Forum kapetana giga jahti koji je održan u Porto Montenegru, okupio je proteklih tri dana neke od najistaknutijih svjetskih kapetana brodova dužih od 80 metara, ali i predavača superjahting industrije – predstavnike Feadship-a; avangrardnog dizajnera superjahti Igora Labanova; eksperta Polar Coda – kapetana Chris Shaefer-a, kao i tim švajcarske kompanije Swiss Ocean.
U ime Jadranske jahting asocijacije (AYA), koja je organizator ovog događaja, vrlo sam ponosan što smo u marini za superjahte i nautičkom naselju Porto Montenegro okupili ovakva imena, najuticajnije kapetane svijeta, gdje su svi gosti doživjeli jedinstveno iskustvo ove destinacije, ističe osnivač AYA-e Nizar Tagi.
Ovaj forum je bio odlična komunikaciona platforma za susret kapetana i predstavnika jahting industrije. Akcenat događaju u komunikaciji je dat i dugoročnim benefitima koje pruža marina Porto Montenegro, ali i prezentaciji uzbudljive transformacije bivšeg Jadranskog brodogradilišta Bijela, u novi servis za održavanje i remont jahti i megajahti.
Porto Montenegro je sjajan domaćin, a Tivat odlična nautička baza odakle ćemo kreirati viziju, strategiju, i djelovati kao jedinstven nautički proizvod Jadranske jahting asocijacije, dodala je Ajka Matijević, predstavnik AYA-e za Crnu Goru.
Grad Dubrovnik 2020. godine kreće s provedbom modela participativnog budžetiranja, s ciljem da se odluke o raspodjeli gradskih proračunskih sredstava donose u suradnji s građanima na razini gradskih kotara i mjesnih odbora, a kao pilot-projekt je u suradnji s gradskom razvojnom agencijom DURA-om taj model proveden u četiri dubrovačke osnovne škole, rečeno je u srijedu na konferenciji za medije u dubrovačkoj Gradskoj upravi.
Dubrovački gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je u vrlo skoroj budućnosti cilj provedbe modela da se na razini gradskih kotareva i mjesnih odbora održavaju ‘brain storming’ sastanci, koji bi rezultirali niz projekata ostvarivih u kalendarskoj godini sa osiguranim financijskim sredstvima.
„Potom bi stanovnici tog dijela grada izašli na izbore i odlučili o jednom od predloženih projekata, bilo da je to igralište ili cesta. Projekt s najvećim brojem glasova ući će na koncu u proračun Grada Dubrovnika te se realizira u idućem proračunskom razdoblju. Počeli bismo s iznosom od milijun kuna po gradskom kotaru i mjesnom odboru”, rekao je Franković.
Najavio je kako će model s vremenom sve više utjecati na raspored proračunskih sredstava.
„Možda će participativno budžetiranje u početku imati svega 10 posto udjela u proračunu, a idealno bi bilo preko 50 posto. To bi značilo da u tom iznosu građani izravno odlučuju o gradskom proračunu”, istaknuo je dubrovački gradonačelnik.
Naglasio je da se model participativnog budžetiranja proveo kao pilot projekt u školama jer su škole mikrolokacija na kojoj je lakše vidjeti kako se provodi i gdje se griješi, ali i zato što odgoj građana kreće iz tih ustanova.
„Ako učenike naučimo na praksu da odlučuju o projektima sa zadanim financijskim vrijednostima, to će ih osvijestiti da mogu nešto promijeniti. Kad postanu punoljetni bit će na novoj razini sudjelovanja, kad će moći predlagati projekte bitne za zajednicu ili o njima glasovati”, objasnio je Franković.
Članica Uprave DURA-e Marina Lazarević rekla je kako je na radionicama u 25 razreda sudjelovalo ukupno petstotinjak učenika, dok je ravnateljica Osnovne škole Ivana Gundulića Vedrana Elez istaknula kako se u provedbi projekta od učenika tražila izuzetna odgovornost, ali i umijeće komunikacije kako bi došli do dogovora na izboru projekata.
Ukupna vrijednost šest izglasanih projekata je 60 tisuća kuna – 10 tisuća kuna po projektu, a trebali bi biti realizirani do kraja 2019. godine. Izglasane su kućica za dežurne učenike, uređenje unutarnjeg prostora za dnevni boravak, uređenje okoliša te ‘mini-maturalna’. Kroz anketu među učenicima najvećim brojem glasova istaknuo se projekt školskih ormarića, ali kako realizacija financijski daleko premašuje zadani proračun pilot-projekta, Grad Dubrovnik će ga zasebno realizirati.
Neformalna grupa OčistiME, koju su formirali građani koji žele čistiju i bolju Crnu Goru, pokrenula je peticiju za odbacivanje jednokratnih plastičnih kesa i pokretanja šeme za povrat depozita plastičnih boca.
Navodi se da je grupa, koju sačinjavaju građani Crne Gore i doseljenici koji godinama žive u državi, osnovana sa ciljem da se „očisti jednom zauvijek“.
„OčistiME je “kišobran” koji inicira, dijeli, povezuje, informiše i podržava sve istomišljenike i slične inicijative“, kaže se u saopštenju.
Kako navode, da bi uspjeli, lokalni angažman se mora susresti sa nacionalnom politikom.
„Poziv na akciju od grupe OcistiME je upućen i Ministarstvu održivog razvoja i turizma, u peticiji za zabranu plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu do kraja 2019. godine“, kaže se u saopštenju.
Plastika, otpad
Podsjeća se da je istočnoafrička država Tanzanija posljednja država u nizu, koja se obavezala na postupno ukidanje jednokratne upotrebe biorazgradive plastike, koja je od Ujedinjenih nacija identifikovana kao jedan od najvećih ekoloških izazova na svijetu.
Ističe se da je drugi zahtjev Ministarstvu – uvođenje šeme za povrat depozita (plastičnih boca), koja se pokazala kao najuspješniji pristup u mnogim zemljama.
„Takav program može imati velik uticaj na smanjenje otpada u Crnoj Gori. Dobro sprovedena i dobro upravljana šema deponovanja ne košta više od 0,01 EUR po boci, koju finansiraju sami proizvođači“, kaže se u saopštenju.
Precizira se da povod akcije nije samo poglavlje 27 – EU integracija, već nužnost bolje brige o “divljoj ljepoti” koja je od krucijalnog značaja za konkurentnost u turizmu i sticanje kredibiliteta kvalitetne destinacije.
„Čak 87 odsto svjetskih putnika želi putovati na održiv način,dok su posjetioci Crne Gore šokirani stvarnošću koju vide – plastične kese na drveću i plastične boce na pješačkim stazama, putevima i u vodama!“, kaže se u saopštenju.
“Kompas” meduza, koja spada u grupu potencijalno opasnih, primijećena je u Bokokotorskom zalivu. Opekotine koje mogu zadati te životinje vrlo su bolne, ali nijesu opasne po život. U zalivu se pojavljuju ciklično, na svakih nekoliko godina, kazala je Branka Pestorić iz Instituta za biologiju mora.
Pestorić kaže da je 2014. meduza Chrysaora hysoscella, bila u zalivu vrlo česta. Opekotine ovih životinja su vrlo bolne, ali nijesu opasne po život.
“Odrasle jedinke mogu narasti i do 40 centimetara u prečniku zvona, a do 2 metra dužina kraka. Na njihovim obodnim kracima nalaze se žarne ćelije, te ova vrsta spada u grupu potencijalno opasnih meduza”, istakla je ona i upozorila rane kupače da budu oprezni.
“Vjetar, kiša, talasi, morske struje utiču na njihovu veliku smrtnost. Nošene su morskom strujom i talasima, pa ih često možemo vidjeti u većem broju u uvalama, pri obali ili izbačene na kopno”, kazala je Pestorić.
Ona je objasnila i da svakako globalno povećanje temperature mora, prekomjeran izlov ribe, kao i intenzivna izgradnja na obali, pogoduju razvoju i uzrokuju sve veću pojavu meduza.
“To nije fenomen karakterističan samo za Crnu Goru, već je vrlo prisutan u Jadranu i u Mediteranu. Naročito na Istočnoj obali Jadrana, Italijanskoj. Kao i u sjevernom Jadranu”, istakla je Pestorić.
U velikom broju su se pojavile 2014. i 2017. Razvijaju se pupljenjem iz svog, za dno pričvršćenog, polipa.
“Jako puno ih ima u proljeće, upravo zbog načina razmnožavanja, ali je mali procenat preživljavanja, tj. vrlo mali broj dostigne polnu zrelost, te se ne očekuje velika brojnost ove vrste tokom ljetnjih mjeseci”, kazala je Pestorić.
Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo.
Ona je jedan od pet najvažnijih hrvatskih izvoznih proizvoda. Inače, za ovaj biznis karakteristične su snažne promjene na tržištu, što ovisi o cijeni (i snazi jena) na japanskim burzama. Proteklih tjedana više od 90 posto plavoperajne tune iz hrvatskih je uzgajališta otišlo u svijet, ponajviše u Japan. Izvezli smo oko 3800 tona za približno 50 milijuna eura.
Samo iz “Sardine” u Postirama japanski brodovi-hladnjače izvukli su 900 tona svježe delikatese. Ulovljeni primjerci od desetak kilograma utovljeni su na pet do šest puta veću težinu i idealni su za sushi i sashimi.
Iako su im zadovoljni Japanci kupili cijelu proizvodnju, do zadnjeg kilograma, zadovoljstvo na Braču nije potpuno. Naime, zbog stalnog povećanja godišnjih ulovnih kvota, povećava se i proizvodnja omiljenog bluefina, ali sukladno zakonu ponude i potražnje tuni je zbog toga pala cijena.
– Oporavak stoka tune na Mediteranu dovodi do toga da za istu cijenu sada treba proizvesti znatno više, pa i gotovo dvostruke količine tune. Snalazimo se, radimo uštede u proizvodnji tražimo nova tržišta – kaže Mislav Bezmalinović, predsjednik uprave “Sardine”.
Sve procjene govore da je u moru postignut balans – i tune i srdele, kojom se tune pretežito hrane. “Volio bih”, ističe Bezmalinović, “da se zbog stabilnosti u moru i cijena na tržištu, kvote više ne povećavaju”.
No, izgleda za to baš i nema. Na sastanku 52 članice ICCAT-a (Međunarodna komisija za očuvanje i zaštitu atlantskih tuna) odlučeno je da će hrvatska godišnja kvota za izlov tune sa 779,84 tona u 2018. u ovoj godini porasti na 862,79 tona, a 2020. premašiti 900 tona.
To neće biti povijesni maksimum. U Jadranu je svojedobno bilo dopušteno uloviti i 1155 tona tune za daljnji uzgoj, da bi s međunarodnim zabranama zbog sve veće ugroženosti te vrste kvota pala i na 400-tinjak tona. No, u međuvremenu tuna je spašena, a s njom i cijeli niz radnih mjesta koja su direktno ili indirektno povezana s plavoperajnom tunom.
Ove godine lovna sezona počinje 26. svibnja i trajat će do 15. srpnja, dakle 45 umjesto uobičajenih 30 dana. Rezultat ovisi o vremenskim prilikama jer se tuna lovi po suncu i bonaci, kada se sita digne na površinu i odmara. Često i u hladovini velikih brodova. Prošlog svibnja i lipnja, zahvaljujući uranjenom ljetu, lovilo se lako a riba je bila kvalitetnija nego prethodnih godina. Ciljaju se primjerci od 9 do 11 kilograma jer imaju najbolji prirast u godinu i pol dana uzgoja. Veći od 500 posto. Lani je prosjek bio 11 kilograma. Većina tune u Jadranu uhvati se kod otoka Jabuke.
Hrvatska ima posebnu povlasticu. Naši tunolovci mogu svoju kvotu loviti u Jadranskom moru i bilo gdje u Sredozemlju ili istočnom dijelu Atlantika. Stranci kod nas baš i ne mogu. Preciznije, u Jadranu smijemo loviti tune od minimalno osam kilograma i 75 centimetara dužine, a ostale članice ICCAT-a od minimalno 30 kilograma.
– Od 2006. imamo derogaciju, izuzeće, da se u Jadranskom moru riba manja od 30 kilograma može loviti isključivo radi uzgoja. Zato je mi uzgajamo godinu i pol dana, a ostale zemlje drže tunu nekoliko mjeseci i onda daju u prodaju – pojašnjava Kristijan Zanki, direktor ribolova “Sardine” i predsjednik grupacije tunouzgajivača pri Klasteru marikulture.
Ulovna i uzgojna praksa plavoperajne tune u nas značajno je drugačija nego u ostatku Mediterana, što je posljedica bioloških i ekoloških značajki ovog stoka. Naime, u vrijeme ribolovne sezone (svibanj i lipanj), odrasla tuna se okuplja u Mediteranu radi mrijesta, a Jadran u ovom razdoblju predstavlja hranilište za mlađahne primjerke. To je odredilo ulovnu i uzgojnu praksu plavoperajne tune u Jadranskom moru, gdje je uzgojni ciklus od 18 do čak 32 mjeseca.
S druge strane, u ostatku Mediterana (Španjolska, Malta, Turska), uzgoj se temelji na ulovu odraslih jedinki veličine više od 30 kg i njihovu kratkotrajnom zadržavanju u kavezima (oko pola godine) radi povećanja udjela masti, nakon čega se tijekom zimskih mjeseci izlovljavaju i izvoze.
Od ponedjeljka 14. aprila pa sve dok bude potrebno barkajoli će od 7,30 do 12 te od 16 do 20 sati prevoziti vlasnike brodica privezanih za pontone. Pontoni će biti uklonjeni zbog radova na uređenju obalnoga zida u uvali Jazine. To su priopćili iz Županijske lučke uprave, javlja HRT Radio Zadar.
Županijska lučka uprava Zadar nastavlja sa projektom rekonstrukcije obale na lučkom području luke otvorene za javni promet Jazine, Grad Zadar. Navedenim radovima su prethodile faze I. i II. uređenja predmetne luke te su navedeni radovi nastavak projekta uređenja luke Jazine tj. III. faza uređenja obale. Obuhvat III. faze se odnosi na Obalu kneza Branimira od profila 26 do profila 42 u dužini 206,52 metra.
Navedeni radovi su ugovoreni cijenom od kuna bez 4.115.272,19 PDV-a. Radove kao najbolji ponuđač za Županijsku lučku upravu Zadar izvodi Akropolis d.o.o. Uslugu “Stručnog nadzora nad radovima rekonstrukcije obale u uvali Jazine” za Županijsku lučku upravu Zadar izvodit će Idassacommerce d.o.o. Planirani rok izvođenja radova jest 160 radnih dana. Ovim radovima će se uvelike povećati sigurnost prometa u luci te korištenja obale.
Vjernici koji brane krstionicu na Miholjskoj Prevlaci u subotu 20.aprila na trgovima Tivta, Kotora, Herceg Novog i Budve organizovaće potpisivanje peticije kojom traže obnovu manastira i očuvanje krstionice.
Peticija u Tivtu će se potpisivati na Trgu Magnolija od 9 do 12 i na gradskoj rivi Pine od 14 do 19 časova, u Kotoru kod kamenog kioska od 9 do 19 časova, Herceg Novom na Trgu Nikole Đurkovića od 9 do 19 časova i u istom terminu u Budvi ispred hotela Mogren.
Vjernici ističu da je cilj inicijative dobijanje građevinske dozvole za obnovu koju Mitropolija crnogorsko primorska čeka još od 2012. godine.
Manastir obnova
„Na 800- tu godišnjicu osnivanja Zetske episkopije, vjerni narod Boke zahtijeva obnovu manastira Svetog Arhangela Mihaila na Miholjskoj Prevlaci. Evropska povelja o ljudskim pravima i slobodama, kao i svi domaći pravni akti garantuju građanima pravo na slobodu ispovijedanja vjere na njihovom istorijskom-kultnom mjestu“, ističe se u tekstu peticije koja će se potpisivati u Boki.
Solila dobila vodiča – otvoren turističko-informativni punkt
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobromveć drugu godinu zaredom, u Rezervatu prirode „Solila“, organizuje „SOLILA KROS 2019“ na kojem će učestvovati oko 80 učenika svih razreda osnovne škole „Branko Brinić“ iz Radovića.
Kros će se održati u petak 19. aprila sa početkom u 8 sat.
Djeca će se takmičiti u četiri kategorije, a pobjednicima i ostalim učesnicimaće na kraju takmičenja, od strane Javnog preduzeća za upravljanje morksim dobrom, biti uručenemedalje, diplome, zahvalnicei ostali prikladni pokloni.
Nakon krosa i dodjele nagrada , program će biti nastavljen radionicama u okviru kojih će djecapraviti životinje origami tehnikom, posmatrati i brojati ptice, istraživati biljni i životinjski svijet Solila i upoznati se sa kulturnom baštinom ovog područja. Organizovanje ovakvog događaja ima za cilj bolje upoznavanje sa posebnim rezervatom i njegovim vrijednostima, kao i promociju samog rezervata.
Kakva je budućnost ulcinjske Solane, da li će i po kom modelu biti zaštićena i kako će država obezbijediti neophodnu ekspertizu i novac kako bi taj posao konačno privela kraju, pitanja su na koja se godinama čeka adekvatan odgovor.
Ulcinjska Solana uskoro će biti i formalno zaštićena, a očekuje se i njeno upisivanje na Ramsar listu zaštićenih močvarnih područja, najavio je ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović na konferenciji Centra za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore posvećenoj ulcinjskoj Solani. On je istakao da je nakon formalnog i vrlo zahtjevnog dijela zaštite Solane, sad na redu kreativniji, ali ne i lakši dio.
“Sad nam je ostalo da lobiramo za Solanu, da nađemo novac i one koji znaju kako se upravlja i valorizuje ovakav sistem. Nadam se da ćemo svi uložiti napor da to postignemo kako bi u Solani svi uživali, i ljudi i ptice”, kazao je Radulović.
Ministar je podsjetio da je Studija zaštite područja Ulcinjske solane, koja je izrađena uz pomoć novca i eksperata EU, pokazala da Solana nije isplativa i da su svi zainteresovani investitori odustajali kada su shvatili da je za njenu ekonomsku održivost potrebno 15-20 godina.
Šef delegacije EU u Podgorici Aivo Orav je kazao da je Brisel podržao izradu Studije i da sada očekuje da Solana dobije punu zaštitu kao lokacija od neprocjenjivog ekološkog značaja ne samo za Crnu Goru, nego i za Evropu.
“Studija je potvrdila veliku ekološku vrijednost ulcinjske Solane. Njeni ključni zaključci su da je neophodno obezbijediti adekvatno upravljanje tim područjem, da treba revitalizovati proizvodnju soli i ekološki zaštititi to područje. U međuvremenu, su preduzeti određeni koraci i tražilo se proglašavanje ulcinjske Solane zaštićenom lokacijom. Ta odluka, međutim, još nije usvojena u parlamentu”, primjećuje Orav.
Doskorašnja ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Štajnaker smatra da stavljanje Solane pod zaštitu kao prirodnog dragulja traje predugo i podsjeća na davno obećanje Vlade da će Solanu nominovati za Ramsar područje najkasnije do juna 2015. godine. Govoreći o razlozima za toliko kašnjenje, Štajnaker kaže da novac nije problem jer bi kako smatra evropske bankarske organizacije bile spremne da finansiraju taj projekat.
Ključno pitanje, na koje se mora dati odgovor, prije priče o zaštiti Solane, je ko je vlasnik zemljišta na kojem se nalazi taj prirodni rezervat za stotine hiljada ptica, smatra Štajnaker, ocjenjujući da je to pitanje političke volje države Crne Gore.
“Prije nego se počnemo uopšte baviti finansijskim pitanjem, od vas treba vrlo jasno da čujemo ko je vlasnik zemljišta. To je odgovornost Vlade. Sud je 2015. godine naložio da privatizacioni savjet na čijem čelu je premijer jasno saopšti šta je to privatizovano 2006. godine i zašto Vlada to nije jasno naznačila. Mi konstantno slušamo samo neke izgovore i imam utisak da je ovo samo pokušaj da se odloži to razjašnjavanje situacije i da se preduzmu odgovarajuće mjere za zaštitu Solane”, navodi Štajnaker.
solana
Ministar Radulović nije odgovorio na pitanje bivše njemačke ambasadorke u Crnoj Gori ko je vlasnik zemljišta, uz opasku da je utvrđivanje vlasništva posao pravosuđa a ne Vlade.
“Premijer ne može da govori o stvarima koje vodi tužilac, o privatizaciji o akcijama i tako dalje. Da li vi mislite da ja mogu da utičem na tužioc? Izvinite, ali ja to ne mogu da uradim. Da budem iskren, pokušavamo da uradimo sve što je u našoj moći”, kaže ministar Radulović.
Inače, Privredni sud još od 2013. godine čeka na mišljenje Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, kojim predsjedava premijer, što je uslov za pravosnažno okončanje sudskog postupka za utvrđivanje vlasništva nad zemljištem nekadašnje fabrike soli “Bajo Sekulić”, koje je koristio Eurofond biznismena Veselina Barovića.
“Smatramo da pitanje vlasništva vještački napravljeno. Ja tvrdim da po zakonu oni nemaju ni pravo korišćenja ni pravo svojine. Zemljište Solane je prirodno bogatstvo koje je vlasništvo države. Oni su jedno vrijeme imali pravo korišćenja, odnosno eksploatacije soli po koncesiji koju su dobili od države. Onoga trenutka kada su otišli u stečaj, koncesija nije produžena i oni su automatski izgube pravo daljeg korišćenja”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) koordinator za pravna pitanja u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Veselin Radulović.
U međuvremenu, MANS i još tri ekološke nevladine organizacije su u srijedu, zbog raspisivanja novog, 15. tendera za prodaju imovine ulcinjske Solane, podnijeli krivičnu prijavu protiv stečajnog upravnika Žarka Ostojića i odgovornih lica Uprave za imovinu, Uprave za nekretnine i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Prijavu protiv Ostojića podnijeli su zbog toga što je oglasio prodaju državnog zemljišta, a protiv državnih službenika jer nijesu blagovremeno i zakonito popisali imovinu koja ulazi u stečajnu masu preduzeća.
U međuvremenu, premijer Marković je u utorak, nakon sastanka sa predstavnicima četiri ekološke nevladine organizacije, koji su mu uručili peticiju o Solani sa potpisima 90.000 građana Crne Gore i Evrope, saopštio da pitanje vlasništva nad zemljištem ne može i neće opredijeliti način valorizacije i zaštite tog prostora, kao i da će se Vlada angažovati da riješi taj problem.
Propadanje ulcinjske Solane počinje 2005. godine kada je tamošnje postrojenje za proizvodnju soli preuzeo Veselin Barović, biznismen koji je tada kupio većinski paket za oko 800.000 eura. U međuvremenu, fabrika je izgubila koncesiju za korišćenje morske vode, a nakon toga otišla u stečaj, što je bio rezultat sistematskog uništavanja tog preduzeća kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima.
O velikom značaju Solane za biodiverzitet Crne Gore govore podaci da je ona najznačajnije stanište na seobi, zimovanju, gniježđenju i za ishranu ptica na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Na tom području stalno boravi 240 vrsta ptica, a u proljeće dolijeću na stotine i hiljade vodenih ptica, koje se tu zaustavljaju radi odmora i prehrane.
Tivatska Akcija danas je “oduševljeno pozdravila izliv hrabrosti” predsjednika OO DPS i gradonačelnika Tivta dr Siniše Kusovca jer je OO DPS dan ranije, komentarišući promociju Pokreta Odupri se 97.000 koja je u nedjelju održana u tom gradu, taj skup nazvala fijaskom.
“Nama je zadovoljstvo da za političke protivnike imamo hrabre i drčne ljude, a ne neke drhturave poltronske pihtije u ljudskom obliku.”- saopštila je danas TA, pohvaljujući Kusovca.
DPS Tivta je prethodno ocijenio da “protest koji je okupio jedva tridesetak ljudi, uključujujući i nekoliko građana Tivta, oslikava propast pokušaja tužne i neznavene družine, koja poput političkih slijepaca ne može ili ne želi da prepozna grad mudrih ljudi, koji su odavno ukazali povjerenje politici koja donosi vidljive rezultate i napredak.” Vladajuća partija smatra da je Tivćanima “vidljiv napredak svog grada na svim poljima, jasna im je i vizija razvoja naše Opštine, čiji je cilj prvenstveno bolji kvalitet života svojih građana” i da zbog toga podržavaju politiku DPS “koja je transformisala ovaj grad”.
TA je konstatovala da je ovakvo saopštenje Kusovac “zaboravio da potpiše i pdmetnuo ga je svom OO”, ali da u svakom slulaju pozdravlja takav odlučan stav gradonačenika i lidera lokalnog DPS.
“Mnogo očekujemo od ovog, resetovanog Siniše Kusovca iz prekjučerašnjeg saopštenja. Ne samo da će sve nas u opoziciji izazvati na žestoku borbu, nego da će i junački krenuti u obračun sa svim anomalijama sa kojima njegova partija nije do sada uspjela da se obračuna. Očekujemo prvo da se Siniša Kusovac – kao dokazani legalista, branilac institucija i veliki zagovornik rušenja krstionice na Miholjskoj Prevlaci – uputi konačno na Prevlaku, razgrne vjernike golim rukama i sam oburda krstionicu, i tako pokaže policiji i ministru Pavlu Raduloviću kako se to radi”- saopštila je TA.
Ova opoziciona partija očekuje i da “novi, apdejtovani Siniša Kusovac u junačkom i pravedničkom zanosu krene u Podgoricu da bi od glave otpočeo potpuni obračun s nelegalnom gradnjom: da se zaputi prema “ničijoj” vili na Gorici, i sam sruši nelegalno sagrađenih 1.500 m2, a onda da se vrati u Tivat i počne kao zemljotres redom da skida nelegalne zgrade, ponte, spratove”
“Ne obazirući se pritom, jesu li vlasnici režimski funkcioneri i tajkuni, opštinski savjetnici za urbanizam, članovi ili obični glasači DPS-a, pa da vidi nesposobni Duško Marković kako izgleda kada je “zakon jednak za sve”. Kad se malo odmori, i popije čašu rujnog vina, očekujemo da novu Kusovac obiđe i starog Sinišu Kusovca, i sruši nelegalno sagrađenu zgradu u kojoj navedeni živi. A onda i uhapsi starog Sinišu, ali mu, prije sprovođenja u Spuž, po treći put o trošku građana Tivta riješi stambeno pitanje.”- poručila je ironično TA.
U toj partiji očukjjju od šefa tivatske DPS da “napokon postroji umišljene koordinatore DPS-a za Tivat, izvuče im uši pred čitavim OO, pa ih strpa u gepek opštinskog džipa, s njima ode pravo u Tužilaštvo i Centralnu Banku, tamo napravi ršum, i u koverti vrati 2 miliona evra iz Atlas banke u opštinski budžet.”
“A onda pravac u Vladu CG – prvo se izviče na rođaka Srđana (jer nema popusta ni za rodbinu), a Dušku Markoviću zavrne ruku i natjera ga da plačećim uplati 5,6 miliona eura na račun Opštine Tivat. Onda krene nazad za Tivat, i, dok ga prati kuknjava funkcionerskih žena i cijuk depeesovog poslaničkog obdaništa, sjeti se da je nešto zaboravio, i sa kružnog toka kod Delte vrati se prema zgradi Predsjednika. Uleti potom u predsjednički kabinet, zaveže Mila Đukanovića za radijator, i naredi hapšenje, ako ni zbog čega drugog – onda zbog kredita kod Pireus Banke, jer ako se dr Kusovac u nešto razumije – to su protivzakoniti krediti.”- navodi se u saopštenju.
Tivatska Akcija poručila je da će se tek čuti za Sinišu Kusovca “i njegova junačka djela” o kojima će Holivud snimati filmske trilogije, a guslari pjevati o “zor-deliji sa Baš-Čaršije”.
