Biće to prvi put u istoriji da se Ljetne olimpijske igre otkazuju. Igre u Tokiju trebale su biti održane od 24. jula do 9. augusta 2020.
Olimpijske igre foto AA
Japanski premijer Shinzo Abe rekao je da se Thomas Bach, predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) složio sa njegovim prijedlogom o odlaganju Olimpijskih igara u Tokiju za 2021. godinu zbog globalne pandemije korona virusa, objavila je japanska novinska agencija Kyodo, prenosi Anadolu Agency (AA).
Nakon telefonskog razgovora s Bachom, Abe je rekao da ima namjeru da se Olimpijske i Paraolimpijske igre održe sljedeće godine.
Telefonski razgovor uslijedio je zbog sve većeg pritiska sportista i sportskih organizacija da se Ljetne olimpijske igre u Tokiju 2020. godine odgode zbog brzog širenja smrtonosnog korona virusa. Samo dan nakon što je Abe u Parlamentu Japana rekao da se igre ne mogu održati u trenutnim okolnostima, sugerirajući prvi put da će ih možda morati odložiti, došlo je do dogovora sa vrhom MOK-a i Olimpijada će biti odgođena za narednu godinu.
Biće to prvi put u istoriji da se Ljetne olimpijske igre otkazuju. Igre u Tokiju trebale su biti održane od 24. jula do 9. augusta 2020.
Čelnici Japana i MOK-a dogovorili su se da će Igre zadržati ime ”Tokio 2020”.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 11. marta je zbog širenja korona virusa proglasila “globalnu pandemiju“. Također, WHO je Evropu proglasio novim epicentrom pandemije korona virusa, koji se prvi put pojavio krajem prošle godine u kineskom gradu Wuhanu.
Od COVID-19 u svijetu je umrlo više od 17.100 ljudi, a potvrđeno je preko 390.000 slučajeva zaraze korona virusom u gotovo 190 zemalja, govore podaci američkog Univerziteta Johns Hopkins.
OIK Tivat na sjednici u ponedjeljak formalno je prekinula sve izborne radnje za sprovođenje izbora za odbornike u Skupštini opštine Tivat, a koji su bili raspisani za 5.april.
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u petak je donio odluku da zbog aktuelne epidemiološke situacije u državi i mjera koje se preduzimaju na spriječavanju širenja koronavirusa, odloži lokalne izbore u Tivtu.
Novi termin za njihovo održavanje, kako je saopšteno iz Đukanovićevog kabineta, „biće donijet u roku od 90 dana od dana kada odlukama nadležnih državnih organa i zdravstvenih institucija bude potvrđeno da je prestala opasnost od unošenja i širenja koronavirusa u Crnoj Gori.”
Pozivajući se na odluku predsjednika države od petka, OIK Tivat je prekjuče donio formalnu odluku o prekidu svih izbornih aktivnosti i konstatovao da od ponedjeljka 23.marta prestaju da teku “svi rokovi za vršenje izbornih radnji u postupku sprovođenja izbora za odbornike u SO Tivat” utvrđeni zakonom i podzakonskim aktima o izboru odbornika i poslanika.
“Sve do sada preduzete izborne radnje u postupku sprovođenja izbora za odbornike u SO Tivat, ostaju na pravnoj snazi.”- stoji u odluci OIK-a.
To znači da se izborni postupak praktično zamrzava u aktuelnom stanju – sa podnešenih i potvršenih ukupno sedam izbornih lista koje su podnijele četiri partije (DPS, SD, HGI i SDP) i tri grupe građana (Narod pobjeđuje, Bokeški Forum i Goran Božović- časno i odgovorno za bolji Tivat). Sljedstveno tome, kada tivatski izbori konačno budu održani, na njima neće moći da učestvuje nijedna od opozicionih partija koje su odlučile da ih bojkotuju u njihovom prvobitnom terminu 5.aprila.
Izborni proves prekinut je u momentu kada je OIK Tivat trebalo da izvrši žrijebanje za predsjednike biračkih odbora odnosno počne sprovođenje obuke članova biračkih odbora koji bi trebalo da sprovedu izbornu procedure na 19 glasačkih mjesta koliko ih ima na teritoriji Opštine Tivat.
OIK Tivat je danas saopštila da će novi rokovi za vršenje preostalih izbornih radnji biti određeni naknadno – kada predsjednik države po okončanju vanrednih okolnosti koje su odložile lokalne izbore u Tivtu, ponovno odredi datum njihovog održavanja. Po zakonu inače, izbori moraju biti održani u roku od 90 dana od dana prestanka važenja naredni i mjera koje je zbog spriječavaja širenja koronavirusa, donijelo Nacionalno koordinaciono tijelo za borbu protiv zaraznih bolesti.
Grad pobratim Herceg Novog – kineski Hđin, poslaće našem gradu pomoć u vidu zaštitne opreme, maski i rukavica za ličnu zaštitu, kao i tradicionalnih kineskih ljekova, kako bi stanovništvu i zdravstvenim radnicima pomogli u borbi protiv koronavirusa.
Novljani su već imali priliku da posvjedoče saradnji koja se tokom prethodne dvije godine dešavala između dvije lokalne samouprave na polju kulture, a kako je istakao predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, došlo je vrijeme kada su međunarodna solidarnost i prijateljske namjere od najvećeg značaja.
-Hđin se pokazao kao dobar i iskren grad prijatelj i pobratim, i na tome im hvala. Donacija je svakako od velikog značaja, a uz pomoć Opštinskog tima za vanredne situacije, daćemo puni doprinos da oprema i ljekovi odu onima kojima je to najpotrebnije, poručio je Katić.
Podsjetićemo, delegacije Herceg Novog i Hđina su krajem 2017. godine potpisale Pismo namjere, da bi krajem juna 2018. godine gradonačelnici oba grada potpisali Sporazum o prijateljstvu i saradnji u Titovoj vili u Igalu.
Iz HAK-a podsjećaju da je Stožer civilne zaštite donio odluku o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u Republici Hrvatskoj uz iznimke poput opskrbe, dnevnih migracija zaposlenih u bitnim službama, hitne medicinske skrbi i slično.
Na snazi je odluka Stožera civilne zaštite RH kojom se privremeno zabranjuje, odnosno ograničava prelazak osoba preko svih graničnih prijelaza. Hrvatskim državljanima omogućuje se povratak u RH, odnosno odlazak u zemlju u kojoj rade i borave uz primjenu mjera Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (14-dnevna samoizolacija), omogućuje se povratak u matične države građanima EU, a osobe iz zemalja EU mogu ulaziti samo u iznimnim slučajevima. Izuzeci se odnose na zdravstvene djelatnike, istraživače, suradnike za skrb o starijima, prekogranične radnike, prijevoznike roba i drugo prometno osoblje u mjeri u kojoj je to potrebno (konvoji u susjedne zemlje), diplomate, policijske službenike, timove civilne zaštite, osoblje međunarodnih organizacija, vojno osoblje i putnike u tranzitu. Njihovu dinamiku kretanja će definirati HZJZ.
Zbog koronavirusa Mađarska, Srbija i Crna Gora zatvorile su granične prijelaze. Ulazak je dopušten samo njihovim državljanima i vozačima teretnih vozila.
Zabranjuje se održavanje svih linija, osim sljedećih brodskih linija: Mali Lošinj-Unije-Srakane Vele-Susak, Ilovik-Mrtvaška, Rava-Mala Rava-Veli Iž-Mali Iž-Zadar, Vrgada-Pakoštane-Biograd, Krapanj-Brodarica, Vodice-Prvić-Šepurine-Prvić Luka-Zlarin-Šibenik, Komiža-Biševo i Suđurađ-Lopud-Koločep-Dubrovnik.
Reduciran je broj putovanja na pojedinim lokalnim linijama zbog složene situacije s koronavirusom.
Evropska jedriličarska Laser asocijacija, EurILCA, održavanje Evropskog prvenstva u klasi Laser do 21 godine koje se organizuje u Tivtu odložila je za termin od 24. do 31. oktobra 2020. Imajući u vidu sigurnost i dobrobit svih građana planete, EurILCA je donijela očekivanu odluku u skladu sa restrikacijama koje su na snazi zbog pandemije COVID19.
Organizator prvenstva, prvobitno planiranog od 6. do 13. juna, Jedriličarski klub Delfin u partnerstvu sa kopanijom Luštica Bay koja je omogućila da se takmičenje odvija u ambijentu zaliva Trašte i lukobrana Marine Luštica Bay, nastojaće da u saradnji sa Ministarstvom sporta Crne Gore spremno dočekaju veliko međunarodno takmičenje. Organizatori svakodnevno prate situaciju u nadi da novih odlaganja neće biti, jer će to praktično značiti da je izvojevana pobeda nad pandemijom i da se život vratio u normalni tok.
Regata foto Luštica bay
Za mjesto na pobjedničkom postolju boriće se 240 jedriličara i jedriličarki iz oko 50 zemalja svijeta koji su na putu ka Olimijskima igrama 2024. u Parizu, odnosno Marseju gdje će biti regatno polje. Laser je jedna od deset jedriličarskih olimpijskih klasa koja se jedri na više od 280.000 jedrilica u 140 zemalja svijeta.
Deset dana nakon što je sektor krstarenja objavio obustavu poslovanja na 30 dana, nekoliko brodova za krstarenje još uvijek radi na povratku u luku.
“Britannia” P&O Cruises-a dovršila je tranzit 23. marta, s Kariba do Southamptona u Engleskoj. Slično, “Marina” Oceania Cruises-a iskrcala je putnike u Miamiju nakon što im nije bilo dozvoljeno pristajanje u Limi i Santiagu. Ostali kruzeri, na dužim putovanjima diljem svijeta, još uvijek traže luke za iskrcaj svojih putnika.
Brojne svjetske luke, iako su službeno zatvorene za kruzere, rade s tim istim brodovima na dovršavanju ovih iskrcaja.
Većina preostalih kruzera na moru je uspjela izbjeći virus, ali neki nisu imali tu sreću. Na primjer, MSC “Magnifica” trenutno se drži kraj Fremantlea, zbog nesigurnosti jesu li njezini putnici ili posada zaraženi i kolika bi raširenost mogla biti na brodu. Slično, “Zaandam” Holland America-e, nakon uskraćenog ulaska u luke u Južnoj Americi, zaplovio je prema sjeveru prije nego što je 13 gostiju i 29 članova posade prijavilo moguće simptome. Brod se trenutno kreće prema Panamskom kanalu i, pod pretpostavkom da može obaviti tranzit, namjerava otploviti do Port Evergladesa.
Trenutno se čini da posljednji od kruzera neće stići do svojih luka za iskrcaj početkom travnja. Međutim, većina flote kruzera sada je u praznim lukama i sidrištima širom svijeta, a kruzerske kompanije skreću pozornost na moral posade. Zabavni timovi koji obično za putnike organiziraju aktivnosti, sada to rade za članove posade koji su daleko od kuće i brinu o svojim obiteljima i prijateljima.
7. festival književnosti za djecu “MALE MORSKE PJESME I PRIČE” čija je realizacija bila planirana od 30. marta do 2. aprila 2020.godine u Budvi, Narodna biblioteka Budve i direktorica Festivala Radmila Knežević obavještavaju da se zbog novonastale situacije sa epidemijom Kovid 19, iz opravdanih razloga, festival odlaže do daljeg.
Pošto je Konkurs završen prije proglašenja pandemije, žiri će do kraja mjeseca odabrati najbolje radove o čemu ćete biti blagovremeno obaviješteni, lično, meilom, na fb profilu festivala malemorske, fb stranici dramskistudiobudva – skokaglume i na sajtu Narodne biblioteke Budva.
Sekretarijat za zaštitu imovine uputio je dopis gradonačelniku Budve Marku Careviću da se zakupci ugostiteljskih terasa i poslovnih prostora u vlasništvu Opštine Budva oslobode zakupnine u naredna tri mjeseca zbog teške situacije koju je izazvala epidemija novog koronovirusa.
„Privremenim mjerama radi sprječavanja unošenja zaraznih bolesti u zemlju zabranjen je rad ugostiteljskih objekata na teritoriji Crne Gore . Sekretarijat za zaštitu imovine sproveo je postupak javnog nadmetanja za davanje u zakup privremenih lokacija za postvaljanjen ugostiteljskih terasa na zemljištu u vlasništvu Opštine Budva, kao i poslovnih prostora u tržnom centru “TQ Plaza”, ugovori su zaključeni i zakupci imaju obavezu redovnog izmirivanja zakupa za navedene površine“, naveo je sekretar za zaštitu imoovine Nikola Plamenac u dopisu Careviću.
Plamenac naglašava da je zakupcima privremenim mjerama zbog više sile zabranjen rad, te neizvjesno koliko će trajati epidemija, a samim tim i ukupna zabrana rada . On je predložio Careviću da preduzme radnje u okviru svojih nadležnosti.
„Da se zakupci oslobode plaćaanja zakupnine za period april, maj i jun. Takođe, ako aktuelna situacija potraje duže od tog perioda, predlažemo da se zakupci oslobode zakupa do kraja tekuće godine.Svjesni činjenica da će aktuelna situacija proizvesti velike ekonomske gubitke po građane i privredu, smatramo da smo kao lokalna samouprava dužni da predložimo ovu mjeru koja ide u njihovu korist“, naveo je Plamenac.
U talijanskoj bolnici Oglio Po, 25 od 90 liječnika zaraženo je koronavirusom, što povećava pritisak na zdravstveni sustav koji je ionako preopterećen pandemijom koronavirusa.
Kada se ubroji medicinske sestre, tehničare i druge zaposlenike bolnice, petina zaposlenika bolnice pozitivna je na koronavirus, rekla je ravnateljica bolnice Daniela Ferrari.
Oni i zdravstveni djelatnici poput njih gotovo su sigurno širili virus a da to nisu ni znali prije nego im je zatrebalo liječenje ili su otišli u samoizolaciju, smatraju znanstvenici i liječnički sindikati.
Jednako je i u drugim bolnicama, među obiteljskim liječnicima i u domovima umirovljenika, a problem je pogoršalo to što nisu imali dovoljno zaštitnih maski i rukavica kada je prije mjesec dana zaraza otkrivena.
„Na kraju smo snaga”, rekao je liječnik Romano Paolucci, koji se vratio iz mirovine kako bi pomogao bolnici Oglio Po kod Cremone, jednog od najteže pogođenih gradova u Lombardiji.
„Nemamo dovoljno resursa i posebice osoblja jer uz sve ostalo, sada i osoblje počinje obolijevati.”
U Lombardiji, regiji s najviše zaraženih i umrlih, najmanje dvije bolnice postale su žarišta zaraze. Pacijenti su zarazili medicinsko osoblje koje je potom proširilo virus krećući se svojim zajednicama prije uvođenja stroge karantene.
To je jedan čimbenik koji je pridonio tako brzom širenju virusa, rekao je Giuseppe Remuzzi, ravnatelj Instituta Mario Negri za farmakološka istraživanja.
„Pacijenti su zarazili druge pacijente i liječnike koji su tada izašli van i zarazili druge”, rekao je Remuzzi.
Na nacionalnoj razini, 4268 zdravstvenih djelatnika ili 0,4 posto od ukupne brojke zarazilo se virusom do 20. ožujka, po podacima Nacionalnog instituta za zdravlje.
U Bergamu na sjeveroistoku Lombardije, 134 obiteljska liječnika od 600 odnosno 22 posto razboljelo se ili su u karanteni, rekao je Guido Marinoni, čelnik mjesnog udruženja liječnika opće prakse. Troje liječnika je umrlo.
U gradskim domovima umirovljenika situacija je čak gora. Zaraženo je 1464 zdravstvenih djelatnika od 5805, rekao je.
Bergamo je toliko teško pogođen da je u pomoć pritekla vojska koja odvozi mrtva tijela u druge pokrajine jer na groblju nema mjesta.
Marinoni je rekao da su prva dva tjedna nakon otkrića bolesti na sjeveru Italije 21. veljače obiteljskim liječnicima manjkale maske i rukavice, pa su se lako zarazili od pacijenata koji su kašljali i imali vrućicu a došli su im na pregled ne znajući da su zaraženi koronavirusom.
„Kao da se borite s dječjim pištoljem”
Tek početkom ožujka, obiteljskim liječnicima u Bergamu dano je 25-30 kirurških maski, rekao je.
„Ako oboljela osoba zarazi u prosjeku još dvoje ljudi, liječnik koji se kreće po zajednici može zaraziti još najmanje desetero i tako se zaraza eksponencijalno širi”, rekao je Marinoni.
„Kao da se borite u ratu s dječjim pištoljem. Nadam se da će ostatak Europe učiti od Italije, od onoga što je učinila dobro, ali i na našim pogreškama.”
Šef vladina kriznog stožera za pandemiju koronavirusa rekao je da Italija treba 90 milijuna maski na mjesec i da je „aktivirala sve moguće kanale” da ih nabavi.
Zaštitna i medicinska oprema, uključujući maske i respiratore, „proizvodi se na dalekim mjestima, mi nemamo nacionalnu industriju s kapacitetom masovne proizvodnje”, rekao je Domenico Arcuri za državnu televiziju u nedjelju.
Guverner Lombardije Attilio Fontana rekao je u četvrtak da je potpisao ugovor za četiri milijuna maski iz Jordana.
U nekoliko bolnica i zdravstvenih centara u Milanu, javnim i privatnim, zaposlenici i sindikati žale se i na neodgovarajuće mjere za zaštitu zaposlenika.
U milanskoj bolnici Niguarda, jedan pacijent i medicinska sestra na psihijatrijskom odjelu počeli su pokazivati simptome s nekoliko sati razmaka 10. ožujka, po pismu koje je predstavnica sindikata CISL Rossella Delcuratolo poslala upravi bolnice.
Za nekoliko dana zarazilo se 11 pacijenata i osam medicinskih sestara na tom odjelu, upozorila je.
„Borimo se protiv širenja virusa uvođenjem karantene u društvu, ali moramo zaustaviti njegovo širenje i unutar zdravstvenog sektora”. kazala je za Reuters.
„Zdravstveni radnici žive u strahu da će zaraziti ljude na poslu i kod kuće.”
Čak na mjestima gdje je od početka bilo zaštitne opreme, kao što je Policlinico San Marco nedaleko od Bergama, nekoliko djelatnika ipak se zarazilo, rekao je Roberto Mezzetti, vaskularni kirurg koji se dragovoljno javio kako bi pomogao u liječenju pacijenata oboljelih od Covida-19, kako je bolest koju izaziva novi koronavirus službeno nazvana.
Vjerojatno su se zarazili izvan bolnice u ranim fazama širenja zaraze, rekao je. Troje ih je u ozbiljnom stanju.
Mnogi zdravstveni djelatnici govore da bi ih trebalo sve testirati.
Lombardija je tijekom vikenda objavila da će obiteljski liječnici dobiti briseve, dok će se zaposlenicima bolnica svaki dan mjeriti temperatura.
Međutim, neki liječnici upozoravaju da bi, ako se sve bude testiralo, prava stopa zaraze među liječnicima mogla biti toliko visoka da bi bolnice morale prestati s radom.
„Bojim se da bi bolnice ostale prazne”, rekao je Mario Riccio, voditelj anesteziologije u bolnici Oglio Po.
Snijeg koji je sinoć padao Boki Kotorskoj zadržao se i jutros u nekim mjestima na hercegnovskoj rivijeri.
Snijeg jeste neobična, ali ipak ne toliko rijetka pojava na ovom dijelu Jadranske obale. Igalo i hercegnovska rivijera više od četiri decenije omiljena su destinacija Norvežana. Gosti iz te skandinavske zemlje počeli su dolaziti početkom sedamdesetih godina, a glavni motiv bila je topla mediteranska zima i ljekovitost igaljskog blata. Ipak je Norvežane u januaru 1974. godine, nakon dugotrajnih prezentacija “sunčane, tople i blagotvorne bokeljske zime”, u Igalu dočekao snijeg.
Novljani, istina rijetki, pamte hladnu i snjegovitu zimu 1942. godine. Jedna mještanka kaže da je u njenom zaseoku Rajevći u Sutorini prmorzla i uginula sva stabla narandži. Olivere Doklestić se sjeća da joj je otac pričao da su se te zime, on i njegovi prijatelji skijali kroz Savinsku dubravu koja je od mora udaljena samo nekoliko stotina metara.
Veliki snijeg koji se zadržao nekoliko dana padao je i 1928. godine. Hercegnovsku rivijeru snijeg je obijelio nekoliko puta u posljednjih 20 godina, ali je onaj iz 1974 ostao zapamćen jer se na radost djece zadržao se nekoliko dana.
