U Zbirci pomorskog nasljeđa u marini Porto Montenegro u ponedjeljak, 17.juna od 19 sati, biće predstavljen Slikovni leksikon Tivta autora Vladimira Roganovića.
Izdavač je Turistička organizacija Tivat, a na predstavljanju će govoriti dramska umjetnica Dubravka Drakić, njen kolega Tihomir Stanić, direktorica TOT-a Gabrijela Glavočić i sam autor, uz moderaciju Jelene Božović.
Tivat, 34 odsto više gostiju
Tivat foto TO Tivat
Prema podacima TO, u svim vidovima smještaja na tivatskoj rivijeri trenutno se odmara 3.785 gostiju, što je 34 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Od ukupnog broja, stranih gostiju je 3.763 a domaćih 22.
U hotelima je smješteno 816, kampovima 10, odmaralištima 29, a privatni smještaj koristi 2.930 turista.
Kako bi zaustavili nezakonit ribolov, o kome se prethodnih godina puno pričalo, a malo šta preduzimalo da se spriječi, a počinioci kazne, inspekcijske službe su konačno počele da organizovanim aktivnostima kontrolišu morsku obalu. U prethodnom periodu otkriveno je više krivolovaca, zaplijenja oprema koja se koristi za nelegalan ribolov, izrečene novčane kazne…
U skladu sa tim juče je uz asistenciju Uprave policije, i u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora, inspektor za ribarstvo sa ekipom Stop krivolovu i predstavnikom Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kontrolisao teren na potezu Kotor, Stoliv, Prčanj, Perast, Risan, Lipci, Kostanjica u cilju lociranja i uklanjanja nelegalnih ribarskih alata.
“Tokom akcije na pomenutim lokacijama je pronađeno šest vrša, jedan parangal sa oko 150 udica i nešto preko kilometar mreža, neobilježenih i nelegalno postavljenih. Sav nelegalni alat je kasnije uništen, riba koja je pronađena je vraćena u more”, saopštili su CdM-u iz građanskog pokreta Stop krivolovu.
Osim tog dijela crnogorske obale, inspektorka za ribarstvo je u saradnji sa pripadnicima barske policije obavila detaljnu kontrolu plovila i osoba na potezu Bar-Ulcinj do granice sa Albanijom.
U toke te akcije kontrolisan je veći broj plovila i osoba, konstatovani prekršaji, a počinioci su kažnjeni novčano.
“Raduje podatak da je ogromna većina kontorlisanih bila ispravna a djelatnosti u zakonskim okvirima, što za ovaj dio obale u nekim ranijim godinama i nije bio slučaj”, ističu iz pokreta Stop krivolovu.
Stop krivolovu
U Stop krivolovu su kazali da su na Luštici primijetili dinamitaše, te da su potom obavijestili policiju, koja nakon dužeg osmatranja i pretrage, nije uspjela počinioce zatekne na djelu. Policiji je, kako tvrde, u Stop krivilovu, u ovom slučaju posao otežavao nepristupačan terena, a pretpostavlja se da su dinamitaši bili obaviješteni da je slučaj prijavljen policiji.
“Prije nekoliko dana, tačnije u srijedu, između Jaza i Trstena, uočena je osoba kako roni pod punom opremom, o čemu je obaviještena policija. Kad je primjetio da mu se približava policija, za sada nepoznata osoba, je bacila opremu, otrčao do auta, i pikušao da pobjegne. Poslije nekog vremena, izašao je uz vozila i ne obazirući se na pozive policije da stane, pobjegao pješke. Tom prilikomizgubio je mobilni telefon i majicu”, kazali su u Stop krivolovu.
Stop krivolovu
Isto veče, po prijavi da su u Šušnju primijećene osobe koje su ronile uz lampu, pripadnici policije Bar sustigli na lice na licu mjesta, i zatekli osobu kako izlazi iz mora, ali bez opreme.
U Stop krivolovu zaključuju da nelegalni ribolovci u trenutku kada bivaju otkriveni najčešće obdacuju opremu, i da po starom dobrom običaju “Ne znam ništa, nisam ja odavde” pokušavaju da izbjeći kaznu.
Nadležni najavljuju da će u narednom periodu nastaviti sa pojačanim kontrolama kako bi spriječili krivolov, a počiniocibili adekvatno sankcionisani.
Na Aljasci 60 uginulih tuljana uz obale sve toplijeg Arktičkog mora
Najmanje 60 uginulih tuljana pronađeno je na obalama Beringova i Čukotskog mora na sjeverozapadu Aljaske i znanstvenici pokušaju utvrditi uzrok njihove smrti, objavila je Nacionalna atmosferska i oceanska administracija (NOAA) u srijedu.
Mrtvi tuljani – brkati, pjegavi i prstenasti – pronađeni su na mjestima na južnoj granici od Beringova prolaza do obala Čukotskog mora, objavio je ribolovni odjel NOAA-e.
Led u Beringovu i Čukotskom moru znatno je rjeđi od uobičajenog, a temperature površine mora više su od uobičajenih, navode znanstvenici.
Međutim, uzrok uginuća tuljana tek treba utvrditi, kaže Julie Speegle, glasnogovornica NOAA-e.
“Pozvali smo stručnjake za sisavce da dođu i uzmu uzorke“, rekla je Speegle i dodala “uzrok može biti štetno cvjetanje mora. No može biti niz stvari”.
Gotovo da više i nema leda u Beringovu moru i ljetno topljenje počelo je tri tjedna ranije nego što uobičajeno. U Čukotskom moru topljenje je počelo je mjesec dana ranije od prosjeka, kaže Brian Brettschneider, klimatolog na Sveučilištu Fairbanks na Aljasci.
Temperature površine mora izmjerene uz obale Beringova mora, te južnije Čukotskog mora bile su 4,5 stupnjeva Celzijevih iznad normalne u svibnju te ovaj tjedan, prema podacima NOAA-e.
Zašto je tuljanima potreban led?
Brkati, pjegavi i prstenasti tuljani koriste se ledom kao platformom za skupljanje hrane, odmaranje i okot mladunčadi. Brkati i prstenasti tuljani s Aljaske na popisu su ugroženih vrsta.
Prve dojave o uginulim tuljanima u svibnju podnijeli su stanovnici sela i biolog iz Nacionalnog parka. U to vrijeme otkriveni su i mrtvi sivi kitovi na zapadnoj obali od Kalifornije do Aljaske.
Uginuće kitova označeno je kao “neoubičajena smrtnost” i takva kvalifikacija zahtijeva specijalnu istragu.
Speegle je rekla da je zasad nejasno postoji li veza između uginuća kitova i tuljana.
Na dubrovačkom području u petak su puštena u rad dva granična prijelaza (GP) – Vitaljina i Gornji Brgat, s otvaranjem navedenih GP-a Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice te se približila formalnom zatvaranju schengenske pravne stečevine, priopćeno je iz Ministarstva unutarnjih poslova RH.
U petak 14. juna u 7 sati, za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu otvoren je stalni granični prijelaz Vitaljina.
Uz postojeću prometnu infrastrukturu, u funkciji su dvije ulazne i dvije izlazne trake. Sukladno, povećanim potrebama prometa i protočnosti, u svakom trenutku, mogu se otvoriti po tri ulazne ili izlazne trake, jer se radi o trakama koje su reverzibilne.
Otvaranjem GP Vitaljina, u svakom trenutku može se, u slučajevima prometnih nezgoda ili bilo kakovih događaja na GP Karasovići, uspješno preusmjeriti promet, ističu iz MUP-a RH.
Nova regulacija prometa povećat će protočnost prometa putnika preko graničnih prijelaza sa Crnom Gorom.
Na novoj lokaciji otvoren GP Gornji Brgat
Također, u petak 14, juna na novoj lokaciji otvoren je Stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu Gornji Brgat.
Trenutačno je u funkciji jedna ulazna i jedna izlazna traka dok se već sljedećeg tjedna očekuje otvaranje još jedne promjenjive trake te još jedne dodatne za autobusni promet.
Hrvatska do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske
Otvaranjem navedenih graničnih prijelaza Republika Hrvatska je do kraja ispunila četiri ključne preporuke u području nadzora vanjske granice te se dodatno približila formalnom zatvaranju i toga zadnjeg područja schengenske pravne stečevine, ističu iz MUP-a RH.
Europska komisija ovoga je tjedna, odnosno 12. juna, formalno zatvorenima označila četiri područja schengenskoga acquisa: Schengenski informacijski sustav, policijska suradnja, pravosudna suradnja u kaznenim stvarima i zajednička vizna politika.
Krajem prošle, odnosno početkom ove godine Europska komisija je formalno zatvorenima označila tri područja: zaštita podataka, propisi o vatrenom oružju te povrat i ponovni prihvat.
Republika Hrvatska u ovom trenutku formalno ispunjava sve uvjete za članstvo u Schengenskom području u sedam od ukupno osam područja schengenskog acquisa, a zatvaranje zadnjeg područja očekuje uskoro, navode iz MUP-a RH.
Opština Tivat izgubila je danas pravo korišćenja sopstvene gradske rive i pristaništa jer je na tenderu Morskog Dobra za davanje u zakup rive Pine u Tivtu za narednihj pet godina, pobijedila privatna firma koja posjeduje turističke brodove „Knez Lipovac“ i „Knez Lipovac 2“.
Naime, firma koja upravlja tim brodovima a iza koje prema nezvaničnim informacijama stoji ruski kapital, izlicitirala je zakup Pina za narednih pet godina. ponudivši za to iznos od preko 58 hiljada eura na godišnjem nivou u narednih pet godina. Tivatsko Komunalno preduzeće koje je bilo zakupac Pina u protekle tri godine, nuduilo je zakupninu od 57.000, ali nije moglo da se nadmeće sa ponudom privatnika.
Morsko Dobro je na tenderu raspisanom 27.maja zainteresovanim zakupcima ponudilo gradsku rivu Pine -čvrsto izgrađeno pristanište na katastarskoj parceli 4888 KO Tivat sa dužinom operativne obale za pristajanje od 120 metara i ukupnom površinom kopna od 240 kvadrata. Namjena tog prostora u Programu objekata obalne infrastrukture za period 2019-2023 godine je pristajanje plovnih objekata, a početna cijena zakupa iznosila je 2.880 eura.
Morsko Dobro obavezalo je međutim, zainteresoovanog novog zakupca Pina time da mora uvažiti plan te firme da se na tivatskoj gradskoj rivi postavi „montažno demontažni privremeni objekat (oprema za brodove na solarni pogon za prevoz putnika u vidu pristupnog trougla dimenzija 1×0,7m-rezervisani pristupni prostor 22x7m“. Tu opremu postaviće firma „International Grants and Consulting“ iz Podgorice.
Gradska riva i pristaniste Pine u Tivtu foto S.L
„Zakupac pristaništa je u obavezi da omogući postavljanje predmetne opreme, omogući pristup plovilima na solarni pogon po režimu predviđenom tekstom ovog javnog poziva.“- stoji u tenderu na kojem je juče izgubio dosadašnji zakupac Pina – Komunalno preduzeće Tivat. Stoga će gradska riva i pristanište tog grada biti prvi slučaj na Jadranu da se takav javni objekat od krucijalnog značaja za svaki primorski grad, da u zakup jednoj privatnoj firmi.
Pine je inače, tokom većeg dijela godine, polazna stanica brojnih turističko-izletničkih brodova, kako iz Tivta, tako i iz Risna, Kotora, Herceg Novog, čak i Budve, a koji odavde kreću na krstarenja zalivom Boke Kotorske. Dnevno se ovdje prekrca u prosjeku najmanje 500 putnika, a rivu koriste i brojne strane jahte, dok ovdje stalni besplatni vez u vrijeme dok je Komunalno Tivat gazdovalo Pinima, imao i školski brod MVCG, jedrenjak „Jadran“.
U galeriji Josip Bepo Benković u H. Novom u utorak, 18. juna u 20 i 30 sati biće otvorena samostalna izložba slika Momira Kneževića. Na izložbi pod nazivom “Predjeli iz Petrovića” biće izloženo 40 radova ovog umjetnika rađenih tehnikom ulje na platnu.
Knežević je rođen 1949. godine u Petrovićima u Crnoj Gori. Učio je zidno slikarstvo kod slikara Nauma Andrića. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Pragu,a diplomirao 1986. godine na Akademiji umjetnosti u Prištini. Radio je kao asistent-saradnik vajarskog ateljea Stevana Luketićai Eda Murtića u Zagrebu. Imao je više od 70 samostalnih I učestvovao na preko 300 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu.
Dobitnik je 10 nagrada i pohvala za slikarstvo. Radio je kao profesor na Fakultetu umetnosti u Prištini i na Likovnoj akademiji u Trebinju. Član je udruženja likovnih umjetnika Crne Gore i Srbije. Mirjana Bajić, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka zapaža:
.“. Rasutost na primarne oblasti školovanja-monumentalnog slikarastva i zaštite slikarske baštine srednjeg veka i, paralelno, građenje sopstvene verzije apstraktnog slikarskog govora, izraz je nemirnog tragalačkog duha, temperamenta i radoznalosti, koji retko otvara neke od svojih pokretačkih izvorišta, vodeći ga ka permanetnoj aktivnosti. Samo izuzetno šokantno promenjivo, Kneževićevo slikarsko delo se lagano, gotovo nevidljivim pomacima približava osvajanju nekog meta realnog sveta, koji više i nije senzualno niti apstraktno reflektovana datost predela rodnih Petrovića. Sreto Bošnjak je pisao da Momir slika „poput prirode“ odnosno u dosluhu sa silama kreacije koje formiraju kamenjar, „crvene stene“, atmosferu, duboko zelenilo submediteranskog podneblja, hvatajući, pre svega, ritam sazvučja svih njih, strukturijajući poteze četkom u skladu sa sopstvenim damarima percepcije… Slikarstvo iz mediteranskog ciklusa Eda Murtića je sigurno jedno od trajnih uzora umetnika iz mladosti, ali je dijapazon promenjivosti i širenja slike uz napuštanje ritmične strukture ka fluidnom i slobodnim vrtlozima boje, tipično Kneževićev preokret u ranijem periodu…
… U Kneževićevom novom slikarstvu nostalgija za zavičajnim predelom ravna je nespoznajnoj, duhovnoj vezi smrtnika sa Bogom, koji nije predstava ljubavi već ona sama – apsolutna i čista poput beline..
Iako 1.jula u Tivtu stupa na snagu i traje do 15.septembra sezonska zabrana izvođenja građevinksih radova zbog špica turističkem sezone, Opština Tivat namjerava da aktivnim zadrži više svojih gradiilišta javnih objekata.
Tako će se tokom ljeta nastaviti radovi na izgradnji Dnevnog centra za djecu sa posebnim potrebama na Seljanovu, kako bi taj objekat bio spreman za useljenje na jesen, a u posao će se uvesti i izvođači radova na izgradnji lungo mare pješake staze na Belanima, odnosno kompleksa sportskih terena u Donjoj Lastvi jer će Opština za dva dana raspisati ponovne tendere za te poslove zato što na prvima nije bilo formalno ispravnih ponuda zainteresovanih izvođača. Tokom sezone radiće se i na postavljenu nove turističke signalizacije na području cijele Opštine.
„Do 23 – 24. juna mora biti završena aktuelna druga faza rekonstrukcije trotoara u centru grada, 21. juna zvanično ćemo koncertom ozbijne muzike, otvoriti detaljno rekonstruisanu i obnovljenu veliku dvoranu Centra za kulturu, a do kraja mjeseca biće gotova i izgradnja druge faze MR1 pristupne saobraćajnice za Lušticu Bay, a koju ćemo zvanično svečano otvoriti 13.jula“- nabrojio je gradonačelnik dr Siniša Kusovac (DPS). On je danas na konferenciji za novinare govorio o realizaciji kapitalnog budžeta Opštine, ocijenivš razumljivim da je tokom prvog kvartala realizovano samo 5,59% od za cijelu 2109. planiranih 12,74 miliona eura izdataka za gradnju novih i rekonstrukciju postojećih javnih objekata u Tivtu.
„Tokom prva tri mjeseca godine nepovoljni su vremenski uslovi za radove, a već sada je realizacija kapitalnog budžeta 19%. Do kraja trećeg kvartala taj procenat će biti mnogo veći, a računamo da ćemo godinu završiti sa realizacijom kapitalnog budžeta između 65 i 70%“-kazao je Kusovac. On je najavio da će do 1.avgusta biti gotova projektna dokumentacija za gradnju tri kružna toka i proširenje Jadranske magistrale kroz Tivat u bulevar, a nakon ljeta slijedi i nastavak gradnje lungo mare šetališta u Krašićima.
„Sigurno sredinom ili krajem septembra ili najkasnije u oktobru počinjemo da gradimo kružne tokove i buklevar.“- čvrsto je obećao gradonačelnik. On i Slobodan Gredo iz opštinske Direkcije za investicije, komplikovanim i dugotrajnim procedurama javnih nabavki, odnosno lošim vremenskim prilikama proteklih mjeseci, opravdali su kašnjenje radova na rekonstrukciji trotoara u centru grada zbog čega je Tivat još uvijek prekopan, iako je pun turista koji se zbog toga žale. Gredo je negirao da su novi trotoari uži od dosadašnjih iako slika na terenu ukazuje drugačije jer je novi ivičnjaci „ne dohvatraju“ do kraja novog asfaltnog zastora kojim je „Bemax“, prije gradnje trotoara, već presvukao ulice u centru grada. Iako se ispostavilo da su mediji koji su pisali o tome bili u pravu, Kusovac i Gredo nisu kazali ko je konkretno u Opštini kriv zašto se prije dva mjeseca počelo sa radovima na produbljivanju marine Kalimnaj, a da oni nisu bili ni administrativno, ni pravno ni fizički prethodno dobro pripremljeni.
Tivat – Kalimanj
„Za taj posao smo na vrijeme dobili saglasnost Morskog Dobra i lokalna uprava je smatrala da je to dovoljno. Postojala je naša dobra namjera da se sredi Kalimanj, ali se ispostavilo da sada na te radove saglasnost treba da da Agencija za zaštitu životne sredine da bi oni bili nastavljeni. Čekamo na to i sigurno je da izvođaču radova, firmi „Iva-Put“ nećemo za to kao investitor plaćati penale.“- kazao je Kusovac koji je priznao i da o postavljanju plutajućeg cjevovoda dugačkog nekoliko stotina metara u moru pred Kalimanjem a kojim se ispumpava mulj i nanosi pijeska iz podmorja gradske lučice, nisu na vrijeme upoznali Upravu pomorske sigurnosti, niti je ta preopreka na vodi, bila adekvatno obilježena i oglašena pomorcima „jer nismo znali da izvođač ima takvu zakonsku obavezu“. Kusovac je kazao i da radovi na iskopavanju 40.000 kubika nanosa mulja iz Kalimanja i njegovom transportu na udaljenost ne manju od kilometra od obale i odlaganju na dubinu mora ne manju od 10 metara, „po zakonu nisu građevinksi radovi“, i prekorio one koji zbog neozbiljnog odvijanja posla sa Kalimanjem prozivaju lokalnu upravu.
„Od ovoliko projekata koje nsmo u kratko vrijeme započeli, ako na nekom i postoje određeni nenamjerni previdi, nije dobro niti drži vodu tvrditi da je to neozbiljan i nepripremljen rad lokalne uprave.“- kazao je gradonačelnik koji nije htio da imenuje opštinskog činovnika koji je naložio da se prije par dana,u moru u Donjoj Lastvi na mjestu gdje nikada nije postojala plaža, saspe preko 20 tona šljunka radi „prihranjivanja plaže“. Ipak,. iz njegovog izlaganja da je u sagledavanje potreba za uređenjem kupališta koje su na terenu sprovodili Direkcija za investicije i Kancelarija za saradnju sa mjesnim zajednicama, za ovo zagađenje mora i dvostruku štetu jer je Komunalno moralo da iz mora bagerom vadi tek nasuti šljunak, odgovoran je šef te kancelarije Ivan Obradović (DPS).
KAD BI OPŠTINA ČEKALA VLADU, TIVATSKA DJECA NE BI IMALA GDJE DA IDU U ŠKOLU
Odgovarajući na primjedbe da Opština koja nema ingerencije da na bilo koji način učestvuje u upravljanju prosvjetnim ustanovama na svojoj teritoriji, i pored toga nastavlja da izdvaja značajan novac iz svog budžeta i ulaže ga u škole i vrtiće, a što je obaveza Vlade, Kusovac je kazao da lokalna uprava „ne želi da čeka nadležno ministarstvo, već da riješavamo probleme.“
„Savjet roditelja OŠ „Drago Milović“ je tražio postavljanje video nadzora u školi i mi nemamo kad da čekamo, već to završavamo o trošku Opštine, čim dobijemo saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka“- kazao je Kusovac dodajući da Opština i Ministarstrvo prosvjete koje vodi Damir Šehović (SD) tako treba „paritetno“ da riješavaju i ostale probleme u tivatskim obrazovnim institucijama. Istakao je da Opština već radi projekte za rekonstrukciju ili gradnju novih škola u Donjoj Lastvi, Gradiošnici i Radovičima i proširenje vrtića, kako bi ubrzala proces donošenja odluka na državnom nivou u vezi gradnje tih objekata.
„Kada su u pitanju naša djeca mi ne možemo čekati Vladu da se izjasni i jednog dana treba ministru u oči da kažemo da smo mi to uradili.“- istakao je Kusovac.
On je izrazio i veliko nezadovoljstvo nedostacima u komunikaciji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma, jer Opština ni do danas ni poslije brojnih urgencija, od MORT-a nije dobila povratne informacije što su građevinska i urbanistička inspekcija preduzele povodom narastajuće legalne i divlje gradnje u Tivtu, čak ni u vezi kontrola koje su inspektori imali još u novembru prošle godine.
U Budvi je danas, u okviru projekta “Budva Zero Waste City”, otvoreno jedinstveno mjesto na crnogorskom primorju na kojem će posjetioci moći da uče o ekologiji – Interaktivni centar.
Kroz Interaktivni centar posjetioci će se upoznati sa otpadom kao problemom današnjice, izazovima i načinima njegovog rješavanja, a sve to na zanimljiv i prijemčiv način.
Pored Interaktivnog centra, projekat „Budva Zero Waste City“ nastoji da kroz brojne aktivnosti uključi građane i relevante partnere u rješavanje problema otpada, i to kroz smanjenje otpada i povećanje reciklaže. Tome će doprinijeti i inicijativa „Uhvati čist talas“, koja počinje sledeće sedmice, sakupljanjem ambalažnog otpada na više od 40 plaža budvanske rivijere.
“Otpad je problem koji se ne može riješiti u jednoj godini ili jednom inicijativom. Za rješavanje ovog problema potrebna je uključenost svih sektora: države, lokalnih samouprava, kompanija, nevladinih organizacija, građana. Samo kroz partnerstva možemo napraviti vidljive, dugoročne i održive pozitivne promjene za životnu sredinu”, rekla je Magdalena Miljanić, direktorica NVO Eko centar Budva, koja uz podršku Coca-Cola fondacije realizuje projekat “Budva Zero Waste City”.
Predsjednik Opštine Budva Marko Carević poručio je da svi zajedno moramo podići svijest građana kroz edukaciju i iniciranje promjena ponašanja. “Recikliranje je važan segment tretiranja otpada i krajnji je čas da i mi prilagodimo svoje navike ovom procesu. Izbacivanje jednokratne plastike će se uskoro pokazati kao neophodan korak. Opština Budva kao turističko mjesto, grad ubrzanog ekonomskog razvoja, mora biti inovator i pronalaziti rješenja za efektivno, trajno i održivo upravljanje otpadom“, rekao je Carević.
Interaktivni centar
Direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić kazao je da Budva čini 50 odsto turističkog prometa Crne Gore, zbog čega je logično da dobre ekološke stvari kreću iz turističke prijestonice.”Drago mi je što već drugu godinu sarađujemo sa kompanijom Coca-Cola HBC Crna Gora, sa kojom smo prošle godine realizovali inicijativu „Uhvati čist talas“ i što je ovaj projekat samo nastavak i širenje jedne dobre saradnje. Takođe, važna nam je i podrška zakupaca plaža koji si pristali da primjenjuju ekološke standarde. Vjerujemo da će se ova inicijativa širiti i van Budve, te da ćemo u narednom periodu imati još mjerljive rezultate. Interaktivni centar u Budvi je mjesto koje će svakako doprinijeti edukaciji građana. Ovaj projekat je, dakle, već na samom početku dobio simpatije svih, vjerujem da će tim tempom i nastaviti, te da će Budva postati zero waste grad”, kazao je Jelušić.
Generalni direktor Direktorata za praćenje turističkih tokova i prometa u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Armend Milla rekao je da je projekat od suštinskog značaja za čitavu Crnu Goru. “Upravljanje otpadom je od krucijalnog značaja za turističke destinacije poput Budve. Zero Waste je budućnost i očekujemo da će Budva postati baš takva u narednih nekoliko godina. Zato nas raduje edukacija, kako za građane, tako i za turiste, koja je planirana ovim projektom, jer gostima prvi dojam o našoj zemlji treba da bude čista destinacija. Nadam se da će ova inicijativa proširiti i na druge gradove”, naveo je Milla.
Interaktivni centar nalazi se parku Stefan Mitrov Ljubiša, na Slovenskoj obali i otvoren je svakog dana od 10 do 22 sata.
Opština Herceg Novi nagradila je danas 59 nosilaca diplome „Luča“ osnovnih i srednje mješovite škole, kao i đake koje koji su osvojili nagrade, ukupno 31, na državnim i međunarodnim takmičenjima i Olimpijadi znanja.
Naši mladi sugrađani pokazali su tokom prethodne godine izuzetnu požrtvovanost i želju za sticanjem znanja, a na državnim i međunarodnim takmičenjima pokazali su se u najboljem svijetlu, čineći ponosnima ne samo škole koje su pohađali, svoje roditelje i profesore, već i grad Herceg Novi. Perspektivnoj omladini se ovom prilikom obratio predsjednik Opštine Stevan Katić.
-Današnja prigoda simbol je podrške koju imate od svog rodnog grada. Ta podrška ogleda se u učešću Opštine u različitim inicijativama vaspitno-obrazovnih ustanova, koje za cilj imaju unapređenje uslova za rad, odlaske učenika na takmičenja, zapošljavanje mladih i bolje informisanje o značajnim temama, kazao je Katić.
On je podsjetio da je naš grad po prvi put dobio Strategiju za mlade i Akcioni plan za mlade, koji predstavljaju okvir za realizaciju brojnih projekata, u saradnji sa školama, fakultetima, nevladinim organizacijama i udruženjima.
Diplome i nagrade za novske učenike
-Konkretne aktivnosti koje sprovodimo jasna su potvda odlučnosti lokalne uprave da Herceg Novi bude grad koji brine o mladima, vrijednuje njihove uspjehe i otvara im nove mogućnosti. Znanje je svjetlo koje osvjetljava naš put kroz život, kazao je naučnik i pronalazač Mihajlo Pupin. Siguran da će vaš put biti svijetao, jasan i uspješan i da ćete obasjati svaku stazu kojom odaberete da krenete, poručio je predsjednik Katić “lučama” i osvajačima nagrada na državnim i međunarodnim takmičenjiima, poželjevši im sreću u daljem obrazovanju.
Sekretarka za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi Ana Zambelić Pištalo je istakla zadovoljstvo ostvarenim rezultatima novskih učenika, čestitala im i potvrdila da će grad i u narednom periodu podržati učenike i obrazovne ustanove u stvaranju optimalnih uslova za intelektualni i kulturni razvoj omladine Herceg Novog. Kako je dodala, nada se da će registar talentovanih učenika pomoći da pravovremeno dobijemo uvid kome od mladih sugrađana i na koji način grad može pomoći u daljem usavršavanju i njegovanju znanja, vještina i talenata.
Stanje na javnim kupalištima na teritoriji Opštine Tivat je zadovoljavajuće a nadležno preduzeće redovno održava plaže – pokazuje Izvještaj o stanju na kupalištima na teritoriji opštine Tivat koji su sačinili predstavnici Komunalnog doo Tivat i Sekretarijata za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i energetsku efikasnost Opštine Tivat nakon obilaska kupališta. Ovim izvještajem je obuhvaćen stepen čistoće i uređenost plaže, posebno onih koje Morsko Dobro nije izdalo pod zakup, pa ih održava tivatsko Komunalno preduzeće.
Iz Opštine su danas saopštili da je tako na plaži Verige okošen prilaz do kupališta, plaža očišćena, a posložene okošene grane će ekipa Komunalnog uskoro utovariti i odvesti na deponiju.
„Javno kupalište na Lepetanama je očišćeno, a preostalo je da se rasporedi pjesak koji je nasut shodno planu Morskog dobra. Javno kupalište u uvali Luka u blizini Plavde, prije i poslije svjetionika, je očišćeno, dok je vidljivo malo morske trave koje je izbacilo more. Očišćena su i kupalište na krivini prije Luke, kao i dva manja na krivini poslije Opatova, potom na lokaciji ispod vojnog objekta Opatovo i na početku Opatova“- stoji u saopštenju.
Kupalište na lokaciji ispod Cacova, skretanje za ulicu Obala Filipa Miloševića, je očišćeno, a u trenutku obilaska uočljiva je manja količina trave koje je izbacilo more. I na Ponti Seljanovo je javno kupalište očišćeno, dok na Župi po krajevima ima morske trave koje je izbacilo more.
Dodatno je očišćena i plaža Pecka – Velja Spila u Krtolima kao i njena pristupna staza, a u planu je da se, u cilju lakšeg pristupa plaži, dodatno okosi i uredi prilaz. Takođe, redovno se održavaju i čiste i plaža Petrovići i Veliki Omac u Krašićima.
