Ambasadorka Kanade Kati Čaba sastala se u srijedu sa predstavnicima Opštine Herceg Novi povodom početka manifestacije Dani Kanade u Herceg Novom. U fokusu razgovora bilo je jačanje saradnje u oblasti kulture, koja traje već više od deceniju.
Tokom svoje prve radne posjete, Ambasadorka Čaba je bila zaintersovana da sazna što više detalja iz oblasti turizma, razvoj grada, kao i prioritete lokalne uprave i izazove sa kojima se suočava u ostvarenju svojih ciljeva.
Sa aktuelnim razvojnim projektima, planovima i ciljevima lokalne uprave Ambasadorku su upoznali potpredsjednici Danijela Đurović i Miloš Konjević, potpredsjednica Skupštine opštine Dragana Stanišić, savjetnica Predsjednika i odbornica Tamara Vujović i direktorica Javne ustanove kulture “Herceg Fest” Gordana Porobić Krcunović.
Na sastanku je konstatovano je da Herceg Novi bilježi rast broja turista iz Kanade, te da se očekuje nastavak takvog trenda, imajući u vidu da sa otvaranjem novih kapaciteta visokih kategorija naš grad postaje sve atraktivnija destinacija za kanadske turiste.
Ambasadorka je kazala da su kanadski investitori najviše zainteresovani za male i srednje investicije u turizmu, te ocijenila da je u tom smislu značajno što Herceg Novi kreira svoju mapu investicija koja će doprinijeti predstavljanju potencijala za ulaganje. Zahvaljujći se na gostoprimstvu, ona je zaključila da se nada nastavku dobre saradnje i izrazila je želju da posjeti Herceg Novi tokom Praznika mimoze.
Multikulturalnost najjača veza
Nakon sastanka u Kabinetu, uslijedila je konferencija za novinare na kojoj je najavljen program Dana Kanade u Herceg Novom, koji počinju večeras.
Saradnja između Ambasade Kanade i Herceg Novog traje još od 2003. godine, podsjetila je potredsjednica Opštine Danijela Đurović. Od tada, kada je u saradnji sa galerijom “Josip Bepo Benković” organizovana izložba, uslijedile su druge izložbe, gostovanja kanadskih autora, prošle godine i izvođenje predstave. Đurović je izrazila zadovoljstvo zbog partnerstva sa Ambasadom Kanade, kao i nadu da će događaji posvećeni upoznavanju kanadske kulture postati tradicija u Herceg Novom.
Dani Kanade u HN
“Zadovoljstvo nam je što smo za Dane Kanade imali prilike da obezbjedimo program koji će zainteresovati sve generacije, od osnovaca, srednjoškolaca do ljubitelja vizuelne umjetnosti i književnosti”, istakla je ambasadorka Čaba, zahvaljući se lokalnoj upravi i gradskim ustanovama kulture na dobroj saradnji.
Dani Kanade će omogućiti hercegnovskoj publici da se bolje upozna sa kanadskom kulturom, smatra direktorica JUK “Herceg-fest” Gordana Porobić Krcunović. Kako je rekla, važna dodirna tačka i veza Herceg Novog sa Kanadom je multikulturalnost koju njegujemo, a dobro mjesto za afirmisanje ove vrijednosti i kulturnu razmjenu mogu biti brojni hercegnovski festivali.
Ona je napomenula da će, pored ostalih programa, u okviru Dana Kanade biti održano predavanje za srednjoškolce, kao i da će oni tog dana imati priliku da se na info pultovima upoznaju sa mogućnostima studiranja u ovoj zemlji, dobijanja stipendija, simultanog studiranja i rada.
U sklopu obilježavanja stogodišnjice Kulturno zavičajnog udruženja „Napredak“ u Gornjoj Lastvi, u Domu kulture “Ilija Marković”, u subotu 28 septembra, biće priređena revija filmova i izložba fotografija Foto kino i video kluba „Mladost“ Gornja i Donja Lastva.
Biće prikazani amaterski filmovi i fotografije Krsta Kika Tomičića, pod nazivom „Sjećanje“. U zabavnom dijelu programa nastupiće ženska klapa Bellezza.
Krsto Kiko Tomičić – foto Boka News
Početak je najavljen u 19,30 sati.
Organizator je obezbjedio besplatan prevoz do Gornje Lastve, a kombi kreće u 19 sati sa stare autobuske stanice u centru Tivta.
Gradski vijećnik Mosta Josip Kukuljan žalio se predsjedniku Gradskog vijeća Rijeke Andreju Poropatu da njega i pratnju koja je trebala dati stručno mišljenje oko stanja Galeba nisu pustili na bivši Titov brod, koji bi, prema planovima Gradske uprave, trebao u obnovu pred EPK. Stigao mu je brzi Poropatov odgovor u kojem njegovo postupanje ocjenjuje žalosnim i nedopustivim, a optužuje ga i da je prijetio gradskoj službenici, nakon što nije uspio doći na Galeb, piše Novi list.
Kukuljan je prekjučer htio doći u obilazak broda Galeb zajedno sa capt. Nedeljkom Kuzmom i dipl.ing.brodogradnje Ivo Rezićem.
Čekali 45 minuta pred brodom
– Razlog posjete je vizualni pregled broda kako bi se dobilo stručno mišljenje. Kasnije nam se pridružila i vijećnica Ivona Milinović. Svi četvero smo stajali pred brodom punih 45 minuta čekajući spuštanje stepenica kako bi se popeli na brod.
Djelatnik koji je na brodu nam nije htio spustiti stepenice, a odgovorne osobe u Gradskoj upravi nam nisu htjele ići u susret. Predsjednik gradskog vijeća mi je mailom odgovorio da će predložiti nadležnom Odjelu gradske uprave za kulturu da se u slijedećem razdoblju organizira razgled broda Galeb za sve članove Gradskog vijeća.
Poštovanom predsjedniku gradskog vijeća Andreju Poropatu poručujem da će taj razgled biti prekasno da bi se na temelju dodatnih argumenata protiv obnove spriječilo izglasavanje kredita na sjednici gradskog vijeća čija je točka ovaj ponedjeljak. Osim toga gradski vijećnici nisu dovoljno stručni da mogu dati svoje mišljenje na temelju vizualnog pregleda bez da su sa njima stručnjaci.
Očito je da se prava slika o brodu Galeb krije od javnosti i da nekome dobro odgovara da završi na remontu, poručio je Kukuljan Poropatu.
On smatra žalosnim što si “neki prisvajaju ekskluzivno pravo na šetnju po brodu Galeb bez zaštitne opreme dok drugima, predstavnicima gradskog vijeća koji dolaze s stručnjacima u kompletnoj zaštitnoj opremi i dozvolama Lučke uprave to onemogućavaju”.
Bezobrazno, zapovjedno i naređivački
No, Poropat smatra žalosnim upravo Kukuljanovo ponašanje.
– Žalosno i nedopustivo nije ponašanje Gradske uprave prema gradskim vijećnicima i njihovim gostima, nego je žalosno i nedopustivo baše ponašanje, kako prema predsjedniku Gradskog vijeća, tako i prema djelatnici gradske uprave.
Pri tom mislim na bezobrazan, zapovjedni i naređivački ton vaših mailova upućenih meni u kojima naređujete i zahtijevate da obavijestim nadležne da stižete na brod (što uopće i nije moja nadležnost).
Unatoč takvom Vašem krajnje nekulturnom ponašanju i pristupu očekujete da ja kao predsjednik Gradskog vijeća udovoljim Vašim željama i zamislima, počeo je svoj odgovor Kukuljanu Poropat.
Prijetnje krajnje nedopustive
Zatim ga je upozorio da njegovu prijetnju gradskoj službenici smatra krajnje nedopustivom.
– O usmenoj prijetnji izrečenoj djelatnici Odjela gradske prave za kulturu da ćete: “napraviti frku s novinarima ako vam se u roku od 15 minuta ne spuste škale”, da ni ne govorimo.
Gospodine Kukuljan, Vi ste jedan od 37 vijećnika u Gradskom vijeću i nemate nikakva veća prava u odnosu na druge vijećnike, tako da vas i ovim putem obavještavam da što se mene kao predsjednika Gradskog vijeća tiče, ne uživate i nećete uživati nikakav poseban tretman, piše mu Poropat.
Što se tiče razgleda broda Galeb, poručio je da je, na njegovu inicijativu, u tijeku dogovor s pročelnikom nadležnog Odjela gradske uprave za kulturu oko utvrđivanja mogućeg termina razgleda broda Galeb za sve članove Gradskog vijeća i to još ovaj tjedan, prije održavanja sjednice Gradskog vijeća.
Nitko nije ni poslao zahtjev za pristup brodu
– Nadalje, moram naglasiti da se nikako ne može tvrditi da je bilo kome onemogućena šetnja po brodu Galeb, jer bi to bila istina kada nadležne osobe ne bi dozvolile pristup brodu osobama koje za to imaju potrebne dozvole.
Provjerom u nadležnom Odjelu gradske uprave za kulturu dobivena je informacija da niti jedna od osoba navedenih u Vašem mailu nije niti podnijela službeni zahtjev u službenoj proceduri za dobivanje dozvole za posjet brodu Galeb, tako da nije jasno zašto bi i kako djelatnik na brodu Galeb trebao i smio na brod propustiti osobe koje za to nemaju dozvolu.
Ovime moja komunikacija s Vama po ovome pitanju završava, a poziv za razgled broda Galeb dobit ćete, kao i svi drugi gradski vijećnici, kada termin razgleda bude poznat i dogovoren, odgovara Poropat Kukuljanu.
Podgorica će od marta biti povezana sa Dablinom dva puta sedmično letovima irskog niskobudžetnog avioprevoznika Ryanair.
To su juče saopštili iz sjedišta ove kompanije i, kako javlja CdM, precizirali da će tačan red letjenja biti poznat na kraju ljetnje sezone, krajem oktobra ove godine.
Građani Crne Gore sada mogu da rezervišu putovanja u Dablin do kraja oktobra naredne godine po najnižim cijenama na letovima sa, kako ističu, najnižom emisijom ugljendioksida po putniku.
“Kako bismo obilježili uvođenje nove linije, odlučili smo da do petka u ponoć karte po promotivnoj cijeni od 14,99 eura za ove i sve letove u okviru evropske mreže koji počinju od novembra ove godine”, kazala je Olga Pavlonka iz Rajanera.
„Muzikom, lirikom i gastronomskim specijalitetima kroz peraški XIX vijek” – naziv je multimedijalnog događaja koji je sinoć održan u Muzeju grada Perasta. Bila je to prilika da se javnost muzičkim, dramskim i gastronomskim programom podsjeti na raskošni kulturni i zabavni život koji se odvijao u Boki Kotorskoj, posebno Perastu krajem XIX vijeka.
Prisutne je u ime OJU „Muzeji” pozdravila VD direktorica Slađana Mijanović.
“Večerašnjim događajem pridružujemo se obilježavanju Dana evropske baštine čija je ovogodišnja tema Umjetnost i zabava – baština na pozornici. Za tu priliku smo organizovali umjetničko-zabavni program zasnovan na nasljeđu koje baštini naš muzej kroz svoje bogate zbirke i arhive. Prezentovanje pisanih izvora koji se čuvaju u Muzeju grada Perasta, recitovanje soneta na crnogorskom i italijanskom jeziku, klavirsko izvođenje salonske muzike na osnovu notnih zapisa iz fonda Biblioteka Visković i degustacija peraških delicija imaju za cilj da kod vas probude duh prošlih vremena. Ono što bih istakla jeste vrijedna publikacija Pjesme sa vjenčanja Krsta i Milene Visković koja predstavlja naš doprinos valorizaciji kulturne baštine. Tačnije, to će biti vrijedan trag koji će ostati iza ovog događaja kojim smo uspjeli mali ali bogat segment našeg arhiva učiniti vidiljivim i dostupnim za sve zainteresovane”, rekla je Slađana Mijanović.
Jelena Čečur, urednica programa i dokumentaristkinja Muzeja grada Perasta je kazala da je najznačajnije u ovom multimedijalnom projektu to što je muzejska institucija uradila prevode pjesama i soneta iz Peraškog arhiva Viskovića sa italijanskog jezika na crnogorski.
“Ova poezija je pisana povodom vjenčanja koje se desilo u Perastu 1886. godine. Pjesme, a najviše soneti i njihovi prevodi, prikupljeni su i sistematizovani u publikaciji pod nazivom Pjesme sa vjenčanja Krsta i Milene Visković. Tako je naša ustanova dala doprinos ne samo proslavi Dana evropske baštine, već i proučavanju bokeljske književnosti i valorizaciji i promociji bogatog peraškog kulturnog nasljeđa“ – kazala je Čečur. Po njenim riječima, brojne su ljubavne priče nastale i zabilježene minulih vjekova u Boki i Perastu. „Izdvajamo onu onu koja se više od jednog vijeka skrivala u stranicama našeg arhiva. To je ljubav između Krsta konta Viskovića iz Perasta i Dobroćanke Milene Tripković. Međutim, ova priča, osim snage ljubavi, predstavlja bogat primjer običaja vezanih za vjeridbu i vjenčanje u Boki s kraja XIX vijeka. Sve je počelo davnih 80-tih godina XIX vijeka, kada se ovo dvoje bokeških mladih upoznalo i zbližilo“, rekla je Jelena Čečur i najavila Dolores Fabian koja je govorila sonete i pjesme posvećene mladencima povodom vjenčanja 25. januara 1886. godine u kući Viskovića.
perast- muzej
Uz poeziju u slavu mladenaca publika je mogla da čuje i salonsku muziku iz notnih zapisa Viskovića koju je na klaviru izveo Dejan Krivokapić. Kako je grupa mještanki za degustaciju pripremila tradicionalne specijalitete perašku tortu, bobe i koromane, tako je publika bila u prilici da osjeti atmosferu peraških salona druge polovine XIX vijeka.
Muzej grada Perasta je čuvar mnoštva predmeta, knjiga i dokumenata koji svjedoče o načinu života, zabave i dokolice proteklih vjekova u ovom mjestu.
perast- muzej
U slavu Dana evropske baštine danas je djeci kotorske Predškolske javne ustanove „Radost” i učenicima/ama risanske Osnovne škole „Veljko Drobnjaković” organizovana posjeta Muzeju grada Perasta gdje im je na prilagođen način ukazano na značaj kulturne baštine. Potom su djeca, u slavljeničkoj atmosferi i uz „Odu radosti” kao himnu Evrope, sa balkona palate Bujović u nebo pustila stotinjak balona.
Projekat je podržan sredstvima Ministarstva kulture Crne Gore, a naša ustanova daje doprinos ne samo obilježavanju Dana evropske baštine, već i promociji ovdašnjeg kulturnog nasljeđa.
Promocija knjiga “Dah bronzane Tračanke” i “Lanac ljubavi” autora Milana Nikolića Izana biće održana u četvrtak 26. septembra u Poslovnom centru “Vukšić” – D event – Jadranska magistrala – Kotor u 19 sati.
Gost večeri je dr Marina Roganović.
O AUTORU
“Piscu večita živost ne donosi večni život, ako u njoj nema vrhunskog stvaralaštva i vatrene ljubavi. Traganje za saznanjem sa kojim se kreće ka stvaranju kvalitetnog dela, ne može započeti bez spoznaje ljubavne strasti jer istinske fizičke ljubavi nema bez erotike, plamena žudnje, trošenja samog sebe i iscrpljivanja osećanja u svemu tome. Sa takvim temperamentom, on neizbežno dolazi u sukob sa ostatkom sveta. Njegova narav da zemlju obrađuje šakama i prstima, za razliku od disciplinovanih koji to rade traktorom i plugom, vodi ga ka usvajanju sopstvene filozofije života koja potvrđuje činjenicu da se kopanjem zemlje može doći do zvezda. Potrebu čovečanstva da ukroti haos i da iz njega dobije izobilje mira potpuno mu je nerazumna, zato što taj tok kod njega teče suprotnim smerom. On u svom miru pokreće haos, da bi u bezdanu stvorio duhovni plod sa kojeg će se hraniti pokoljenja. U trenucima kada stvara, ne razmišlja da gradi svoju večnost, već u nju ugrađuje svoju muzu. Ona je ta gruda zemlje nastala iz zvezdane prašine i najbolji vodič piscu po kosmičkim prostranstvima.
Znate… Ja imam onu koja me iz mira vodi ka haosu i iz njega izvlači potrebnu mi tišinu. Možda nekada i postanem pisac kakav bi ona želela da jesam. Do tada ostaću prilepljen nogama na zemlji, ali ću i sa mojom muzom po Vaseljeni da letim.
Moja dela su i nastala negde gore, međ’ zvezdama. Čitaoci i kritičati su me proglasili za pisca koji piše duhom i osobom koja u svojim knjigama skriva poruke tajnog znanja. Možda, možda svi ti ljudi nešto znaju. Proveriću, a proverite i vi sami”.
Koliko god politika bila teška, mi smo rekli da je naš život samo jedan i da ga nećemo trošiti na rasulo, nego na stvaranje, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Damir Zlatar Frey, utemeljitelj i direktor Festivala u Umagu, koji je prije dvadeset godina nastao na ideji konvivence (convinenza – suživot) uz granicu gdje žive Hrvati, Slovenci i Italijani.
“Ta granica je sada prisutnija u našem životu zbog političkog skandala oko podjele mora, ali ni u jednom trenutku dramatičnih trzavica nismo prestali među sobom raditi na suživotu kao okviru iz kojeg se rađaju kazališne ideje”, navodi Frey.
Desetak pozorišnih kuća i festivala iz Slovenije, Hrvatske i Crne Gore, okupljenih u Budvi u okviru Festivala TOURNEE (Theatres for tourism development in Europe), ozvaničili su Jadransku teatarsku inicijativu o uspostavljanju kulturne saradnje. Njome bi Festival “Zlatni lav” u Umagu postala manifestacija teatara jadransko-mediteranskog kruga.
Da se ideja suživota festivalom proširi na Jadran i Mediteran predložila je Katja Pegan, direktorica koparskog Gledališća (Slovenija), što su podržale pozorišne institucije i festivali iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Crne Gore.
Teatar spaja Jadran
“Možda na cijelom Mediteranu, a na Jadranu zasigurno, volimo iste stvari, imamo slične običaje, na isti način doživljavaju i tugu i radost, ali nedovoljno znamo jedni o drugima. Dešava se da mnogo više znamo što se dešava u teatru u Njemačkoj ili Americi, nego na našem Jadranu. To želimo da mijenjamo”, kaže direktorica budvanskog Grada tetara Milena Lubarda-Marojević i dodaje da je to posebno važno za generacije koje su odrasle nakon devedesetih.
“Ovakva udruženja su potrebna prije svega mladim ljudima čija je percepcija kulture na ovim prostorima isparcelisana državama, i nemaju sliku o tom prostoru kao zajedničkom kulturnom prostoru Jadrana”, konstatuje Milena Lubarda-Marojević.
Prostor Mediterana nekada je bio pod moćnom sjenkom Venecijanske republike i svi njegovi narodi većinom nose u svojoj tradiciji neku vrstu jedinstva koje je trajalo trista godina, primjećuje Božena Jelušić, profesorka književnosti, koautorka knjige “Kako je Budva sanjala Mediteran”.
“Nažalost, dok su veze kriminala mnogo moćnije pretpostavimo u jadranskom ili mediteranskom arealu, kulturne veze su daleko slabije”, smatra Jelušić.
Te veze su posebno važne jer je, kako konstatuje Jelušić, digitalno ubrzanje vremena oprečno mediteranskoj kulturi i načinu života.
I prema riječima direktora Italijanske drame u Rijeci Giulia Settima, sve kulture na Jadranu su jako slične i imaju isti temelj.
“Dosta toga se posljednjih decenija promijenilo, tu su sada nove države, ali živjeti pored mora znači imati sličan način života i način razmišljanja o životu. Zato mislim da, na neki način, više poveznica imaju kazališta u Rijeci i Budvi nego riječko kazalište i Hrvatsko Narodno Kazalište (HNK) iz Zagreba”, komentariše.
“Jadranska teatarska inicijativa” je ozvaničena u Budvi, tokom četvorodnevnog festivala TOURNEE nastalog kao plod kulturne saradnje Italija-Albanija-Crna Gora (italijanske Barlete, albanskih gradova Fiera i Tirane, te budvanskog Grada teatra).
Jedan od plodova njihove saradnje je opera “Služavka gospodarica”, u kojoj orkestar i ansambl čine umjetnici iz sve tri zemlje, većinom mlađe generacije.
“Serva padrona (Služavka gospodarica) je opera koja je jako dobra kao introdukciono opersko djelo za mlađu publiku. Ona je interesantna i komična, a vodi se temom koja je i danas izuzetno aktuelna, a to je udaja iz koristi, ili pronalaženje svog ‘zlatnog izvora'”, kaže Tea Đorđević iz Fondacije Operosa, objašnjavajući da je stoga komedija prijemčiva široj publici.
Glavnu ulogu igra Kotoranka Petra Radulović, studentkinja Univerziteta za muzičku i scensku umjetnost u Beču.
“Ovim se daje prilika ne samo mladim umjetnicima, već i mladim ljudima u publici, jer oni kod nas često nemaju priliku da se upoznaju s operom, jer nemamo operu u Crnoj Gori, pa imaju i predrasude prema toj vrsti muzike, ali ovo je način kako to da mijenjamo”, kaže.
Sa premijere opere Služavka gospodaricau Budvi, kojom je otvoren festival TOURNEE
‘Nema granica među nama’
Za Anilu Milaj, violinistkinju iz albanskog Fijera to je, kako kaže, najbolje profesionalno iskustvo nakon studija u Engleskoj.
“Nivo profesionalnosti među svim ovim umjetnicima je zaista visok, i u tom smislu nema granica među nama. Saradnja djeluje lako i prirodno, i ne vidim razlog zašto ne bi moglo da se dešava češće, u svim zemljama regiona”, navodi Milaj.
Trogodišnji projekat TOURNEE finansira se IPA fondovima Evropske unije (EU) sa ukupno 800.000 eura.
No, iako je u kulturnoj saradnji novac veoma važan, nije i presudan, jer je temelj te saradnje dobra volja i zajednička estetika u promišljanju pozorišta, smatra Srećko Šestan, intendant HNK u Splitu, iz kojeg je takođe podržano udruživanje jadranskih festivala.
“Naši problemi su uvijek slični, jer niko ne može toliko sredstava osigurati koliko ih mi umjetnici možemo potrošiti. Tako da nisu samo finansije zajednički problem, već i ono što bih nazvao sukob kulture sa novim životom pojedinih gradova. Jer, u većini gradova uz Jadran je sve više podatnih scenskih prostora za ambijentalan teatar okupirano u svrhu komercijalnog turizma”, ocjenjuje Šestan.
Primjere nalazimo u splitskom Peristilu, na kojem je zbog komercijalnih sadržaja nemoguće imati teatarske sadržaje cijelo ljeto, ili u budvanskoj Citadeli, prvobitnoj matičnoj sceni Grada teatra, koji je početkom protekle decenije prodat privatniku.
Isti problemi pozorišta u različitim zemljama odnose se i na novu realnost u kojoj živimo, kaže direktorica koparskog Gledališća, Katja Pagan koja smatra da teatar mora kulturno obrazovati ne samo djecu, već i odrasle.
“To frustrira nas koji dugo radimo u teatru, jer mislimo kako smo tokom decenija rasli zajedno sa publikom. A onda shvatite da je naš protivnik – a to je društveni pritisak – previše jak. Od njega ljudi više i ne dišu, i ne razmišljaju”, konstatuje Pagan.
Pagan dodaje da se publici često nudi puno toga što je samo replika već postojećeg obrasca, ali je lijepo upakovano, pa se dobro prodaje.
“I to je ono što publika mora znati razlučiti: razlika između teatra koji oslobađa i onoga koji ti nudi junk food (brza hrana)”, dodaje.
Za priču o počecima festivalske saradnje na obalama Jadrana vezuje se i zanimljivost: ispostavilo se da je jedan od aktera, Damir Zlatar Frey, režirao “Bolero”, prvu festivalsku produkciju Grada teatra u Budvi prije 33 godine.
“To što sam ponovo u Budvi, i to povodom opet nečeg potpuno novog, ne može biti slučajnost. To je taj mediteranski krug, iz kojeg uvijek izviru neočekivane životne i pozorišne priče”, zaključuje Frey.
Na obali mora u Orahovcu (Boka Kotorska) danas je nađen nasukan leš morske kornjače. Kako je saopšteno iz Instituta za biologiju mora, nakon što je veterinar pregledao leš kornjače utvrđeno je da je jedinka najvjerovatnije stradala usljed sudara sa gliserom ili skuterom.
“Kornjača na vratu ima fizičke povrede koje su dovele do uginuća”, saopšteno je iz IBM.
Institut za biologiju mora je u saradnji sa Agencijom za zaštitu životne sredine i nadležnim veterinarom Nikšom Truš izašao na teren po prijavi mještana.
“Leš kornjače je ženskog pola, dužine oklopa od 80 cm, starosti od oko 25 godina. Na osnovu fotografija prethodnih slučajeva uginulih morskih kornjača tokom septembra, smatra se da je ovo isti leš koji je fotografisan u vodama ispred Prčnja 21.09.2019 i da su ga struje donijele na obalu u Orahovac”, saopšteno je iz IBM.
Za mjesec pronađene tri mrtve kornjače (Foto: IBM)
Komunalno preduzeće ukloniće leš kornjače. Ovo je treći slučaj uginuća morskih kornjača tokom septembra u Bokokotorskom zalivu.
Prva je evidentirana u Prčnju 11. septembra, pošto je bila u fazi raspadanja, nije bilo moguće utvrditi uzrok uginuća, druga je evidentirana u tjesnacu Kumbor 12. septembra, sa vidnim oštećenjima na oklopu.
“Sve uginule jedinke pripadaju vrsti Glavate kornjače (Caretta caretta) koje nisu nikakva neuobičajena pojava u zalivu, niti u teritorijalnim vodama Crne Gore. U našim vodama se morske kornjače hrane i u suštini im je naša obala usputna stanica na putu ka sjevernom Jadranu”, saopšteno je iz IBM.
Glavna prijetnja morskim kornjačama u Bokokotorskom zalivu su skuteri i gliseri.
“Ovim putem apelujemo na građane koji upravljaju ovim vozilima da prilagode brzinu kretanja i obrate pažnju na površinu vode gdje kornjače izlaze da bi udahnule vazduh.
Zahvaljujemo svim građanima koji nas informišu o ovakvim događajima”, zaključuje se u saopštenju IBM.
Malo brodogradilište i servisni centar za jahte „Navar Inciorporated“ iz Tivta napravilo je novi model plovila i to po posebnoj nardužbi klijenata koji su inače, stanovnici novog turističkog grada Luštica Bay u Boki.
Riječ je o gucu sa otvorenom palubom, jendostavno nazvanom „navar 7“, a koji je posebna inkarnacija najpopularnijeg modela tivatskog brodogradilišta, motornog brodića „navar 795“ što se već nekoliko godina izrađuje u „cabin“ i „open“ varijanti,. Novi „navar 7“ je guc dizajniran u retro-stolu i bogato opremljen, a pored otvorene palube koja je potpuno presvučena tikovinom, katakterišu ga drveni jarbol i upravljanje sa tradicionalnom argolom, a ne točkom kormila kakav imaju gotovo svi današnji modernri brodovi i jahte.
Po posebnoj želji naručioca, na brod je ugrađena i izezetno velika krmena platforma za kupanje i sunčanje, pa dužina „navara 7“ dostiže ukupno 8,35 metara. Ovaj brodić registrovan je za osam osoba, a u potpalublju se nalazi manja kabina sa ležajem i mjestom za sjedjenje dvije osobe, kao i dva frižidera kapaciteta +po 30 litara. Maksimalnom brzinom od 17 čvorova najnoviji brodić iz tivatskog škvera, pokreće „Yanmar“ dizel motor snage 110 konja, a sa dva rezervoara za gorivo od po 115 litara, autonomija ovog guca je čak 300 milja štoi je dovoljno da se njima iz Boke na primjer, stigne čak do Venecije. Brod je opremljen i retro-dizajniranom tendom za sunce, ima rezervoar za slatku vodu od 130 litara, tuš na krmi, pramčani potisnik, modernu navigaciju, sidreni vuinč sa daljinskim upravljanjem, te muzički uređaj sa vodootpornim zvučnicima. Cijena ovako opremljenog „navara 7“ iznosi 70.000 eura sa PDV-om, a mnogi koji su vidjeli za sada jedini napravljeni primjerak novog broda u marini Luštica Bay, raspituju se kod brodograditelja iz Tivta o uslovima pod kojima mogu naručiti ovaj brod.
Navar 7
„Tikovinom prekt+rivena paluba sa argolom i jarbolom, privlači više pogleda od mnogih milionskih jahti, jer je ovakav guc ono što u oku i duši izaziva toplinu, tako da bi smo ga od sveg srca kandidovali za regatni brod takmičenja tradicionalnih jedrilica poput regate „Latinsko idro“- zapisali su pored ostaloga, specijalizovani novinari splitrkog magazina „Otbvoreno more“ koji su ovih dana testirali novi „navar 7“ u akvatorijumu zaliva Trašte na Luštici.
Osim ovog broda i modela 795 iz koga je on izveden, tivatski „Navar“ gradi i male pasare tipa „navar 465“, te veće 10 –metarske stakloplastične brodove tipa „navar 1025“ u više varijanti – kao jahte, ribarske, policijske patrolne i radne brodove, a lani je izgrađena i specijalna varijanta „navara 1025“ u vatrogasno-spasilačkoj verziji. Plovila koja samostalno konstruiše i gradi „Navar“ iz Tivta inače, trenutno su daleko tehnološki najkompleksniji i najsloženiji proizvodi koje uopšte pravi cijela crnogorska privreda, jer se sva industrija naše države svodi na proizvodnju nešto malo drvenog namještaja, kliznih ležajeva za motore i alkoholnih pića.
Povodom obilježavanja 40 godina upisa Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotor na UNESCO listu Svjetske baštine, Crnogorska nacionalna komisija za UNESCO uz podršku opština Bar, Kotor i Tivat, kao i Pomorskog muzeja Crne Gore, organizuje Regionalni sastanak ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope.
Sastanak će se održati u Kotoru, od 26. do 27. septembra 2019. godine, dok će dan kasnije biti priređen terenski obilazak Starog Bara.
Tim povodom u Crnoj Gori boraviće predsjednik međunarodnog udruženja ICOMOS, Tošijuki Kono, potpredsjednik Grelan Rurk, kao i dugogodišnji potpredsjednik Bendžamin Muton.
Pored njih sastanku prisustvuju predstavnici ICOMOS udruženja: Austrije, Albanije, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Hrvatske, Kosova, Mađarske, Moldavije, Rumunije, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije, a sastanku će prisustvovati i predstavnici budućeg ICOMOS udruženja Crne Gore, koje je u osnivanju, kao i predstavnici crnogorskih institucija iz oblasti zaštite kulturnog nasljeđa.
Kotor noću – foto Z. Nikolić
Na otvaranju sastanaka govoriće: ministar kulture Aleksandar Bogdanović, predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović, princ Nikola I Petrović Njegoš i predsjednik međunarodnog udruženja ICOMOS Tošijuki Kono.
Među temama sastanka naći će se pitanja regionalnih praksi u oblasti konzervacije i reastauracije, ali i pitanja lokalnih specifičnosti, izazovi i prilike za saradnju, pitanja dokumentacije i registara koji se odnose na nacionalna kulturna dobra, kao i saradnja sa regionalnim nevladinim organizacijama i univerzitetima.
Regionalni sastanak ICOMOS mreže Jugoistočne Evrope počinje u četvrtak 26.septembra u 9 sati u crkvi Sv. Pavla.
