Kompanija “13. jul Plantaže” osvojila je sedam medalja na ovogodišnjem “Dekanteru” najvećoj i najprestižnijoj smotri vina koja se održava u Londonu, a vinu Vranac Reserve iz berbe 2013 pripalo je zlato.
“Na ovogodišnjem ocjenjivanju vina, Decanter World Wine Awards, vina “13. jul Plantaže”, proizvedena od autohtone crnogorske sorte su , osvojila nekoliko medalja i na briljantan način predstavila vina koja pripadaju svjetskoj vinskoj eliti. Vranac Reserve iz berbe 2013. osvojio je zlatnu medalju u konkurenciji više od 16.500 vina iz 57 zemalja.
Ovogodišnji žiri Decanter takmičenja bio je sastavljen od 280 vinskih stručnjaka, i ove godine je dodijelio vinima Plantaža ukupno sedam medalja” navodi se u saopštenju Plantaža.
Pored zlata za Vranac Reserve 2013, vinima Vranac Barrique 2015 i Vranac Pro Corde 2015 pripala je srebrna medalja, dok je vrhunski Vranac 2015 osvojio bronzu. Srebrne medalje su osvojila i vina Vladika 2015, Epoha 2013 i Chardonnay Barrique 2016.
“Priznanje je time veće ako se zna da je popularna ‘Rezerva’ prije nekoliko mjeseci na ocenjivanju Mundus vini u njemačkom Nojštatu, takođe osvojila zlatnu medalju, pa je nagrada iz Londona izuzetna potvrda velikog trijumfa ovog vina. Inače, Vranac Reserve se proizvodi samo u najboljim berbama. Nakon odležavanja u drvenim sudovima (2 godine) i boci (3 do 5 god.), razvija svoj puni, karakteristični i vrlo prepoznatljiv buke” ističu u kompaniji.
Kako su podsjetili na istom takmičenju 2017. godine i vino Plantaža Stari podrum Cabernet Sauvignon osvojilo je zlatnu medalju, skrenuvši pažnju vinskog svijeta da se na podgoričkom Ćemovskom polju, u vinogradu Plantaža, rađaju velika vina.
Zaposleni u Bolnici Meljine počeli su protestna okupljanja sa zahtjevom da uđu u sistem javnog zdravlja Crne Gore. Oni su danas primili dvije zaostale plate, ali najavljaju da će nastaviti proteste dok im status ne bude riješen.
Bolnica, koja je vlasništvo Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, u stečaju je zbog dugova i višegodišnje blokade računa.
Predsjednica Sindikata Slavica Drobnjak je kazala da oni odgovorno obavljaju njihove radne zadatke, ali da više neće, kao što je bio slučaj lani, mirno čekati da im plate kasne i po četiri mjeseca. Danas su dobili dvije zaostale plate, ali to ne rješava suštinske probleme sa kojima se od privatizacije suočava ova ustanova.
– Sva odjeljenja rade, bolnica je puna pacijenata, a ljekare i medicinske sestre koji su napustili bolnicu u protekloj godini, zamijenili su “mladi kadrovi”. Prema riječima Drobnjak u periodu od kada traju problemi u ovoj ustanovi kolektiv je napustilo od 20 do 25 odsto radnika.
Bolnica, koja je vlasništvo Atlas grupe biznismena Duška Kneževića, u stečaju je zbog dugova i višegodišnje blokade računa.
Zahvaljujući dobavljačima koji su bili spremni da zaposlenima „izađu u susret“ sada imaju i dovoljno medikamenata sanitetskog materijala. Laboratorija i dalje radi samo za pacijente na odeljenjima i za hitne slučajeve. Baro komora ne radi.
Drobnjak je navela da su svi ovi podaci predočeni predstavnicima Atlas grupe i Ministarstvu zdravlja. Proteste će nastaviti narednih sedam dana, u krugu Bolnice. Ukoliko do tog roka ne bude ponuđeno rešenje za status Bolnice, izaći će i van bolničkog kruga.
Drobnjak je podsjetila i na podršku koju zaposlenima daju građani Herceg Novog, koji ovih dana opet potpisuju peticiju tražeći vanredno zasedanje SO i izjašnjavanje odbornika o opstanku bolnice i rješavanju statusa uključivanjem u sistem javnog zdravstva. Podršku imaju i od Opštine Herceg Novi, ali i od članova NVO Bivši radnici Vektra Boke, u čije ime je protestu prisustvovao Đorđe Rajak i poručio „došli smo da se solidarišemo pošto smo po istoj osnovi izgleda i od istog tima doživjeli isti krah.“
Odlukom Privrednog suda ukinuta blokada računa Bolnice Meljine
Odlukom Privrednog suda Crne Gore 20. maja 2019. godine je ukinuta blokada računa Bolnice Meljine.
– Sud je uvažio naše obrazloženje da blokadom računa Bolnica Meljine nije u mogućnosti da nabavlja osnovna sredstva za rad, te samim tim ne može da pruža usluge građanima Herceg Novog, što dovodi do ozbiljnog ugrožavanja zdravstvenog i socijalnog stanja građana.
Fond zdravstva je isplatio sva potraživanja bolnice po osnovi fakturisanih usluga Fondu, te je od danas Bolnica u mogućnosti da nabavi potrebna sredstva (kiseonik, reagense za laboratoriske analize, sanitetski materijal, hranu, gorivo …) Time je ponovo u mogućnosti da pruži građanima Herceg Novog sve usluge po ugovoru sa Fondom zdravstva CG.
Ovim mjerama je Bolnica je u mogućnosti da nesmetano funkcioniše,ali u nastavku očekujemo mjere Vlade Crne Gore koje bi dovele do konačnog riješenja statusa bolnice i dovele je u punu funkciju da pruža kvalitetnu zdravstvenu uslugu građanima Herceg Novog i brojnim turistima u našem gradu.
Takođe, očekujemo da Opština Herceg Novi, osim deklarativne podrške, uloži stvarne napore i u skladu sa svojim nadležnostima omogući opstanak bolnice u ovom gradu, navedeno je u saopštenju menadžmenta OB Meljine.
Ovih dana (i mjeseci) svjedočimo jednom zanimljivom fenomenu u Crnoj Gori: ljudi se- bez poziva i organizacije od strane opozicionih političkih partijâ- okupljaju da brane određene objekte i entitete: objekte i entitete koji su ili direktno ugroženi od strane aktuelne vlasti ili su, zbog nečeg, ugroženi od strane ljudi koji su bliski toj vlasti. Prvi takav markantniji slučaj bio je građanski bunt protiv “valorizacije” Ponte Seljanova u Tivtu maja prošle godine; onda su uslijedili barski čempresi, Žabljak, a sad su aktuelni krstionica na Miholjskoj Prevlaci, Bukovica i Sinjajevina. Povodi i motivacija okupljanja građanâ razlikuju se od slučaja do slučaja- najčešće je u pitanju odbrana prirodnih resursâ i ljepotâ od strane različitih “valorizatorâ”- ali kuriozitet koji je svim tim protestnim skupovima zajednički je sljedeći fakat: pored opoziciono nastrojenih ljudi, čiji je dolazak na ova okupljanja- koja su, na izvjestan način, direktno usmjerena protiv režima- normalan i ne čudi, u njima sudjeluje i veliki broj simpatizerâ i glasačâ vladajuće partije. A to- posmatrano sa čisto logičkog stanovišta i u uslovima rigidne unutarpartijske discipline kakva vlada u DPS-u- svakako nije baš očekivano.
Ne samo što dolaze na pomenuta protestna okupljanja nego se pojedini od tih ljudi ne libe da javno, pred kamerama, kažu da su glasali za DPS. Tako smo u jednom od TV prilogâ sa Bukovice vidjeli i čuli čovjeka koji otvoreno priznaje da je na zadnjim izborima glasao za DPS, ali da je usprkos tome spreman bespoštedno braniti svoj zavičaj od graditeljâ mini hidroelektranâ, koji su jasno povezani sa vrhovima partije za koju je glasao. I predstavnik građanâ koji brane Bukovicu u emisiji “Reflektor” na TV Vijesti u jednom trenutku u dijalogu sa predsjednikom Opštine Šavnik kazao je da je na prošlim izborima glasao za njega. Situacija je u socijalno-antropološkom smislu veoma zanimljiva. Pažljivom promatraču neodoljivo se postavljaju dva pitanja.Prvo: kako i zašto je uopšte moguće da ljudi koji su glasali za DPS- pri tom odlično znajući da takvom svojom izbornom odlukom glasaju i za investitore poput ovih koji se pojavljuju na Bukovici- sad izlaze na proteste koji su suštinski usmjereni protiv tog istog DPS-a? A onda: zašto ovi ljudi uopšte javno priznaju da su glasali za DPS kad im to- na prvi pogled- može samo štetiti? Odgovori na ova pitanja bitniji su za razumijevanje stanja u aktuelnom crnogorskomdruštvu nego što to može izgledati na prvi pogled.
Već sam način na koji sam- vrlo svjesno i namjerno- formulisao prvo malopređašnje pitanje pokazuje u do koje mjere nedemokratskom i, što ne reći, bolesnom društvu živimo. Jer, da živimo u društvu zaista utemeljenom na principima demokratije i slobode, pitanje- formulisano na na ovaj način- bilo bi potpuno besmisleno postavljati; nekome ko je život proživio u normalnom društvu gornje pitanje djelovalo bi, štoviše, kao groteska. Naime, u društvu fundiranom na principima istinske demokratije samo po sebi podrazumijeva se da i građani štosu na parlamentarnim izborima glasali za partiju koja je na vlasti izražavaju javni protest protiv neke odluke te vlasti koju smatraju štetnom i lošom. U društvu kakvo je, međutim, crnogorsko, a to će reći društvu koje je DPS oblikovao na principima partitokratije, aparthejda prema onima koji se suprotstavljaju politici te partije i apsolutne neslobode i straha- dok je, istovremeno, funkcionisanje vladajuće partije u Crnoj Gori zasnovano na principima stroge vojničke discipline i naredbodavne hijerarhije- podrazumijeva se sve, samo ne da ljudi koji su glasali za DPS dolaze na protestne skupove na neki način usmjerene protiv tog istog DPS-a; još više začuđujeono što sam problematizovao drugopostavljenim pitanjem:da neki od njih javno obznanjuju da su glasači DPS-a. Valja nam se malo detaljnije pozabaviti ovim (prividnim) paradoksom.
Generalno objašnjenje za fenomen pomenutih protestâ posmatran kao cjelina- dakle uzimajući u obzir slučajeve svih mjestâ u kojima se javio- objašnjenje koje se samo sobom nameće može se sublimirati poznatom narodnom izrekom “zaigrala mečka i pred njihovim vratima”. Naime, tek kad pipci crnogorske vlasti dođu do nekog entiteta koji je, bilo emocionalno bilo ličnim interesom, vezan za određenu grupu ljudi- sa namjerom da taj entitet otuđe od tih ljudi- tek tada ta grupa ljudi reaguje otporom i buntom. I kad uvide da otimačina- ili na planu konkretnog ličnog interesa, ili na emocionalnom planu- ugrožava i njih same, tada i glasači i simpatizeri DPS-a spremno izlaze na proteste. Motivacija za bunt, dakle, apsolutno je jasna i nedvosmislena. Sada, međutim, dolazimo do suštinskog pitanja: da li ovi protesti znače i neku vrstu buđenja građanske svijesti uCrnoj Gori? U kontekstu ovog pitanja svoj puni značaj dobija ono javno priznanje koje smo čuli od nekolicine buntovnikâ da su glasali za DPS (a to isto priznanje svakako bismo čuli i od mnogo većeg broja njih da su imali prilike izaći pred kamere). Što zapravo znači ovo javno priznanje glasanja za DPS? Da li je u pitanju određeni vid građanske hrabrosti i odgovornosti koje se ispoljavaju u tome da se javno prizna izborna greška? Ni govora. Naprotiv: to je kajanje unaprijed. To je pokajnička poruka kmetova Gospodaru: poruka kojom mu oni šalju molbu, kojom mu se izvinjavaju i koja se može interpretirati sljedećim riječima:”Glasali smo za Tebe i Tvoju partiju, a što smo dočekali od Tebe? Zašto nam ovo radiš? Ukloni ovu mehanizaciju s naših pragovâ i mi ćemo iu budućnosti biti Tvoji odani glasači i poslušnici. To je ono što zaista želimo svim srcem”. Možda ovo djeluje (pre)oštro, ali to je sublimacija koja (nažalost) u potpunosti opisuje mentalni sklop ovih ljudi. Pretpolitički i predgrađanski karakter aktuelnog crnogorskog društva i ogleda se dobrim dijelom upravo u tim dvama mentalitetskim karakteristikama prosječnog stanovnika Crne Gore: a) u brizi samo za svoj uski, lični interes i, još više, u dominantnom odsustvu brige za opšti interes; b) infantilnom doživljaju i percepciji fenomena vlasti i njenih predstavnikâ. Većina stanovnikâ Crne Gore, naime, doživljava i percipira vlast kao što dijete percipira i doživljava strogog oca kojeg bespogovorno slušaš, a on ti zauzvrat tu i tamo ispuni poneku molbu i želju. Teško da bi i najelokventniji retoričar mogao animirati nekog od ovih glasačâ DPS-a koji dolaze na pomenute lokalne proteste da dođu na neki protestni skup u Podgorici, skup na kojem bi se, npr., zahtijevalo ukidanje kontrole državnih institucijâ od strane DPS-a. A još teže bi im i najvještiji profesor prava mogao objasniti da je država običan mehanizam i servis koji postoji samo zato da im- u naknadu za nešto- omogući sveopštu bezbjednost i siguran život, i da država nije, na čelu sa njenim Predsjednikom, božanstvo kojem se treba klanjati, bojati se od njega i upućivati mu svakodnevne usrdne molbe.
Miomir Abović
Možemo, rezimirajući ono što smo rekli u članku, zaključiti da ovi lokalni protesti, premda u društvu kakvo je crnogorsko- dakle odvajkada autokratsko, autoritarno i bez demokratskog iskustva- i oni znače izvjestan korak naprijed, suštinski ipak ne predstavljaju neko značajnije kretanje u pravcu formiranja prave građanske svijesti. A na tragu onoga što je rečeno, valja nam ovdje konačno dekonstruisati i jedan izraz koji često koriste opozicioni političari u Crnoj Gori. Riječ je o frazi da je aktuelna vlast u Crnoj Gori odnarođena. Ona to svakako i jeste u materijalnom smislu, budući da mnogi iz te vlasti posjeduju toliko koliko većina prosječnih stanovnikâ Crne Gore ne može ni sanjati da zaradi za života. Ali u dubljem i duhovnom smislu aktuelnicrnogorski režim je čisto i apsolutno narodni režim. Pravi režim po mjeri (duha) ovog naroda. A to će reći naroda sklonog podilaženju vlasti kao takvoj te duboko (i tragično) neslobodnog naroda. Jer da nije tako, odavno bi se u Crnoj Gori po tom pitanju nešto promijenilo nabolje.
Konglomerat rudistnih školjki s kraja razdoblja Jure. Lokacija-okolina prevoja Vratlo 1160 m
Veći primjerak fosila rudistne školjke, nađen u blizini Kotobiljskog izvora
Jajoliki komad rožnaca sa padina Subre
Lijepi primjerci rudistnih školjki iz zaleđa sela Presjeka
Nakupine rožnaca na krečnjačkim stijenama Subrinih platoa
Prirodno otesani komad kremena sa Subre
Izložba fosila Orjena biće otvorena u petak, 24 maja, u 20 sati u planinarskom domu “Za Vratlom”, a posjetioci će moći da je pogledaju do 26. maja, tokom trajanja manifestacije 20. Orjenski maraton. Organizator izložbe je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, a domaćin planinarski klub “Subra”.
Namjera Agencije za razvoj i zaštitu Orjena je da ovom postavkom izložbe fosila, koja se otvara na Evropski dan parkova, 24. maj, ukaže na još neke, široj javnosti manje poznate zanimljivosti našeg planinskog zaleđa, ali i podstakne njihovo još detaljnije naučno proučavanje.
Na Orjenu, u sedimentnim stijenama, pretežno na nadmorskim visinama između 1000 i 1400 m, česti su paleontološki nalazi morskih školjaka iz perioda krede (od 145,5 do 65,5 miliona godina). To su takozvane rudistne školjke, gradioci sprudova. Duguljastih su oblika sličnih rogovima, ali i kornetu s poklopcem, spiralama itd. Ta grupa školjki je potpuno izumrla krajem krednog razdoblja (zajedno sa dinosaurusima i jos oko 70% drugih organizama), vjerovatno kao posljedica udara velikog meteora u Zemlju u blizini Jukatana.
Kod nas u Crnoj Gori ima ih puno u krečnjacima spoljnih Dinarida, kojima pripada i Orjen. To su fosili koji znaju da dostignu veličinu i preko dva metra, ali ovi na Orjenu su pretežno skromnih dimenzija, često gusto zbijeni. U pojedinim zonama ih ima gotovo svaki kamen, pa se veoma lako uočavaju. Takav je slučaj na stazi Vratlo-pl. dom sa okolinom, dijelu Ubaljske planine, jugoistočnom podnožju Subre, ali i na drugim mjestima. Veće i bolje očuvane fosile školjaka možemo vidjeti u nižim krajevima, bliže moru.
Jajoliki komad rožnaca sa padina Subre
Osim fosila, izložen je primjerak sedimentne crvenkaste stijene staklaste strukture (đurićki kamen), prirodna sirovina gornjokredne starosti, koja je proslavila Kamenare, kao i zanimljivi komadi kremena (rožnac), veoma rasprostranjeni u određenim reonima Subre, gdje ih viđamo inkorporirane u krečnjačke stijene. Sastoje se prvenstveno od silicijum dioksida. Njegova tvrdoća je znatno veća od tvrdoće krečnjaka, tako da su rožnaci bili zbog te karakteristike i veoma oštrih ivica, omiljeni materijal od kojega su se u kamenom dobu proizvodile različite alatke.
Izložbenu postavku čini 20 eksponata, od kojih 14 sa fosilima, primjerak kamena iz Đurića, te 5 eksponata sa rožnacima.
Zahvaljujemo se na stručnoj pomoći u interpretaciji sakupljenih nalaza Goranu Ćulafiću, muzejskom savjetniku, pomoćniku direktora za muzejske poslove u Prirodnjačkom muzeju u Podgorici, poručuju iz Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Brod M/V „Dubrovnik“ u vlasništvu Jadrolinije iz Rijeke, isplovio je 22. maja 2019.god. u 21 sat isplovlovio je iz luke Bar prema luci Bari čime je započeo prvo u nizu ugovorenih putovanja i spajanja italijanske i crnogorske obale, odnosno luke Bar i luke Bari, te je na ovaj način održana linija koja postoji preko pola vijeka.
Brod “Dubrovnik” će saobraćati u mjesecu maju i junu jedanput sedmično, u julu i avgustu dva puta sedmično, a septembru, oktobru i novembru takođe jedanput sedmično na relaciji Bar-Bari-Bar, saopšteno je iz Barske plovidbe AD.
UNESCO preporučuje da se kulturno i prirodno nasleđe Ohridskog regiona stavi na listu ugroženog svjetskog nasleđa, prenijeli su makedonski mediji.
U nacrtu izvještaja koji će biti razmatran na predstojećoj konferenciji Komiteta za svjetsko nasleđe u Bakuu, od države se traži potpuni moratorijum na bilo kakvu urbanu transformaciju na obali Ohridskog jezera, dok se ne finaliziraju i usvoje efektivna zakonska rešenja za zaštitu i mehanizmi za njihovo sprovođenje.
Prema izvještaju UNESCO, glavni problem Ohrida je nedovoljan napredak u rešavanju problema i stalne prijetnje i opasnosti od velikih infrastrukturnih i razvojnih projekata.
Navodi se da je malo urađeno na primjeni prioritetnih preporuka monitoring misije UNESCO koja je u Ohridu boravila 2017, prenosi Beta.
“Neodgovarajuće građenje sa neodgovarajućim urbanim razvojem, eksploatacijom obale, povećano zagađivanje, narušavanje i uništavanje životne sredine, kao i nekontrolisan urbani razvoj izazvan pritiskom turizma”, kritike su u nacrtu izvještaja za Ohrid i Ohridsko jezero koji su od 1980. na UNESCO listi svjetske baštine.
Od vlasti S.Makedonije se traži da naprevi procjenu nelegalnih građevina i da se utvrdi njihov uticaj na zaštićeno područje, kao i rušenje svih objekata koji predstavljaju opasnost za područje, uz istovremeno strogo sprovođenje zakona i pravilnika za sprečavanje nove divlje gradnje.
Međunarodna brdska auto trka Kotor – Trojica (MBAT Kotor 2019 – “Memorijal Tripo Bukilica”) u organizaciji Auto moto sportskog kluba (AMSK) Kotor, održaće se 1. i 2. juna.
Trka se boduje za prvenstvo FIA Centralno evropske zone (CEZ), Hrvatske, kao i za Šampionat auto moto sportskih klubova Crne Gore.
Direktor ovogodišnje međunarodne trke je Nenad Bukilica, a zamjenici su Mato Sebalj i Dubravko Ćikor iz Hrvatske.
Nenad Bukilica je kazao da očekuju preko 100 vozača iz Crne Gore i regiona, kao i da je posebna pažnja posvećena sigurnosnom aspektu.
“ Kao i svake godine, najveća pažnja je posvećena sigurnosti kako vozača tako i publike, uvažavajući sve postavljene i zahtjevne standarde. Te, u organizaciji same trke učestvuje preko 200 ljudi. S obzirom na to da je trka, odavno, prevazišla lokalni karakter očekujemo da će i ovaj put Kotor posjetiti nekoliko hiljada ljubitelja auto sporta”, naglasio je Bukilica.
Naravno, da i predstojeća trka neće proteći bez učešća legendarnog šampiona Željka-Bata Banićevića.
Banićević je kazao da organizacija tako prestižnog međunarodnog sportskog događaja iziskuje i značajna finansijska sredstva.
“Zbog specifične situacije u kotorskoj Opštini, izostala nam je značajna pomoć, te dominantno našim vlastitim resursima činimo sve da očuvamo kontinuitet onoga što smo decenijama stvarali. Naročitu zahvalnost dugujemo ministarstvu sporta na čelu sa ministrom Janovićem, koje je u ovako složenoj situaciji odlučilo da značajnim dijelom bude pokrovitelj događaja, važnog, ne samo za grad Kotor već i za državu Crnu Goru”, istakao je Banićević.
Banićević je dodao i to da organizacija trke ne bi bila do kraja zaokružena bez pomoći prijatelja i poštovalaca brdskih trka.
Tehnički prijem i verifikacija vozila za MBAT Kotor 2019 zakazani su za petak, 31. maja, od 14.00 do 19.00 sati, a vanredni tehnički pregled u subotu, 1. juna, od 8.00 do 8.30 sati.
Prva trening vožnja je u subotu, u 12.00 sati, a druga je zakazana 30 minuta nakon završetka prve. U nedjelju, nakon svečanog otvaranja, prva trka vozi se u 11.00 sati, a druga 30 minuta po završetku prve.
Redovno saobraćanje, na dionici Kotor-Trojica, biće onemogućeno, i u subotu i u nedjelju, od 8.00 sati do završetka trke.
Podsjećamo da je AMSK Kotor, na prvoj ovogodišnjoj brdskoj trci na Podima osvojio prvo mjesto u generalnom plasmanu. Nakon trke u Kotoru slijede: Glava Zete 22.- 23.jun, Lovćen 5. – 6.juli, Pljevlja 24.- 25. avgust i Dubrovnik 5.-6. oktobar.
Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki standard kvaliteta zaštite okoline mora i obala koji se svake godine dodeljuje najčistijim plažama i marinama.
-Ako planirate ove godine da ljeto provedete na crnogorskom primorju, trebalo bi da znate da je voda Jadranskog mora visokog kvaliteta, kao i da 30 kupališta u Crnoj Gori nosi Plavu zastavu (Blue flag) koja se dodeljuje samo najčistijim plažama, to je za srpske medije u Budvi izjavio direktor Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Predrag Jelušić i dodao da u posljednje dvije do tri godine analize vode Jadranskog mora na crnogorskom primorju pokazuju stalni porast kvaliteta.
“Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Institut za biologiju mora već godinama vrše monitoring na više od 100 lokacija od Ulcinja do Herceg Novog, gotovo 97 odsto na tim lokacijama more ima oznaku ‘k1’, što znači da je voda visokog kvaliteta i poželjna za kupanje i sa mikrobiološkog i s drugih standarda”, rekao je Jelušić.
Prema njegovim rječima, to je rezultat toga što su sve lokalne samouprave uložile stotine miliona evra za tretman otpadnih voda. Govoreći o plažama koje su nosioci Plave zastave, Jelušić navodi da je do pre desetak godina crnogorska obala imala tri ili četiri plaže koje nose to međunarodno priznanje za kvalitet, a da ih danas ima 30.
Plaža Trsteno
Naime, Plava zastava za plaže i marine je međunarodni ekološki standard kvaliteta zaštite okoline mora i obala koji se svake godine dodeljuje najčistijim plažama i marinama koje ispune rigorozne međunarodne standarde po 33 kriterijuma. Jelušić ističe da je 30 plaža pod Plavom zastavom impresivna brojka za Crnu Goru, imajući u vidu da crnogorska obala ima oko 100 kilometara plaža za kupanje, dok Hrvatska, navodi, ima dužu obalu, a nema veći broj tih zastavica.
Najkraća ocjena (ne)rada lokalne vlasti u protekle tri godine glasila bi: bilo je u Tivtu mnogo loših i aljkavih uprava, ali goru od ove pod dirigentskom palicom Siniše Kusovca naš grad ne pamti – saopštio je juče Bokeški Forum (BF).
Predsjednik te lokjalne partije dr Andrija Petković ocijenio je das u osnovni atributi lokalne DPS-SD-HGI uprave na čijem je čelu Kusovac “poltronstvo u odnosu na podgoričke nalogodavce sa jedne i bahatost u odnosu na domaće stanovništvo sa druge strane, kao i provjereno neznanje uvijek stručnih partijskih kadrova.”
“Primjer ničim izazvanog opraštanja duga Porto Montenegru od blizu 6 miliona eura, dok se u isto vrijeme vlasnicima zemlje u Klačini ne da ono što im pripada, najdrastičnija je potvrda naše teze”- istakao je Petković dodajući da u lokalnom parlamentu predsjednik SO Ivan Novosel (DPS) i njegovi partijski i koalicioni saborci “nisu našli za shodno ni da stave na dnevni red peticiju građana o nabavci besplatnih udžbenika, ali su zato brže bolje uspjevali da “izboksuju” donošenje svih odluka bitnih za zadovoljavanje i svojih potreba i potreba nadređenih.”
”Ne razmišljajući ni o zakonskim ni o moralnim posljedicama njihovog donošenja. Jer, ni Kusovac ni njegovi saradnici se oko važnih odluka u Tivtu ne pitaju “svojih gaća”. Zato će i biti tu gdje jesu, jer tako “mutavi” i “klimoglavi” odgovaraju podgoričkim gospodarima.”- istakao je Petković prozivajućui gradonačelnika Kusovca i njegove kadrove da su “zahvaljujući nepresušnom vrelu znanja kojeg posjeduju”, uspjeli da naprave dug prema PAM-u od 300.000 eura, zarobe opštinska sredstva od skoro 2 miliona eura Atlas banci, “pojedu čitave spratove onima kojima je pomoć najpotrebnija i u ovoj trećoj godini svoje vlasti proslave se izjavama: kako ih istorija Tivta ne zanima.”
“Tenderi im padaju “poput Nejmara u šesnaestercu”, u gradu vlada saobraćajni haos, sportski klubovi dovedeni su na rub propasti. Centar grada se “šminka” i asfaltira za predstojeću sezonu (poslije prve kiše, pokaže sve bore) a mještani prigradskih naselja žive u ulicama koje podsjećaju na 17.vijek.”- naveo je Petković dodajući da je pravo pitanje koliko su zapravo Tivćanke i Tivćani sami krivi za ono što im se dešava.
“Vjerujem da će nakon isteka četvrte godine vlasti aktuelne DPS-SD-HGI koalicije, stanovnici našeg grada napisati epitaf na kojem će stajati: “otišli su, krivi i pred Bogom i pred ljudima, osuđeni na Sudu časti, od porote koju su činili građani Tivta, na lokalnim izborima”. April 2020.”- zaključio je predsjednik Bokeškog Foruma.
Pod okriljem evropske gitarske mreže EuroStrings i u organizaciji NVO Anagastum, Muzičkog centra Crne Gore i Centra za kulturu Tivat, 13. izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition – MIGC 2019) biće održano od 23. do 26. maja u Tivtu.
Ljubitelji klasičnog gitarskog zvuka tokom četiri dana biće u prilici da uživaju u bogatom programu koji će pored takmičarskog dijela, upotpunti koncerti i majstorske radionice nekih od najboljih virtuoza na gitari- saopštili su juče organizatori.
Ovogodišnje izdanje takmičenja svojim prisustvom uveličaće gitarske legende Manuel Kanjizares i Anjelo Deziderio. Kanjizares već četiri decenije slovi za jednog od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika u svijetu, a virtuoznost Dezideria kritičari porede sa Paganinijevom. U talenat i umješnost ova dva sjajna virtuoza iz Španije i Italije posjetioci MIGC-a imaće priliku da se uvjere na koncertima koji će biti održani 23. i 25. maja u velikoj sali Centra za kulturu, odnosno na maloj sceni CZK-a u Tivtu, a za talentovane gitariste oni će prirediti i majstorske radionice u Hotelu Regent Porto Motenegro. Posljednjeg dana festivala nastupiće i Ajsegul Kodža, istaknuta turska gitaristkinja i umjetnička direktorka Međunarodnog festivala gitare u Istanbulu.
Publika u Tivtu, ali i Kotoru, imaće priliku da čuje i umjetnike EuroStrings-a: Njemicu Juliju Trinčuk – pobjednicu prošlogodišnjeg MIGC-a, potom jednog od najistaknutijih meksičkih gitarista Misaela Barasu-Diaza, zatim Italijana Simona Rinalda – vlasnika brojnih muzičkih priznanja, Radua Valkua iz Rumunije – majstora sa autentičnom vizijom, Đuliju Balare -najperspektivniju italijansku solistkinju svoje generacije, Mađara Gabora Harta koji stvara inspirisan rok muzikom i Novosađanina Viktora Đuknića – pobjednika MIGC-a 2017. Ovih sedam talentovanih umjetnika zakazali su koncerte za četvrtak, 23. maj u kotorskom Domu učenika i studenata „Spasić-Mašera” i petak, 24. maj na maloj sceni CZK-a u Tivtu. Oba nastupa počeće u 20 časova.
Očekuje se da će ovogodišnje 13. izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista i ove godine okupiti talentovane interpretatore iz cijele Evrope koji će se nadmetati u kategorijama: solo gitara (bez starosnog ograničenja), solo gitara (sa starosnim ograničenjem) i kamerni ansambli sa gitarom.
