U Tivat uplovila najveća privatna jahta na svijetu „Azzam“

Azzam u Tivtu

Najveća privatna jahta na svijetu – 180 metara dugi „Azzam“ („Odlučni“ u prevodu sa arapskog), uplovila je jutros u marinu Porto Montenegro u Tivtu.

Jahta koja priopada predsjedniku Ujedinjenih Arapskih Emierata, šeiku Kalifi bin Zajedu Al Nahijanu, vezala se na mulu 5 tivatske marine, na mjestu koje je sposobno da primi brodove dužine do čak 250 metara. „Azzam“ je na mulu 5 van domašaja šetača kroz marinu Porto Montenegrio i fotografa, pa njegova posada i putnici uživaju u potpunojn diskreciji.

„Azzam“ je po specijalnoj narudžbi sagrađen 2013. u čuvenom njemačkom bropdogradilištu Lurssen  a gradnja te jahte koštala je poko 610 miliona dolara. Brod dug 180 i širok skoro 21 metar, ima 13.136 bruto-tona i veličine je osrednjeg kruzera. Za tako veliko plovilo „Azzam“ ima neuobičajeno mali gaz od samo 4,3 metra, što mu u kombinaciji sa specifičnom, vitkom formom trupa i sa izuzetno jakim pogonskim sistemom ukupne snage skoro 94.000 konja, omogućava postizanje za jednu jahtu, vrtoglavo visoke maksimalne brzine od čak 31,5 čvorova. Ovaj čelično-aluminijumski brod pokreću dva dizel motora MTU i dvije plinske turbive General Electric LM 2500, a brod nema klasične propelere, već mu je pogon izveden preko četiri tzv. vodomlazna propulzora.

Azzam

„Azzam“ pored ostalih luksuznih sadržaja, ima dva  bazena, dva helipada, bioskop, disko, najveću dvoranu za ručavanje i svečanosti na jednoj jahti dimenzija 29 sa 18 metara…

Ovaj ultraluskuzni brod na sebi nosi i mini podmornicu, sve staklene površine na „Azzamu“ napravljene su od neprobojnog stakla, apartman vlasnika je i dodatno oklopljen panelima balističke zaštite od kevlara, a jahta čak ima i visoko povjerljivio sistem za sopstvenu odbranu od eventualnog napada protivbrodskim raketama.

„Azzam“ prima 36 putnika o kojima brine 60 članova posade jahte.

Filmske priče sa američkih i jugoslovenskih drumova na programu MORŽ-a

0

Tema filmskog programa drugog izdanja hercegnovskog festivala nezavisne umjetnosti MORŽ je road-movie ili drumski film. U saradnji sa Crnogorskom kinotekom odabrani su filmovi “Zarobljeno vreme”, režisera Milana Nikodijevića, zatim “Telma i Luiz” Ridlija Skota i jedan od najboljih filmova Džima Džarmuša – “Čudnije od raja” (Stranger than Paradise). Projekcija svih filmova je od u 21 sat u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta.

Fimski program u petak 21. juna otvara nostalgični dokumentarac o zagubljenom vremenu i ikoni urbanog i rock and roll svijeta, Petru Peci Popoviću. “Zarobljeno vreme” putuje od Vardara do Triglava, a početak i kraj putovanja su u Beogradu. Popović je jedan od prvih i najuticajnijih rock novinara u tadašnjoj Jugoslaviji, riječ je o čovjeku koji je prepoznao mnoge poznate muzičare, kasnije izrasle u vrhunske umjetnike sjajnih karijera,  veliki dio njih se prikazuje u filmu. Peca je pripadnik prve generacije rock novinara u Jugoslaviji promovišući taj žanr i kreirajući ukus mladih u tadašnjoj velikoj državi, na čemu su mu mnogi i danas zahvalni.

„Dobro je što je nešto od zajedničkog odrastanja, od ljubavi i dobrote iz zemlje u kojoj smo rođeni i živjeli, gospodin Nikodijević uspio da prikaže ovim filmom. Radeći što smo radili pripadali smo budućnosti, koja je nekad obećavala više od ove sada, što je, nadam se, predstavljeno u dokumentarcu“, rekao je Peca Popović novinarima nakon premijere filma 2017. godine.

Drugo veče, u subotu 22. juna, na programu je film “Thelma & Louise” reditelja Ridlija Sota, jedan je od najslavnijih naslova sa početka devedesetih godina prošlog vijeka i smatra se još uvijek najboljim primjerom obrađivanja ozbiljnih tema naizgled trivijalnim filmskim jezikom. Žanrovski, ovo je kombinacija avanturističkog drumskog filma i trilera osvete, ali je u svojoj suštini himna ženske samostalnosti i međusobnog pomaganja. Glavne uloge su maestralnoodradile Đina Dejvis i Suzan Sarandon koje su bile obje nominovane za Oskara za glavnu žensku ulogu i ovo kultno ostvarenje Ridlija Skota po mnogo čemu predstavlja kinematografsku i kulturnu prekretnicu. 

Filmski program na MORŽu u nedjelju veče, 23. juna, zatvara film iz 1984. godine “Čudnije od raja”, jedan od najcenjenijih Džarmušovih ostvarenja koje je osvojilo “Zlatnu kameru” u Kanu, a tek sljedeće 1985. godine, jer Džarmuš pripada onom krugu američkih niskobudžetnih autora koji su tek poslije uspjeha u Evropi bili priznati u otadžbini, američko “Nacionalno udruženje filmskih kritičara” proglasilo je “Čudnije od raja” najboljim filmom godine. Žanrovski to je hibrid crne komedije i drumskog filma kroz koji se provlači suptilna kritika američkog društva i kroz naizgled jednostavnu priču o mladiću koji životari u Njujorku, kao i većina ljudi s kojima se susreće. To se mijenja posjetom rođake iz Mađarske. Tipično Dažrmušpvski film se bavi nekom drugom slikom Amerike i rezigniranim svijetom mladih savremenih Amerikanaca. U glavnim ulogama su slikar i muzičar Džon Luri (John Luri) koji je i co-editor filam i autor soundtracka, glumac i bivši bubnjar Sonic Youtha Ričard Edson (Richard Edson) i mađarska glumica Ester Balint (Eszter Balint).

Podsjetimo da MORŽ festival traje od 21. do 23. juna i da će u muzičkom programu nastupiti Baobab, Frank Magnolia i Tomislav Gracin. Svi programi MORŽa održaće se u Amfiteatru Hercegnovskog pozorišta. Po konceptu iniciranom prošle godine i na drugom izdanju MORŽa sve festivalske večeri počeće filmskom projekcijom, a tokom festivala publika će imati priliku da vidi izložbu rado nekih od najzanimljivijih ilustratora mlađe generacije koji žive i rade na prostoru nekadašnje Jugoslavije. U narednim danima MORŽ će objaviti i sva imena vizuelnih umjetnika čiji će radovi biti dio postavke koja će biti izložena na javnom prostoru u blizini Amfiteatra Hercegnovskog pozorišta. Autor vizuelnog identiteta festivala je mladi crnogorski ilustrator, Vuk Bojanić.

Organizatori MORŽa su NVO Alternaut odnosno portal Herceg Novi Cool, u saradnji sa Sekretarijatom za kulturu Opštine Herceg Novi, JUK Herceg festom, Crnogorskom kinotekom i kafeom Kino.

GPD Tivat proslavilo 110 godina postojanja – više od tradicije (foto video)

0

Cijelodnevnim muzičkim programom i koncertom nazvanim „Veliki šušur“ Glazbeno prosvjetno društvo Tivat (GPD)  proslavilo je 110-tu godišnjicu postojanja u subotu na gradskoj rivi Pine u Tivtu, čime je i zvanično otvorena turistička sezona.

U programu je učestvovativovalo više od 350 muzilčara iz 11 orkestara, Crna Gora, BiH, Albanija, Hrvatska, a u pred programu su nastupile klape Jadran, Bellezza i Maris.

Učesnici su velikim defileom ulicama grada iz tri smjera stigli na gradsku rivi Pine, gdje su zajednički nastupili.

Svi učesnici, njih preko 350 pod dirigentskom palicom prof. Nevile Klakor izveli su marševe „Splitske kale“ i „Dalmatinska koračnica“ koji su oduševili brojnu publiku.

Osim domaćina Glazbeno prosvjetnog društva Tivat nastupile su Gradske muzike iz Skadra i Elbasana (Albanija), Gradska muzika iz Trebižat (BiH), Gradska glazba iz Metkovića (Hrvatska), crnogorske Gradske muzike iz Kotora, Budve, Herceg Novog i mjesna muzika Đenovići, i dva dječija orkestra Muzičke škole Tivat.

Brojne učesnike i posjetioce u ime domaćina, slavljenika, pozdravio je predsjednik GPD Tivat Boris Lanceroti koji je istakao da je ovo najmasovnija proslava koju je Društvo organizovalo od svog postojanja, i zato je koncert simbolično nazvan „Veliki šušur“.

„11 orkestara je stiglo na Pine iz tri pravca. Nastupe orkestara smo  podjelili smo na dvije bine, a scena je simbolična  i u pozadini  je Školski brod Jadran, kome je 1933. na mulu 1, kad je prvi put uplovio u Tivat, GPD Tivat održalo koncert. To je jedna simbioza. Mi smo ispraćali i dočekivali Jadran – kazao je Boris Lanceroti.

On je najavio da će GPD Tivat u novembru održati koncert i  prezentaciju Društva kroz priču i izložbu fotografija koja govori o istoriji i 110 godina kontinuiteta.

„Ovo je najlepši uvod u turističku sezonu. GPD je sinonim za trajanje, identitet, zaštitu nematerijalne kulturne baštine. To nije samo duvački orkestar, ono je mnogo više od toga“ poručila je Dubravka Nikčevic, sekretarka Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti Opštine Tivat.

U nastavku večeri smjenjivali su se orkestri koji su održali mini koncerte a na kraju je nastupilo GPD Tivat.

Proslavu pod pokroviteljstvom Opštine Tivat pomogla je TO Tivat i brojni sponzori.

Više fotografija na našoj facebook strani.

„Kreativna Crna Gora“: Izradom drvenih barki afirmišu nematerijalnu baštinu

Program „Kreativna Crna Gora“, koji je pokrenulo Ministarstvo kulture, ove je godine dao prve rezultate. Na prvom konkursu u okviru navedenog programa, kojim će biti uspostavljen crnogorski kulturni proizvod, kao plod saradnje kreativnog sektora i preduzetničko – proizvodnog, podržano je ukupno 11 autora. U pitanju je 10 projekata i proizvoda, te jedna naučna studija.

Obezbjeđivanjem osnovnih uslova i sredstava za rad – prostora, opreme, promocije i sl. sa sigurnošću možemo reći da je Ministarstvo zajedno sa autorima, uspješno pokrenulo 10 novih biznisa u kulturi, čime želimo motivisati i druge umjetnike da se na pred stojeće konkurse prijave sa svojim inicijativma i idejama.

Imajući u vidu značaj programa „Kreativna Crna Gora“, prevashodno u pogledu afirmacije autora i značaja njihovih projekata za stvaranje crnogorskog kulturnog proizvoda, Ministarstvo kulture nastojaće da javnosti predstavi svakog od njih, uz projekte čiji su autori.

Autor jedne od 11 ideja podržanih putem konkursa „Kreativna Crna Gora“ je Vitomir Vujović iz Prčanja – Kotor. U pitanju je projekat „Plaforma“, u okviru kojeg Vujović u svojoj radionici izrađuje drvene barke – koje su dio nematerijalne baštine Crne Gore.

Rezultat njegovog rada već je vidljiv, a cilj podrške kroz program „Kreativna Crna Gora“ je da njegove drvene barke nađu put do tržišta.

Drvena barka Vitomir Vujović foto Boka News

Vitomir Vujović objašnjava kako proces izrade drvenih barki, prije svega, predstavlja kompleksan posao.

Drvena barka je jako komplikovan sklop i ima mnogo elemenata. I ako vi ne možete da vidite, odnosno da imate sliku kako će ta barka izgledati prije nego što počnete da je crtate, teško je napraviti nešto da valja. Postupak izrade je zanimljiv, a sve zavisi od komplikovanosti same forme, jer postoje softverska ograničenja – na računaru možete nacrtati svaku liniju, ali pitanje je da li je vi u prirodi možete saviti na taj način – kazao je Vujović.

On ističe kako se izradi barki posvetio iz ljubavi, te da će mu podrška putem programa „Kreativna Crna Gora“ značiti mnogo u cilju daljeg unaprijeđenja proizvodnje.

Šibenska tvrđava Svetog Nikole nakon dvije godine obnove otvorena za javnost

0
Sveti Nikola Šibenik – foto Sibenik IN

Šibenska Tvrđava Svetog Nikole, koja je uvrštena na UNESCO-ov popis materijalne kulturne baštine, otvorena je u subotu nakon što je dvije godine bila zatvorena zbog radova na sanaciji, a otvorenju je prisustvovala i ministrica kultura Nine Obuljen Koržinek.

U protekle tri godine u obnovu tvrđave uloženo je oko 5 milona kuna, od čega 4 miliona iz proračuna Šibensko-kninske županije dok je ostatak financiralo Ministarstvo kulture.

Provedeni su radovi na čišćenju objekta i nužnoj sanaciji radi sigurnosti posjetitelja. Sanirano je brodsko pristanište i rampa na glavnom ulazu, postavljene sigurnosne ograde, odvezen nagomilani otpad te je omogućen siguran i organiziran pristup lokalitetu.

“Kad stavljamo ovakve projekte i prostore u funkciju, često govorimo o turistima i posjetiteljima. Ali zapravo je najvažnije ono što ta baština znači na nas, za građane, koji će dolaziti posjećivati ovakve spomenike. Jer svjedočeći tu ljubav prema svojoj baštini, svjedočimo ljubav prema svojoj domovini i unosimo taj tako potreban optimizam”, izjavila je na otvaranju ministrica Obuljen Koržinek.

Zahvalila se svim dionicima projekta revitalizacije tvrđave sv. Nikole, koji su “imali hrabrost i viziju” obnoviti tvrđave sv. Mihovil, Barone i sv. Nikola, a uskoro i sv. Ivana. Šibenik je peti grad na svijetu koji ima dva lokaliteta upisana na UNESCO-ov popis materijalne kulturne baštine – tvrđavu sv. Nikole i katedralu sv. Jakova.

Sveti Nikola Šibenik foto Hina

“Povezanost prirodne i kulturne baštine je nedjeljiva, pogotovo na lokalitetima poput tvrđave sv. Nikole. Nećemo pogriješiti kad kažemo da je Šibenik onaj grad koji cijeloj Hrvatskoj pokazuje i potvrđuje kako se stavljanjem u funkciju, obnovom i održivim upravljanjem kulturnim i prirodnim dobrima može postići transformacija jednom grada. Mi pred svojim očima, u kratkom razdoblju, vidimo na koji način je Šibenik započeo s tom transformacijom i kako se to dalje nastavlja”, rekla je ministrica.

Tvrđava sv. Nikole predstavlja primjer venecijanskog obrambenog sustava iz 16. i 17. stoljeća.

“To svjedoči transnacionalnoj važnosti ovog, u to vrijeme inovativnog modela vojne arhitekture, koji pokazuje sva dostignuća iz toga vremena, i u projektiranju i u građenju fortifikacijskih obrambenih sustava u vrijeme renesanse. I zapravo, istovremeno svjedoči o tim vrhuncima onodobne tehničke i logističke spremnosti te borbene strategije. Sigurna sam da će obnovom samo tvrđave sve te karakteristike i specifičnosti biti na pravi način prezentirane široj javnosti”. naglasila je   Obuljen Koržinek.

Svečanosti su prisustvovali su i Anita Babačić Ajduk, ravnateljica Javne ustanove Priroda Šibensko-kninske županije, Goran Pauk, župan Šibensko-kninske županije, Igor Kreitmeyer, pomoćnik ministra za zaštitu prirode te Željko Burić, gradonačelnik Šibenika.

HTP Primorje: Skandalozno i nedopustivo da se ovakvi radovi obavljaju sada…

1
Tivat – radovi na čišćenju mulja i nanosa pijeska

Iako je gradonačelnik Tivta dr Sinisa Kusovac juče na konferenciji za novinare kazao da se radovi na čišćenju mulja i nanosa pijeska iz podmorja gradske marine Kalimanj trenutno ne vrše u očekivanju dobijanja formalne dozvole Agencije za zastitu prirode, snimci nastali juče i danas demantuju gradonačelnika.

Plovni bager tivatske firme “Iva-put” koju je za taj 200.000 eura vrijedan posao još u aprilu angažovala Opština Tivat, u Kalimanju usisava naslage mulja zagađene fekalijama, uljima i masnoćama i taj materijal neprerađen, plutajućim cjevovodom odvodi na nekoliko stotina metara od obale kod rta Pakovo i prosipa u more.

Zbog nesnosnog smrada koji se jutros širio ovim dijelom akvatorijuma Tivatskog zaliva i mrlja od prljavštine koja je plutala morem, reagovali su iz hotela “Palma” čija je plaža najbliza poziciji na kojoj se u more ispumpava materijal bagerisan sa dna Kalimanja.

Tivat – radovi na čišćenju mulja i nanosa pijeska

Kako su nam iz HTP “Primorje hotels & restaurants” kome pripada hotel “Palma” rekli, prosto je skandalozno i nedopustivo da se ovakvi radovi obavljaju sada, u vrijeme početka špica ljetnje sezone, kada je grad pun turista, a plaže kupača.

Oni su tražili da se sporni radovi u Kalimanju pod hitno zaustave.

Tivatska URA: Grad nikad nespremniji ušao u sezonu…

1
Plaža Belani Tivat radovi na plaži u sezoni

Po zvaničnim podacima Tivat koji ove godine do sada broji najveći broj gostiju, je u potpunom haosu i nespremno je dočekao prvi veći talas gostiju, saopštili su danas iz Građanskog pokreta URA u Tivtu.

“Ovakvu tromu i neefikasnu lokalnu upravu Tivat ne pamti u svojoj istoriji a kao najodgovornije lice ističemo aktuelnog predsjednika Opštine Sinišu Kusovca. Na svakom koraku usred sezone izvode se radovi, saobraćaj je otežan, turisti se umjestu pejzaža prirode susrijeću sa slikama gradilišta i to je neprihvatljivo”, kažu oni.

Ističu da ni trotoari u gradu u vezi sa kojim su već reagovali nijesu završeni i da se ne zna kada će biti.

“Nasipa se pijesak u Donjoj Lastvi do rive, tamo gdje nikad nije bila plaza. Vlada potpuni haos u gradskoj lučici Kalimanj, u kojoj se blato sa dna prepumpava iz šupljeg u prazno, te se time narušava sigurnist plovidbe na ulazu u lučicu”, ukazuju oni.

Plaža Belani radovi usred sezone

Iz URE u Tivtu kažu i da se već godinama ne ulaže u sobraćajnu infrastrukturu na Jadranskoj magistrali, da se ne proširuju kapaciteti uprkos znatnom povećanju broja putnika koji tuda cirkulišu.

Dodaju da  ogromne gužve na Jadranskoj magustrali treba posebno očekivati u samom špicu sezone, gdje će se praviti pravi kolapsi u saobraćaju.

Osvrću se i na datu koncesiju “Pina” privatnoj kompaniji za narednih pet godina u Tivtu.

Plaža Belani radovi usred sezone

“Prihode od prirodnog dobra našeg Tivta ubiraće privatna kompanija a ne Opština i to smatramo nedopustivim i skandaloznim činom. Osuđujemo postupak “Morskog dobra” koje je odobrilo ovaj aranžman sa privatnom firmom a isto tako upravu grada pod DPS-om koja je omogućila da se ovaj gradski resurs dodijeli u private ruke, uskrativši tako gradsku kasu za sve prihode od toga osnova”, zaključuju oni.

Poziv za sudjelovanje na Festivalu mora “Rota Palagruzona 2019”

0
Poziv za sudjelovanje na Festivalu mora “Rota Palagruzona 2019”

Cijenjeni kapetani, vlasnici brodova, istraživači maritimne baštine, dragi prijatelji!

Grad Komiža Vas poziva da sudjelujete u ovogodišnjem programu Festivala mora „Rota Palagruzona“ koji će se održati u Komiži od 19. do 24. juna 2019. godine pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Cijeneći visoko Vaš doprinos oživljavanju najstarije i najduže jadranske povijesne regate od Komiže do Palagruže, pozivamo Vas s uvjerenjem da ćete i ove godine uveličati svojim sudjelovanjem ROTU PALAGRUZONU, ali i ROTU CICIBELU koja će se održati dan ranije.

Ove godine također ćemo uključiti i mlade koji će imati svoje radionice učenja mornarskih vještina, zavičajnog jezika, maritimne terminologije, školu tradicionalnog jedrenja.

Dakako održat ćemo našu tradiciju PAPINE VECERE na žalu Palagruže uz delicije koje će pripremiti naši kuhari kao i sami sudionici regate u organizaciji Udruge Palagruza iz Komiže. Na komiškoj rivi organiziramo pučku feštu NOĆ SARDELE.

Grad Komiža omogućit će svim brodovima besplatan privez u Komiškoj luci, a zainteresiranim gostima i mogućnost posjeta Palagruži. Također ćemo po potrebi subvencionirat troškove prijevoza, te osigurati smještaj i hranu.

Vaše sudjelovanje Festivalu mora s brodom koji obilježava hrvatsku maritimnu baštinu biti će od velikog značaja za promociju naših aktivnosti, te također i Vaša mogućnost za ostvarenje novih poslovnih prilika uz druženje s ostalim gostima i sponzorima Festivala mora. Prijavu za sudjelovanje na regatama potrebno je poslati na mail tonka.ivcevic@gmail.comnajkasnije do 16.lipnja 2019.godine.

Program i informacije o Festivalu mora „Rota Palagruzona dostupni su na web stranicama Grada KomižeTurističke zajednice Komiža Rota Palagruzona.

Dragi prijatelji, plovimo zajedno! Čekamo Vas 20. lipnja na komiškoj rivi.

Lazar Carević i ove godine na listi od 100 najtalentovanijih fudbalera svijeta

0
Lazar Carević

Golman mlade reprezentacije Crne Gore Lazar Carević i ove godine se našao na listi 100 najtalentovanijih igrača svijeta u izboru torinskog “Tutosporta”, koji tradicionalno dodjeljuje nagradu “Golden boy”.

U konkurenciji za 2019. su igrači rođeni 1999. godine i mlađi.

Carević (20), član Barseloninog B tima, i prethodne dvije godine je bio na ovoj listi.

Podsjetimo, kako smo izvjestili u maju 2017. pravo iz Grblja, jedan tek punoljetni momak je otišao u najuspješniji klub XXI vijeka, Barselonu! Lazar Carević je dva mjeseca poslije 18. rođendana potpisao ugovor sa velikanom svjetskog fudbala, u kojem će se  prvo kaliti u čuvenoj „La Masiji”.

Lazar Carević – players BARCAB

Nagradu “Golden boy” za 2018. osvojio je Matajs de Liht, a raniji osvajači bili su Leo Mesi, Kilijan Mbape, Pol Pogba, Rahim Sterling…

Ove godine na listi su De Liht, Žoao Feliks, Donaruma, Hadson-Odoi, Sančo, Vinisijus Žunior…

Od danas nove cijene putarine u Hrvatskoj

0
skuplja cestarina

S početkom subote odnosno točno u ponoć počela je i primjena sezonskih cijena putarina na autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) pa su za pojedine skupine vozila cijene porasle i za 10 posto.

Sezonske cijene cestarina primjenjuju se za I.A te I. i II. skupinu vozila, dok se na III. i IV. skupinu vozila poskupljenje ne primjenjuje.

Tako su, primjerice, cijena cestarine na relaciji Zagreb – Dugopolje (Split) za I. skupinu vozila odnosno osobne automobile porasle sa 181 na 200 kuna, Zagreb – Karlovac s 19 na 21 kunu, Zagreb – Rijeka sa 70 na 77 kuna, a Zagreb – Lipovac sa 128 na 141 kunu.

Iz HAC-a podsjećaju da je model sezonskih cijena cestarina jedna od prihvaćenih mjera financijskog restrukturiranja tvrtki u cestovnom sektoru, ali i da se oko 40 posto ukupnog godišnjeg prometa autocestama ostvaruje u ljetnim mjesecima. Štoviše, na pojedinim autocestama broj vozila ljeti povećava se i do tri puta u odnosu na ostalo razdoblje u godini.

Opravdavajući poskupljenje, ističu i da se u ukupnom prometu vozila najveći udio odnosi upravo na I.A, I.i II. skupinu, odnosno na motocikle, osobna vozila, osobna vozila s prikolicom i kampere.

Po nedavno iznesenim podacima, prihodi od cestarine na autocestama u nadležnosti HAC-a i ARZ-a od početka godine do 10. lipnja premašili su 1,1 milijardu kuna, što je 5,3 posto više nego u isto vrijeme lani. Autocestama je u tom razdoblju prošlo oko 22 milijuna vozila, milijun više nego u isto vrijeme lani, rekao je na ovotjednom brifingu za novinare predsjednik Uprave HAC-a Boris Huzjan.

Uprava HAC-a, inače, ove godine očekuje petpostotno povećanje prometa u odnosu na lanjsku sezonu.