Javno preduzeće Morsko dobro nije partner Opštini Herceg Novi ni građanima našeg grada, niti poštuje napore da se ostvari saradnja, pokazalo se objavljivanjem Javnog poziva za nadmetanje za zakup pristaništa i privezišta, saopšteno je danas iz kabineta predsjednika Opštine Stevana Katića.
“Raspisanim Javnim pozivom, Morsko dobro je akvatorijum Škvera podijelilo u tri različita predmeta zakupa, ne uvažavajući Opštinu Herceg Novi i Novljane, kao ni Agenciju za gazdovanje gradskom lukom kao dugogodišnjeg korisnika i dobrog domaćina Škvera.
Ovakvim Javnim pozivom iskazano je krajnje nepoznavanje lokalnih prilika i nepoštovanje građana Herceg Novog, a poseban aspekt je što se na ovaj način pokazuje neupućenost ili ignorisanje zalaganja i ulaganja Agencije za gazdovanje gradskom lukom i njenih zaposlenih tokom proteklih godina.
Da Morsko dobro godinama zanemaruje interese građana, vidljivo je i na primjeru zakupa kupališta na teritorji naše, ali i drugih opština. Uprkos konstantnom insistitranju da ugovori sa zakupcima budu sklopljeni najkasnije do 1. maja, kako bi plaže bile spremne za sezonu, odgovornog odnosa po tom pitanju nije bilo. Zato smo i prošle godine došli u situaciju da imamo neuređene plaže, ne zna se ko njima gazduje i ko je odgovoran za održavanje, u trenutku kada je grad pun turista.
Još jedan primjer zanemarivanja interesa građana su „dirigovani“ tenderi i javni pozivi. Ovog puta, meta „dirigovanog“ tendera je pristanište na Škveru, za koje u Morskom dobru smatraju da treba i može biti podijeljeno u tri različite cjeline, sa različitim zakupcima, pod različitim uslovima zakupa. Interesantno je da u Tivtu nije postojao nikakav problem da lokalna komunalna luka Kalimanj bude i ostane to što jeste.
Herceg Novi – foto Boka News
Takođe, Opštini Herceg Novi je apsolutno neprihvatljiv dio Javnog poziva kojim se u zakup daje platforma za pristajanje plovila kod Plave špilje, čime bi se otvorio dodatni prostor za favorizovanje pojedinaca, a prirodni ambijent bio narušen.
Opština Herceg Novi će saradnju sa Javnim preduzećem Morsko dobro nastaviti samo pod jednim uslovom – kad povuku Poziv za javno nadmetanje za zakup pristaništa i privezišta broj: 0209-2254/1 od 24.05.2019. godine, odnosno kada uslove u vezi sa lokacijama Škvera i Plave špilje prethodno usaglase sa Opštinom Herceg Novi”- kaže se u saopštenju.
Građanski pokret URA predao je jutros žalbe Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama protiv Aerodroma Crne Gore i Agencije za civilno vazduhoplovstvo, kazali su iz ove partije.
URA se 24. aprila ove godine obratila Aerodromima Crne Gore i Agenciji za civilno vazduhoplovstvo sa zahtjevima da im pomenute institucije dostave informacije i dokumenta o pitanjima vezanim za bezbjednost i sigurnost vazdušnog saobraćaja odnosno za stanje poletno-sletne staze Aerodroma Tivat i tada su od Agencije tražili 10, a od Aerodroma Crne Gore 22 informacije i dokumenta.
“Aerodromi Crne Gore nisu donijeli i dostavili Rješenja URI na njihov zahtjev u roku propisanim članom 31 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, dok je Agencija za civilno vazduhoplovstvo dostavila 2 od traženih 10 informacija pozivajući se na tajnost podataka. Iz URE su podsjetili Agenciju da član 17 Zakona o slobodnom pristupu informacijama precizira preovlađujući javni interes za objelodanjivanje informacije ili njenog dijela posebno kada tražana informacija ili dokument sadrži podatke koji osnovano ukazuju na: nepoštovanje propisa, nezakonito koriščenje javnih sredstava, zloupotrebu ovlašćenja u vršenju javne funkcije, sumnju da je izvršeno krivično djelo, ugrožavanje javne bezbjednosti i života”, poručuju oni.
URA u žalbama, koje potpisuje izvršni direktor Zoran Mikić, predlaže da Agencija za zaštitu ličnih podataka sprovrede postupak i naloži Aerodromima Crne Gore i Agenciji za civilno vazduholovstvo da donesu adekvatna Rješenja i omoguće pristup informacijama i dokumentima u skladu sa odredbama Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
U URI naglašavaju da ih ne čudi netransparentno i neprofesionalno djelovanje rukovodstva Aerodroma Crne Gore i njihovi pokušaji da zajedno sa Agencijom za civilno vazduhuplovstvo informacije i dokumenta koji su od preovlađujućeg javnog interesa sakriju od očiju javnosti.
Iz URE podsjećaju da je za katastrofalno stanje piste na Aerodromu Tivat javnost je saznala kada je URA objelodanila zvaničan dokument Agencije – Izvještaj sa pregleda fizičkih karakteristika na Aerodromu Tivat ali i brojna druga dokumenta i dokaze.
Navode i da „ovo nije pitanje afera ili političkih prepucavanja. “Ovo je pitanje bezbjednosti i sigurnosti vazdušnog saobraćaja u Crnoj Gori. Sigurnost i životi putnika i zaposlenih na našim aerodromima moraju nam svima biti prioritet. Željeznička nesrećna na Bioču i „Voz neprebola“ trebale su da budu opomena za državu i za ministarstvo saobraćaja, ali i za sve institucije i pojedince zadužene za bezbjednost saobraćaja. Crnoj Gori ne treba nakon Voza neprebola i avion neprebola.“ kažu oni.
Najavljuju da će narednih dana objelodaniti nove dokaze i dopuniti krivičnu prijavu koju su ranije podnijeli protiv direktora Aerodroma Crne Gore Danila Orlandića i da neće odustati dok se ne preduzmu potrebne radnje da se sprovede temeljna rekonstrukcija poletno sletne staze Aerodroma Tivat.
More je važan gospodarski resurs Hrvatske, koja još nema razrađen model praćenja i zbrinjavanja morskog otpada. “Plava vreća” moguće je rješenje za djelić toga problema.
Hrvatska je godinama sve traženija mediteranska nautička destinacija. No, kako broj nautičara raste, množe se ekološki problemi. Najočitiji su oni vezani za infrastrukturu, koja teško prati potrebe sve većeg broja ljudi na relativno malom prostoru, osobito ljeti.
Uz kanaliziranje otpadnih voda i sredstava za pranje brodica između marina i otvorenog mora, posebno je teško pitanje odlaganja smeća. Količina otpada se povećava, pa tako i potreba za njegovim zbrinjavanjem, a pogotovo reciklažom. Pritisak na komunalna poduzeća velik, a s njim se, čini se, bolje nose luke u sjevernoj nego u južnoj Dalmaciji.
Među mnogim ekološkim projektima, koje godinama provodi komunalno poduzeće “Ponikve eko otok Krk” jedan od novijih je “Plava vreća“. Ideja je u biti jednostavna, a namijenjena je savjesnim turistima: nautičarima, turistima i zaljubljenicima u prirodu, koji se žele minimalnim naporom uključiti u volontersko čišćenje obale od naplavina.
Cilj je akcije da svaki nautičar tijekom sezone sakupi barem jednu vreću naplavina.
Blue Bag
Prve plave vreće na hrvatskoj obali pojavile su se prije dvije godine, a u travnju ove godine projekt je dobio nagradu nacionalne naftne kompanije INA sa simboličnih pet tisuća kuna poticaja, kao najbolje realizirani projekt u natječaju “Zeleni pojas 2017”.
To je i primjer dobre saradnje udruge “Obala naših unuka”, od koje je ova inicijativa krenula, s komunalnim službama zainteresiranih marina i maloprodajnom mrežom benzinskih crpki za nautičare, čiji su se djelatnici pokazali iznimno aktivnima u distribuciji besplatnih vreća za otpad.
Turistička organizacija Herceg Novog kupila je nekadašnji foto studio Laforest i planiraju da tu osmisle spomen kuću i izložbeni prostor. Ugovor o kupovini vrijedan sto hiljada eura potpisali su nasljednici porodice Laforest i direktor TO Pavle Obradović.
Podsjetimo, krajem prošle godine SO Herceg Novi dala je saglasnost na finansijski plan i program rada TO za ovu godinu a u januaru ove godine i Skupština organizacije na odluku o kreditnom zaduženju na 120.000 eura kojim bi realizovali taj posao. Međutim, kupovina je obavljena iz sredstava TO, bez kreditnog zaduženja, jer je sa vlasnicima postignut dogovor o isplati u ratama.
Po riječima potpredsjednika opštine Miloša Konjevića, namjera je da nekadašnji studio čuvene novske fotografske porodice bude spomen kuća u kojoj će se organizoavti izložbe fotografija iz bogatog fundusa koji je ostavljen.
Foto studio u Ulici Jova Dabovića otvoren je 1928. godine, a radio je do 1979. godine. Objekat, od 100 kvadrata, je zapušten pa će za obnovu i adaptaciju planiranu za period poslije sezone biti potrebno još oko 40 hiljada eura.
Prema riječima direktora TO Pavla Obradovića grad će tako dobiti lijep izložbeni prostor u kome planiraju da dva puta mjesečno organizuju izložbe fotografija, „presjek starog i novog Herceg Novog“, gdje će posjetioci moći da vide kako je grad izgledao nekada.
-Uloženi novac vratićemo dijelom od prodaje ulaznica, jer kad sve bude gotovo, biće obogaćena i gradska turistička ponuda – rekao je Obradović.
Laforest
Porodica Laforest živjela je i stvarala u Herceg Novom i Kotoru. Franc Tiard de Laforest, njegov sin Feliks i Feliksovi potomci, tri kćerke, od kojih je jedna, Lidija, bila primijenjena umjetnica i fotograf, živjela i preminula u Zagrebu, ostavila je kolekciju od preko 40.000 fotografija, više hiljada negativa i video zapisa.
Feliks Laforest je za fotografiju 1932. godine dobio Gran Pri u Parizu. Na fotografijama koje je snimao zabilježeni su detalji iz života Herceg Novog između dva rata. Iz tog perioda su i njegove fotografije jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića i kraljice Marije u šetnji hercegnovskom obalom. Fotografsko naslijeđe porodice Laforest povjereno je Novljaninu, takođe zaljubljeniku u fotografiju, Miodragu Gabu Golubinu.
Laforest studio -foto Boka News
U blizini ateljea bila je i njihova porodična kuća u kojoj se danas nalazi TO Herceg Novi, čija odluka o kupovini kuće Laforesta svakako zaslužuje pohvalu, baš kao i istrajna želja da kuću prodaju samo ustanovi iz Herceg Novog.
Djeca, mladi i roditelji od sada mogu na jednom mjestu pronaći sve informacije o organizacijama, ustanovama, sportskim klubovima i nevladinom sektoru koji rade sa djecom i mladima u Herceg Novom – u Informatoru za djecu i mlade. Prvi ovakav Informator rezultat je saradnje Sekretarijata za kulturu i obrazovanje i nevladine organizacije Omladinski kulturni centar.
Cilj je da tačna informacija dođe do onih kojima je Informator namijenjen, da djeca i mladi znaju kome da se obrate sa svojom idejom, zahtjevom ili pitanjem, kazala je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo na današnjem susretu sa novinarima povodom predstavljanja Informatora.
Odštampani primjerci će biti dostavljeni vaspitno-obrazovnim ustanovama, nevladinom sektoru, a Informator će u digitalnoj formi biti dostupan na sajtu i fejsbuk stranici Opštine, kao i na stranici Omladinskog kulturnog centra. Jedna od aktivnosti biće predstavljanje Informatora u školama u narednom periodu.
Motiv za izradu Informatora bile su ankete sprovedene tokom pripreme za izradu opštinske Strategije za mlade, koja je usvojena u decembru. Na osnovu anketiranja mladih ljudi u lokalnoj zajednici zaključeno je da je jedan od glavnih nedostataka nedovoljna informisanost, objasnila je Zambelić Pištalo.
Dendić i Zambelić Pištalo
U pripremu Informatora krenulo se u januaru, upućivanjem poziva i anketa svima koji rade sa djecom i mladima na teritoriji novske opštine, kako bi dostavili konkretne, ažurirane podatke. Informacije su prikupljane tokom dva mjeseca, a rezultat toga je objedinjen, pregledan spisak onih koji se bave djecom i mladima, sa opisima aktivnosti, brojevima telefona, mejl adresama.
Zambelić Pištalo se zahvalila svima koji su pružanjem informacija učestvovali u kreiranju Informatora, čime je realizovan jedan od važnih elemenata Lokalnog akcionog plana za mlade u ovoj godini. Posebno je istakla zadovoljstvo zbog uspješne saradnje sa Omladinskim kulturnim centrom kao partnerom na ovom projektu.
Nataša Dendić iz nevladine organizacije Omladinski kulturni centar kazala je da pristup izradi Informatora nije bio jednostavan, a fokus je bio na dolasku do pravih podataka. Ističe da je Informator podložan mijenjanju i dopunama, jer se on tiče grada koji se razvija, te stalno dobija nove organizacije i servise za djecu i mlade.
„Nećete vjerovati, danas, u vremenu interneta, najveći problem mladi imaju sa informisanjem. Skoro smo radili anketu o tome kako mladi razmišljaju u Herceg Novom i našli smo podatak da 30-40% znaju da definišu gdje su dobra mjesta za izlazak, ali ne znaju gdje da odu i informišu se ako misle da su dobili neku seksualnu bolest, ako imaju problem sa psihoaktivnim supstancama ili ako žele da organizuju kulturni događaj koji su zamislili“, kazala je Dendić.
Ona ističe da je najbitniji cilj svakako bila bolja informisanost djece i mladih, ali i da je kreiranje Informatora jedan veliki korak naprijed u saradnji nevladinog sektora i Opštine, te da pokazuje da grad radi za mlade.
Herceg Novi ima resurse, ljude i znanje, zdravu sredinu za mlade ljude, kaže Dendić, a pravilnim kanalisanjem i primjenom dolazi se do pozitivnih pomaka.
Ovo je za kratko vrijeme treći projekat na kojem Omladinski kulturni centar sarađuje sa Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje, nakon što su učestvovali u izradi Lokalnog plana akcije za mlade i u projektu Omladinski forum teatar.
Serijski upis Dinarskog krša u Svjetsku prirodnu baštinu, koji je trebao obuhvatiti još dijelove krša Hrvatske, BiH, Crne Gore i Srbije, završit će po svemu sudeći upisom samo slovenskog Krasa.
Tako će završiti ponuda UNESO-a iz 2011. zemljama od Italije do Albanije da zajednički serijski upišu određeni broj lokaliteta Dinarskog krša na najprestižniji popis svjetske baštine. UNESCO je tada ponudio pilot projekt koji će im pomoći oko toga, ali se još 2015. bio prisiljen povući jer navedene zemlje nisu pokazala dovoljno interesa za zajedničkom kandidaturom.
Novinar Hine je u većini zemalja nailazio na zatvorena vrata nakon što je je hrvatska predstavnica sugerirala svojim kolegama u toj mreži da ne daju izjave. Stoga je u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori i Srbiji pokrenuo postupke prava na pristup informacijama, a u Hrvatskoj nakon više odbijanja i upravnu tužbu protiv nadležnog ministarstva.
Definitivno propao serijski upis
Serijski upis UNESCO predlaže u rijetkim prilikama, kad se radi o iznimnom velikom i vrijednom prostoru kako bi se njegovi najistaknutiji dijelovi zaštitili kroz mrežu lokaliteta. Prvi je put na kršu primijenjen kroz zaštitu tri reprezentativna lokaliteta u Kini 2007. godine.
Krš od Trsta do Skadarskog jezera smatra se najbogatijim po geodiverzitetu i biodiverzitetu u svijetu, a pored toga u njemu je nastala znanost o kršu, pa niz stručnih termina za njegove pojave potječe od autohtonih narodnih naziva. Sve to afirmira ukupnu dinarsku baštinu u svjetskim razmjerima.
Slovenska strana potvrdila je Hini da je kandidirala svoj Kras, čime je iskoristila pravo svih zemalja Dinarskog krša na buduće kandidature, koja nisu pokazala interes za tim.
Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i prirode izjavilo je 2015. Hini da „odluka UNESCO-a ni na koji način neće utjecati na nastavak aktivnosti Hrvatske“.
„Nastavljamo rad na pripremi nominacije vezane za Dinarski krš te smo otvoreni za suradnju sa svakom zemljom koja iskaže interes za promoviranje i zaštitu vrijednosti Dinarskog krša“, odgovoreno je tada.
Zamijenili UNESCO-v Svjetski popis baštine s mrežom geoparkova
Republika Hrvatska ostaje otvorena za zajednički pristup nominaciji, a istovremeno se radi na zaštiti navedenog područja na nacionalnoj razini, ponovo su slično odgovorili ovih dana iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
„U posljednjih godinu dana Ministarstvo u suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom radi na proglašenju zaštićenog područja Dinarskog masiva prema nacionalnom zakonodavstvu što u smislu zaštite bioraznolikosti i georaznolikosti te direktnog upravljanja zaštićenim područjem ima prioritet, a predstavlja i svojevrsnu pretpostavku za snažniju argumentaciju budućih međunarodnih nominacija“, rečeno je nedavno. Komisija za UNESCO nije odgovorila na upit Hine.
U odgovoru, Ministarstvo se nije osvrnulo na činjenicu da su neostvarenjem zajedničkog projekta zemlje od suradnica postale takmaci, pri čemu Hrvatska nije napravila ni jedan konkretan potez.
Ministarstvo nije spomenulo pojam Dinarski krš nego „Dinarski masiv“, koji nije dio ni jednog stručnog dokumenta, niti postoji kao stručni termin na području zaštite krša. Postoji pojam Dinarsko gorje, ali i ono je znatno šire od Dinarskog krša i ne tiče se samo krša.
Iz Ministarstva su dodali da se u posljednjih nekoliko godina intenzivno također radilo na „uspješnom proglašenju Viškog arhipelaga UNESCO geoparkom, a u tijeku su i pripreme za nominaciju Biokova i Imotske krajine na listu UNESCO geoparkova također temeljenih na fenomenu krša“.
Na upit koji se jasno odnosio na UNESCO-ov Popis prirodne baštine, koji je najprestižniji oblik međunarodne zaštite prirode, Ministarstvo je odgovorilo s projektom koji se tiče druge, relativno mlade kategorije zaštite kroz mrežu geoparkova.
Dobro međunarodne važnosti naspram dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti
Mrežu Svjetskih geoparkova UNESCO-a čine područja geološke i geomorfološke baštine od međunarodne važnosti, čiji je cilj zaštita i upravljanje područjem kroz edukaciju i održivi razvoj, kaže se za tu kategoriju zaštite.
No, Svjetski popis prirodne baštine okuplja dobra izvanredne i univerzalne vrijednosti koja su kao takva podvrgnuta i posebnomu režimu zaštite i očuvanja. Za uvrštavanje u Popis svako predloženo dobro treba predstavljati izvanredan primjer značajnih geoloških ili bioloških procesa, kao i najznačajnija obitavališta u kojima žive ugrožene životinjske i biljne vrste, obrazlaže se na stranicama UNESCO-a.
O razlici u ugledu i zaštiti tih dobara može poslužiti usporedba u poznatost i zaštiti, primjerice, Plitvičkih jezera s jedne, i Papuka ili Viškog arhipelaga s druge strane.
Trenutačno 167 zemalja članica UNESCO-a ima zaštićena 1092 dobra na Popisu svjetske baštine, od kojih je 209 prirodnih i 38 mješovitih.
Hrvatska ima deset dobara upisanih na UNESCO-ov Svjetski popis baštine, a samo jedan, Plitvička jezera, na Svjetski popis prirodne baštine. Također, Hrvatska je dionik još jednog prekograničnog dobra, u kojem je 12 zemalja dogovorilo zaštitu europske bukve u Alpama, Karpatima, Dinaridima, Mediteranu i Pirenejima. Ostalo su kulturna dobra.
Ni Tentativna lista ne upućuje na zaokret
No, ni po Privremenom popisu („Tentative list“), preko kojeg države članice pokazuju namjeru UNESCO-u da žele kandidirati neko dobro na Svjetski popis, nije moguće naći znak buduće valorizacije Dinarskog krša u Hrvatskoj.
Na Privremenom popisu, koji je Hrvatska zadnji put obnovila u siječnju davne 2007. godine, nalazi se 15 dobara, među kojima su tri prirodna: NP Kornati i PP Telašćica zajedno, PP Lonjsko Polje, te Velebit kao cjelina, ali ni jedan pod naslovom Dinarskog krša.
Dva od njih su dio Dinarskog krša, ali se u obrazloženjima njihove najave pojam krša spominje kao općenita i jedna od vrijednosti, ali ne Dinarski krš kao brand, posebna vrijednost i najtemeljnija odlika.
Ni jedan od njih, primjerice, ne uključuje ni jedno krško polje kao najveću i najkompleksniju kršku pojavu, koja često obuhvaća većinu drugih pojava, a koje su zaštitni znak Dinarskog krša.
Vrednovanje Velebita, primjerice, ne dotiče se Ličkog polja na koje se fizički naslanja iako se ono smatra najvećim krškim poljem u svijetu, s mnoštvom iznimno razvijenih pojava, između ostalih, rijekom ponornicom Likom, drugom najdužom krškom ponornicom u Europi.
Na jednom njegovom dijelu izgrađena je hidroakumulacija Kruščica, a u planu je nova, HE Kosinj, čime će podzemne vrste iznimne rijetkosti biti dodatno ugrožene. U okviru Ličkog polja nalazi se Pećinski park Grabovača u Općini Perušić, koji se godinama bezuspješno bori za proglašenje „značajnog krajobraza“. Značajni krajobraz je tek sedmi od devet stupnjeva zaštite u nacionalnom sustavu, a krš Ličkog polja vodeća takva pojava u svijetu.
Pored toga, Pećinski park Grabovača je kolijevka špiljskog turizma i zaštite pećina u Hrvatskoj. Najstarija turistička pećina u Hrvatskoj, Špilja Samograd kod Perušića, potakla je 1886. osnivanje Odbora za uređenje. Tri godine kasnije pećina je uređena za posjećivanje, ističe povjesničar speleologije Vlado Božić.
Slovenija razumjela važnost
Iz slovenskog Ministarstva za okoliš i prostor odgovorili su da je Slovenija s pilot-projektom Dinarski krš završila 2015., kad je Odbor za svjetsku baštinu ukinuo taj projekt. Dodali su da nemaju podataka o aktivnostima drugih država, jer je svaka država samostalna pri kandidaturi za Popis svjetske baštine.
„Slovenija je ove godine poslala kandidaturu za upis Klasičnog krša na Popis svjetske baštine“, zaključili su. Klasični krš oznaka je za kršku regiju na jugu Slovenije, gdje je krš prvi put izučen i opisan.
U obrazloženju mini-serijske kandidature, koja obuhvaća cjeline Kras, Podragsko podolje, Krš Postojne i polja Klasičnog krša s dolinom Rakova Škocjana, kaže se da Klasični krš zaokružuje cjelinu tipičnih krških pojava i procesa, te da je također i biotička vruća točka. Dodana vrijednost Klasičnog krša, koji je izdvaja od ostalih krških područja svijeta, jest dugogodišnja i kontinuirana povijest sustavnih istraživanja, kao i razvoja krške terminologije. Kras je kolijevka nove znanosti o kršu, kaže se.
Klasični krš dio je Dinarskog krša, najveće kontinuirane krške površine u Europi i među najvećima na svijetu. Na Krasu koji obuhvaća oko 6400 četvornih kilometara ili 27 posto teritorija Slovenije, postoji oko 6000 poznatih i istraženih špilja. Špiljski turizam počeo se razvijati u Klasičnom kršu još u 17. stoljeću, kaže se.
Slovenski prijedlog opisuje krška polja u slivu Ljubljanice i ističe njihovu važnost. Samo u tentativnom prijedlogu 45 puta koristi njihov pojam. Također, Slovenija je zaustavila zahvate u okoliš svojih najvažnijih polja, a Cerkniško polje, koje je najprije pokušavala isušiti, pa potopiti, vratila u približno izvorno stanje i proglasila regijskim parkom.
Slovenska kandidatura jedina je na tragu UNESCO-ova pilot projekta. Druge zemlje nisu pokazale dovoljno interesa, niti odgovorile na upozorenje vodećeg karstologa iz IUCN-a Paula Williamsa da će na taj način jedna zemlja eliminirati druge iz daljnje kandidature.
Nesavladive prepreke novinarima
Prateći sudbinu kandidature, Hinin novinar suočio s brojnim preprekama. Nakon prvog upita, prije više od pet godina, u travnju 2014., hrvatska koordinatorica iz Ministarstva zaštite okoliša i prirode Mirna Bojić uputila je dopis koordinatorima svih država u kojem kaže da “nije primjereno i poželjno pisati o našim stavovima, tijeku izrade prijedloga i problemima s kojima se susrećemo, jer je to još uvijek prijedlog rasprave među zemljama”, i da je “neobično kako je novinar došao do naših kontakata”. Ministarstvo je odgovaralo da pisanje o tome može štetiti postupku.
Slovenija je odmah dala na uvid svoje podatke i planove, ali je šutnja i zatvorenost administracije u četiri države – Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Crnoj Gori – potrajala godinama, unatoč više desetaka upita. Stoga je novinar u tim zemljama pokrenuo postupke prava na pristup informacija i u većini zemlja dobio uvide u zbivanja.
U Hrvatskoj nije pomoglo ni uredovanje povjerenice za informiranje pa se preko HND-ova Centra za zaštitu slobode javne riječi uključio odvjetnički ured Bandalo & Labavić. Oni su uspjeli preskočiti prepreku Ministarstvu okoliša. Ono je izdalo Rješenja kojim se odbija uvid provođenjem testa razmjernosti i javnog interesa, što znači da je po njima javni interes bio suprotstavljen iskazanom interesu javnosti.
Potom je novinar dobio na uvid zapisnike sa sjednica međunarodne koordinacije za Dinarski krš. Ministarstvo međutim nije dostavilo zapisnik s jedne sjednice kao i mail komunikaciju u kojoj koordinatorica zagovara da se novinaru ne daju podaci. Potom je odvjetnički ured poveo upravni spor, koji je završio negativno po novinara i pravo javnosti.
Konačan rezultat je kandidatura slovenskog Krasa na UNESCO-v popis, i potpuna pasivnost drugih država, koje su si zbog toga zauvijek oduzele pravo imati na najprestižnijim popisu svjetske baštine svoj dio Dinarskog krša.
Piše: Ivo Lučić – Hina
Markov ponor
Na slici: Markov ponor, prirodni ponor rijeke Like, nalazište Dinarskog špiljskog školjkaša, jedinog podzemnog školjkaša na svijet
Svečanim programom ispod zidina budvanskog starog grada u ponedjeljak su zvanično otvorene 18. Igre malih zemalja Evrope (IMZE) sportsko takmičenje na kojem će od 27. maja do 1. juna učestvovati 846 sportista iz Crne Gore, Kipra, Islanda, Monaka, Luksemburga, Lihtenštajna, Andore, Malte, San Marina i Vatikana.
Igre je otvorio predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković.
“Dobrodošli u Crnu Goru na 18. igre malih država Evrope. Kao najmlađi član vaše sportske porodice, Crna Gora je prvi put domaćin igara. Za gradove organizatore, za COK i za državu posebna je čast što smo dobili priliku da ugostimo ljude iz devet evropskih država. Dijelimo ideje europskih vizionara, koji su nakon II svj. rata, preokrenuli istorijske tokove, prihvatajući da različitosti nijesu prijetnja, da su one prirodne i da je samo jedan odgovor na njih: da ih poštujemo! Zato je Crna Gora pronašla sebe u društvu zemalja koje dijele te vrijednosti i zato je nakon obnove nezavisnosti, čiju smo trinaestu godišnjicu proslavili prije neki dan, hrabro i bez dvoumljenja krenula putem evropskih i euroatlantskih integracija“ – kazao je Marković.
Predsjednik evropskog olimpijskog komiteta Janez Kocijančić je poručio da je Crna Gora dokazala da mali narod može imati veliko srce.
Predsjednik COK-a Dušan Simonović poželio je srdačnu dobrodošlicu učenicima.
“Sport je prije svega i više od svega igra. Igra nas spaja i ujedinjuje. Mi ćemo u toku ovih Igara, biti svijet u malom, svijet u kojem se igra. Nije važno da li dolazimo iz malih ili velikih zemalja, bitno je da imamo veliko srce u koje staje strast prema sportu”, kazao je Simonović.
Olimpijski plamen je upalila crnogorska proslavljena rukometašica Bojana Popović.
IMZE je takmičenje koje se organizuje u okviru Evropskog olimpijskog pokreta od 1985. godine, a pravo nastupa imaju države sa manje od milion stanovnika.
D. Marković
Na Igrama malih zemalja učestvuje 846 sportista iz devet država, Kipra, Islanda, Monaka, Luksemburga, Lihtenštajna, Andore, Malte i San Marina, Vatikana, koji prvi put učestvuju na nekoj sportskoj manifestaciji. koji će se takmičiti u deset sportova, od 27. maja do 1. juna.
Sportisti će se nadmetati u deset disciplina, atletici, boćanju, odbojci, odbojci na pijesku, košarci, plivanju, džudou, streljaštvu, tenisu i stonom tenisu.
Igre se održavaju u Podgorici, Budvi, Baru, Tivtu i Cetinju.
Proteklog vikenda realizovan je jubilarni 20. Orjenski maraton, manifestacija kojoj je glavni cilj predstavljanje Orjena i zdravih stilova života i aktivnosti u planini. Za to vrijeme kroz planinarski dom „Za Vratlom“ (1160 m), u kojem je bio organizovan smještaj i prehrana, prošlo je 80-ak ljudi, dok je u pojedinačnim događajima učestvovalo njih 70-ak, od Herceg Novog, Kotora i Žabljaka, preko Beograda i Dubrovnika, pa sve do Ljudi iz Rusije i Belgije.
U petak veče manifestacija je zvanično otvorena, a pristigli učesnici su se detaljnije upoznali sa predstojećim programom. Odmah zatim otvorena je i nesvakidašnja izložba fosila Orjena, koju je organizovala Agencija za razvoj i zaštitu Orjena povodom Evropskog dana parkova (24. maj). Postavka je bila otvorena za razgledanje tokom cijelog trajanja manifestacije „Orjenski maraton“.
Centralni dio manifestacije, planinarska tura na Subru (1679 m), opet se pokazala kao veoma atraktivna, uz obilazak utvrđenja „Grab“, savladavanje pećinskog prolaza, uspon do Subrinih vrata, obilazak geo-atrakcija koje su prethodno viđene na izložbi i neizbježno svraćanje na mitsko Vilino guvno. Turu je vodio iskusni Nikola Brajović, koji je ujedno i osmislio, odnosno trasirao njenu putanju.
20. Orjenski maraton
Mada baziran na planinarenju, Orjenski maraton je više od toga, pa vrijedi istaći da je preko njega svojevremeno u Crnu Goru je uvedeno planinsko trčanje, aktivnost koju su kasnije preuzele brojne druge manifestacije. Njegovi pobornici ovom prilikom su se okušali na stazi „Orjensko srce“, dugačkoj 5,5 km. Najbolje vrijeme postigao je Željko Dabović iz TK „Herceg Novi“ (0:35:50), drugi je bio Novljanin Perica Vučković, član AK „Sparta“ iz Nikšića, dok je treće mjesto zauzeo Goran Baltić, član Alpinističkog kluba „Niskogorci“ iz Herceg Novog. U ženskoj konkurenciji slavila je Marija Bošnjak, članica TK „Herceg Novi“ (0:52:08), drugo mjesto pripalo je Mariji Krivokapić iz Herceg Novog, a treće Tot Aleksandri iz TK „Kotor“.
20. Orjenski maraton
Za najšire slojeve ljubitelja planine na istoj stazi (Orjensko srce) organizovana je i jedna opuštena hiking tura, sa upoznavanjem vegetacije Orjena, nekadašnjeg života u katunima i obilaskom obližnjih speleoloških objekata. Naime, staza „Orjensko srce“ je pažljivo trasirana da u uslovima ne baš gostoljubivog orjenskog krša ipak obezbijedi lak i bezbjedan prolazak i ljudima kojima planine nisu česte destinacije.
“Zahvaljujemo se na podršci u realizaciji 20. Orjenskog maratona Ministarstu sporta, Planinarskom savezu Crne Gore, Agenciji za razvoj i zaštitu Orjena-DOO Herceg Novi, Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Stanici granične policije Herceg Novi i Atletskom savezu Crne Gore”- saopštili su iz PK “Subra”.
Poljski proizvođač luksuznih jedrilica -katamarana, kompanija „Sunreef Yachts“ krajem ove nedjelje predstaviće stručnoj nautičkoj javnosti i potencijalnim klijentima ikz više zemalja, tri svoja nova proizvoda i to u Crnoj Gori, u nautičkom centru Porto Montenegro u Tivtu.
„Sunreef Yachts“ je u Gdanjsku 2002. osnovao francuski biznismen Fransic Lap, a u proteklih 17 godina ova kompanija izrasla je u jednog od vodećih graditelja luksuznih dvotrupnih jedrilica – katamarana u svijetu. „Sunreef“ jahte i superjahte grade se od kompozitnih materijala, svaka ima pos želji klijengta posebno dizajnirani i opremljeni enetrijer, građene su za jedrenje na dugim, prekookeanskim krstrarenjima a zahvaljujući koncepciji sa dva trupa i velikoj širini, ovi brodovi nude i izuzetno visok nivo komfora svojim putnicima pa ih često nazivaju i plovećim vilama pod jedrima.
Poljsko brodogradilište do sada je sagradilo i kupcima širom svijeta isporučilo preko 140 jedrilica i motornih jahti, a stručnoj javnostri u Tivtu će narednih dana predstaviti tri svoja najnovija modela – katamarane Sunreef 60 dugačak 18 metara, Sunreef 80 od 24 metra i superluksuzni 20,5 metara dugi Sunreef Supreme 68 Dreamliner II. Prezentaciji novih jedrilica u Bokokotorskom zalivu prisustvovaće 60-tak stranih klijenata brenda Sunreef, desetak novinara specijalizovanih inostranih medija koji se bave jahtingom, kao i sam vlasnik poljske kompanije.
Mladi članovi ansambla Gradske muzike Herceg Novi, osmoro dječaka i djevojčica, sutra putuju za Njemačku, Babenhauzen, na međunarodnu radionicu za mlade koji sviraju duvačke instrumente.
Do saradnje i poziva za učešće na radionici došlo je nakon prošlogodišnjeg učešća i osvajanja drugog mjesta u Poljskoj, na takmičenju duvačkih orkestara Evrope. Žiri, koji su činili i članovi iz Njemačke, zapazio je da u ansamblu Gradske muzike Herceg Novi svira veliki broj mladih, uzrasta od 12 do 25 godina, i odmah nakon festivala uputio poziv za radionicu koja se održava od 29. maja do 3. juna, u njemačkom gradu Babenhauzenu.
Zemlja-partner u projektu je i Poljska. Mladi Gradske muzike Herceg Novi biće u prilici da razmjene iskustva, zajedno spreme kompozicije koje su predviđene na radionici, a potom i zajednički muziciraju, čineći jedan orkestar na koncertu predviđenom za 02.06.2019. godine. Projekat je finansiran od strane države domaćina, Njemačke.
Podsjetićemo i da je dirigent Omladinskog orkestra grada Lobeza i direktor kulture u tom gradu Darijus Lezion, tokom 50. Praznika mimoze potvrdio zainteresovanost i inicijativu za uključivanjem našeg grada i Gradske muzike u ovaj međunarodni omladinski projekat, čiji je on i koordinator. Mladovi članovi ansambla Gradske muzike će u Babenhauzenu biti jedini predstavnici zemlje koja nije u Evropskoj uniji.
