Knjiga pod nazivom Jezičko svjedočanstvo nestalih vremena, tj. Rječnik budvanskog narodnog jezika, autora, DRAGANA V. LIJEŠEVIĆA, diplomiranog pravnika iz Budve, koja se iz štampe pojavila prije mjesec dana u izdanju kompanije “IV COLSULTINNG” DOO BUDVA, izazvala je veliku pažnju, ne samo stručne javnosti, već i šire čitalačke publike.
Ova knjiga je nastala, dugim i ozbiljnim istraživanjem jezičkog blaga na ovom prostoru, koje vremenom nestaje, pa mi je bio cilj, da dio te bogate riznice sačuvam od zaborava, kako za sadašnje, tako i buduće generacije, kazao je za budvanski ART PRESS, njen autor Dragan V. Liješević.
Znao sam, da će knjiga pobuditi interesovanje, ali sam iznenadjen, koliko gradjana Budve, želi da ima ovaj svojevrsni rječnik u svojim domovima, kazao je Liješević, ističući, da su neki sugradjani, tražili da kupe i po desetak primjeraka, kako bi poklonili svojim rodjacima i prijateljima.
U ovoj vrijednoj knjizi pod nazivom JEZIČKO SVJEDOČANSTVO NESTALIH VREMENA, nalazi se 6.200 pojmova, arhaizama, izreka, frazema, obogaćenih citatima iz svakodnevnog života i literature.
Racenziju za ovu vrijednu knjigu, napisao je poznati mladi reditelj iz Budve BORIS LIJEŠEVIĆ, a njena promocija biće uskoro organizovana u Budvi, saopšteno je iz budvanskog ART PRESS-a.
Više od 70 neprofitnih organizacija bori se upravo sada kako bi spasili oceane našega planete, koraljne grebene i divlje životinje, ali postoji jedan zajednički nedostatak u svima njima.
“U mnogim zajednicama u kojima su neprofitne organizacije na djelu, mnogi ljudi bivaju izostavljeni i nemaju nikakve veze s time što se događa”, kaže Tre’ Packard, osnivač PangeaSeed Foundation-a. Kroz uličnu umjetnost i velike murale i grafite po gradovima Packard, PangeaSeed Foundation i rotirajući tim volonterskih umjetnika nadaju se da će to promijeniti tako što će uključiti svakoga da svjedoči njihovim porukama tijekom putovanja, šetnje do trgovine ili večere. Nazivaju ovu granu neprofitnih morskih zidina i svoju misiju: “donošenjem oceana na ulice”. Te se zidine prostiru širom svijeta, od Miamija do Australije. Svaki mural svakodnevno dopire od 100 000 do 200 000 prolaznika. S pozadinom u podvodnoj fotografiji i rezimeu koji uključuje dokumentiranje ilegalne trgovine divljim životinjama, Packard je naučio što najbolje motivira mase. “Ne želimo da se murali bave krvlju i hrabrošću. Želimo da oni budu poticajni za razmišljanje, a ne groteskni i moramo dati ljudima nadu”, kaže on.
Do sada je Sea Walls odgovoran za stvaranje 350 murala u suradnji s 300 umjetnika uključujući Tristana Eatona, ASKEW ONEa i Swoona. Svako mjesto sadrži umjetničke radove specifične za lokalne borbe koje vode vodena staništa te zajednice. Problemi mogu varirati od podučavanja lokalnih zajednica, kao što su one u Mauiju, do problema plastičnog onečišćenja i izbjeljivanja koralja na Baliju u Indoneziji. Prvi muralni projekt nastao je 2014. u Isla Mujeresu u Meksiku kako bi podučio turiste i lokalno stanovništvo o vrijednosti originalnih stanovnika tamošnjeg dijela oceana, a to su kitopsine, tuljani i mante. “Želimo potaknuti ljude da vide ove životinje u tim staništima kao ono što one i jesu, a ne kao robu ili jelo”, kaže Packard. U tom je slučaju vlada je izrazito podržavala projekt tražeći od PangeaSeeda da potakne i bolje informira zajednicu kako bi bolje zaštitila svoje morske resurse. U narednim godinama uspostavljene su bolje smjernice za ograničavanje utjecaja turizma na kitopsine. Mnoge lokalne samouprave sada su svjedočile promjenama koje se mogu dogoditi i čekaju u redu za vlastite inicijative.
Meggs.web
Svake godine Sea Walls odgovara na tri do četiri inicijative od kojih svaka traje otprilike četiri do pet dana i uključuje tim umjetnika koji stvaraju niz murala. Neprofitna organizacija organizira edukativne događaje u zajednici i vodi njihove umjetnike na ronilačke izlete kako bi svjedočili problemima. Za mnoge od njih to bude i prvi put da rone, nakon čega se još žustrije odlučuju pomoći i prianjaju na posao. Packard, i sam ronilac, nakon što je proveo mladost u Carlsbadu u Kaliforniji, kaže: “Htio sam nadahnuti ljude da vide oceane na način na koji ih ja vidim. Za mene je ronjenje uvijek bilo prolaz za sve ovo. To je razlog zbog kojeg sam se zaljubio u oceane i zato se i danas borim za njih.”Ovakvi su tipovi inicijativa izuzetno produktivni i za konzervaciju oceana i za okupaciju turista pa, tko zna, možda jednog dana takav mural osvane i kod nas.
Tradicionalna Festa od kamenica, uz degustaciju vina te klapsku pjesmu i folklor, održana je u subotu ujutro na dubrovačkom Stradunu u organizaciji dubrovačke Turističke zajednice, a školjkar Vinko Čilić izjavio je tom prilikom kako je priča o zarazi kamenica noro virusom bila prenapuhana te su školjkari nastavili normalno poslovati.
Čilić je rekao kako za 2019. godinu školjkari nemaju očekivanja, ali i napomenuo kako im se ni prijašnjih godina očekivanja nisu ostvarila.
„Treba raditi pa ćemo vidjeti što će biti. Nastavljamo dalje. Ljudi su uvidjeli da su kamenice dobre kao što su i bile i vraćaju nam se“, izjavio je Čilić, čija tvrtka „Nonos Dyo“ koristi koncesiju na pomorskom dobru na Bistrini.
Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić izjavila je kako su na Festi od kamenica Dubrovčanima i gostima grada ponuđene kamenice u najbolje doba godine, kad su najveće i najukusnije, pa više nema govora o zarazi noro virusom.
„Vjerujem da će posjetitelji uživati u kamenicama i vinu, ali i da će se naši sugrađani odvažiti“, rekla je Vlašić.
Na manifestaciji su sudjelovali školjkari „Školjkarstvo Petar“ i “Nonos Dyo” te Vinarija Andrović. Kamenice su se prodavale po promotivnoj cijeni od 6 kuna po komadu, a čaša vina koštala je 10 kuna. U popratnom programu nastupili su klapa Maestral i Folklorni ansambl Linđo.
Početkom ožujka u oko 30 posto akvatorija malostonskog zaljeva redovnim je uzorkovanjem utvrđeno prisustvo noro virusa, zbog čega je, iz preventivnih razloga, otkazana tradicionalna pučka fešta „Dan malostonske kamenice”, koja se na rivi u Malom Stonu trebala održati 16. marta. Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane pri Ministarstvu poljoprivrede izvijestila je 12. marta da su uzorci uzeti 5. marta na pet kontrolnih točaka u Malostonskom zaljevu negativni na noro virus i školjke odgovaraju uvjetima za javnu potrošnju, čime je ujedno ukinuta zabrana konzumacije kamenica.
Prigodnim kulturno zabavnim programom danas je u Stolivu održana centralna manifestacija „Fešta kamelija 2019”.
Na rivi je priređen kostmirani igrokaz koji simbolizuje donošenje prvih sadnica kamelije iz Japana u Boku, koju su donjeli naši pomoraci prije nekoliko vjekova.
Divan sunčan dan i više stotina posjetilaca, koji su dočekani uz priganice rakiju i suve smokve, uživali su u jedinstvenom ambijentu koji nudi Boka Kotorska i Stoliv.
Fešta kamelija 2019.
U ime domaćina i organizatora, goste su pozdravili Vinko Vujović i Romeo Mihović iz NVU “Kamelija”, kao i predstavnici ljubitelja uzgajivača ovog cvijeta iz Opatije i njemačkog grada Ahena, koji su u uzvratoj posjeti Stolivu.
Mihović je podsjetio da NVU “Kamelija” Stoliv ove godine slavi stotinu godina od osnivanja tamburaškog društva.
Posjetioci su bili u prilici da pogledaju cvijetne aranžmane, kao i literarne radove učenika kotorskih škola na temu kamelije.
Fešta kamelija 2019.
U programu su nastupili VIS Škuribanda, Dječiji mandolinski orkestar “Tripo Tomas” klape Jadran i Riva, KUD “Boka”, Teatar Gašler, Anet Čavor na violini, mladi pjesnici…
Nagrada za najbolje uređen đardin kamelija pripala je Veri Marković sa Markovog rta.
Organizovani su i izleti planinarskim stazama na Vrmac i u Gornji Stoliv, a priređena je i tradicionalna mušuljada.
Vrijedni domaćini su pripremili 350 kilograma mušalja na buzaru i obezbjedili 150 litara vina.
Fešta kamelija 2019.
Posebno zadovoljstvo izrazili su uzgajivači kamelija iz Ahena (Njemačka) i Opatije (Hrvatska) koji su ovog vikenda boravili u Stolivu, razgovarali i razmjenili iskustva oko uzgoja ovog egzotičnog cvijeta.
Inače, gosti iz Opatije su produžili boravak za jedan dan, osim Stoliva i Kotora posjetili su Perast, Gospu od Škrpjela, Lovćen i Budvu.
Fešta kamelija 2019.
Programom manifestacije “Fešta kamelija Stoliv 2019”, bal kamelija, sa izborom Dame kamelija zakazan je za subotu 13. april u 20 sati i 30 minuta.
„Camellia trophy” na programu će biti u nedjelju 12. maja u Stolivu, a u planu su: takmičenje ribara u drvenim barkama (6 sati), jedriličarska regata (10 sati), defile i trka veslača (11 sati), stručni skup o očuvanju drvenih barki (12 sati) i proglašenje najboljih i zabavni program (13 sati).
evidencija prisustva odbornika na danasnjoj sjednici SO Kotor
Manje od 24 sata nakon što su njeni poslanici u Podgorici na protestu građana Odupri se-97.000 potpisali Sporazum o budućnosti sa svim ostalim opozicionim partijama i organizatorima građanskog protesta, Socijaldemokratska partija danas je u Kotoru, ostavila bez kvoruma lokalnu vlast u kojoj i sama participira, i time zadala možda i posljendji udarac vlasti opozicionih partija u tom gradu.
Naime, odbornici SDP u SO Kotor dr Bruna Lončarević, mr Tena Božović i Goran Brguljan, nisu se danas pojavili u skupštinskoj Sali na zasijedanju koji je, na posljendji dan kada po zakonu lokalni parlamnet mora donijeti budžet za tekuću godinu, zakazala predsjednica SO Dragica Perović (DSS).
Budući da na sjednicu nisu došli ni odbornici u Kotoru opozicionih DPS, SD, LP i HGI, parlamet sa okupljenih ostalih 14 odbornika Demokrata, URA, DF i SNP iz vladajuće koaluicije, nije imao kvorum da započne sa radom.
Na dnevnom redu je sjednice, pored ostaloga, bio predlog Odluke o kupovini nepokretnosti u vlasništvu privrednog društva “Jugopetrol” AD, predlog Odluke o završnom računu Budžeta Opštine Kotor za 2017.godinu i predlog Odluke o utvrđivanju Nacrta Statuta Opštine Kotor. Zbog nedonošenja budžeta za 2019. Do isteka krajnjeg roka kada je to lokalna Skupština mogla da učini, budžet će sada svojom odlukom, u skladu sa mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju po Zakonu o lokalnoj samouporavi, po svemu sudeći donijeti sam gradonačelnik Vladimir Jokić (Demokrate).
“U konsultaciji sa pravnim službama pronaći ćemo način da grad nastavi da funkcioniše, jer modaliteti za to, svakako, postoje. Kao predsjednik Opštine i kao neko ko rukovodi izvršnom vlašću ovog grada mogu da obećam da će finansiranje funkcionisati. U prethodnom periodu su se desile neke zakonske izmjene pa ne bih da danas kažem nešto što bi se sjutra pokazalo nepreciznim, zato ćemo naravno obaviti konsultacije sa pravnicima. Postoje novi modaliteti koji su uvedeni kroz novi Zakon o finansiranju lokalne samouprave, postoje i oni stari kroz Zakon o lokalnoj samoupravi, a tiču se nadležnosti predsjednika Opštine. U svakom slučaju, grad će funkcionisati” – rekao je Jokić novinarima.
On je kazao da ga izostanak odbornika SDP koja je inače, prije nekoliko dana sa DPS, SD i HGI podnijela inicvijjativu za Jokičevu smjenu, sa sjednice ne iznenađuje, ali da je takav postupak ove partije “opstruiranje i licemjerstvo”.
SDP je inače, nezadovoljan što je Jokić prije petnaesta dana u ime Opštine kao većinskog vlasnika preduzeća Luka Kotor AD, na Skupštini akcionara te firme glasao da ona potpiše ugovor o dodjeli prevenstvene koncesije za upravljanje kotorskom lukom u narednih 12 godina, pokrenuo inicijjativu za smjenu gradonačelnika. Oni su Jokića optužili za navodnu nerealizaciju Strateških planova razvoja Kotora, kao i za samovlašće jer je navodo, gradonačenik spriječavao odbornike da donose odluke o važnim pitanjima za grad ne održavajuči sjednice SO, pa je onda Jokić umjesto parlamenta donosio te odluke.
“Odbonici SDP nisu došli na sjednicu gradske skupštine dan nakon što je njihovo rukovodstvo u Podgorici potpisalo sporazum pred desetinama hiljada građana i obavezalo se na opoziciono djelovanje na skupu na kojem je od strane organizatora izražen zahtjev da se opozicione opštine očuvaju i prekine bilo kakva vrsta inicijative ili saradnja sa DPS-om. Bila je ovo prilika za raspravu u okviru otvorene političke pozornice, a oni opet nisu došli i to smatram licemjernim. Svoj politički motiv za njihovu, sada već, formalnu saradnju sa DPS-om u Kotoru nalaze u tome da se ne održavaju skupštine. Imali smo priliku da po ko zna koji put vidimo to licemjerno ponašanje. Vidjeli smo da, kada je na dnevnom redu skupštine bila tema Luke Kotor nisu došli, danas nisu došli kad je budžet u pitanju i kada je trebalo da raspravljamo o temama koje su od vitalnog značaja za grad, tako da je njihova namjera da opstruiraju rad grada i uprave –jasna.”– poručio je Jokić nazovajuči ponašanje SDP u Kotoru “rađanjem nove Pozotivne, kojem svjedočimo i danas i mjesecima unazad.”
Potpredsjendica Opšptine i čelnica OO GP URA Kotor lJiljana Popovć-Moškov medijima je kazala da je današnja sjednica SO trebala biti održana i da su odbornici koji se ne slažu sa predlogom budžeta, mogli glasati protiv njega, a ne da se ne pojave na sjednici.
“Ako ovo danas nije znak da mi nemamo koalicionu većinu, onda je najbolje da skratimo mandat sami sebi, da mandate vratimo građanima i da idemo na nove izbore. Ja mislim da se zaista ne smijemo kriti iza ovoga što se dešava na državnom nivou i da pod okriljem nekog većeg interesa dovodimo grad u stanje blokade”- istakla je Popović-Moškov, iako je i URA potpisala Sporazum koji predviđa obevezu opozicioinim partijama da ne izlaze na bilo koje izbore dok se ne formira tehnilka Vlada I stvore uslovi za fer izborna nadmetanja.
JOKIĆ: JA NEĆU PREDATI KOTOR U RUKE DPS-u
Vladimir-Jokić-foto-Voislav-Bulatović
“U situaciji kada po prvi put nakon tri decenije imate desetine hiljada građana na ulici koji sedam nedjelja mirno protestvuju protiv mafiokratskog režima, kada imate po prvi put ozbiljan pritisak na takav režim, kada imate potpise 39 poslanika da će se bojkotovati izbori na svim nivoima dok se ne stvore uslovi za demokratske i fer izbore, u takvoj situaciji izazivati izbore – značilo bi predati grad u ruke DPS-u. Takođe, svaka vrsta političke kombinatorike, podnošenje inicijativa i političkih predloga sa DPS-om znači predaju grada u ruke DPS-u. Ja kao gradonačelnik, jedan od opozicionih političara, kao funkcioner Demokrata, uradiću sve što je u mojoj moći da grad Kotor ne predamo DPS-u. Moja odgovornost leži kod građana Kotora koji su 16. oktobra 2016. godine većinom glasali za smjenu DPS-a. Svi konstituenti dosadašnje koalicije su svoje glasove dobili, upravo, na tome da treba razvlastiti DPS. Ako neko danas misli da će na tim odborničkim mandatima vratiti grad DPS-u bez izbora, to će se nazvati pravim imenom. To je rađanje nove Pozitivne, kojem svjedočimo i danas i mjesecima unazad” – kazao je Jokić.
SDP: JOKIĆ JE GORI OD MIOMIRA MUGOŠE
Klub odbornika SDP u SO Kotor je nakon neodržane sjednice parlamenta, izdao saopštenje za javnost u kome su poručili da se u Kotoru “nastavlja se pravno-političko divljanje od strane dvojca Jokić–Jonica.”
“Nezabilježeno od kada je Miomir Mugoša sam donosio odluke o raspolaganju imovinom Podgoričana, a za što ga sada sude.Ali Mugoša nije ni pomislio da uništava svjetsku prirodnu i kulturno-istorijsku bašinu pod zaštitom UNESCO-a. Kotor treba koncesiju za luku, ali ne na štetu Kotorana i UNESCO-a.”- poručili su iz partije Ranka Krivokapića.
Tvrde da je Jokić uz podršku Snežane Jonice iz SNP-a, sklopio štetan ugovor po građane Kotora o koncesiji za Luku “ne pitajući nikoga u Kotoru, gazeći i ustavna zakonska prava SO Kotor, obaveze prema UNESCO-u, naučnim i stručnim institucijama u Kotoru”. Smatraju da se o Jokićevom postupku sa lukom morala sazvati posebna sjednica SO i da je ona “morala biti prije ove koju danas pokušavaju održati.”
“Odbornici SDP mu ovaj put ne žele biti dekoracija za dalje nezakonitosti i samovlašće kao što su bili u decembru 2018. Tada su to istrpjeli da bi sačuvali Kotor od prinudne upave Vlade, a što je opet dvojac Jonica – Jokić bio “skuvao” za građane Kotora.” – saopštili su iz Kluba odbornika SDP.
Vise od 300 volontera Foto: Miko Đuričić / Helivideo
Najmasovnijom akcijom, uz učešće više od 300 volontera, Tivat je u subotu veče obilježio globalni događaj „Sat za Planetu“ (Earth Hour) jednočasovnim performansom koji je organizovala Opština u saradnji sa nautičkim naseljem Porto Montenegro, hotelom „Regent“ i brojnim hotelijerima i ugostiteljskim objektima.
Sat za planetu je obilježen na gradskoj rivi Pine gdje su volonteri svih uzrasta napravili ljudsku formaciju u obliku riječi„Earth“ (Zemlja) dok je u okruženju bila ugašena javna rasvjeta i osvjetljenje u ugostiteljskim objektima od lučice Kalimanj do rive Pine, u nautičkom naselju Porto Montenegro i hotelu „Regent“, hotelima „Palma“, „La Roche“, „Astoria“, „Pine“.
Gašenje javne rasvjete u vidu talasa, te volonteri koji su imali upaljene pa ugašene telefone / baterijske lampe, snimani su iz drona u cilju izrade kratkog video filma koji će biti promovisan u regionu – saopšteno je iz Opštine.
Pored hotela u akciji su učestvovali i ugostiteljski objekti: „Volat“, „Mala Barka“, „Sidro“, „Bevanda“, „Contact“, „Sirena“, „Apolon“, „Propela“, „Roma“, „Rivas“, „Markiza“. Muzičku tačku „We are the world“ izvela je mlada talentovana Rezeda Valeeva, uz gitarsku pratnju Alekse Jelića a svi volonteri su bili dio muzičke koreografije uz horsko asistiranje u refrenskim dionicama.
Vise od 300 volontera Foto: Miko Đuričić / Helivideo
„Uz volontere iz hotelskih i ugostiteljskih objekata, u akciji su učestvovali sportski klubovi (Probasket, Arsenal Petlići), djeca iz vrtića „Bambi“, Učenički parlament i ekološka sekcija SMŠ „Mladost“, OŠ „Drago Milović“ i međunarodnih škola „Knightsbridge“ i „Arcadia Academy“, te zaposleni u Opštini, što je najveći odziv ali i najkompleksnija akcija do sada. Radujemo se daljem i zajedničkom pozicioniranju Tivta kao kvalitetne turističke destinacije sa ekološkim identitetom.“ -saopštila je sekretarka Sekretarijata za komunalne poslove i saobraćaj Tatjana Jelić, zahvalivši se svim partnerima i volonterima. Značajnu asistenciju događaju dalo je Komunalno preduzeće Tivat.
Najmladji učesnici Foto: Miko Đuričić / Helivideo
Tivat je uvršten i na mapu Svjetskog fonda za zaštitu životne sredine (WWF) kao zvanični učesnik manifestacije „Earth Hour“.
Akcija Sat za planetu Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australijskom Sidneju kada je 2,2 miliona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima i preduzećima kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu kasnije akcija je postala globalni pokret sa više od 50 miliona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planetu Zemlju.
Građanska inicijativa za izmjenu i dopunu Programa privremenih objekata Opštine Budva 2019-2023, koju je potpisalo 606 građana Budve, a kojom se traži da lokacije na Jadranskom sajmu ne budu izbrisane, nije usvojen na zasijedanju SO.
Za usvajanje ove Odluke glasalo je šest odbornika, protiv je bilo 18, a uzdržanih tri.
Odbornik Demokrata, Dragan Krapović, istakao da je bi usvajanjem ove odluke druge građane stavili u nepovoljan položaj.
“Ovdje nema govora o politici, ovo je stvar principa. Ne mogu se građani tretirati na različit način. Zahtijevamo da se sadašanja uprava jasno odredi prema ovome i da potvrdimo već donešenu odluku”, kazao je Krapović.
Predsjednica odborničkog kluba Crnogorske Anđela Ivanović je kazala da ostaju pri onom ranijem stavu, ili svi ili niko, te da oni neće promijenti svoju odluku pojeničanih interesa.
Odbornica DPS-a Snežana Kuč istakla je da Uklanjanjem lokacija nije ostalo samo 250 ljudi bez hleba, koliko je lokacija izbrisano, nego 1,500.
“Nije bilo ponuđenih rješenja, već ste ih samo izbrisali. Nemate plan kako čete da izgleda. Stojim pri stavu da je ovo urađeno selektivno i u opštinskoj zoni i u zoni Morskog dobra”, istakla je Kuč.
Prvi potpredjsenik Opštine Vladimir Bulatović je kazao da seleketivan pristupe gospode sa Sajma ne prihvata, te da su oni zamolili da te objekte prodaju, zato još uvijek nisu uklonjeni.
Predstavnica Jadranskog sajma Mira Deloik je kazala da tih 600 ljudi, koji su potpisali inicijativu, smatraju da treba i da može da se Program može dopuni.
“Svi ostali su imali ovu zakonsku mogućnost da apliciraju, kako bi se ovaj Program promijenio. Još jednom apelujem da drobijete donešenim odlukama. Odluke se mogu mijenjati”, istakla je Deloik.
Ona je istakla da je Sajam nebrojeno puta tražio od nadležnog Sekretarijata da kaže kako ti objekti treba da izgledaju, te napomenula da su oni bili spremni da ih prilogode onome što traži urbanizam.
Sekretar sekretarijata za urbanizam Stevo Davidović kaže da bi usvajanje ove inicijative bio samo početak izmjene Plana, a on bi morao ponovo da prođe Javnu raspravu, usvajanje od strane Ministarstva…
On takođe smatra da ne bi bilo fer, kao i da nema na osnovu čega da nekom vrati lokaciju, a ostalima ne.
Mitropolija crnogorsko-primorska dobila je i zvanično rješenje o rušenju Krstionice na Ostrvu cvijeća – opština Tivat.
U obavještenju koje potpisuje urbanistički građevinski inspektor Dragan Zejak, navodi se da će Krstionica biti srušena u utorak, 2. aprila u 9 sati.
„Administrativno izvršenje sprovešće se na način što će krstionica izgrađena na postojećoj ponti, u dijelu akva prostora, na lokalitetu poznatom kao Ostrvo cvijeća, opština Tivat, biti uklonjen“, navodi se u Rješenju Zejaka.
Rjesenje-o-rusenju-krstionice
Vjernici su najavili okupljanje noć uoči najavljenog rušenja.
-Teškim mašinama i selektivnom zakonu koji vidi Krstionicu a ne vidi devastirano primorje „projektima“ tajkuna i strateških partnera, namjeravaju da se suprostave jedinim što imaju – molitvom. Za spas svojih, ali i duša onih koji bi da ruše Krstionicu, poručuju oni.
Avanturistički park na Vrbanju, nakon zimske pauze ponovo će od 1. aprila biti otvoren za posjetioce, a ulaz će biti besplatan do 1. maja. Prema riječima Milje Vitorović, direktorice Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, koja upravlja Avanturističkim parkom, u toku su završne pripreme.
-Iskoristićemo ovaj vikend da okončamo radove. Zaposleni u parku i nadzornička služba Agencije je obavila veliko čišćenje koje je bilo neophodno nakon zimskog perioda. Premda se na sedmičnom nivou i radilo, zaista je bila neophodna kompletna sanacija. Uklonili smo oštećene grane u okviru bukove šume, staze smo detaljno očištili zbog obilnih padavina tokom zime. Odrađena je i manja staza prema poligonima 3 i 4, a sve prema standardima projekta. Park je oplemenjen klupama za odmor što je novitet. Urađene su i dodatne korekcije koje će olakšati rad instruktorima. Uskoro će biti završena i drvena reklama koja će biti postavljena na ulazu– objasnila je Vitorović.
Ulaz u park neće naplaćivati do 1. maja, a cjenovnik mora dobiti saglasnost odbornika.
-Od 1. maja imaćemo promotivne cijene i popuste za Novljane. Cjenovnik još nije dobio saglasnost Skupštine koju očekujemo sredinom aprila. Moj predlog prema Kabinetu i Skupštini je da ulaz u Avanturistički park za djecu bude 5 eura a za odrasle 10, s tim što bi Novljani uz ličnu kartu dobili popust od 50 odsto i nadam se da će to biti usvojeno -kazala je Vitorović.
Do Vrbanja je vikendom planirana redovna autobuska linija, a Vitorović kaže da će pokušati da je usklade sa radnim vremenom Avanturističkog parka, koje će biti od 10 do 16 sati, dok će se tokom ljetnje sezone korigovati.
Na današnji dan, 30. marta 1939. godine u prodaji se pojavio prvi broj stripa o maskiranom junaku i zaštitniku Gotam sitija (Gotham city), Betmenu (Batman). Upravo je 80. rođendan jednog do najvećih superheroja, idealan momenat da Hercegnovski strip festival (HSF) predstavi trenutno vodećeg crtača Betmena, španskog umjetnika Havijera Fernandesa (Javier Fernandez) kao svog četvrtog potvrđenog gosta ovogodišnjeg 13. izdanja festivala koji je na programu od 6. do 11. septembra.
Od 2015. godine Javier uglavnom radi za DC Comics na serijama kao što su Earth 2, Batman Eternal, Doomed, a najviše na ponovnom izdanju serije Nightwing. Upravo rad na Nightwing seriji je učinio da ovaj tridesetosmogodišnji umjetnik, 2017. godine potpiše i ekskluzivni ugovor sa DC Comics.
„Sa Nightwingom Javier je u Gotham city ponovo donio onaj crno-plavi klasični izgled“, kazao je glavni urednik DC Comicsa, Bob Harras kada je ovogodišnji gost HSF-a potpisao ekskluzivni ugovor za jedno od najvećih izdavačkih kuća na svijetu za koju je između ostalog uradio Batman eterna #45, Batman: Detective comics – Rebirth deluxe edition book 4, Batman: Detective comics Vol – 7 Eternal….
Prije tačno 80 godina u izdanju Detective Comics broj 27 objavljena je priča “Slučaj hemijskog sindikata”, u kojoj se prvi put se pojavio Brus Vejn (Bruce Wayne) i počeo ispisivanje nove stranice u istoriji superheroja, a dovođenjem trenutno jednog od vodećih umjetnika Betmena HSF nastavlja ispisivanje strip istorije u Crnoj Gori. Podsjetimo da su uz Fernendesa ranije potvrđeni proslavljeni argentinski umjetnik, jedan od svjetski najvećih autoriteta strip stvaralaštva Enrike Breća i super zvijezde italijanskog stripa, Andrea di Vito i Mario Alberti. Međutim, organizatori HSF-a time ne zatvaraju spisak ovogodišnjih gostiju nastavljajući da podižu ljestvicu u kvalitetu festivala koji je Herceg Novi i Crnu Goru svrstao u sami vrh evropskih manifestacija posvećenih devetoj umjetnosti.
