Servis Ministarstva unutrašnjih poslova „Kamere na graničnim prelazima“, danas je pušten u rad zahvaljujući kom će građani moći u svakom trenutku da se informišu kakvo je stanje na graničnim prelazima i da, shodno tome, planiraju svoje putovanje.
Kako je saopšteno iz Ministarstva, servisu se može pristupiti preko portala MUP-a www.mup.gov.me/ministarstvo – putem banera ili direktno pristupanjem portalu kamere.mup.gov.me.
“Ovaj servis omogućava vizuelni prikaz ulaza i izlaza sa graničnih prelaza iz dvije trake – dolazne i odlazne. U ovom trenutku, kamere su instalirane na šest najfrekventnijih graničnih prelaza tj. moguće je vidjeti trenutno stanje na graničnim prelazima Božaj i Sukobin prema Albaniji, na GP Vraćenovići prema Bosni i Hercegovini, na GP Dračenovac i Dobrakovo prema Srbiji, na GP Debeli Brijeg prema Hrvatskoj”, ističu u MUP-u.
Najavljuju da će uskoro biti pušten u rad sistem za još tri granična prelaza – Šćepan Polje, Sitnica i Ranče.
“Snimcima sa kamera je moguće pristupiti kako sa računara, tako i preko mobilnih telefona, uz korišćenje mobilnog interneta ili WiFi signala. Video strimovi se učitavaju u HTML5 plejeru, što znači da nije potrebna dodatna aplikacija. Dovoljno je samo “kliknuti” na željeni granični prelaz i sačekati da se učita video”, pojašnjavaju u MUP-u.
U tom resoru ocjenjuju da je implementacija sistema za vizuelno i pravovremeno informisanje javnosti o intenzitetu saobraćaja na granicama od posebnog značaja tokom ljetnje turističke sezone.
“Cilj je da se olakša kretanje preko graničnih prelaza kako našim građanima, tako i gostima koji borave u našoj zemlјi”, ističu u Ministarstvu unutrašnjih poslova i podsjećaju da u kontinuitetu preduzimaju aktivnosti na unapređenju elektronskih usluga, kako bi bili još efikasniji servis građanima i opravdali njihovo povjerenje.
„Sačuvano blago dobrotskih palata” naziv je izložbe koja će biti otvorena u četvrtak 8.avgusta u 20 sati u Galeriji solidarnosti u Kotor. U organizaciji OJU „Muzeji”, publici će biti predstavljen dio dragocjene zaostavštine porodice Radimir iz Dobrote. Autorke su etnološkinje Dragana Lalošević i Danijela Đukić, a izložbu će otvoriti Milica Martić, načelnica Direkcije za razvoj djelatnosti u oblasti kulturne baštine Ministarstva kulture.
„Porodica Radimiri danas u svoje dvije kuće i Crkvi Sv. Mihovila, od kojih su palata Radimir i Crkva Sv. Mihovila kulturna dobra Crne Gore, čuva porodičnu zbirku starina koja sa svoja 525 predmeta ima status kulturnog dobra Crne Gore.
Ovo dobro čine predmeti koji se svrstavaju u etnografske zbirke, kulturno-istorijske i kolekcije građanskog odijevanja, dobrotske nošnje i zbirku dobrotske čipke sa dobrotskim, bijelim i kombinovanim vezom. Pripadaju mu i suncobrani, štapovi, muzikalije, muzički instrumenti, mjerni instrumenti, oprema domaćinstva, oruđa, filatelija, oprema za pisanje, knjige, fotografije i arhivalije. Ova tradicionalna, pomorska i građanska zaostavština je porodično nasljeđe nastalo upravo u Dobroti u vremenskom nizu od tri vijeka.
Zaostavstina porodice Radimir
Izložbom Skrivena kulturna baština unutar zidova kamenih palata Dobrote / Zaostavština porodice Radimir pokušali smo da na jednom mjestu prezentujemo dio predmeta porodične zbirke ove znamenite dobrotske porodice, a sve vođeni značajem dokumentovanja njenog razvoja kroz koji se sagledava ne samo razvoj Dobrote i Kotora, već i cijele Boke.
Cilj izložbe je na prvom mjestu predstavljanje naše kulturne baštine, kroz čije sagledavanje možemo dobiti jasnu sliku života jedne građanske porodice u prošlosti, njenog značaja i uklapanja, kroz događaje i ličnosti, tokove razvoja cjelokupnog društva toga vremena, sa akcentom na pomorstvo koje je kreiralo sve ostale sfere življenja na obali zaliva” – stoji u najavi izložbe koju potpisuje Dragana Lalošević, jedna od autorki izložbe etnološkinja Dragana Lalošević.
U Kotoru je subotu održana 18. Internacionalni ljetni karneval. Glavna gradska saobraćajnica podno zidina drevnog Kotora bila je scena na kojoj su se predstavilo 27 karnevalskih grupa iz Italije, Kube, Ukrajne, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije, Budve, Tivta, Kotora, Herceg Novog, Tuzi…
Karnevalsku povorku posmatralo je više hiljada posjetilaca koju su predvodili članovi FECC-A (Federacije evropskih karnevalskih gradova)
Oganizator 18. Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta” iz Kotora, a pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo turizma i održivog razvoja Crne Gore, Opština Kotor, Nacionalna turistička organizacija i TO Kotor.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve i JU Muzeji i galerije Budve, u utorak 6. avgusta sa početkom u 20 časova biće održana promocija knjigesjećanja„Susret je najveći dar” autorke Branke Bogavac.
O novoj knjizi spisateljice i novinarke Branke Bogavac u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u budvanskom Starom gradu govoriće: slikar i književnik Dimitrije Popović, književnik Miraš Martinović, profesorica i spisateljica Zorica Joksimović i autorka, dok će moderatorka biti Stanka Stanojević.
U uvodu knjige autorka Branka Bogavac ističe: „Naslov knjige „Susret je najveći dar“ odnosi se najprije na moje susrete s velikim ljudima. Ljudi koje sam imala sreću da sretnem darivali su mi svoje riječi – onako, za ljubav susreta, za ljudsku ljubav, za moju ljubav za njihove knjige i njihove riječi, jednostavno, poklonili su mi ih, a ja ih, s moje strane, prenosim svima onima koji vole da čitaju, koji vole knjige. Tako moj susret s tim ljudima postaje mjesto rasprostiranja njihovih riječi, mjesto odakle će one otići još dalje i stići do onih koji će ih primiti kao darove koji će ih obogatiti. I to „rasprostiranje njihovih poklona je moje uzdarje za njihov dar“. Naslov se takođe odnosi i na sve susrete s prijateljima kao i dobronamjernim ljudima za koje Drugi nešto znači. Ima li išta ljepše od susreta s čovjekom?“
Branka Bogavac je rođena 1937. godine u Virpazaru, na Skadarskom jezeru. Otac Sekule Bogavac je bio učitelj i pisac, a majka, Zorka Knežević, domaćica. Gimnaziju je završila u Beranama, a diplomirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu 1964. godine. U Pariz, gdje i danas živi, došla je 1964. godine, kao stipendista kulturnih razmjena Jugoslavije i Francuske. Na Sorboni je završila slavistiku 1968. godine, gdje je i magistrirala. Predavala je srpkohrvatski jezik u zvanju docenta (chargée de cours) na Sorboni, Pariz-VIII, 1977/78. godine. Dvadeset godina je bila profesor u Jugoslovenskoj dopunskoj školi i na Radničkom Univerzitetu u Parizu. Kao publicista, decenijama je objavljivala intervjue na cijelom jugoslovenskom prostoru u: Pobjedi, Vijestima, Politici, Borbi, Oslobođenju, dnevnim novinama Danas, NIN-u, Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Književnoj reči, Književnim novinama, Ilustrovanoj Politici, Profilu, Bazaru, Porodičnom Magazinu, Nadi, Intevjuu,Stvaranju, Sceni, Dami, MladomBorcu.. Prevode je objavljivala u Sineastu, Sceni, Poljima, Praktičnoj ženi, Pozorištu…
Do sada je objavila sljedeće knjige: Razgovori u Parizu I (Svjetlost, Sarajevo, 1990), Razgovori u Parizu II (Unireks, Podgorica, 1997), Razgovori sa Dadom (Oktoih, Podgorica 2001), Razgovori u Parizu III (Pešić i sinovi, Beograd, 2002), Slikarstvo kao neracionalna sreća (Pešić i sinovi, Beograd, 2004), Pariski razgovori IV (Narodna knjiga, Beograd, 2004), Crna Gora u Parizu, Razgovori i susreti sa umjetnicima (Pobjeda, Podgorica 2007), Razgovori u Parizu V (Kulturni Centar, Bar 2008), Razgovori sa Dadom, drugo izdanje (Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2013), Od beznađa do nade (Kulturni Centar, Bar, 2015), Razgovori u Parizu, treće dopunjeno izdanje (Kulturni Centar, Bar, 2016), Deset nobelovaca (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd 2018), Pisanje kao izvor nade (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd 2019).
Najviše priznanje Skupštine Opštine Berane, Nagrada 21. jul, uručeno joj je na taj dan 2008. godine. Bila je direktor Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu od 2004-2006. godine. Za svoj publicistički rad na planu afirmisanja francusko-jugoslovenske kulture i angažmana na istom polju, kao i direktora Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu, Francuska ju je odlikovala ordenom Viteza umjetnosti i književnosti 2013. godine, i za sada je jedini nosilac tog priznanja u Crnoj Gori, poslije Dada Đurića i Danila Kiša.
Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbora direktora kontroverzne državne firme „Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“ (RCUD) iz Herceg Novog.
Novi Odbor čine Vojin Rondović, načelnik Direkcije za bezbjednosne poslove i nadzor nadradom Uprave policije u MUP-u, Petar Krstajić, načelnik Odjeljenja za međunarodnu policijsku saradnju i odnose sa javnošću u Upravi policije, Miško Vujović, savjetnik za internu kontrolu u Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, Edis Sijarić, profesor fizičke kulture i Snežana Šćepanović Raičević, savjetnica generalnog sekretara Vlade Crne Gore.
Vlada je prethodno zbog isteka mandata, razriješila dosadašnji Odbor direktora RCUD-a koji su činili Rondović, Vujović, Milutin Nikolić i Ružica Bajčeta.
Na ovaj način nastavlja se dugogodišnja praksa postavljanja ljudi iz policijskog i drugih stručnih okruženja koja nemaju dodirne tačke sa ronilaštvom kao osnovnom djelatnošću RCUD-a, na čelo te državne fime čiji je osnivač i jedini vlasbnik Vlada. Izvršni direktor RCUD-a još od kada je on osnovan kao tadašnja Javna ustanova Vlade Crne Gore 2002. do danas, je nekadašnji policajac iz Nikšića Veselin Mijajlović čije rukovođenje RCUD-om stalno prate brojne kontroverze i česte optužbe njegovih bivših saradnika za brojne navodne zloupotrebe državnih resursa, nepotizam i nezakonito poslovanje. Osnovanost dijela tih optužbi u međuvremenu su potvrdili i ishodi parnica koje je protiv RCUD-a pokrenulo i na sudu dobilo više bivših radnika te firme, ali do sada niko u Vladi ili Odboru direktora te firme nije pokrenuo pitanje odgovornosti Mijajlovića ili članova Odbora direktora.
RCUD je inače, prošlu je poslovnu godinu okončalo sa gubitkom od 150.362 eura. To je drastično lošiji rezulat od onog ostvarenog 2017. kada je ova firma ostvarila dobit od 372.798 eura. Prema poslovnom i finansijkom planu RCUD-a za 2018. koji je prethodno usvojila Vlada, ta firma je trebalo da ostvari ukupne prihode od 1.524.600 eura, od čega je 385.185 eura iz državnog budžeta. Niko međutim, nije postavio pitanje odgovornosti menadžmenta zbog drastičnog podbačaja u realizaciji planiranih prihoda te državne kompanije, ili nerealnog njihovog prvobitnog planiranja.
Prema finansijskim izvještajima RCUD-a za 2018. ova državna firma lani je imala drastično manje poslovne prihode. Poslujući na tržištu, i pružajuči usluge iz domena svoje osnovne djelatnosti RCUD je lani ostvario prihod od samo 21.740 eura, što je skoro pedeset puta manje nego godinu ranije. RCUD je 2017. naime, milionske prihode ostvario od italijanskih kompanija Terna i Poliservizi za koje je radio podvodno protivminsko izviđanje i razminiranje trase podmorskog elektro-kabla Crna Gora-Italija u blizini rta Jaz. Ipak,. Skoro ništa od tog novca međutim, nije završilo u državnom budžetu, već je najveći dio podijeljen Mijajloviću i ostalim zaposlenima u toj državnoj firmi kroz drastično im tada uvećane honorare i naknade za rad.
Lani je ta državna firma na tržištu radila samo dva manja posla za kompaniju Adriatic Marinas iz Tivta i to radove protivminskog pregleda i kontrole prisustva zaostalih eksplozivnih sredstava na trasi cjevovoda u naselju Porto Montenegro vrijedne 6.510 eura i protivminski pregled i kontrola prisustva opasnih elemenata na trasi izvođenja putne i ostale infrastrukture trase iskopa u naselju Porto Montenegro u iznosu od 10.230 eura. Jedini prošlogodišnji prihod RCUD-a od Terne bio je samo 5 hiljada eura koliko su Italijanima naplatili za “konsultantske aktivnosti iz oblasti zaštite na radu i nadzora prije i tokom izvođenja polaganja i zaštite podmorskog kabla”.
RCUD je lani iz državnog budžeta za svoj rad dobio 358.183 eura, ali to, uz skromne prihode ostvarene na tržištu, nije bilo ni izbliza dovoljno da pokrije sve rashode te firme koji su u 2018. iznosili ukupno 539.147 eura.
Trebinje je proglašeno prvim turističkim mjestom u Republici Srpskoj. Tim povodom predstavljen je prvi promotivno turistički video grada Trebinja.
Film je kroz projekat Turističke organizacije Grada Trebinja realizovan sredstvima Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske, prenosi Radio Trebinje.
“Zamislili smo jedan drugačiji koncept promocije grada od onoga što smo do sada gledali. Željeli smo da prikažemo gostoljubivost i onu ljudsku stranu Trebinja i da tradiciju i kulturu našeg kraja pokažemo kroz naše ljude, a preko njih promovišemo i turistički poznate lokacije”, kaže Marko Radić, direktor Turističke organizacije grada Trebinja.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ističe da je večeras predstavljeni promotivni film još jedan od dokaza da Trebinje nije slučajno proglašeno za prvo turističko mjesto u RS.
“Podaci koji govore da je u posljednjih pet godina u Trebinju svake godine 35 do 40% turista više daju nam podstrek da nastavimo dalje i da smo na pravom putu, ali isto tako – to nam ne daje za pravo da stanemo i da se zadovoljimo ovim što smo postigli. Moramo uvijek da obogaćujemo sadržaj, da tragamo za nečim novim, jer ljudi koji dolaze više puta odustaju kada vide da se ništa ne mijenja, kazao je Ćurić.
Ove se godine obilježava 500. godišnjica otkad je portugalski istraživač Ferdinand Magellan isplovio na prvi put oko Zemlje i time promijenio svijet, postavši uzor budućim istraživačima.
Magellan je isplovio u rujnu 1519. iz Španjolske kako bi pronašao zapadni put do otočja Indonezije. U drugoj godini te avanture ubili su ga otočani s Filipina, pa je trogodišnje putovanje dovršio Španjolac Juan Sebastian Elcano. No, s tim revolucionarnim postignućem danas se ipak povezuje Magellanovo ime.
“Magellan je inspiracija i nakon 500 godina“, smatra Fabien Cousteau, francuski redatelj i istraživač podmorja, unuk slavnog Jacquesa-Yvesa Cousteaua.
“On je bio pionir u doba kad se istraživači koji bi se uputili u nepoznato nisu vratili”, dodao je.
U povodu godišnjice tog pothvata u Lisabonu se održala konferencija na kojoj je izdvojeno pet načina na koje je Magellanovo putovanje obilježilo ljudsku povijest i nastavlja inspirirati današnje znanstvenike i istraživače.
Zaokruženi planet
Magellanov put predstavlja povijesnu prekretnicu, baš kao što su to kasnije bili prvi izleti čovjeka u svemir ili hodanje po Mjesecu, istaknuo je NASA-in znanstvenik Alan Stern, voditelj međuplanetarne letjelice Novi horizonti.
“Kad je prva osoba napravila krug oko planeta, to je na neki način značilo i da smo ga po prvi put obgrlili rukama“, rekao je.
“Mislim da je to jednostavno transformiralo čovječanstvo. Nazvao bi to prvim planetarnim događajem, na isti način na koji je let Jurija Gagarina bio prvi izvanplanetarni događaj“, dodao je Amerikanac, referirajući se na sovjetskog kozmonauta koji je postao prvi čovjek u svemiru.
Novi zemljopis
Magellanovo putovanje je izmijenilo karte i geografske knjige. Otkrio je tjesnac, danas nazvan po njemu, koji spaja Atlantski i Tihi ocean na dnu Južne Amerike.
“Možda je jedan od njegovih najvećih podviga, i danas smatranim jednim od najvećih u povijesti navigacije, bio prolaz kroz taj tjesnac u vrijeme dok nisu postojale karte i dok se o njegovom postojanju samo nagađalo“, naglasio je američki povjesničar Laurence Bergreen, autor Magellanove biografije.
Svijest o svijetu
Magellanovo putovanje je transformiralo i percepciju čovječanstva o svom mjestu u svijetu.
“Nije to bilo samo geografski ili antropološki, to je pokazalo i nešto filozofsko: da je to sve jedan svijet“, kazao je Bergreen.
“Prije Magellana ljudi to zapravo nisu znali – na koji način je svijet povezan i koliko je velik“.
Magellan u svemiru
Magellan je dao doprinos i europskom znanju o svemiru i time obilježio svijet astronomije do današnjeg dana. Dok je prolazio tjesnacem koji danas nosi njegovo ime taj je istraživač sa svojom posadom promatrao dvije galaksije vidljive ljudskom oku s južne polutke. I one sada nose njegovo ime – Magellanovi oblaci.
Neki nedavno imenovani dijelovi Marsove površine dobili su iste nazive koje je Magellan dao dijelovima Južne Amerike, a po Portugalcu će se nazvati i divovski teleskop koji se gradi u Čileu.
Inspiracija
Magellanovo postignuće jedno je od najvažnijih u povijesti istraživanja, pa ga njegovi nasljednici slave i danas.
“U svemirskim programima, kako bi se pripremili za dugotrajne misije, govorimo kako su ‘lekcije za budućnost napisane u prošlosti’“, rekao je Dafydd Williams, 65-godišnji bivši astronaut NASA-e koji je bio na dvije misije u svemiru.
“Mnogi u svemirskom programu čitaju o Magellanu“, otkrio je Williams.
Američki istražitelji doš li su do podataka da postoji velika sumnja da je jedan od pomoraca sa broda na kojem je u Filadelfiji pronađeno oko 18 tona kokaina uspio da izbjegne hapšenje. Prema saznanjima Dana, poslije opsežne istrage, utvrđeno je da postoje dokazi koji ukazuju da je na brodu bio još jedan pomorac iz Kotora koji je slučajno ili namjerno pobjegao prije nego je počela akcija hapšenja. Provjerava se da li je on napustio luku koju je brod posjetio prije pristajanja u Filadelfiji kada je pronađena enormna količina narkotika.
Službe SAD znale su, tačnije, dobile su informacije da se na plovilu nalazi kokain, ali nijesu znale gdje je utovaren, kao ni kome je namijenjena isporuka. Dobili su podatak da šverc vode državljani Crne Gore, uglavnom iz Kotora, na se odmah zaključilo da je riječ o kriminalnoj grupi koja je organizovana i cilju šverca kokaina.
Ipak, nakon hapšenja otkriveno je da te sumnje nijesu u potpunosti tačne, odnosno da nijesu svi moreplovci iz Crne Gore znali za tovar s kokainom, kao i da su druga lica organizovala nelegalni posao i trebalo da preuzmu narkotike. Vrijednost zaplijenjene droge procijenjena je na 1,3 milijarde dolara. Prvog dana pretresa pronađeno je šesnaest i po tona kokaina i tada je uhapšeno šest članova posade, od kojih su čak četvorica iz Crne Gore.
Pronalaženje još tone i po kokaina uslijedilo je poslije saslušanja članova posade broda, koji su uglavnom iz Crne Gore.
Jedan od direktora Carinske i granične kontrole SAD (CBP) Kasi Darst potvrdio je da je ovo najveća zaplena narkotika u Americi u poslednjih 230 godina.
“Danas mogu zvanično saopštiti da je CBP, u našoj 230 godina dugoj istoriji, zaplijenio istorijsku količinu kokaina, s težinom od 39.525 funti i uličnom vrijednošću od oko 1,3 milijarde dolara”, kazao je Darst za američke medije.
Kada je na brodu otkriven kokain, tamošnji istražitelji odmah su uhapsili Budvanina Ivana Đuraševića i Fonofavea Tijasagu, koji su radili na brodu. Oni su priznali da su tokom noći dobili nalog da sa 14 čamaca na brod pretovare džakove u kojima je bio kokain. Odmah zatim, uhapšeni su i Boško Marković (37), Aleksandar Kavaja (25) i Nenad Ilić (39) iz Crne Gore i Lauli Pulu. Kasnije je priveden još jedan državljanin Crne Gore.
Đurašević je priznao na saslušanju da je za ovaj posao trebalo da dobije 50.000 dolara u kriptovalutama. Pojasnio je da je brodskom dizalicom napunio kontejnere drogom, nakon čega ju je sakrio. Pomogao mu je Tijasaga, koji je takođe priznao da mu je za to obećana velika novčana naknada.
Jedan od zvaničnika DEA je saopštio da je brod krenuo iz Čilea u Evropu, da se zaustavljao u Peruu i na Bahamima prije nego što je stigao do Filadelfije. Dokument FBI, o kojem je Dan ranije pisao, potvrđuje da je među članovima posade najviše naših državljana.
Pored kapetana broda Darka Roganovića, u toku istrage saslušavani su i Kotorani Marko Perović, Slobodan Vukašinović, Pero Marković i Vladimir Penda i Nikšićanin Veselin Mirković. Niko od njih nema status osumnjičenog lica, a više puta su saslušani pred sudom u Pensilvaniji. Samo dvojica članova posade koji su ranije uhapšeni priznali su da su učestvovali u švercu narkotika, dok ostali crnogorski pomorci tvrde da nemaju veze s pronađenim kokainom. U dokumentu koji je zaplijenio FBI navode se svi detalji o članovima posade pomenutog broda, kao i vrijeme i datum ukrcaja tereta, licence pomoraca, početna tačka i krajnja destinacija.
Kapetan se vratio u Crnu Goru
Kapetan Roganović je iskaze pred američkim vlastima davao u svojstvu svjedoka. Nakon provjere njegovih navoda, pustili su ga i on se vratio u Crnu Goru jer je ocijenjeno da nema dokaza koji bi ga svrstali na spisak osumnjičenih.
Istražitelji su provjeravali i dnevnik broda kako bi utvrdili gdje se plovilo zaustavljalo, koliko su se tada zadržavali, kao i kuda su se kretali. Istraga o švercu kokaina proglašena je tajnom. Brod MSC „Gajan” na kojem je otkrivena droga bio je zaplijenjen, a nakon nekog vremena za oslobođenje položena je garancija od 50 miliona dolara.
Članovi Rotary kluba Kotor i njihovi gosti na humanitarnom krstarenju „Boka Cruise 2” održanom u petak, 2. avgusta sakupili su 4.585 eura za nabavku psa vodiča za slabovidne osobe, namijenjenog članu Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore.
U humanitarnoj akciji na brodu „Katica“ učestvovalo je 150 osoba koje su plaćanjem kotizacije, kupovinom lutrije i drugim dobrotvornim prilozima omogućile da iznos potreban za ovu namjenu, u okviru ranije prikupljenih donacija, bude dostignut.
Akciju kotorskog Rotary kluba, koji je u startu opredijelio 500€, podržali su RC Bar, RC Budva, RC Ulcinj, RC Pljevlja, Rotaract Budva, Rotaract Podgorica, kao i hemijska čistionica „Limili“, frizerski salon „Miro“ iz Tivta, frizerski salon „Helena“ iz Kotora, plažni bar „Bajova kula“, frizerski salon „Šik Friz“ iz Kotora, cvjećara „Flora Art“ iz Tivta i „Školjke Boke”, uz poseban prilog Psihijatrijske bolnice iz Kotora.
Humanitarnom događaju i lijepoj atmosferi posebno su doprinijeli muzičari koji su se odazvali ovom pozivu i to muzički sastav „Rilli“, Grande Strings Quartet i grupa New Entertainment.
Predstavnik UMHCG, Kotoranin Andrija Samardžić u ime udruženja zahvalio je Rotary klubu Kotor na organizaciji i svima koji su se odazvali ovoj akciji održanoj, kako je naglasio, u prelijepoj atmosferi.
„Zahvaljujem ne samo što ste pokazali da je ovo društvo humano, već i da raste svijest o potrebi za prihvatanjem pasa vodiča koji sa nama dijele prostor”, istakao je Samardžić.
22. Internacionalna smotra mode i umjetnosti biće održana 16. i 17. avgusta na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna sa početkom u 21 sat.
Prošla godina donijela je novu fazu razvoja Internacionalne smotre mode, podrazumijevajućiznačajne konceptualne izmjene i prožimanje mode i umjetnosti, uz tendenciju promovisanja tradicije i stvaralaštva mladih kretaora/ki i dizajnera/ki Crne Gore. Rukovodeći se prošlogodišnjim uspjehom, program i ove godine odiše novim konceptom, predstavljajući spoj mode, umjetnosti, kulture ali i tradicije Crne Gore.
Opština Kotor, kao suorganizator, učestvuje u finalnom segmentu gdje, pored obezbjeđivanja finansijskih sredstava, realizuje i niz organizacionih poslova. Želimo napomenuti da će se, kao i posljednje dvije godine, organizovati prodaja ulaznica za program smotre na kamenom kiosku Turističke organizacije Kotor i odvijaće se svakog dana od 10 do 12 sati i od 18 do 20 sati počev od 06.08.2019. godine do 16.08.2019. godine.
Ulaznica vrijedi za dvije osobe, a cijena ulaznice za prvu noć je 10 eura, dok je za drugu noć 30 eura.
