Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore raspisalo je poziv za izvođenje radova na uređenju pješačke staze u zaleđu plaže Jaz u dužini od 375 metara, što podrazumijeva izvođenje radova na popločavanju, opremanju i hortikulturnom uređenju te staze, kao i radove na popravci stubova javne rasvjete.
Pored navedenog, na ovom potezu planirana je i popravka i postavljanje klupa i kanti za otpatke.
Objavljena je i Tenderska dokumentacija za izradu idejnog rješenja i glavnog projekta za rekonstrukciju šetališta u Pržnom, i to od zapadnog kraja hotelskog kompleksa “Maestral” do istočnog kraja plaže Pržno u dužini cca 270 metara sa izradom elaborata za procjenu uticaja na životnu sredinu (ukupna površina projektovanja 1420 m2).
Pržno foto Boka News
Namjera Javnog preduzeća je okončanje administrativnog dijela- postupaka javne nabavke u toku ljetnjih mjeseci, kako bi radovi na uređenju zone morskog dobra na teritoriji opštine Budva bili započeti na jesen.
Na ovaj način bi se omogućilo da navedeni lokaliteti dobiju novi, moderan izgled i u novom ruhu budu spremni za sledeću i svaku narednu ljetnju turističku sezonu.
Odlukom Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, uz saglasnost Vlade Crne Gore o korišćenju dobara Parka prirode Orjen, upoznavanje prirodnih ljepota ove planine u zaleđu Herceg Novog više neće biti besplatno.
Za individualne posjete potrebno je izdvojiti euro, dok je cijena ulaska po osobi za organizovane grupe učenika, studenata, članova planinarskih društava, gorana, penzionera, sindikalnih organizacija 0,50 eura, dok usluge vodiča u zavisnosti od vremena koštaju od 40 do 80 eura. Lica koja imaju boravište na području opštine Herceg Novi, odnosno posjeduju imovinu na području Parka prirode Orjen, kao i djeca do 15 godina, ne plaćaju naknadu za ulazak u Park.
Visina naknade utvrđena je u zavisnosti od stepena korišćenja dobara i pogodnosti koje Park prirode Orjen pruža korisnicima.
Prostor za postavljanje šatora na dnevnom nivou košta tri eura koliko i iznajmljivanje prostora za postavljanje kamp kućica, iznajmljivanje šatora dnevno košta osam eura. Iznajmljivanje bicikla u periodu od 2 sata do dan košta od 5 do 12 eura, dnevno iznajmljivanje krplji je 4 eura, dok je za štapove za pješačenje po komadu potrebno izdvojiti dva eura. Dozvola za branje i sakupljanje šumskih plodova, gljiva, ljekovitog i aromatičnog bilja po osobi na godišnjem nivou iznosi 50 eura – a dnevno po osobi pet eura.
Planinarska trasa Orjen
Naknada za ugostiteljski objekat i hotel/motel po m2 na godišnjem nivou iznos euro, za trafostanicu na godišnjem nivou 200 eura, a za telekomunikacioni sistem po 1.000 eura. Naknade za postavljanje privremenih objekata na zatvorenom/otvorenom prostoru, za vrijeme održavanja manifestacija, postavljanje bilborda i reklamnih panoa, suvenirnica kreću se od euro do pet hiljada eura, koliko je potrebno izdvojiti za izdavanje prostora radi formiranja avanturističkog parka. Naknada za korišćenje znaka Parka prirode Orjen u komercijalne svrhe po korisniku na godišnjem nivou iznosi 200 eura. Naknada za snimanje filmova u Parku prirode Orjen dnevno će koštati 100 eura, dok je snimanje spotova i reklama na dnevnom nivou 200 eura.
Rijeka 2020 – Evropska prijestolnica kulture objavila je natječaj za najbolji zaboravljeni kuharski recept iz cijelog svijeta, a one najbolje ocijenjene ljubitelji dobre hrane moći će kušati u saeptembru na festivalu svjetske glazbe i gastronomije Porto Etno.
Na natječaj koji je otvoren do 20. avgusta mogu se javiti ljudi iz cijelog svijeta, a prikupljeni recepti postat će osnova za Riječki arhiv svjetske kulinarske memorije. Uz zaboravljene recepte poželjno je poslati fotografiju, a u prijavi, uz popis potrebnih namirnica treba navesti naziv jela, kako se saznalo za recept, te detaljan opis pripreme i posluživanja.
Sakupljajući zaboravljene okuse i mirise te načine pripremanja, posluživanja i objedovanja hrane, organizatori se žele prisjetiti zaboravljene kulinarske povijesti s obzirom da se kultura i prehrambeni običaji neprekidno mijenjaju, te putujući prožimaju, sjedinjuju i razdvajaju.
Najbolji zaboravljeni recept birat će žiri u kojem će između ostalih biti chefovi Stevo Karapandža i Srđana Jevtić. Najbolji recepti bit će oživljeni i pretvoriti u vrhunska jela koja će se pripremiti i moći kušati 6. rujna na festivalu Porto Etno, priopćila je Rijeka 2020.
Taj festival svjetske glazbe i gastronomije, koji će se održavati od 6. do 8. rujna na tri lokacije ugostit će više od sto izvođača, među kojima su Boban Marković Orkestra, BaBa ZuLe, Acid Araba i Ive Bittove. Posjetitelji će moći kušati jela 20 svjetskih kuhinja koje će pripremati udruge nacionalnih manjina i Riječani i Riječanke porijeklom iz cijelog svijeta.
Ekipa Porto Montenegra pobjednik je prvog ikada u Crnoj Gori organizovanog turnira u polou, a koji je pod nazivom „Polo in the port“ ovog vikenda održan u elitnom tivatskom nautričko-turistilkom centru Porto Montenegru.
Utakmice ovog u anglosaksonskom svijetu vrlo popularnog konjičkog sporta, igrane su na novouređenom sportsko-rekrativnom kompleksu Arena u istočnom sijelu Porto Montenegra uz kompleks velikog Gradskiog parka u Tivtu, a sa zanimanjem ih je pratila brojna strana i zantiželjna domaća publika koja je prvui put imala priliku da pristvutvuje jednom ovakvom, za Crnu Goru vrlo neuobičajenom sportsko-rekrativno-turističko-društvenom događanju.
pobjednicka ekipa
Na turniru su nastupile četiri ekipe, a u finalnim susretma Porto Montenegro je rezultatom 9:7 savladao ekipu Global Citzizen, dok je u meču za treće mjesto rezultatom 5:3 ekipa Boadicea bila bolja od tima Universal Capital Bank.
Turnir je zvanično okončan velikom tematskom zabavom pod nazivom The White Party“ koja je u subotu veče održana na bezienu Porto Montenegro Yacht Cluba.
Galenski laboratorij Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije jedinstven je na području Hrvatske, osnovan je prije 53 godine, a u njemu se izrađuju galenski i magistralni pripravci za ljekarničke jedinice.
U početku su opremali ljekarne po županiji, ali zadnjih godina zbog većeg interesa za njihove proizvode opskrbljuju cijelu Hrvatsku. Proizvode više od 200 ljekovitih pripravaka i to biljne ekstrakte i kapljice, ljekovite čajeve, a njihove kapi za uho, oko i nos uz to što se mogu kupiti izdaju se i na recept.
Uz to u Ljekarnama Splitsko-dalmatinske županije mogu se kupiti njihovi originalno izrađeni dermatološki proizvodi, potom cijela paleta za njegu djece.
Žene rado kupuju njihove kreme, među kojima su i one s mirisom Mediterana od lavande, naranče, smilja, kao i s bademovim uljem.
U splitskom Galenskom laboratoriju proizvode ljekovite pripravke za samoliječenje od biljnih sirupa koji su izrađeni prema tradicionalnoj recepturi, a riječ je o popularnom sirupu od bijelog sljeza, od trputca ili onome od islandskog lišaja, te sirupa timi.
U svom analitičkom laboratoriju među ostalim provjeravaju farmaceutske proizvode, kakvoću sirovina i sterilnosti, uvode nove analitičke metode, te organiziraju provođenje dijela specijalizacije i provođenja dijela pripravničkog staža za magistre farmacije i farmaceutske tehničare.
Ravnatelj Ljekarne Splitsko-dalmatinske županije Ante Mihanović kaže da je prvi put u Hrvatskoj zabilježeno da jedna ljekarna kao što je njihova radi proizvodni pogon koji zadovoljava sve farmaceutske standarde za proizvodnju lijekova. U Dugopolju grade novi laboratorij sa svim tehnološkim zahtjevima koji su potrebni za takav pogon.
Novi laboratorij će imati 3100 metara kvadratnih, unutar pogona su predviđeni i prostori za studente, te laboratorij za njih, a završetak gradnje laboratorija je planiran za početak sljedeće godine.
Ističe kako će splitski studenti u laboratoriju moći ono što drugi studenti Farmacije nisu u mogućnosti, a to je da izravno sudjeluju u proizvodnom pogonu. Zanimljivo je i kako su novi Galenski laboratorij u Dugopolju gradili, pored radnika iz Hrvatske, zbog nedostatka radne snage i radnici iz Kolumbije, Indije i Senegala.
“Nema građanina naše županije, ali i diljem Hrvatske koji neki naš proizvod bar jednom u životu nisu koristili. Mi radimo za sebe, ali i za druge. Prepoznati smo i po našim kremama koje su se razvijale kroz godine, a na njima su radili naši vrhunski stručnjaci, te svake godine nadograđivali naše recepture. Zato su poznate po čitavoj Hrvatskoj, a i šire. Šesnaest naših lijekova se nalazi na listi HZZO- a”, kaže ravnatelj Mihanović.
Najavio je da će se u budućnosti posvetiti razvojnom segmentu, ali i još više ulagati u ljude.
Ističe da su prva ljekarnička ustanova u Hrvatskoj koja je napravila stručni i kadrovski normativ. Žele da pacijenti dobiju kvalitetnu uslugu, pa su razvili koncept “Pet minuta po jednom receptu” što znači da njihov stručni tim ima dovoljno vremena i znanja posvetiti se na kvalitetan način svakom pacijentu. Zbog toga su i razvili edukacijski centar u svrhu trajnog usavršavanja njihovih zaposlenika i praćenja trendova i smjernica u liječenju.
Ljekarna Splitsko- dalmatinske županije ima i projekt Moja prva torba koju nakon rođenja daruju svakoj novorođenoj bebi u županiji, a u njoj se nalaze osnovne potrepštine za bebe.
Delegacija UBNOR-a i antifašista Herceg Novi danas je položila vijenac i evocirala sjećanje na 5. avgust 1942. godine, prije 77 godina, kada je fašistički italijanski okupator potpomognut domaćim izdajnicima na Dubcu u Baošićima svojim mecima zaustavio u poletu, životu, borbenom nadahnuću pregaoce Revolucije, neimare slobode Baošićane:
Okupili smo se i poklonili sjenama ovih boraca, mladih baošićkih radnika, ribara,zemljoradnika, koji su i kao hiljade palih boraca na stotinama ovakvih mjesta širom zemlje,ugradili svoje živote,svoju mladost u temelje naše slobode i budućnosti.
VUJIČIĆ TOMO, tridesetogodišnjak, baošićki ribar i zemljoradnik. Oružje mu je bila olovka kojom je pisao svijetle stranice Orjenskog Partizanskog Bataljona. Neustrašiv borac, hrabar, strah i trepet za okupatora, a posebno za njegove sluge. Komandir Devesiljske čete.
DABOVIĆ JOVO, rođen 1914.god.u zaseoku Zaušje, rodnom mjestu gerilskog partizanskog odreda dvadesetsedmorice 1941.Ribar, predratni član KPJ i sekretar ćelije u Baošićima 1939. Organizator ustanka i politički rukovodioc Devesiljske čete.
DABOVIĆ ĐURO, kršni momak sa Zaušja, radnik postolar, od prvih dana borac Devesiljske gerile i Orjenskog Partizanskog Odreda, vjeran sljedbenik partije i neumoran, hrabar borac do zadnjeg časa.
CVJETKOVIĆ KIRIL-KIKO, iz Vrh Sela Baošića, radnik i ribar.Borac Orjenskog Partizanskog Odreda i kandidat za člana KPJ. Istakao se i bio ranjen u borbi na Jeremiji.
KAMILIĆ VASO, mladi kovač sa Starog Guvna. Radionica je njegova kovačnica mladih, novih skojevaca. Hrabri i snalažljivi pripadnik grupa za borbu protiv pete kolone. Borac Orjenskog Partizanskog Odreda. Otac dvoje maloljetne đece,koja prve korake života učinješe u logoru Prevlaka.
CVJETKOVIĆ STEVO, mladi stolarski radnik sa Vodica,tek napunio 20 godina. U ustanak ulazi kao omiljeni Skojevski rukovodilac i terenski radnik na području Hercegnovsko-Primorske opštine.Pripadnik grupe za borbu protiv pete kolone.
Delegacija UBNOR-a i antifašista Herceg Novi
I danas, poslije 77 godina,njihovi likovi i likovi njihovih drugova i saboraca ostaju i ostaće neugasiv primjer žrtvovanja i borbe, trajan primjer patriotizma i ljubavi prema domovini.
“Mi, pripadnici UBNOR-a i ANTIFAŠISTA H.Novi, pravi našljednici i poštovaoci ONIH koji su 1941.god.,kad je fašistički mrak bio najgušći,a neprijatelj najači-udarili na njega,zadivljujući svijet,nadahnuti smo da radeći za dobro Crne Gore,opravdamo njihovu etiku,principe i žrtvu.Stvar za koju su se oni borili je nepobjediva.Pripadali su generaciji koja se borila uspravnog čela, ne za sebe već za one kojima će sjutra svanjivati Majske zore, čije će podneblje grijati, čije će večeri mirisati.
Ovi časni Baošićani ugradili su svoje živote u VJEČNOST SLOBODNE CRNE GORE. Pošli su u smrt u svom rodnom selu i padoše ovde na Dubcu, kličući narodu, slobodi i Partiji, prkosno i hrabro jer su znali da je njihova i naša „SMRT FAŠIZMU,SLOBODA NARODU“ jača od streljačkog stroja”- kazo je Branislav Božović predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novi
U Kotoru je subotu održana 18. Internacionalni ljetni karneval. Glavna gradska saobraćajnica podno zidina drevnog Kotora bila je scena na kojoj su se predstavilo 27 karnevalskih grupa iz Italije, Kube, Ukrajne, Hrvatske, Makedonije, Srbije, Slovenije, Budve, Tivta, Kotora, Herceg Novog, Tuzi…
Karnevalsku povorku posmatralo je više hiljada posjetilaca koju su predvodili članovi FECC-A (Federacije evropskih karnevalskih gradova)
Fešta je nastavljena na Trgu od oružja uz muzički program, a goste su zabavljali “Cubalcanica” i bend “Tri kvarta”.
Oganizator 18. Internacionalnog ljetnjeg kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta” iz Kotora, a pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo turizma i održivog razvoja Crne Gore, Opština Kotor, Nacionalna turistička organizacija i TO Kotor.
Niz pomorskih nesreća i nezgoda od Istre do Brača zabilježila je u petak navečer Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) koja je u svega nekoliko sati zaprimila preko 140 poziva od nautičara koji su zatražili neki oblik pomoći.
Najzahtjevnija i najpogibeljnija nesreća dogodila se u Mljetskom arhipelagu gdje je u subotu oko 1,20 sati voditelj osam-metarske brodice na kojoj su bile još tri osobe zatražio pomoć nakon što je brodica udarila u nešto neodređeno i počela ubrzano tonuti.
Brodolomci su pronađeni nakon malo više od sata te ih je dvoje ukrcano na brod ‘Nona Ana’ dubrovačke Lučke kapetanije, a drugo dvoje spašeno je od posade privatne brodice koja se također odazvala pozivu u pomoć. Jednoj spašenoj osobi u toj je nesreći slomljena ruka.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izvijestilo je u subotu da službenici nadležnih kapetanija još obavljaju preglede plovila oštećenih tijekom nevremena i prikupljaju podatke u okviru očevida o uzrocima većega broja pomorskih nezgoda.
Dvjestotinjak litara pogonskog goriva iscurilo je u more iz tankera ‘Byzantion’ kad ga je u petak navečer jako nevrijeme odvojilo od obale, ali je nedugo nakon incidenta tanker vraćen uz obalu gdje je osiguran na vezu, saopštilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u subotu.
Služba traganja i spašavanja na moru Rijeka zaprimila je oko 23 sata dojavu peljarske službe da se tanker ‘Byzantion’ zbog jakog nevremena odmakao od operativne lučke obale u Splitskoj luci, pri čemu je otrgnuta cijev, navedeno je u saoipštenju.
Istaknuto je kako su prije sigurnosni ventili bili zatvoreni pa je u more iz cijevi iscurilo oko 200 litara preostalog pogonskoga goriva.
Tanker je ubrzo uz obalu vratio tegljač ‘Rigel’ te je osiguran na vezu.
Očevid na poziciji nezgode obavili su službenici Lučke kapetanije Split, koji su na poziciju angažirali i pomorsku vatrogasnu jedinicu radi uklanjanja manjeg onečišćenja.
U narednih 15 godina u Porto Montenegro biće uloženo 500 miliona eura kazao je PR menadžer Porto Montenegra, Danilo Kalezić. Otvaranje jedne od najvećih marina u Evropi, doprinijelo je, prema riječima Kalezića, povećanju atraktivnosti opštine Tivat i Crne Gore. Dodaje i da je na realizaciji ovog projekta angažovano više od 1.000 radnika.
Stalno unapređenje poslovnog ambijenta, doprinijelo je da opština Tivat privuče velike investitore koji su otpočeli realizaciju investicije kakva je Porto Montenegro. U projekat nautičkog naselja i marine do sada je uloženo više od 560 miliona eura , kaže PR menadžer Porto Montenegra, Danilo Kalezić.
Moramo imati u vidu da gradimo tek na ¼ onoga što treba da bude na 24 hektara, koje je nekada pripadalo Arsenalu.
Ja vjerujem da u narednih 15 godina, možemo govoriti o dodatnih 500 miliona investicija, to je teško predvidjeti jer se studija lokacije tek usvaja.
Porto Montenegro – PC Cabana Wide
Trenutno su u Porto Montenegru, prema riječima Kalezića, realizuja dva projekta, vriijedna više desetina miliona eura.
Trenutno završavamo dvije poslovno-rezidencijalne zgrade, zgradu Bja koja je nastvak hotela Ridžent i time se završava sistem ridžet pul klab rezidenecije.
Paralelno završavamo zgradu koja se zove Elena i koja će biti otvorena ovog ljeta, vrijednost 20 miliona i vise, dobila je ime po Jeleni Petrović koja je bila crnogorska princeza.
Namjera je kaže Kalezić da se Tivat i cijela Boka integrišu sa Portomontenegrom, kako bi se privukli klijente i potencijalni gosti.
Nasa primarna grupa su potencijalni vlasnici stanova, nautičari, oni koji dolaze brodovima ljudi. Ciljna grupa su i turistI koji dođu da popiju kafu, i time razbije mit da u Porto Montenegro ne može se popije kafa za jedan i po ili dva eura.
Porto Montenegro
Sve više se istočni mediteran popularizuje i kao čarter i jedriličarska destinacija, kaže Kalezić.
Ono što je interesantno sa druge strane raditi u ovakvoj marini jeste da imate interesantne goste koji dolaze brodovima,jedrilicama i jahtama i koji dolaze od Venecije do Grčke i svraćaju u Crnu Goru.
U master planu je i povećaje broja vezova za jahte.
Vezova je u master planu, 450 ih sada imamo i osjećamo da je to optimum, kada je riječ o tren situaciji, kako se projekat bude gradio tako će se graditi i marina. U ovom trenutku obzirom da imamo 127 vezova za super jahte, da možemo primiti i najveću jahtu koja je ikada napravljena, čak i mali kruzer u ovom trenutku, naši investitori smatraju da je to adekvatan brij za Porto Montenegro, rekao je Kalezić.
Otpočinjanje investicija je doprinijelo i povećanju broja zaposlenih. Pa tako Porto Montenegro trenutno zapošljava više od 1000 ljudi.
Porto Montenegro zapošljava nešto više od 1000 ljudi u sezoni, dakle naši zakupci, matična kompanija nešto više 1.000 ljudi.
Investicioni bum u opštini Tivat predstavlja jedan od najvažnijih zamajaca društveno-ekonomskog razvoja ove opštine. Otvaranje Porto Montenegro 2009. godine kao jedne od najvećih marina u Evropi, doprinijelo je povećanju atraktivnosti opštine Tivat i Crne Gore u cjelini kao investicione i turističke destinacije.
