Srbija i Crna Gora zaradile su u 2018. godini tačno 77,634,883 eura od preleta civilnih letjelica iznad njihovih teritorija, navodi se u izvještaju o funkcionisanju Route Charging sistema kojim rukovodi EUROCONTROL CRCO (Central Route Charges Office) kancelarija.
Kontrola letenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) zaradile su neznatno manje od Hrvatske kojoj je na račun leglo 88,774,191 eura, više od Sjeverne Makedonije koja je inkasirala 16,977,183 eura, Slovenije kojoj je pripalo 34,821,892 eura i Bosne i Hercegovine koja je “zaradila” 34,821,892 eura.
Sistem objedinjene naplate i redistribucije zarade od preleta civilnih letova centralizovan je na evropskom nivou i u 2018. godini sve države članice EUROCONTROL-a ukupno su “zaradile” osam milijardi eura (8,090,268,534), javlja portal Tango six.
Budući da civilni vazdušni saobraćaj ne poznaje granice, preleti, odnosno usluge kontrole letenja, iznad Evrope (što logično uključuje i države koje nijesu članice Evropske Unije) naplaćuju se avio-kompanijama centralizovano od strane EUROCONTROL.
Evropski trend rasta naplaćenih sredstava stabilno raste oko jedan procenat godišnje u prethodne tri godine.
Iznad Srbije i Crne Gore u 2018. godini bilo je ukupno 614,556 preleta i 88,791 poletanja i sletanja sa i na njihove aerodorome. Ove teritorije u obračunskom “vršnom satu” u prethodnoj godini prelijetalo je 3,069 letjelica.
Interesantna statistika za 2018. godinu je i procentualna zastupljenost tipova civilnih putničkih aviona iznad navedenih teritorija.
Najčešći tip aviona koji je prelijetao Srbiju i Crnu Goru je Airbus u svojim najzastupljenijim varijantama.
Kad je riječ o procentualnoj raspodjeli sabraćaja na aerodromima Srbije i Crne Gore šampion je i dalje Beograd sa 69 odsto ostvarenog sabraćaja, Podgorica sa 15 odsto, Tivat 13, i Niš tri odsto.
Montenegro Airlines (MA) uveo je redovnu liniju i za Hanover. Na relaciji Tivat-Hanover-Tivat MA će letjeti od 5. maja do 24. oktobra.
“Time je još jedan evropski grad dodat u ljetnju ponudu destinacija ka kojima će ove sezone saobraćati”, navodi se u saopštenju.
MA će ka Hanoveru letjeti iz Tivta dva puta sedmično i to četvrtkom i nedjeljom sve do 24. oktobra. Nacionlani avio-prevoznik podsjeća da je Hanover pored Frankfurta, Diseldorfa, Lajpciga i Minhena peta destinacija u Njemačkoj ka kojoj saobraća.
“Njemačko tržište je jedno od najvećih emitivnih tržišta sa preko 60 miliona turista godišnje i za Crnu Goru je značajno kada je u pitanju turizam. Kako je u posljednjih nekoliko godina MA intenzivno i kontinuirano radio na razvijanju avio-linija ka Njemačkoj može se bez ustručavanja reći da je nacionalni avio-prevoznik i generator povratka njemačkih turista u našu zemlju”, ističi iz MA.
foto Aerodromi CG
Podsjećaju da su tokom rekordne 2018. godine ka i iz te zemlje prevezli ukupno 54.161 putnika, imali 665 letova do/iz Frankfurta, Diseldorfa, Lajpciga i Minhena što je 73,46 odsto više u odnosu na 2017. godinu. Kako dodaju, ostvareno je 238 više letova u poređenju sa 2017. godinom, što je povećanje od 55,74 odsto.
“Dodavanje petog odredišta ka njemačkom tržištu, odnosno otvaranje linije Tivat-Hanover-Tivat u periodu od 5. maja do 24. oktobra, govori o činjenici da su u MA veoma svjesni značaja uspostavljanja dobre avionske veze ka tom tržištu, a što će svakako uticati kako na rast broja prevezenih putnika tako i na rast broja turista iz ove evropske zemlje”, navodi se u saopštenju.
MA će ove sezone povezati Crnu Goru sa preko 30 destinacija u 15 država Evrope.
Velikom izložbom dvadeset poznatih slikara iz zemlje i svijeta, 10. aprila u galeriji hotela Adria u Budvi, otvorena je ovogodišnja likovna sezona.
U organizaciji Nip Art Press iz Budve, ljubitelji umjetnosti i brojni gosti, biće u prilici da vide djela poznatih majstora slikarstva, kao što su: Flip Janković, Vojo Tatar, Cvetko Latinović, Miki Radulović, Slobodan Slovinić, Nikica Raičević, Mišo Vemić, Ljubo Brajović iz Crne Gore, Jelena Šalinić, Aleksandar Cvetković, Danica Basta i Katarina Đorđević iz Srije.
Na zajedničkoj izložbi, naći će se i djela: Goca Božurskog, Nataše Petejčuk i Aleksandar Fileva iz Makedonije, Mirjane Savove iz Bugarske, Ksenije Abakumove iz Rusije, Dijane Rsdokije iz Litvanije, Jelena Glogovac iz Republike Srpske i Željana Pavića iz Hrvatske, sapštio je rukovodilac galerije, novinar i publicista Ranko Pavićević.
Veliku izložbu slika u galeriji hotela ADRIA u Budvi, otvorio je, potpredsjednik Opštine Budva Vladimir Bulatović, a otvorena je do 10. maja, saopšteno je od strane organizatora, budvanskog ART PRESS-a.
Nova knjiga Miraša Martinovića, Sveska od maslina lišća, nedavno objavljena u izdanju Nevladinog udruženja Živo nasljeđe iz Herceg Novog, drugačija je od svih knjiga ovog pisaca.
Radi se o ličnoj knjizi, nekoj vrsti intimnog bervijara, sa neobičnim odrednicima i toponimima koji čine autentičnu geografiju, omeđenu mitskim obzorjima, lični glas iz dubina pjesnikogovog bića. A lični glasovi su najautentičniji, smatra Martinović:
– U njoj je ono što sam u jednom vremnu sanjao i što mi se događalo u stvarnosti. Zagovrnik sam one Darelove teorije po kojoj: Postoje izuzetni trenuci u vremenu, kao što postoje izuzetna mjesta u prostoru, a postoje i izuzetne i izuzete osobe među ljudima, one koje vam dođu i koje vam svijetle na putu koji se nije mogao ostvariti bez njih. Koje vam daruju svjetlost, iskonske glasove, koje vam otkriju začarane riječi. Bez tih osoba, takvih trenutaka i svjetlosti, ne bi bilo ove knjige. To jeste hronika jedne ljubavi, jedne zime i velike samoće, metafizike, svakidašnjice, patnje, gubitka, nade…I vjere da je sve lijepo na ovom svijetu dok takve osobe postoje u njemu. Svakidašnjica dignuta do metafizičke ravni, trenuci koji su vrhunili svjetlošću i svtošću, tražeći da postanu riječ. Knjiga ljubavi i knjiga o ljubavi, o ženi i riječi. Moja je najličnija knjiga. Pravljena od imaginacije, nestalih gradova, nevidljivih, no stavrnih, uporedni hod kroz istoriju i svakidašnjicu… Postigao jednostavnost kojoj sam težio i sanjao. Ličnost koja je donijela knjigu, hoda gradovima ove zemlje, a sa knjigom i gradovima koji su nedodiriljivi, pa tako vječno postojani, kaže u izjavi za medije Miraš Martinović.
Martinovićevi pjesnički zapisi Sveska od maslinina lišća nijesu samo ulje iscijeđene masline pjesništva, već i oni plodovi što svoju umjetničku vrijednost života žive i nakon života. U njima nije najvažnija misaona poenta besmrtnosti, već put do nje, umjetnička izvedba različitosti istorijskih epoha i vladavina One, zbog koje se ratovi vodiše, glave gubiše, nestajaše gradovi i civilizacije, napisala je u pogovoru ovoj knjizi Zorica Joksimović..
Plaketa grada Vodica za iznimnu hrabrost ove je godine dodijeljena Toniju Zankiju, 42-godišnjem profesionalnom ribaru, koji je u Vodice s otoka Visa doselio prije četiri godine, a u neverama i pomorskim nesrećama već je spasio pet ljudskih života! Među njima i život svog sugrađanina Marka Huljeva Baće, 39-godišnjeg skipera, koji ga je zbog nesebičnosti i požrtvovnosti i nominirao za jedno od najuglednijih priznanja grada Vodica.
Od te dramatične listopadske noći prošle godine, Tonija i Marka veže iskreno i neraskidivo prijateljstvo, kakvo se samo rađa u trenucima u kojima život visi o koncu. A Marko je tog 17. listopada, u moru nedaleko otoka Babuljka, zaista gledao smrti u oči. I danas, kad se sjeti te noći, navru mu emocije i naježi mu se koža na rukama.
Opržilo me po licu
– Jako volim ići u lignjolov. To je vode nama svima koji imamo svoj brod jednostavno u krvi, pa smo se tako dvojica prijatelja i ja dogovorili da krenemo zajedno. Već smo stavili kompletno sve stvari na brod, kad je njima uletija neki posal. Odustali su. A meni se nije dalo ostati doma. Zaželija sam se malo nekog svog mira nakon ciloga lita u kojem sam vozija turiste i dava sve od sebe da budu zadovoljni i sritni, i da se opet vrate dogodine – kazuje nam Marko.
– Tribalo mi je, šta bi se reklo, malo napunit baterije. Taj moj brod, zapravo motorna jahtica od 10 metri, bila je idealna za jednodnevne grupne izlete. I tako sam se brodom zaputija malo iza Žirja. Poznajem sve te ribare koji znaju bit na toj pošti, pa smo prvu večer zajedno lovili, vratili se u uvalu Mažurinu i lipo tote prispavali. Sutradan smo se dobro odmorili i namjeravali tu noć loviti dalje, ali kako nije bilo ulova, ja sam odlučija ići ća doma. Oni su ostali na istoj poziciji jer im je ka profesionalnim ribarima sav alat bija u moru – prisjetio se Marko, s kojim smo, baš kao i Tonijem, dogovorili susret u Vodicama.
Jedva je prošao 500-tinjak metara kad je iz unutrašnjosti jahte začuo čudan zvuk, a brod je, dodao je, počeo gubiti na brzini.
– Pušta sam ga u ler i uša u kabinu provjerit šta se događa. Odma sam ćutija da nešto daje, bija je to neobični miris, a kako sam verziran za kamione, ka profesionalni vozač prvo sam automatski pomislija na akumulator. Iša sam ugasit struju, ali kad sam otvorija poklopac, plamen je šiknija u zrak, grunila je vatra prema meni, uvatila me po jednoj strani lica i oku, i odbacila natrag. Šta je najgore – izgubija sam svijest i probudila me je strašna bol. Počela mi je goriti cipela, gaće i noga. Jedva sam išta vidija od vatre na ono jedno oko, a dim me je počeja gušiti. Pogleda sam prema vratima u plamenu. Ima sam osjećaj ka da sam u paklu. Kroz vatru sam, cili u panici, gleda u mrak. Bija sam potpuno izgubljen – svjedoči Marko.
Nisan mislija na sebe
– Od pada me je bolija i lakat. Jedva sam se diga i nekako odbaulja vanka. Gledam – gori sve oko mene. Ne znam šta ću. Ćapa sam aparat za gašenje, ali nije mi puno pomoga. Zgrabija sam onda signalne rakete i sić od jupola ne bi li kako doša do krme i počeja gasit, ali kako je motorni prostor bija u vatri, doša sam na provu. Sićam se tog osjećaja bespomoćnosti, držim rakete u jednoj ruci, a u drugoj mobitel i govorim Toniju: prijatelju, gorim, leti vamo! – govori Marko.
– Isprva je mislija da se šalim jer me nije vidija. On je bija na donjoj strani otoka, a ja na gornjoj. Međutim, shvatija je po glasu da sam u panici. Bacija je alat u more i krenija pravo prema meni. U međuvremenu je svaka sekunda bila ka godina. Ja stojim na provi, na špirunu i samo mi to još ne gori, a sve iza mene gori. Gledam kako ću skočit u more, ali gori i more u krugu 30 metara oko broda. U tim trenucima nisam zna šta bi. Cilo sam vrime drža sićeve u ruci i mislija kako mi Toni i još dva broda iza njega dolaze pomoć gasit brod. Situacija je bila strašna. Razabra sam kroz dim i vatru Tonijev brod. Najprije nije moga prići mom brodu od vatre. Ni sam ne znam kako mi je doša s leđa. Samo sam ositija da me je uvatija i povuka nazad na svoj brod. Da to nije napravija, ja bi tote, u toj panici i pokušaju spašavanja broda, sigurno izgubija glavu. Više sam mislija na brod nego na sebe. Bija je u unutrašnjosti klima-uređaj i 300-400 litara nafte. Da me je uvatila vatra, više mi ne bi bilo spasa – uvjeren je danas Baćo kojega u Vodicama svi znaju po nadimku.
Toni je njegovu verziju događaja vjerojatno čuo bezbroj puta, no i ovaj se put uživio kao da se drama netom dogodila.
Prepoznatljivim viškim vokabularom prisjetio se te vožnje prema Markovu plamtećem brodu koji je u jednom trenutku uspio i fotografirati mobitelom. U međuvremenu je, veli, nazvao i službu spašavanja na moru.
– Vo ti je krma broda, vo ti je platforma, a vode di su makine probilo je bužu, vode je eksplodira. Baćo je bi vode na provi. Kako ga škapulati, mislija sam – pokazivao je Toni fotografije jednu za drugom i nadovezao se:
– Čuja sam kako mi govori da gasim. Ma koje gašenje. Dva puta sam pokušava doć do njega, al nisam moga. Vatra gre na mene. Onda sam se zaleti u šiju jer sam bi u krmi. Ćapa sam ga i povuka na brod. Ni bilo jednostavno. Bi sam devet godin zamjenik zapovjednika za tehničke intervencije, a od malih nogu u vatrogascima. Vadi sam ljude iz auta, iz kuća, ispo vlakova… i da nisam bi u tome – ne virujem da bi ga spasija.
Ostale mi samo rakete
– I tako, ostala je glava na ramenu, a sve šta mi je ostalo od broda su rakete u ruci. A taman sam lipo počeja radit. Upozna sam ljude i ima lipu ponudu. Sad ću ih sve poslati na vožnju kod drugih. Ovog ću lita vozit turiste jednom lipom izvornom gajetom koju mi je ustupija Bernard Roca Kunjka, naš vodički ugostitelj. Velik je čovik i velik prijatelj. Zna da je to moja i egzistencija moje obitelji, supruge Antonije i dice Tonija i Karmen. Toniju se nisam moga drugačije odužit nego ga kandidirati za priznanje. Hvala ljudima u gradu Vodicama i povjerenstvu koje je uvažilo moje obrazloženje – iskreno će Baćo.
Na spomen spašenih života, Toni se tek skromno osmjehnuo. Svi bi ljudi, uvjeren je, tako reagirali da su se našli na njegovu mjestu.
– Ljudima na moru triba uvik pomoć. To bi svaki čovik na moru napravija – prostodušno će Toni.
Ova bi priča vjerojatno imala još sretniji kraj da je Huljevu osiguranje uvažilo štetu i da je mogao kupiti neki drugi brod. Ovako je ispalo da je polica bila nevažeća, odnosno da nije bila na fizičku, nego na pravnu osobu, odnosno Markovu tvrtku. U pravnom smislu stvar se čini prilično kompliciranom, a zapravo se, uvjereni su Toni i Marko, svodi na to da havariju sud smatra nedokazivom. Unatoč svjedocima, pa i policajcima na policijskom brodu koji je stigao prije potonuća Baćine jahte. Pa i unatoč jednoj Plaketi grada Vodica. No, to je već neka sasvim druga štorija.
Gosti Herceg Novog mogli bi uskoro, ako odbornici lokalnog parlamenta daju saglasnost, plaćati boravišnu taksu euro umjesto dosadašnjih 90 centi.
U obrazloženju Sekretarijata za finansije i lokalne javne prihode navedeno je da je Zakonom o boravišnoj taksi definisano da se ona utvrđuje u rasponu od deset centi do jednog eura, a da je o predlogu o povećanju cijene, uzeta je u obzir praksa susjednih primorskih opština koje su boravišnu taksu propisale u istom iznosu.
Za devet mjeseci prošle godine od boravišne takse prihodovano je oko milion i 113 hiljada eura.
Zakonom je propisano da 80 odsto sredstava ostaje opštinama, odnosno lokalnim turističkim organizacijama, a 20 odsto za finansiranje programa Nacionalne turističke organizacije.
Školski brod Mornarice Vojske Crne Gore, jedrenjak „Jadran“ zajedno sa 35 studenata i 4 profesora Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore uplovio je u nedjelju u ranim jutarnjim satima luku Tivat, čime je okončano njegovo dvonedjeljno međunarodno krstarenje do luka u Turskoj i Grčkoj.
Školsko krstarenje za studente kotorskog fakulteta pod nazivom „Plovidba 2019“ organizovano je na ruti Tivat – Instanbul – Pirej – Tivat od 22. aprila do 5. maja 2019. godine.
“Praktična obuka na ovom brodu uključivala je 35 studenata studijskih programa Nautika, Brodomašinstvo, Pomorske nauke i Pomorska elektrotehnika. Studentima je krstarenje vodama Jadranskog, Jonskog, Egejskog i Mramornog mora bilo prilika da u praksi provjere svoja teorijska znanja, steknu nove pomorske vještine i na brodu rade i daju redovne plovidbene straže na komandnom mostu i u strojarnici, uz nadzor profesora i članova posade školskog broda MVCG.”- saopšteno je sa Pomorskog fakulteta Kotor.
Jadran
“Jadran” pod komandom kapetana korvete Zorana Ivanovskog, u proteklih 14 dana preplovio je više od 1.700 nautičkih milja. Brod na kome je za ovu priliku bio ukrcan i komadant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda Veso Tomanović, je nekoliko dana proveo u turskoj lzuci Istanbul i grčkoj luci Pirej gdje su posada “Jadrana” i ukrcan studenti i profesori Pomorskog fakulteta Kotor bili u prilici da se upoznaju sa lokalnim kulturno-istorijskim spomenicima i atrakcijama, ali i da obiđu tamošnje pomorske ustanove i subjekte pomorske privrede, odnosno da u slučaju komadanta Mormaruce VCG i njegovih najbližih saradnika, posjete više ustanova i institucija turske i grčke Ratne mornarice i sa kolegama iz Turske i Grčke, razgovaraju o daljoj saradnji MVCG sa te dvije savezničke NATO mornarice.
Tokom krstarenja, a posebno posljendneg dana kada je brod iz voda Grčke plovio prema Crnoj Gori, “Jadran” su pratile nepovoljne vremenske prilike, teško more, visoki valovi i olujni vjetar. Zbog nevremena, “Jadran” nije, kako je bilo planirano, tokom povratka u Tivat svratio u Medovski zaliv u Albaniji kako bi njegova posada tamo spuštanjem vijenca u more odala počast crnogorskim dobrovoljcima iz Prvog svjetskog rata stradalim na italijanskom parobrodu “Brindizi” koji je januara 1916., naišao na minu i potonuo pred albanskom obalom. Nevrijeme je bilo toliko da je brod morao ploviti uz korišćenje posebnog jedra – tzv. olujne prečke koja znatno smanjila valjanje i posrtanje jedrnjaka na velikim valovima što su bili toliki da je u njih u nekoliko navrata zaranjala čak i ukrasna zvijezda na vrhu “Jadranovog” kosnika na pramcu broda.
Jadran
Tokom ovog krstarenja inače, na “Jadranu” su vladale znatno pooštrene mjere bezbjednosti, nakon što je prošlog mjeseca na brodu koji je trebalo da isplovi za Tursku i Grčku, u Tivtu otkriveno skoro 60 kilograma kokaina koje je “Jadranom” pokupala da švercuje organizovana kriminalna grupa koja se dovodi u vezu sa Šarićevim klanom. Stoga su na jedrenjaku tokom krstarenja ukrcani pripadnici Vojne policije I Obavještajno-bezbjedonosnog direktirata Ministartva odbrane, pomno kontrolisali situaciju na brodu i sva sa njim povezana lica, a opsežne bezbjednosne kontrole ponovile su se i jutros prilikom uplovljenja “Jadrana” u matičnu luku Tivat.
U svim vidovima registrovanog smještaja na području tivatske opštine, trenutno boravi 1.917 zvanično prijavljenih turista, što je 53 odsto bolja posjeta nego na isti dan prošle godine, saopšteno je iz Turističke organizacije Tivta.
Goste koji su stigli za uskršnje i prvomajske praznike dočekali smo raskopanih ulica, sa građevinskim radovima na izgradnji putne infrastrukture i sa rekonstrukcijom trotoara, što odaje ružnu sliku grada i ne doprinosi povećanju kvaliteta turističke ponude.
Nekoliko dana se slavilo, pa su tako i radovi stali. U širem centru Tivta sastrugan je asfalt, podiže se velika prašina, a uslijed kiša koje su uslijedile na putu su se otvorile rupe. Pritom, nema putne signalizacije sa upozorenjima o radovima…
Osim turista i mještani su izrazili nezadovoljstvo zbog radova koji su se odužili. Smatraju da se sve to moglo mnogo ranije početi i završiti prije uskršnjih i prvomajskih praznika.
Raskopane ulice u Tivtu
„Ovo predugo traje. Nisu morali strugati asfalt dok nisu završili postavljanje novih ivičnjaka za trotoare. Nemamo gdje da parkiramo auta, stanovi su nam puni prašine. Sve u svemu, ovo vam je kao da smo u Bejrut“ – kazao nam je mještanin koji je želio ostati anoniman.
Podsjetimo, iz Opštine Tivat je krajem marta saopšteno da asfaltiranje lokalnih saobraćajnica i sanacija trotoara i šetališnih staza, ukupno vrijedni 600.000 eura, a biće odrađeni na 33 lokacije. Sanacija trotoara i šetališnih staza ugovorene vrijednosti 96.000 eura trajaće 30 dana, a radove izvodi Asfalt beton gradnja iz Podgorice, saopšteno je tada iz Opštine Tivat.
Sanacija trotoarskih površina izvodi se u ulicama: Luke Tomanovića, Đačkoj, Njegoševoj, 21. novembra, II Dalmatinske, Palih Boraca i Karpoškoj.
Prvu fazu asfaltiranja lokalnih saobraćajnica, u ukupnoj površini od 33 700 m2, na 26 lokacija realizuje podgorička kompanija “Bemax“. Investicija je vrijedna 504.000 eura, a ugovoreni rok za realizaciju je 45 dana.
Druga faza asfaltiranja lokalnih saobraćajnica, vrijedna 600.000 eura, planirana je nakon turističke sezone.
Sporne pukotine na pisti tivatskog aerodroma -foto privatna arhiva
Inspekcija sigurnosti vazdušne plovidbe Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore (ACV) smatra da oštećenja na poletno-sletmoj stazi Aerodroma u Tivtu nisu takvog karaktera da bi nametala ograničaavanje ili zabranu upotrebe te vazdušne luke, jer operater, preduzeće Aerodromi Crne Gore i sama ACV preduzimeju kontinuirane mjere kako bi se taj problem ublažio i ne bi ugrozila sigurnost obavljanja vazdušnih operacija u Tivtu.
Poizilazi to iz zapisnika o izvršenom inspekcijskom pregledu koji je ACV obavila na Aerodromu Tivat 25.aprila, a u koji smo imali na uvid.
Kao što smo već objavili, isnpektor Milan Kuč, mjerenjem je utvrdio da „ne postoji značajno unapređenje dimenzija nepravilnosti u smislu progresije urušavanja asfaltnog zastora, već samo povećanje dužina nepravilknosti zbog odvaljivanja/odljepljivanja nestabilnih djelova zaptivnih fuga“. Kuč je pritom naveo da se takvo povećanje dužina nepravilnosti „neće uzimati u obzir jer je kroz metode održavanja asfaltnog zastora poletno-sletne staze,definisano uklanjanje nestabilnih zaptivnih fuga sa operativnih površina aerodroma, zbog statusa FOD“.
FOD (foreign object damage) status imaju svi strani objekti (otpaci ili slično) na pisti koji bi mogli nanijeti štetu vazduhoplovu koji slijeće ili polijeće sa te piste, pa se u njih ubrajaju i nestabilni djelovi bitumenskih zaptivki koje je Aerodrom Tivat već propisno i uklonio iz pukotina na asfaltnom zastoru.
ACV je pukotine na dijelu habajućeg asfaltnog zastora poletno-sletne staze Aerodroma Tivat evidentirala prilikom kontrole te vazdušne luke u aprilu prošle godine. Tada je konstatovano da je riječ o „nepravilnostima koje mogu direktno uticati na sigurno slijetanje vazduhoplova i njegovo manevrisanje“ po pisti aerodroma u Tivtu“, i da ih treba sanirati u što kraćem roku, ali i naglašeno da tadašnje stanje evidentiranih oštećenja „nije još uvijek alarmantno“, te da se tek ukoliko se ona prošire, „mogu predstavljati opasnost za pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze“. Građanski pokret URA koji je došao do tog zapisnika o inspekcijskoj kontroli Aerodroma Tivat iz aprila prošle godine, ovo je protumačio kao „direktno ugrožavanje bezbjednosti vazdušnog saobraćaja“ (iako je riječ o sigurnosti, a ne bezbjednosti) od strane rukovodstva ACG zbog čega su iz te partije najavili podizanje krivičnih prijava protiv direktora ACG Danila Orlandiča i direktora Aerodroma Tivat Radeta Marića. Iz GP URA poručili su da su „zabrinuti za bezbjednost i živote putnika i zaposlenih na Aerodromu Tivat” i izrazili svoje uvjerenje da je sigurnost letjenja iz te vazdušne luke dovedena u pitanje zbog oštećenja na pisti koju je od momenta kada su ona evidntirana prople godine do danas, bez i najmanheg incidenta, koristilo preko 6.000 aviona četrdesetak aviokompanija iz cijelog svijeta. ACV ni jednog trentka nije potvrdila tvrdnje URA o navodno ugroženoj sigurnosti obavljanja aviosaobraćaja u Tivtu, dok je Orlandić najavio da će zbog takvih javnih tvrdnji, ACG tužiti funkcionere URA koji su ih javno iznosili.
Iz najnovijeg inspekcijsklog zapisnika koji je ACV sačinila 25.aprila, jasno je da sigurnost letjenja na Aerodromu Tivat, uprkos postojanju određenih nepravilnosti na pisti koje nisu u skladu sa tačkom 2.8.1 Priloga 2 „Pravilnika o standarima i kriterijumima za nespetanu upotrebu operativnih površina, objekata, uređaja i opremena aerodromu“, ipak nije dovedena u pitanje.
„Inspektor za vazdušni saobraćaj je uzeo u obzor činjenice prikupljene na licu mjesta i utvrdio da se još nisu stekli uslovi za izricanje ograničenja i zabrana u skladu sa članom 158 Zakona o vazdušnom saobraćaju, zbog postojanja mitigacionih (ublažavajućih) mjera preduzetih od strane Aerodroma Crne Gore i Agencije za civilno vazduhoplovstvo, tako da će inspektor za vazdušni saobraćaj u cilju obezbjeđivanja sigurnosti vazdušnog saobraćaja, nastaviti postupanje u skladu sa članom 56 Zakona o inspekcijsom nadzoru.“- stoji u zapisniku sa najnovije kontrole Aerodroma Tivat od strane vrhovne vazduhoplovne vlasti u državi – Agencije za civilno vazduhoplovstvo.
Član 158 Zakona o vazduopnom saobraćaju inače, propsisje da „ako inspektor utvrdi da stanje operativnih površina, objekata, sredstava i opreme na aerodromu i pružanje aerodromskih usluga ograničava upotrebu aerodroma, u odnosu na klasu, grupu i kategoriju aerodroma, kategoriju i vrstu vazduhoplova i vrstu letenja, narediće da se ograniči upotreba aerodroma, u skladu sa postojećim uslovima, kao i da se korisnici aerodroma obavijeste o tome.”
Četvrtu po redu Feštu „Primavera“ će se održati tokom dva dana narednog vikenda 11. i 12. maja
Za 11. maj (subota) planirana je šetnja zaleđem Herceg Novog uz branje samoniklih biljki i demonstraciju pripremanja tradicionalnih proljetnih delicija. Destinacija je ove godine Park prirode Orjen, okolina Vrbanja, a vođstvo je ponovo povjereno Željku Starčeviću iz Agencije za zaštitu i razvoj Orjena sa kojim svake godine naučimo mnogo o bogatsvu prirode Orjena.
Primavera promoviše upotrebu lokalnog samoniklog jestivog, začinskog i ljekovitog bilja sa našeg podneblja. Donatorska trpeza, izložba rukotvorina, kreativne radionice – sastavni su dio svih fešti, a programu redovne proljećne rekreacije na otvorenom ove godine će se pridružiti Fit Woman Montenegro, organizacija koja promovise zdrav i aktivan život u zajednici. Njihovi instruktori – volonteri za zumbu i za fitnes održaće treninge u parku hotela Boka. U istom prostoru održaće se još nekoliko aktivnosti: radionice reciklaže, akcija u okviru projekta Reduce – Reuse – Recycle (Smanji – upotrebi – recikliraj) u kojoj smo se povezali sa grupom građana #OČISTI.ME i druge zabavne aktivnosti.
Tema Primavere ostaje proljeće, kao kreativna inspiracija, u rukotvorenju i gastronomiji, ali i kao pokretačka snaga ka zdravijem životu i održivom odnosu prema Prirodi.
Izložba domaćih proizvoda i rukotvorina održaće se na donjoj terasi Gradske kafane u nedjelju 12. maja od 10 – 14 sati. Očekujemo oko 30 izlagača, neki će se u Herceg Novom predstaviti prvi put. U tom intervalu biće pozvani donatori: restorani, keterinzi, profesionalci i kuvari amateri da prilože svoje delicije od proljećnog bilja na humanitarnu trpezu. Degustacija jela je uvijek atraktivna, a odvijaće se na prizemnom nivou Gradske kafane, koja je naš partner i u ovoj manifestaciji, saopštili su organizatori.
Primavera
Posjetioci će svojim donacijama doprinijeti akciji Fondacije Iva Bijelić u liječenju još jednog mladog sugrađanina Luke Miliše iz Bijele koji ima devet godina.
U sklopu pripreme Primavere planiran je set kreativnih radionica, na kojima će biti dekorisane platnene torbe – borse ili cegeri, kao bolja alternativa plastičnim kesama (flash-back akcije ‘Reci ne plastici’ koju smo sprovodili u okviru “Dana kreativnosti” prije skoro deset godina). Svaki polaznik radionice će svoju torbu moći da ponese u ovoj sezoni ‘proljeće – ljeto 2019’.
Raspored: 7. i 8. maja od 18- 20h (štampa na tekstilu) i 9. i 10. maja od 18:30h (aplikacije i vez). Radionice se održavaju u prostoru Art kvart u Institutu Igalo – II faza – južni ulaz.
Za više informacija Fb, mail info@ruke.me, a dobićete i kontakt telefone organizatora za svaku pojedinačnu aktivnost koja vas zanima.
