Pod okriljem evropske gitarske mreže EuroStrings i u organizaciji NVO Anagastum, Muzičkog centra Crne Gore i Centra za kulturu Tivat, 13. izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista (Montenegro International Guitar Competition – MIGC 2019) biće održano od 23. do 26. maja u Tivtu.
Ljubitelji klasičnog gitarskog zvuka tokom četiri dana biće u prilici da uživaju u bogatom programu koji će pored takmičarskog dijela, upotpunti koncerti i majstorske radionice nekih od najboljih virtuoza na gitari- saopštili su juče organizatori.
Ovogodišnje izdanje takmičenja svojim prisustvom uveličaće gitarske legende Manuel Kanjizares i Anjelo Deziderio. Kanjizares već četiri decenije slovi za jednog od najznačajnijih i najuticajnijih flamenko umjetnika u svijetu, a virtuoznost Dezideria kritičari porede sa Paganinijevom. U talenat i umješnost ova dva sjajna virtuoza iz Španije i Italije posjetioci MIGC-a imaće priliku da se uvjere na koncertima koji će biti održani 23. i 25. maja u velikoj sali Centra za kulturu, odnosno na maloj sceni CZK-a u Tivtu, a za talentovane gitariste oni će prirediti i majstorske radionice u Hotelu Regent Porto Motenegro. Posljednjeg dana festivala nastupiće i Ajsegul Kodža, istaknuta turska gitaristkinja i umjetnička direktorka Međunarodnog festivala gitare u Istanbulu.
Publika u Tivtu, ali i Kotoru, imaće priliku da čuje i umjetnike EuroStrings-a: Njemicu Juliju Trinčuk – pobjednicu prošlogodišnjeg MIGC-a, potom jednog od najistaknutijih meksičkih gitarista Misaela Barasu-Diaza, zatim Italijana Simona Rinalda – vlasnika brojnih muzičkih priznanja, Radua Valkua iz Rumunije – majstora sa autentičnom vizijom, Đuliju Balare -najperspektivniju italijansku solistkinju svoje generacije, Mađara Gabora Harta koji stvara inspirisan rok muzikom i Novosađanina Viktora Đuknića – pobjednika MIGC-a 2017. Ovih sedam talentovanih umjetnika zakazali su koncerte za četvrtak, 23. maj u kotorskom Domu učenika i studenata „Spasić-Mašera” i petak, 24. maj na maloj sceni CZK-a u Tivtu. Oba nastupa počeće u 20 časova.
Očekuje se da će ovogodišnje 13. izdanje Međunarodnog takmičenja gitarista i ove godine okupiti talentovane interpretatore iz cijele Evrope koji će se nadmetati u kategorijama: solo gitara (bez starosnog ograničenja), solo gitara (sa starosnim ograničenjem) i kamerni ansambli sa gitarom.
Predsjednica Skupštine opštine Kotor Dragica Perović (DSS) uputila je pismo ministarki javne uprave Suzanim Pribilović (DPS) tražeći od nje precizne instrukcije kako da postupi u pokušaju prevazilaženja aktuelne krize vlasti i upravljanja kotorskom Opštinom.
Na taj način nastavlja se međusobno „natezanje“ dviju strana jer DPS, pojačan sa odlučujućim 17-tim glasom „prebjegle“ odbornice SDP Brune Lončarecić, žuri da preuzme lokalnu vlast u Kotoru, dok do sada vladajuća koalicija Demokrata, URA, DF i SNP namjerava da to spriječi i da se na vanredne lokalne izbore što prije ode bez prethodnog povrataka DPS-ovaca i njihovih saveznika u fotelje lokalne izvršne vlasti.
Kotor je praktično „obezglavljen“ od 24.aprila kada je nova većina u lokalnom parlamentu koju čine do tada opozicioni DPS, SD, HGI i LP uz glasove dva odbornika članice vladajuće koalicije SDP, smijenila gradonačelnika Vladimira Jokića (Demokrate). Oni međutim, pritom nisu kako zakon nalaže, donijeli odluku kojem od tri potpredsjednika Opštine se prenose ovlašćenja predsjednika do izbora novog gradonačelnika, pa je Kotor doveden u blokadu jer niko od preistalih opštinskih funkcionera nema deponovan potpis i ovlašćenja da odobrava isplate iz gradske kase.
U obraćanju Pribilovićevoj koje joj je uputila nakon sastanka Kolegijuma predsjednice SO u ponedjeljak, Perović je Pribilovićevu podsjetila na stav Ministarstva javne uprave (MJU) da je “stvaranje uslova za normalno i redovno funkcionisanje Opštine Kotor i svih lokalnih organa i službi, te prevazilaženje aktuelne situacije, u skladu sa Ustavom i Zakonom o lokalnoj samoupravi, isključivo u nadležnosti lokalnog parlamenta”. Stoga je predsjednica kotorske Skupštine od čelnice MJU zatražila da joj ova da precizne instrukcije kako da postupi u situaciji kakva do sada nije zabilježena u crnogorskoj javnoj politici. Perović je podsjetila na zakonsku nadležnost MJU za “davanje objašnjenja, mišljenja, stručnih uputstava i instrukcija za primjenu zakona i drugih propisa” i zatražila precizna uputstva kako da se aktuelna situacija u Kotoru prevaziđe u skladu sa Ustavom i zakonom.
Dragica Perović
Ona je istakla da Zakon o lokalnoj samouporavi postoji pravna praznina jer on ne predviđa situaciju kakva je sada u Kogtoru – da je gradonačelnik razriješen , a da SO pritom nije ovlastila potpredsjednika Opštine da vrši funkciju predsjednika – te traži da joj Pribilovićka jasno odgovori da li se sada može analogijom, primijeniti riješenje iz Ustava Crne Gore koji propisuje da u istovjetnoj okolnosti (prestanku mandata predsjednika države), njegovu fubnkciju obavlja predsjednik Skupštine. Od Pribilovičeve se traži i odgovor da li po Zakonu o lokalnoj samoupravi koji to izričito ne propisuje za ovakvu okolnost, ako se izbor novog gradonačelnika ne obavi u roku od 30 dana od dana oprestanka mandata dotadašnjeg predsjednika Opštine, Vlada treba da imenuje Odbor povjerenika koji će gradom upravljati do sprovođenja vanrednih lokalnih izbora. Zakon naime, ovakvu proceduru priopisuje samo u slučaju kada “Skupština Opštine ne obavkja svoju funkciju i zakonom utvrđerne obaveze”, ali ne predviđa mogućnost da predsjednik Opštine ne obavlja svoju funkciji i obaveze, iako se to upravo dešava na primjeru Kotora gdje zbog nefunkciionisanja izvršne vlasti, građani trpe posljedice.
“Da li se može, ili preciznije smije, birati novi predsjednik opštine do okončanja sudskog spora pred Upravnim sudom, a polazeći od toga da se radi o predmetu koji obavezuje na hitno postupanje?”- pitala je Perović Pribilovićevu podsjećajući je da je Jokić nakon smjene 24.aprila podnio tučbu Upravnom sudu tvrdeći da je nezakonito razriješen. Sud do danas nije o tome odlučio pa postoji hipotetička mogućnost da se u međuvremenu izabere novi gradonačelnik (što najavljuje opozicija podržana odbornicom SDP Brunom Lončarević, kandidujući za tu funkciju šefa kotorske DPS Željka Aprcovića), a da onda sud usvajajući Jokićevu tužbu, starog gradonačelnika vrati na tu funciju. Pribilovićeva treba da odgovori i da li u tokm slučaju, novom gradonačelniku koji je bez mandata ostao zbog sudskog povrataka starog, pripada zakonska nadoknada u vidu plate u narednih godinu dana i ako da, da li je to na štetu javnog interesa građana Kotora.
“Da li je u ovom mogućem slučaju jednako važno pojedinačno pravo ili javni interes i ako nije koje je važnije, te da li se iz tih razloga smije pristupati izboru novog predsjednika, do donošenja Odluke suda i proizvođenju svih mogućih i navedenih pravnih i finansijskih posledica.”- pitala je Perovićeva ministarku javne uprave. Ona od MJU traži i stav može li se smatrati urednom inicijativa za zakazivanje sjednice SO a da uz nju nije dostavljen i predlog akta koji se kandiduje za dnevni red. DPS, SD, HGI, LP i Lončarevićka pokrenuli su takvu inicijativu za izbor novog gradonačelnika, ali nisu dostavili konkretan predlog odluke da na tu funkciju bude imenovan Aprcović. Perović je od MJU zatražila da se izajsni ima li bilo kakve zakonske prepreke da se u SO Kotor usvoji Odluka o odlaganjun primjene odluke o Jokićevoj smjeni od 24.aprila dok se Upravni nsud ne izjasni po njegovoj tužbi. Takvo riješenje krize, inače, predlaže dosadašnja vladajuća koalicija.
Predsjednica kotorskog parlamenta ministarku Pribilović je pozvala na hitno dostavljanje traženih objašnjenja i uputstava “jer zbog nejasnoća i pravnih praznina, koje zakon sadrži” ona u ovom momentu ne može preduzeti mjere na prevazilaženju aktuelne haotične političko-pravne situacije u Kotoru. Perović je posebno podvukla da je zbog potrebe da dobije mišljenje MJU i prekinula sjednicu SO 24.aprila, ali da nova većina DPS-SD-HGI-LP i dva odbornika SDP to tada nisu ispoštovali, već su samoinicijativno nastavili zasijedanje i donijeli odluku o smjeni Jokića, bez imenovanja lica ovlašćenog da obavlja funcuiju gradonačelnika, čime su grad doveli u blokadu.
“Na žalost, nije bilo ni strpljenja, ni povjerenja u Vašu ažurnost, od strane, tog dana formirane skupštinske većine da sačekaju, vjerujem, vaše hitno reagovanje na moj zahtjev tim povodom, već se pristupilo postupanju koje je sada predmet sudskog spora zbog činjenice da su prekršeni i Zakon i Statut i Poslovnik.”- napisala je Perovićeva ministarki Pribilović, pozivajući nju i MJU da joj hitno daju tražena objašnjenja i instrukcije i pomognu “da SO Kotor u skladu sa Ustavom i Zakonom prevaziđe situaciju u koju je dovedena između ostalog i postojanjem pravnih praznina i nejasnih normi u zakonu.”
Crna Gora će od 27. maja do 1. juna prvi put biti domaćin Igara malih zemalja Evrope. Taj događaj ima ne samo sportski, ekonomski, već i turistički značaj za našu zemlju.
U pet crnogorskih gradova, boraviće više hiljada sportista, članova stručnog osoblja, volontera, posjetilaca i predstavnika više od stotinu inostranih medija. U goste nam dolaze i predsjednici Međunarodnog i Evropskog Olimpijskog Komiteta, ali i brojne uticajne ličnosti iz zemalja učesnica, poput princa Alberta od Monaka, vojvode od Luksemburga, regenta iz San Marina…
“Gotovo da su to Olimpijske igre u malom, ali je bilo i vrijeme da se na kraju krajeva mi kao mlad Olimpijski komitet oprobamo u jednoj takvoj organizaciji“, kazao je za TVCG predsjednik COK-a Dušan Simonović.
Sportska takmičenja održavaće se u Budvi, Podgorici, Cetinju, Tivtu i Baru. Glavni grad biće domaćin učesnicima igara koji će se na olimpijskom bazenu takmičiti u različitim plivačkim disciplinama.
Tokom Igara malih država, od 27. maja do 1. juna, biće angažovano 400 volontera iz različitih zemalja svijeta, a očekuje se i maksimalan doprinos predstavnika brojnih institucija, organizacija i građana, kako bi ovaj veliki sportski, ali i turistički događaj, protekao u najboljem redu.
Crna Gora ugostiće blizu 2.000 sportista i stručnog osoblja iz devet evropskih država. Takmičenje u 10 sportova i preko stotinu disciplina pratiće veliki broj predstavnika medija.
“Mislim da je do danas akreditovano 130 novinara i to je zaista nešto što samo za sebe govori”, istakao je Simonović.
Tokom igara, koje će otvoriti premijer Duško Marković, našu državu prvi put će posjetiti predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta.
“Biće princ Albert od Monaka, biće vojvoda od Luksemburga, biće predsjednik Vlade Luksemburga, biće regent San Marina“, kazao je Simonović.
Igre malih država velika su šanse za turističku promociju naše zemlje.
“Pored toga što smo zajednički sa COK-om uključeni u kreiranje jedne mobilne aplikacije, gdje će biti podaci, ne samo utakmice i ono što jeste sport, nego će biti, takođe, predstavljena ponuda naših hotela, restorana, izleta, atrakcija“, poručila je direktorica Nacionalne turističke organizacije Željka Radak Kukavičić.
Raduje činjenica što je Crna Gora organizatorima i učesnicima mogla ponuditi reprezentativan objekat kakav je Slovenska plaža, u kome će po najvišim međunarodnim i ekološkim standardima funkcionisati Olimpijsko selo.
“Ovo je prvi put da se uopšte Igre malih zemalja organizuju po zelenom principu“, saopštila je Aleksandra Kiković iz UNDP-a.
Prošlo je dvadeset godina od kada je riječka Fiumanka prvi put razvila svoja jedra. Malo tko je tada vjerovao da će se gradu poput Rijeke dogoditi regata poput Fiumanke. A ne samo da se dogodila, nego i uspješno jedri već čitava dva desetljeća!
Rijeka i njezina luka ponovo će postati mjesto susreta mnogobrojnih nautičara na međunarodnoj jedriličarskoj manifestaciji koja u najsjevernijem jadranskom zaljevu, iz godine u godinu okuplja više od 200 jedrilica i gotovo dvije tisuće jedriličara. Fiumanka je riječki i hrvatski praznik jedara s motom „Imaš barku, imaš jedro, prijavi se!“, a ove godine obilježava značajnu obljetnicu koju ćemo naznačiti novim, zanimljivim događanjima.
Fiumanka je jedna od rijetkih, ako ne i jedina velika regata koja je potpuno besplatna! I ne samo to, svatko tko je ikad jedrio na Fiumanki, sa sobom je ponio majicu kao uspomenu na sudjelovanje, a Rijeka ga je kao dobar domaćin uvijek dočekivala otvorene luke i srca, osiguravajući svim sudionicima besplatan vez i gostoprimstvo nakon regate. Fiumanka je postala nezaobilazno mjesto susreta nautičara, medija i gospodarstvenika. Zahvaljujući svojim medijskim jedrima, otplovila je daleko izvan nacionalnih granica i prometnula se među vodeće nautičke događaje.
U četvrtak, 6. lipnja, otvara se Regatni ured Fiumanke i počinje dvodnevna manifestacija AdRia4Blue čiji je cilj promocija plave ekonomije i održivog gospodarstva. Manifestaciju organizira Hrvatska gospodarska komora u suradnji s Kraljevinom Norveškom kao zemljom partnerom. U večernjim satima na Botelu Marina udruga LP rock organizira humanitarni koncert. Dani vikenda od 7. do 9. lipnja proteći će u znaku jedrenja i dobre zabave. U petak jedre mediji, u subotu će zaploviti 20. Fiumanka, a u nedjelju humanitarna 10. Rotary regata. Za dobru zabavu u petak su zaduženi grupa Colonia i svevremenski Kantridersi, a u subotu nakon ceremonije proglašenja pobjednika, Riječani će zaljuljati rivu od Gata Karoline Riječke sve do Terminala na najvećem disco partyu na otvorenom uz disco kugle i poznate hitove 70′ i 80′.
Osim što će i ove godine o Fiumanki pisati i pričati njezini medijski pokrovitelji, različite zanimljivosti uz izravna uključivanja u regatu te razgovori s jedriličarima i posjetiteljima moći će se pratiti i na YouTube kanalu Fiumanke. Kroz zanimljivu kampanju na Facebooku, u najavu riječke regate uključili su se brojni Riječani i njihovi prijatelji koji sa svih strana svijeta pozivaju na Fiumanku. Sve informacije o regati potražite na našoj internetskoj stranici www.fiumanka.eu, Facebook stranici Fiumanke te Instagram profilu fiumanka_regata.
Zato što je jedrenje više od sporta, a Fiumanka je više od regate i zahvaljujući jedinstvenom pristupu organizaciji, riječka regata uspješno se pozicionirala među vodeće nautičke događaje po atraktivnosti, brojnosti sudionika i međunarodnoj prepoznatljivosti. Stoga i ove godine s velikim zadovoljstvom poručujemo: Vidimo se na Fiumanki!
Program 20. Fiumanke
Četvrtak, 6. 6.
10:00 – 21:00 Radno vrijeme ureda za prijave na Fiumanku
09:00 – 17:00 Gospodarska manifestacija Adria4Blue; promocija plavog gospodarstva i održivog razvoja
20:00 Humanitarni koncert udruge LP rock; Botel Marina
Petak, 7. 6.
09:00 – 17:00 Gospodarska manifestacija Adria4Blue; promocija Plavog gospodarstva i održivog razvoja
09:00 – 22:00 Radno vrijeme ureda za prijave na Fiumanku
14:00 Start 7. europske medijske regate (regatno polje ispred riječkog lukobrana)
20:00 FIUMANKA & LIFE party Novog lista; Boonker (samo uz pozivnice)
20:00 Kantridersi; Terminal
21:00 Colonia; Gat Karoline Riječke
Subota, 8. 6.
08:00 – 11:00 Radno vrijeme ureda za prijave na Fiumanku
12:00 Start 20. Fiumanke
17:00 Klapa Intriga; Terminal
20:30 Ceremonija proglašenja pobjednika
21:30 Blame It On The Boogie; disco party
22:00 Disco Inferno Magic band i Grapevine babies; Gat Karoline Riječke
Izložba slika ,,Simbol u apstrakciji”, autora Vasa Nikčevića, akademskog slikara iz Nikšića biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor u petak, 24. maja u 20 sati.
Vaso Nikčević je rođen 1964. godine u Nikšiću. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu 1992. godine, u klasi profesora Živojina Turinskog. Izlagao je 25 puta samostalno i učestvovao na brojnim kolektivnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je Prve nagrade za slikarstvo ,,Petar Lubarda”, Beograd 1991. i Nagrade za slikarstvo Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore ,,Milunović, Stijović, Lubarda”, Podgorica 1996. godine. Živi i stvara u Budvi.
Prije nešto više od 15 godina, 1. maja 2004, Slovenija je ušla u Evropsku uniju. Događaj je bio dočekan s euforijom: Slovenci su na referendumu za pridruženje podržali Evropu s 90 odsto glasova, a nakon samo tri godine u Uniji uveli su euro i ušli u Šengenski prostor. Danas je podrška Evropi ipak nešto niža, no brojke same za sebe najbolje govore o tome koliko su Slovenci profitirali od ulaska u EU
Slovenija je te ne tako davne 2004. godine imala 1,99 milioma stanovnika. Danas ih ima dva 2,07 miliona, što je u potpunom kontrastu s demografskom katastrofom kroz koju prolaze ostale zemlje bivše Jugoslavije.
Prosječan Slovenac prije 15 godina mogao je doživjeti 73,5 godina, dok danas prosječan muškarac u toj zemlji živi do 78. godine ili četiri i po godine više.
U isto vrijeme prosječnoj ženi život se produžio za dvije i po godine s 81 na 83,5 godina. Broj djece u vrtićima povećan je s 54.800 na čak 86.700, dok se postotak djece koja idu u vrtiće povećao sa 61 na 80,4 odsto.
U zemlji u kojoj se u prosjeku živi preko 80 godina i u kojoj raste broj djece u vrtićima, dakle, ne bi trebalo biti loše, barem što se tiče hladnih ekonomskih i demografskih pokazatelja, ocjenjuje Tportal. Podupiru to i ostale brojke. Od 2004. do danas broj priključaka na gradsku kanalizaciju porastao je s 171.000 na 268.000, broj kulturnih događanja godišnje povećan je s 12.000 na 22.000, a broj ljudi koji posjećuju kulturna događanja narastao je s 2,6 na 4,3 miliona.
Slovenci su prije ulaska u Evropsku uniju na zaštitu životne sredine trošili oko 0,9 odsto BDP-a, a danas se za ekologiju izdvaja 1,24 odsto bitno većeg BDP-a.
Slovenački BDP od 2004. do danas porastao je s 27 na 46 milijardi eura ili 70 odsto. Istovremeno, BDP po glavi stanovnika narastao je 13.000, na gotovo 23.000 eura. BPD po glavi stanovnika u Crnoj Gori trenutno iznosi oko 5.500 eura.
Istovremeno, prosječna plata Slovencima je porasla za preko 40 odsto, sa 700 na 1.092 eura, a broj startup kompanija porastao je s devet na 18.600. Najviše se pak mogu hvaliti silovitim rastom izvoza.
Slovenija je 2004. imala godišnji izvoz u vrijednosti od 12 milijardi eura, a lani su izveli roba i usluga u vrijednosti od 30 milijardi eura. Naravno, zbog otvaranja granica i povećanog prometa buknuo je i uvoz te je lani takođe iznosio 30 milijardi eura.
Upola manja zemlja, s upola manje stanovnika, koja se gotovo uopće ne oslanja na turizam, ostvarila je lani dvostruko veći izvoz od Hrvatske: 30 naprema 15 milijardi eura. Slovencima svakako na ruku ide niz moćnih kompanija koje su dobro iskoristile otvaranje granica s Evropom. Najveće slovenačke kompanije najveći su izvoznici: Krka, Petrol, Luka Koper, Gorenje, Triglav, Sava i Intereuropa samo su neke od perjanica tamošnje dobro složene ekonomije, koju su prepoznali i strani ulagači poput Renaulta, a koji je proizvodnju modela Clio povjerio fabrici Revoz kod Novog Mesta.
Od svih zemalja bivše Jugoslavije, Slovenija je otišla najdalje u razvoju i prva će uhvatiti standard stare, razvijene Evrope, uprkos povremenim krizama koje niti njih ne zaobilaze, samo ih Slovenci efikasnije rješavaju.
Kako sada stvari stoje, Hrvatska, koja je već pet godina u Evropskoj uniji, stići će Sloveniju za deset godina.
A Crna Gora? Za nas je neizvjestan i sami ulazak u EU a kamo li sustizanje slovenačke ekonomije.
Kolegijum predsjednice Skupštine Opštine Kotor Dragice Perović sa odborničkim klubovima pokazao je da nijedna od partija nije spremna da interese građana Kotora rješava prije sopstvenih političkih interesa, jer kolegijum nije rezultirao zakazivanjem sjednice SO Kotor na kojoj bi se riješio makar dio problema u kojima se našla opština Kotor, saopštila je URA.
“Politikanstvo i partijski interesi koji su ponovo stavljeni ispred interesa građana Kotora je u najkraćem rezime kolegija”, kažu oni.
Navode da je njihov zahtjev na kolegijumu bio da se hitno premoste problemi građana koji trpe najveću štetu blokade rada lokalne uprave u zadnjih mjesec i po dana.
“Zaposleni u lokalnoj upravi ne primaju zarade već gotovo dva mjeseca, jer niko u opštini nema deponovan potpis za realizaciju naloga preko banke. Opštini prijeti isključenje struje jer se računi, iz istog razloga ne mogu platiti, šut i otpad od srušenog hotela Fjord već drugu sezonu dočekuje turiste u Kotoru a opština gubi značajni dio prihoda od naknade za iskorišćavanje kulturnih dobara od strane turističkih autobusa jer se ne može naplaćivati. Isti je slučaj i sa naplatom komunalnih taksi, građani ne mogu aplicirati za postavljanje privremenih objekata jer Plan nije usvojen, a Kotoranima i njihovim gostima prijeti da u potpunosti ostanu bez kulturnih manifestacija ovog ljeta”, naglašavju iz kotorske URE.
Oni poslije kolegijuma navode procjenu da se politička situacija u Kotoru “neće razriješiti ni u narednih mjesec dana, a možda ni duže, a želja im je” kako kažu “bila da se na kolegijumu od strane svih političkih aktera shvati ozbiljnost problema i nađe način sazivanja hitne sjednice SO Kotor i ublaže posljedice koje trpe građani ali razumijevanja za tim nije bilo”.
“Skupština je trebalo hitno da održi sjednicu na kojoj bi se našle sljedeće tačke dnevnog reda: Donošenje Odluke o imenovanju lica za deponovanje potpisa kod poslovne banke; Donošenje Plana privremenih objekata; Donošenje Odluke o izmjeni odluke o ekonomskom iskorišćavanju kulturnih dobara; Donošenje Odluke o komunalnim taksama; Donošenje Odluke o privremenoj deponiji građevinskog otpada; Donošenje Programa kulturnih manifestacija i Donošenje budžeta za 2019.”, saopšteno je iz kotorske URE.
„Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor u utorak je u svojim prostorijama organizovalo svečanost povodom 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore.
U svom skromnom domu Udruženje boraca NOR-a i antifašista Kotor okupio je veliki broj svojih članova, simpatizera i prijatelja.
Prostorije ovog društva su bile male da prime sve prijatelje koji su došli da se pridruže proslavi Dana nezavisnosti. Iz prepune prostorije čula se i predivna pjesma koju je poveo na gitari kantautor Marinko Pavićević, zatim se Miško Prelević nadovezao svojim rodoljubivim pjesmama.
Prisutnima se obratio predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo Bećir.
“Zahvaljujem Vam se na Vašem odazivu na ovoj svečanosti upriličenoj povodom 21 maja Dana nezavisnosti Crne Gore.Na referendumu održanom 21. maja 2006.godine, voljom građana Crne Gore obnovili smo nezavisnost Crne Gore, jedne od najstarijih evropskih država. Bio je to iskorak krupne i dalekosežne važnosti kojim je otvorena nova stranica istorije Crne Gore.U period od tada do danas, 13 punih godina, nezavisna Crna Gora uspostavlja dobro susjedske odnose, razvija procese demokratizacije, uspostavlja odnose sa važnim činiocima međunarodnih odnosa koji našu zemlju doživljavaju kao factor mira, stabilnosti I saradnje u region. Članica smo NATO-a, sveobuhvatnim reformama savladavamo prepreke nap utu da postanemo članica Evropske unije.Sa željom da nam vječno traje naša Crna Gora, srećan nam 21 maj Dan nezavisnosti Crne Gore.”- kazao je Bećir.
Građanska inicijativa za očuvanje bolnice Meljine pokrenula je peticiju kojom se traži vanredno zasijedanje lokalnog parlamenta, gdje bi se usvojio zaključak da OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.
Kako se navodi u saopštenju Građanske inicijative o očuvanju bolnice Meljine, peticija se podnosi Skupštini opštine za vanredno zasijedanje, s obzirom da je stanje u bolnici alarmantno.
“Bolnica je usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe, ostala bez finansijskih sredstava za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, pa tako imamo situaciju da baro-komora već ne radi zbog nedostatka kiseonika, zaposlenima kasne plate dva mjeseca, nedostaje sanitetskog materijala itd”, objašnjavaju inicijatori peticije dodajući da se liste za potpise nalaze na nekoliko mjesta u gradu – kafebar “Lokanda” i knjižara “So” u centru grada, kao i kafebar pored knjižare “Dambo” na Toploj.
Tekst peticije prenosimo u cijelosti.
U skladu sa članom 160. Zakona o lokalnoj samoupravi i čl.br.111 Statuta Opštine Herceg Novi , mi dolje potpisani punoljetni građani (broj građana) pokrećemo
GRAĐANSKU I N I C I J A T I V U
ZA OPŠTU BOLNICU, MELJINE
Predlažemo da: OPŠTA BOLNICA MELJINE BUDE ZADRŽANA KAO MEDICINSKA USTANOVA I UĐE U SISTEM JAVNOG ZDRAVSTVA CRNE GORE.
Obrazloženje
Opis problema: Bolnica Meljine postoji u Herceg Novom više od 100 godina; iako je od početka bila vojna medicinska ustanova, građani Herceg Novog i Boke Kotorske su hospitalizovani u njoj, a posebno je to intenzivirano posljednjih 40-ak godina; stanovnici Herceg Novog su godinama odvajali samodoprinos (od ličnih zarada) za dogradnju medinskih objekata unutar ovog kompleksa; od 2003. godine unutar bolnice postoji opremljeno porodilište, koje je proradilo nakon 40 godina; stanovnicima Herceg Novog su previše udaljene druge bolnice, Risan, Kotor, Nikšić, Podgorica, što je naročito važno u slučaju hitnih intervencija, a posebno je značajno u vrijeme ljetnje turističke sezone, kada je broj stanovnika i turisti uvećan dva do tri puta na području Herceg Novog a saobraćajne veze sa drugim destinacijama veoma otežane pa je i visok rizik po zdravlje oboljelih ili unesrećenih u raznim udesima, koji su česti tokom ljeta.
Način identifikovanja problema: bolnica je ostala bez finansijskih sredstava usljed blokade računa „Atlasmont“ grupe. za isplatu plata, nabavku ljekova, nabavku opreme, nabavku hrane za bolesnike, i dr.
Broj građana direktno ili indirektno pogođenih određenim problemom: 30.000
Dužina trajanja problema: 5 godina
Uzrok: privatizacija kompleksa bolnice i blokada računa za crpljenje finansijskih sredstava za isplatu plata i nabavku medicinske i nemedicinske opreme.
Naučnici vjeruju da bi uslijed globalnog zatopljenja, odnosno zbog ubrzanog otapanja leda na Grenlandu i Antarktici razina mora mogla porasti i dvostruko više nego što se dosad pretpostavljalo, piše BBC.
Dosad se vjerovalo da bi do 2100. razina mora mogla porasti za nešto manje od jednog metra, no po najnovijoj studiji stvarna razina porasta mogla bi biti i dvostruko veća, što bi moglo rezultirati raseljavanjem stotina milona ljudi, kažu autori studije.
Ne smanji li se emisija stakleničkih plinova, po najnovijoj će procjeni do 2100. godine razina svjetskih mora vrlo vjerojatno porasti za 62 do 238 centimetara.
To bi se dogodilo u slučaju najgoreg scenarija – porasta temperature za 5 celzijevih stupnjeva. Ovakav bi scenarij, odnosno porast razine mora za oko dva metra imao katastrofalne posljedice.
Izračunali su da bi u tom slučaju nestalo oko 1,79 milijuna četvornih kilometara nastanjive površine planeta, što je jednako veličini Libije. Veći dio toga područja nalazio bi se u područjima od iznimnog značaja za uzgoj hrane, poput, primjerice delte Nila, a ugroženi bi bili i veliki obalni gradovi, među kojima London, New York i Šangaj.
– Da biste shvatili o čemu govorim usporedit ću to sa sirijskom izbjegličkom krizom koja je rezultirala dolaskom oko milijun izbjeglica u Europu, a to je oko 200 puta manje od broja ljudi koji bi bili raseljeni kada bi razina mora i oceana porasla za dva metra, pojasnio je Bamber.
Autori studije ističu kako još uvijek ima vremena da se izbjegne ovakav zastrašujući scenarij, osobito ako se u narednim desetljećima znatno smanji emisija stakleničkih plinova. Kažu i da vjerojatnost za najgori scenarij iznosi oko pet posto.
– Kad bih vam rekao da postoji pet posto izgleda da vas pregazi auto kada prelazite cestu, ne biste joj ni prišli. Čak i vjerojatnost od jedan posto znači da bi se poplava koja se događa samo jednom u stotinu godina mogla ipak dogoditi za vašeg života. Bilo kako bilo, vjerojatnost od pet posto predstavlja ozbiljan rizik za naš planet, kazao je Bamber.
