi najčešće nisu pozitivni a često su istrgnuti iz konteksta urađeni da privuku pažnju čitalaca ili slušalaca, ne vodeći računa o širim posledicama koje ovakvi naslovi i tekstovi prouzrokuju. Krizu treba tražiti u našem djelovanju, zato smo tu kako bi nešto napravili kako bi bez stida sutra mogli posjetiti naše pomorske muzeje jer smo učestvovali i učestvujemo u našoj pomoskoj priči ” – kazao je Lazović.
O je poručio da razjedinjeni i pojedinačno ne mogu bitno uticati u pravcu koje predstavlja jezgro djelatnosti a to je promocija razvoja zaštite interesa i prava agencija za posredovanje i zapošljavanje naših pomoraca.
„Cilj svake agencije je da što bolje i kvalitetnije poveže dva klijenta pomorca. Nadam se da smo svi svjesni da uspješnost ili neuspješnost pojedinih agencija za zapošljavanje pomoraca ima daleko veći obim i zančenje, kako poslovni tako i diplomatski, kulturološki i tradicijski a u našem slučaju i strategijski“ – kazo je između ostalog novouzabrani predsjednik, kapetan Nenad Lazović.
Radnici firme „Niveda“ počeli su danas sa radovima na rekonstrukciji Stepeništa Danice Tomašević. Radovi će se izvoditi etapno, a po potrebi će biti uključena i opštinska komunalna preduzeća.
Stepenište će biti popločano kamenom, a biće uređena i rasvjeta i postavljen mobilijar. Prvo se rade grubi radovi i svako komunalno preduzeće će biti angažovano po potrebi iz svojih nadležnosti.
Posjetićemo da je Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog, uz ovo stepenište, uradila i projekat rekonstrukcije Stepeništa Jova Dabovića, čime je početkom marta ove godine završen prvi u nizu projekata uređenja novskih skala. Na tom stepeništu su postavljeni rukohvati, koji su bili zahtjev starijih sugrađana radi bezbjednosti, a korišten je i domaći, đurički kamen, koji se po boji i obliku uklopio sa kamenom u nastavku stepeništa.
Radovi na postavljanju 33 stuba javne rasvjete na Njivičkom putu
HN
Na trasi Njivičkog puta, od Karaule (Igalo) do skretanja za Njivice, kompanija Mtel izvodi radove na postavljanju 33 stuba javne rasvjete. Investitor projekta javnog osvjetljenja saobraćajnice je Opština Herceg Novi.
Podsjetićemo i da je završena prva faza radova na projektu proširenja puta prema Žvinjama, koji Opština Herceg Novi sprovodi u saradnji sa mještanima koji su učestvovali u prikupljanju sredstava za proširenje ove dionice. Naredna faza radova uslijediće tokom narednih dana.
U Tivtu je danas zvanično počela izgradnja prvog kružnog toka na trasi budućeg glavnog bulevara, kapitalnog projekta za Tivat. Izgradnja je počela u naselju Kukuljina u Gradiošnici, na izlazu iz grada u pravcu aerodroma.
“Ovo je prvi i najveći od tri kružna toka na budućem bulevaru. Početak radova na kružnom toku predstavlja i početak izgradnje bulevara koji je nužan i neophodan Tivtu. Imajući u vidu kredibiltet izvođača radova, uvjeren sam da će se rok od 65 dana i ispoštovati“, saopštio je novinarima predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, dodajući da će uskoro početi izgradnja i drugog i trećeg kružnog toka.
„Projekcija je da kružne tokove završimo do marta, čime bi se već u predsezoni rasteretio saobraćaj kroz Tivat. U međuvremenu ćemo sve pripreme završiti kako bi izgradnja preostalih dionica bulevara kroz , odnosno poveznica između kružnih tokova, počela u septembru naredne godine. Izgradnja prvog kružnog toka košta 534 hiljade eura, drugog 320 hiljada i trećeg, kod Doma Vojske, oko 300 hiljada eura. Sredstva su obezbjeđena za sva tri kružna toka. Na nedavnom sastanku sa premijerom dogovoreno je da budu obezbjeđena sredstva u iznosu od 4 miliona eura za početak izgradnje bulevara. Do avgusta će biti završena i eskproprijacija zemljišta, da bi u septembru, fazno, počela izgradnja trase bulevara ” – rekao je Siniša Kusovac.
Izvođač, nikšićka kompanja Mezhanizacija i programat“, prema riječima izvršnog direktora Radenka Čvorovića, uvjerena je da će se, zavisno od toga koliko vremenski uslovi dozvoljavaju, radovi odvijati planiranom dinamikom a kružni tok biti završen u ugovorenom roku od 65 dana.
„Radove ćemo obaviti kvalitetno i uspješno kao i do sada i nadam se da će građani Tivta dobiti objekat sa kojim se mogu ponositi“, dodao je Čvorović.
Mašine krenule
Prema riječima glavnog inženjera Milana Stefanovića, radiće se u dvije smjene.
„Po smjeni ćemo imati 20 do 25 radnika kako bismo radili u skladu sa zahtjevima investitora. Površina kružnog toka je 3.400 kvadrata. Planirane se četiri trake širine po 3,5 metara i dvije pješačke staze širine jedan metar. U ime naše kompanije, upitio bih molbu građanima Tivta za strpljenje tokom izgradnje kružnog toka” – rekao je Stefanović.
Kružni tok – raskrsnicu na Jadranskoj magistrali u centru Tivta, kod stare zgrade Opštine Tivat gradiće kompanija „Vukotić Trade“ iz Podgorice, a u pripremi je i procedura za realizaciju izgradnje trećeg kružnog toka kod Doma vojske.
Planskim dokumentima prethodno su bila predviđena dva kružna toka, ali je tokom realizacije projekta i sagledavanja svih činjenica – saobraćajnog toka, potreba lokalnog i tranzitnog stanovništva, uvršten i treći kružni tok.
Izgradnjom kružnih tokova Opština Tivat je počela realizaciju zahtjevnog projekta izgradnje glavnog bulevara koji će pospješiti efikasnost saobraćaja i obezbijediti bolju povezanost sa prigradskim naseljima.
Osnovna karakteristika budućeg bulevara je širina koridora od 19 metara sa dvije saobraćajne trake po smjeru i razdjelnim ostrvom. Po projektnom zadatku je predviđeno pet faza projekta, odnosno izgradnja tri kružna toka i otvorene trase koja spaja te kružne tokove. Saobraćajnica će biti dio bulevara Jaz (opština Budva) – Tivat.
Predsjednik opštine Budva donirao platu samohranoj majci
Predsjednik Opštine Budva, Marko Carević, donirao je svoju novembarsku zaradu Slađani Božović, samohranoj majci iz Budve.
“Predsjednik Opštine Budva nastavio je sa doniranjem mjesečnih primanja onima kojima je novac neophodan za minimalne životne potrebe, skrećući tako na simboličan način pažnju društva na one među nama koji zaslužuju razumijevanje, humanost i veću brigu zajednice koja često izostaje”, navodi se u saopštenju Službe predsjednika Opštine Budva.
Davanje Aerodroma u koncesiju je katastrofalan, neodgovoran i sebičan potez Vlade, koja time želi da pokrije budžetske rupe koje je stvorila svojom neodgovornom ekonomskom politikom i sebi “kupi” dodatnih nekoliko godina nesmetanog rasipništva, saopšteno je iz Građanskog pokreta URA.
“Jer ko bi normalan i odgovoran bio spreman da proda sopstvenu kuću, da bi mogao da se baškari po skupim restoranima i pije šampanjce koje ne može priuštiti, sem ekonomskih magova iz Vlade, koji su sebe toliko finansijski obezbijedili, stanovima, satovima, automobilima i oročenim milionima, pa znaju da neće dijeliti sudbinu svih građana kada dođe do neizbježnog sloma javnih finansija”.
Iz URE poručuju da ovakvo postupanje Vlade ubrzava put u ekonomsku propast Crne Gore, a da će sve tadašnje nevolje građana “sadašnji predstavnici Vlade posmatrati sa dalekih i egzotičnih ostrva”.
“Ukoliko im dozvolimo takvo ponašanje, ukoliko budemo ćutali i prihvatali sva nepočinstva vlasti i njenih predstavnika, zar iko misli da će Milo Đukanović, Duško Marković i ostali članovi Vlade, ostati u Crnoj Gori i dijeliti sudbinu građana i sve posljedice koje njihova politika stvara? Neće, kao što već i danas ne koriste usluge posrnulog zdravstvenog sistema koji su uništili, već sebi plaćaju najbolje klinike širom svijeta, o kojima većina građana može samo da sanja. To moramo shvatiti, prije nego li dozvolimo da bilo koji NAŠ resurs bude rasprodat u bescijenje, da bi šačici predstavnika vlasti bilo lagodnije i bolje”, ukazali su u pokretu URA.
URA ističe da nema nikakvih valjanih razloga da država da Aerodrome na upravljanje koncesionarima, jer bi modernizacija i proširivanje kapaciteta zračnih luka u Crnoj Gori mogla da se izvede pomoću kredita koje bi Aerodromi mogli da servisiraju.
U tom pokretu ističu da je ključni problem Aerodroma bio u tome što je “takav vrijedan resurs, predat na upravljanje parazitskom menadžmentu iz SD-a, koji su nemilice zapošljavali svoje partijske kadrove bez obzira na realne potrebe poslovanja”.
“Umjesto odgovornog odnosa, zapošljavanja profesionalnog menadžmenta i strategijska ulaganja u razvoj Aerodroma, trebalo je iste dati Socijaldemokratama i DPS-u, ne bi li decenijama uhlebljivali svoje partijske kadrove. Umjesto da imamo razvijene Aerodrome, koji ostvaruju daleko veće profite, imamo zarobljeno preduzeće opterećeno partijskim vojnicima, koje se bori za normalno funkcionisanje. Potrebno je srediti Aerodrome i radikalno promijeniti način rada u njima, a ne prodati ih nekome ko će to isto uraditi – samo za svoj džep”, ukazali su u pokretu URA.
URA je još jednom pozvala Vladu da “odustane od namjere da “porodično srebro prodaje za kockarske dugove”, već da se u Aerodromima uspostavi profesionalni, a ne partijski menadžment, koji bi sproveo modernizaciju i širenje kapaciteta, čime bi i bila uvećana i profitabilnost Aerodroma Crne Gore”.
Crveni krst Crne Gore obilježava 5. decembar, Međunarodni dan volontera, kao jedan od najznačajnijih datuma za organizaciju čije se djelovanje prvenstveno zasniva na principu dobrovoljnosti. Crveni krst broji oko 2.000 aktivnih volontera širom Crne Gore. Većinu čine mladi ljudi, od 13 do 30 godina, a u najvećem procentu srednjoškolci.
Crveni krst Crne Kotor u ime svih zaposlenih, čestita volonterima njihov dan u želji da nastavimo da nižemo zajedničke uspjehe i pišemo istoriju humanosti
Zar nije ohrabrujuće i puno nade to što je toliko mladih odlučilo da svoje slobodno vrijeme, znanje, energiju i emocije uloži u humanitarni rad? Kada biste proveli samo jedan dan u našoj organizaciji i razgovoru sa volonterima shvatili bi da sa punim pravom ove ljude nazivamo herojima.
Možda svako od vas nema mogućnost da prati sve što ovi ljudi rade za zajednicu, pa koristimo priliku da sa vama podijelimo samo djelić onoga što se svakodnevno odigrava “iza velike zavjese”. Danas, dok čitate ovaj tekst, širom Crne Gore naši heroji vrijedno rade. Neki od njih planiraju svoje druženje sa klubovima starijih, neki su u školi i prenose ideju humanosti na mlađe generacije, govore o tome zašto je važno pomagati drugima i koliko zapravo znači nečije “HVALA”. Baš danas na stotine baka i deka sa osmijehom dočekuje volontere koji ih svakodnevno posjećuju. Uz razgovor i podršku brže i lakše se podnose problemi poput: usamljenosti, siromaštva, nedostatka brige… Dok čitate ovaj tekst u toku je distribucija humanitarne pomoći prikupljene tokom sabirnih akcija. Djeca, pripadnici romske populacije, su baš danas savladala novu lekciju iz geografije, dok zaposleni neke firme uče osnovne tehnike u pružanju prve pomoći. Danas će neko dobiti besplatna invalidska kolica, dok će se djeca tražilaca azila konačno bezbrižno igrati.
Za to što se dešava danas i tokom cijele godine zaslužni su volonteri. Heroji naših zajednica! Heroji koji u svemu i uvijek vide ljude, i ne ostavljaju nikoga sa strane i iza. Heroji koji će svakome, bez obzira na njegovo porijeklo, status, pol, godine, problem, prići na isti način – sa ispruženom rukom i osmijehom. Heroji koji ne samo da glasno govore o problemima, već učestvuju u rješavanju istih. Zbog svega što čine svakog dana, kao društvo, dužni smo im veliko HVALA!
Tačno u ponoć sa srijede na četvrtak, poslije 27 godina, Bosna i Hercegovina potpuno je preuzela kontrolu nad svojim nebom. Najveći dio odgovornosti od danas, 5. decembra, nosi Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BHANSA.
Direktor Davorin Primorac za Radio Slobodna Evropa kaže da je BHANSA počela pružati usluge u cjelokupnom zračnom prostoru Bosne i Hercegovine, prvi put ikad.
“Jako puno ljudi u BiH je zaslužno za ovaj uspjeh i ovom prilikom se ja svima zahvaljujem”, kaže Primorac.
Do sada su prelete preko teritorije Bosne i Hercegovine iznad 10.000 metara kontrolisale Hrvatska, Srbija i Crna Gora.
“Mi smo razvili taj tzv. tranzicijski plan u samoj noći preuzimanja, u bliskoj suradnji sa susjednim pružateljima usluga zračne navigacije. Tim činom otvaramo novo poglavlje u civilnom zrakoplovstvu Bosne i Hercegovine, poglavlje kojem slijedi kontinuirano ulaganje u našu infrastrukturu, našu opremu, naše ljudske resurse”, navodi Primorac.
Dvije dimenzije
Značaj preuzimanje kontrole neba iznad teritorije BiH je ogroman i ima dvije dimenzije i to formalno-pravnu i finansijsku.
“Kada vi preuzimate svoj prostor i onda sve što se dešava iznad Bosne i Hercegovine kontrolira se u Bosni i Hercegovini. To je čak i veći značaj nego tog finansijskog dijela”, pojasnio je nedavno u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Igor Pejić, sekretar Ministarstva saobraćaja i komunikacija BiH.
Bosna i Hercegovina godinama nije bila sposobna da preuzme kontrolu svoga neba, jer nije imala ni tehnička sredstva, ni školovan kadar. Od 2014. godine Bosna i Hercegovina je vršila kontrolu donjeg dijela neba ispod 10.000 metara ili stručno rečeno do nivoa leta 325. Iznad 10.000 metara kontrolu su radile Agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja Srbije i Crne Gore SMATSA i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (CCL).
Nakon dugogodišnjih priprema i rigorozne i složene obuke kontrolora leta, za koje u BHANSA-i kažu da ih ima dovoljno, stvoreni su uslovi da BiH napravi ovaj korak. Direkcija za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine, koja provodi inspekcijski i stručni nadzor dala je zeleno svjetlo za potpunu kontrolu neba iznad teritorije Bosne i Hercegovine.
“Direkcija je donijela rješenje u prihvatanju bezbjednosne promjene u funkcionalnom ATM sistemu koji se odnosi na realizaciju faze 2, početka primjene usluga u vazdušnom prostoru iznad 10. 000 metara. Da bi donijelo pomenuto rješenje Direkcija je posebno razmatrala element ljudskih resursa, kako kontrolora vazdušnog saobraćaja, tako i tehničkog stručnog kadra”, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa Aleksandar Lalatović iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH.
Gdje su radari?
Međutim, s obzirom da su već nekoliko puta postojale prepreke za preuzimanjem kontrole bh. neba, postoji i oni koji sumnjaju u sposobnost bosanskohercegovačkih vlasti. Među njima je i Rifat Tirak, stručnjak za vazdušni saobraćaj.
“To je samo jedna prevara! Zašto? Zato što mi u Bosni i Hercegovini nemamo radare kojim bismo mogli kontrolisati naše vazduhoplovstvo. Ukupno imamo dva radara u Bosni i Hercegovini, jedan je na Sarajevskom aerodromu, koji je namijenjen za rano otkrivanje brodova i njega već niko i ne spominje od odgovornih iz resornih agencija i direkcija i Ministarstva. A drugi je na Jahorini koji je upravo namijenjen za aerodromsku kontrolu leta, njegov je domet do 10.000 metara”, navodi Tirak
“Šta je prevara?”, komentariše dalje:
“Prevara je u tome što oni i dalje koriste radare iz Srbije i Hrvatske, koji šalju vazdušnu situaciju, odnosno ove avione koji oni prate iz Hrvatske i Srbije na našem monitoru ovdje u Bosni i Hercegovini i oni tako lažno žele da prikažu da mi preuzimamo kontrolu našeg neba. To je takva istina”, izrazio je svoju sumnju u razgovoru za Radio Slobodna Evrope Rifat Tirak.
Pirati su prije dva dana u Gvinejskom zaljevu napali tanker „Nave Constellation“, kompanije Navos, dok je plovio na putu od putu od terminala Bonny Offshore do Indije. Navodno je oteto 19 članova posade, od kojih je 18 indijskih državljana a jedan je oteti član posade iz Turske.
Prema izvješću, sedmero se članova posade uspjelo oduprijeti se napadu te su, sukladno dobivenim uputama, punom brzinom zaplovili zapadno od mjesta događaja.
Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo jučer dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je danas UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).
Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi. Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. novembra.
U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.
Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.
– Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti i pomoć koja im je potrebna, rekla je Lungarotti. Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM.
