URA direktoru Aerodroma Tivat: Demantujete sami sebe – dokumentacija spremna i za vas

1
Mikić na presu

Saopštenje direktora Aerodroma Tivat Radovana Marića (HGI) “Velike kompanije ne bi rizikovale da slijeću na nesigurnu pistu” samo je još jedna potvrda da su podaci koje je objelodanilo Građanski pokret (GP) URA o brojnim oštećenjima piste (poletno sletne staze – PSS) na tom aerodromu tačni, saopšteno je danas iz GP URA.

“Umjesto odgovora na pitanje šta se uradilo da se saniraju oštećenja i nepravilnosti iz Izvještaja ACV-a Marić se služi jeftinom demagogijom. Kao neko kome je vazduhoplovstvo profesija, žao nam je da je između političkog militarizma i beneficija, odlučio da zanemari struku. Zbog toga će najvjerovatnije i krivično odgovarati sa direktorom Aerodroma danilom Orlandićem”, ističu u URI.

Navode da je za Marića bolje da se nije ni oglašavao jer je ovako samo demantovao sebe. Kako navode u URI spremaju i dokumentaciju za krivičnu prijavu za direktora aerodroma Tivat.

“Paradoksalno, kontradiktorno, smiješno i neozbiljno izgledaju izjave Marića i Orlandića koji kažu da je sve u redu, da bezbjednost nije ugrožena, a onda i sami priznaju da oštećenja postoje, ali da se nisu proširila. Umjesto da se pohvali informacijom da su sanirali oštećenja Marić se pred crnogorskom javnošću hvali da se oštećenja nisu proširila u odnosu na maj 2018. godine. Imajući u vidu da se radi o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja ovakvu Marićevu izjavu možemo svrstati u rubriku ‘vjerovali ili ne’“, navode u URI.

Ukazuju da Marić isto kao i Orlandić navodi da su promjene na pisti uočili i oni sami, ali da nijesu do sada ništa učinili povodom toga i da se i dalje administrativno pripremaju za sanaciju.

Iz URE mu zbog toga postavljaju sljedeće pitanje: „Ako je za sanaciju oštećenja i otklanjanje nepravilnosti iz Izvještaja ACV-a potrebno samo desetak noći zbog čega to nijeste uradili u prethodnih 390 dana koliko je prošlo od kad je Agencija dostavila svoj nalaz?“

“Marić, isto kao i Danilo Orlandić, očigledno ne razumije da on nema problem sa Građanskim pokretom URA već sa Izvještajem zvanične državne institucije – Agencije za civilno vazduhoplovstvo. U tom izvještaju g-dine Marić, prije više od godinu dana upravo za “touch down” zonu prema pragu piste 32. navodi se sljedeće sljedeće: Kako oštećenja i pukotine na površini PSS mogu negativno da utiču na sigurnost operacija vazduhoplova prilikom korišćenja PSS, od operatera Aerodroma Tivat je zatraženo sprovođenje aktivnosti po osnovu saniranja pukotina/oštećenja na zastoru kolovozne konstrukcije. Oštećenja u zoni tačke dodira za prag 32 PSS je neophodno na odgovarajući način sanirati u što kraćem roku, budući da mogu direktno uticati na sigurno slijetanje vazduhoplova i njegovo manevrisanje po PSS Aerodroma Tivat”, ukazuju u URI.

dio iz izvještaja acv – demant marića

“Dakle, Agencija je prije godinu dana tražila da se oštećenja saniraju u što kraćem roku, a mi dobijamo potvrde od direktora Orlandića i Marića da iste do danas nisu sanirane uprkos inspekcijskom nalazu, kaznama i opomenama od Agencije. Umjesto odgovora zbog čega to nije urađeno direktor Marić se hvali nekim statističkim podacima”, navode oni.

Iz URE ponavljaju da su dokument objelodanili jer imaju odgovornost kao politički subjekt i da su zabrinuti za bezbjednost i živote putnika i zaposlenih na Aerodromu Tivat.

“Ne želimo ni da pomislimo kakve posljedice bile ukoliko bi bilo koji avion izletio sa piste (PSS). Zbog toga još jednom pozivamo javno Dragana Đurovića direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo da pod punom profesionalnom, moralnom i krivičnom odgovornošću izađe i kaže da li su ugroženi bezbjednost vazdušnog saobraćaja i sigurno slijetanje na PSS Aerodroma Tivat”, poručuju oni.

Poljski državljanin pao sa kotorskih bedema i poginuo

1
Kotorski bedemi pogled iz Špiljara foto Boka News

Poljski državljanin poginuo je prilikom pada sa kotorskih bedema, javlja Mina News.

Kako se navodi, radi se o Pavelu Janezeku (1980) koji je pao sa visine od 15 metara.

On je, kako se pretpostavlja, sa prijateljem u nedjelju obilazio tvrđanu San Đovani u kasnim večernjim satima.

“Istraga će utvrditi što se tačno dogodilo i zbog čega je čovjek pao sa bedema”, kazao je komandir Službe zaštite i spašavanja Maksim Mandić.

On je saopštio da je dežurni spasilac u Službi dobio dojavu u 21 sat i 50 minuta da je sa bedema blizu tvrđave Sveti Ivan jedna osoba pala u prostor prema selu Špiljari i da je sa njim još jedno lice.

Na lice mjesta se uputilo 11 spasilaca sa potrebnom opremom.

„Nakon dolaska u Špiljare ustanovili smo da je jedno lice smrtno stradalo prilikom pada, a da je drugo neozlijeđeno”, rekao je Mandić.

Klub Zdravlja Boka i KotorArt organizuju ArtEco šetnju

0
eko akcija

U okviru projekta ArtEco, Klub zdravlja Boka i KotorArt organizuju ekološku šetnju na Vrmcu 5. maja.

Okupljanje je planirano za 8 sati kod France, a tura kreće od Dončić krivine do tvrđave na Vrmcu. Ova akcija podrazumijeva upoznavanje prirodne baštine Kotora kroz vođenu šetnju po prirodi (brdo i tvrđava Vrmac) i čišćenje nakon prvomajskih praznika. Šetnja je ujedno i nastavak prikupljanja sirovina za radionice izrade umjetničkih instalacija i instrumenata Svijet je muzika.

Projekat ArtEco planiran je od aprila do avgusta, kroz tri tipa aktivnosti – Nauči!  Aktiviraj se!  i  Stvaraj!, koje doprinose usvajanju pozitivnih vrijednosti neophodnih za održivi razvoj društva. Segment Nauči! donosi interaktivne razgovore o ekologiji kroz ekološke časove, dok se segment Aktiviraj se! zasniva na obilježavanju svjetskih dana planete Zemlje, vjetra i Sunca kroz akcije čišćenja priobalja, kulturno-ekološke šetnje i upoznavanje prirodne i kulturne baštine Kotora i Boke. Segment Stvaraj! podrazumijeva umjetničke radionice u kojima mladi kroz svojevrsnu umjetničku reciklažu prikupljenog otpada, izrađuju umjetničke instalacije, grade neobične muzičke instrumente i pripremaju performans Svijet je muzika 13. avgusta, kojim će se završiti ovogodišnji KotorArt Don Brankovi dani muzike.

„Prva akcija u okviru projekta ArtEco, Naša ekološka pjesma, koju smo organizovali u saradnji sa doo Školjke Boke protekla je sjajno. U akciji su bila uključena djeca iz svih škola iz Kotora, a za ekološku šetnju planiranu za 5. maj pozivamo zainteresovane pojedice i organizacije da nam se pridruže. Biće to savršena prilika da nakon prvomajskih praznika, slavlja i obilježavanja Svjetskog dana Sunca 3. maja, zajedno sakupimo sirovine koje ćemo kasnije koristiti za izradu instrumenata u kasnijim akcijama ArtEco projekta.“ – istakli su iz PR službe Međunarodnog festivala KotorArt.

Promjenljivo sa kišom za prvomajske praznike

0
Vrijeme Boka Kotorska - oblačno sa kišom 17.novembar 2014
Vrijeme Boka Kotorska foto Boka News

U narednih sedam dana očekuje nas uglavnom nestabilno vrijeme, poručuju meteorolozi.

U Crnoj Gori danas biti promjenljivo do pretežno oblačno, povremeno sa kišom ili pljuskovima praćenim grmljavinom, kazao je za TVCG meteorolog Vučina Popović.

Sutra nas očekuje slično vrijeme kao danas. Prestanak padavina se očekuje, kaže Popović, u večernjim satima.

“U srijedu1. maja i četvrtak nešto bolje vrijeme, ali je u kontinentalnim predjelima moguća kiša popodne”, navodi Popović.

U petak promjenljivo, biće uslova za kišu naročito u južnim predjelima. U subotu bi, kako kaže Popović, veći dio dana moglo da bude suvo.

“U nedjelju nas očekuje jedan jači proces, sa ciklonom sa sjevera koji će donijeti dosta padavina i zahlađenje. Prvo nas očekuje jak južni vjetar, a onda i sjeverni. Sjeverni vjetar očekujemo krajem dana u nedjelju i u ponedjeljak. Na sjeveru u nedjelju veče može pasti i snijeg. Dok će početkom naredne sedmice doći do razvedravanje i prestanka padavina”, naveo je Popović.

Kaže i da su temperature ispod prosjeka za ovo doba godine.

“Ovo više liči na jesenje, nego do proljećnje vrijeme”, saopštio je Popović.

Vis – prva plantaža avokada u Hrvatskoj

0
Plantaža avokada na Visu

Na otoku Visu posađena je prva u Hrvatskoj plantaža avokada, kruškolikog  voća porijeklom iz Središnje i Južne Amerike, bogatog vitaminima, mineralima i ostalim nutrijentima bitnim za zdravlje organizma. Čini se da avokadu paše mediteranska klima jer dobro napreduje i daje obilan urod. A da priča bude još neobičnija, posadili su ga viški amerikanci, bračni par Repanich,koji unatoč poznim životnim godinama imaju velike poslovne planove. Možda zato jer svaki dan jedu avokado.

John i Patricia Repanich, vitalni osamdesetogodišnjaci, rodnu Ameriku  zamjenili su Johnovom djedovinom. U Kaliforniji su imali nasade oraha, stada ovaca, a kad je došlo vrijeme za mirovinu, od cijelog svijeta za dom su odabrali otok Vis. I korjeni su Johna vukli otoku. Godinama već uživaju u uvali Brgujac.

Jednom farmer, uvijek farmer, kaže John. Mirovina nije za mirovanje, valjalo je zaposlit ruke. Eksperiment je urodio plodom. Prije deset godina posadili su, sebi za gušte, prvo stablo.

Plantaža avokada na Visu

Od davnina poznatom tropskom voću očito je godilo obilje sunca i blaga mediteranska klima viškog škoja. A kad je dalo na stotine plodova probudio se u Repanichima poduzetni američki duh. Sa Sicilije su na Vis donijeli 150 sadnica  i podignuli prvu  u Hrvatskoj plantažu avokada. Bit će ove jeseni i prva berba.

Avokado potiče iz prašuma Južne i Sjeverne Amerike gdje se prema arheološkim nalazima koristilo u kulinarstvu još prije 8.000 godina. Prvi su ga uzgajali Inke, Olmeci i Maje koji su ga smatrali čarobnom biljkom koja njeguje tijelo izvana i iznutra. Bogato je dobrim mastima, vitaminima, mineralima i ostalim nutrijentima bitnim za zdravlje organizma.

Među ostalim čuva rad srca, smanjuje šećer, liječi artritis, pomaže u mršavljenju, stručnjaci ga smatraju top namirnicom za zdravlje mozga zbog visokog udjela omega-3 kiselina i vitamina E.

Plantaža avokada na Visu

Avokado se može jesti sirov ili se može  termički obradit,na sto načina. Sljubljuje se sa slanim i slatkim jelima. Najpoznatije jelo od avokada je meksički guacamole. Zahvaljujući Repanichima avokado je postao viška atrakcija, pa sve više ljudi dolaze u Brgujac vidjeti plantažu. Uz maslinovo ulje i vino, Vis bi mogao postati i otok postat poznat po tropskim plodovima.

#NoPlasticChallenge: Možete li dvije sedmice živjeti bez plastike?

0

I vi možete učestvovati u izazovu #NoPlasticChallenge i smanjiti ličnunu potrošnju plastike u vremenu od 22. maja do 5. juna. Jadransko more, ali i svi svjetski oceani bit će vam zahvalni!

No plastic

Jeste li spremni za izazov? Možete li izdržati 15 dana bez plastike? Priključite se novom globalnom izazovu od 22. maja do 5. juna i ne koristite plastične proizvode, ne kupujte hranu u nepotrebnoj jednokratnoj plastičnoj ambalaži, ne koristite plastične proizvode koji se ne mogu reciklirati i ponovno koristiti. Odbijte ih i u restoranima i trgovinama! Tako ćete smanjiti nastanak plastičnog otpada i njegovo odbacivanje u okoliš. Možda je teško jer je današnji život bez plastike gotovo nezamisliv, no s vježbom možete početi odmah.

Često se ističe podatak kako svake godine u našim morima i oceanima završi osam milijuna tona plastičnog otpada, a svih nas već duže vremena užasava pomisao na činjenicu kako bi već 2050. godine u morima i oceanima moglo biti više plastike nego ribe. Upotreba plastike može se lako ograničiti i to ne samo zabranama, već i promjenom naših životnih navika i smanjenjem korištenja plastičnih proizvoda od kojih se većina koristi samo jednom. Sve vijesti o ogromnim količinama plastičnog otpada u okolišu, a posebno o stradanjima morskih životinja, ukazuju nam samo na jedno: plastično onečišćenje jedno je od glavnih problema našeg vremena!

Kako bi se nešto učinilo po tom pitanju i spriječilo daljnje širenje plastičnog onečišćenja, francuska udruga No plastic in my sea po drugi put pokreće izazov  #NoPlasticChallenge i računa na svakoga od vas. Nadamo se da ste već prestali koristiti plastične slamke i jednokratni pribor i posude za jelo, kao i štapiće za uši izrađene od plastike, jer će njihova upotreba već 2021. godine biti zabranjena. Tijekom novog #NoPlasticChallenge izazova konačno možete prestati koristiti i plastične boce, kao i brojne prehrambene i higijenske proizvode u plastičnim pakiranjima. Tko zna, možda vam se na kraju ovog izazova novostečene navike nametnu i u vašem svakodnevnom životu.

Cilj ovog izazova je smanjenje potrošnje plastike, no isto tako njime se utječe na proizvođače kako bi se plastično onečišćenje smanjilo na izvoru – smanjenjem proizvodnje i korištenja plastičnih materijala te njihovom zamjenom održivim alternativama. Doista, u udruzi No plastic in my sea ističu kako se samo u Francuskoj 2017. godine proizvodnja plastike povećala za 7,8 %.

Prošle godine u izazovu je sudjelovalo preko 80.000 ljudi koji su svoje aktivnosti dijelili na društvenim mrežama. Ove godine očekuje se daleko veći broj sudionika koji će svoja zelena uvjerenja dijeliti uz ključnu riječ #NoPlasticChallenge na Twitteru i Facebooku te na ostalim društvenim mrežama. U izazov možete uključiti vaše prijatelje i kolege, kao i tijela uprave te institucije u vašoj lokalnoj zajednici.

Po svršetku izazova, na Svjetski dan oceana 8. juna, očekuje se objava najnovijeg izvještaja o zdravlju svjetskih mora i oceana, kao i o aktivnostima na sprječavanju njihovog onečišćenja plastičnim otpadom.

Uključite se već danas u borbu protiv onečišćenja plastičnim otpadom te među vašim prijateljima i na društvenim mrežama širite svijest o značaju i potrebi očuvanja naših mora i oceana.

Ko će graditi bulevar od Tivta do Jaza – tender tokom ljeta, izvođač radova do kraja godine

0
Aerodrom Tivat

Izrada projekta rekonstrukcije puta od Jaza to Tivta, kojom je predviđena izgradnja bulevara sa četiri trake, u završnoj je fazi, kazao je direktor Direkcije za saobraćaj Savo Parača.

On je dodao da je u toku izrada tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova po procedurama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

“Očekujemo da će tender biti objavljen u toku ljeta, a da će izvođač radova biti izabran do kraja godine. Radovi na bulevaru će trajati dvije godine”, kazao je Parača.

Prema njegovim riječima, u toku su radovi na projektima čija je vrijednost oko 132 miliona eura a putevi će biti spremni za glavnu turističku sezonu.

“U južnom dijelu države, gdje je turistička sezona dominantna, u toku turističke sezone neće biti nikakvih radova. Na sjeveru, radovi će biti nastavljeni i u toku turističke sezone sa ograničenim odvijanjem saobraćaja jednom kolovoznom trakom”, kazao je Parača Pobjedi.

Prema njegovim riječima u aprilu i maju biće završeni radovi po programu redovnog održavanja magistralnih i regionalnih puteva.

“Kroz ovaj program asfaltiraće se pojedine dionice na magistralnim putevima kao i krpljenje tzv. udarnih rupa na kolovozu, obilježavanje horizontalne signalizacije, zamjena i postavljanje nedostajuće vertikalne signalizacije, kao i košenje putnogpojasa”, saopštio je Parača.

“Turistički radnici se iz godine u godinu sve manje žale na putnu infrastrukturu kao uzrok slabe posjećenosti. Na nekoliko skupova u Privrednoj komori turistički poslenici su se pohvalno izrazili na stanje putne mreže. Svjesni su da se na putevima mora raditi, a da je građevinska sezona kratka i da je period od marta do juna udarni za ove radove”, istakao je Parača.

Drevna olupina u Grčkoj otvorit će svoje palube rekreativnim roniocima

0
Peristera

Olupina Peristera, smještena u blizini grčkog otoka Alonissos, jedna je od prvih olupina u Grčkoj koja će se otvoriti za javnost, uključujući rekreativne i profesionalne ronioce.

Olupina je izvorno otkrivena 1990-ih, a smatra se da je izgrađena u petom stoljeću prije Krista. Do 2005. godine ronjenje je bilo u velikoj mjeri zabranjeno u vodama oko Grčke, osim u posebnim slučajevima i uglavnom dozvoljeno samo arheolozima. Čak i tada su lokaliteti poput Peristerae i drugih antičkih olupina bili izvan granica javnosti.

Sada postoji nova inicijativa za stvaranje podvodnih muzeja, a prva olupina je brod Peristera. Brod je ugostio prve javne posjetitelje tijekom vikenda od 6. do 7. travnja. Brifing uključuje povijesne podatke za ronjenje oko olupine koja se nalazi na dubini od 72 do 92 metra ispod površine. “To je vrlo impresivno”, rekao je Dimitris Kourkoumelis, glavni arheolog na projektu, u intervjuu za Associated Press, “Čak i ja, koji već godinama radim u podvodnoj arheologiji, prvi sam put zaronio na tu olupinu i bio sam doista impresioniran.” Lokacija za ronjenje sadrži signalizaciju oko olupine. Ronioci mogu očekivati da će na dnu oceana vidjeti drevne amfore i vaze, kao i ribe, spužve i druge morske životinje.

Mnoge drevne olupine brodova u Grčkoj i dalje se smatraju ograničenjima za ronjenje.

Čiste podmorje gradske marine u Tivtu – izvođač ne radi kako je traženo u tenderu

1

Radovi na čišćenju nanosa mulja, pijeska i produbljivanju akvatorijuma gradske lučice Kalimanj, počeli su u subotu, a taj posao obavlja kompanija „Iva-put“ iz Tivta.

Ta firma je sa ponudom od 195.792 eura sa uračunatim PDV-om, ovaj posao dobila na tenderu koji je 19.decembra prošle godine raspisala Opština Tivat.

Tenderom je traženo da se iz podmorja gradske marine u roku od 30 dana, ukloni  40 hiljada kubika nataloženog materijala, te da se iskopani materijal koga sa dna Kalimanja uklanja plovni bager-refuler, plovnim cjevovodom transportuje i na udaljenost od 1 kilometar od marine i odloži na dno mora Tivatskog zaliva, na dubinama većim od 10 metara.

Uprkos tome, “Iva-put” je juče tokom prvog dana izvođenja radova nanose uz krajnjeg zapadnog dijela gradske lučice u blizini restorana “Volat”, plovnim cjevovodom ispuštala na samo oko 250 metara daljine, i to u sred ionako uskog i plitkog ulaza u kalimanjsku uvalu zvanog Grlo, praktično na taj način zatrpavajući ulaz u samu marinu.

Kraj ispusne cijevi bagera u tjesnacu Grlo

Na primjjedbe Tivćana koji su sa zaprepašćenjem gledali što se dešava, radnici angažovani na plovnom bageru tvrdili su da nemaju dovoljno dugačak ispusni cjevovod, te da će iskopani materijal koji privremeno odlažu u Grlu, kasnijje ponovno iskopati kada prepozicioniraju bager, te ga onda  “ispumpati” u more u blizini svjetionika koji označava prilaz Kalimanju. Dubina mora kod tog svjetionika, inače, mnogo je manja od tenderom zahtijevanih minimum 10 metara, a i svjetionik je na samo oko 400 meatar od ulaza u Klaimnaj, a ne traženih minimum 1 kilometar kako je to zahtijevano u tenderu Opštine Tivat, na kojem je pobijedila “Iva-put”. Da nemaju dovoljno dužine plutajućeg cjevovoda, vidjelo se i danas kada zbog praznika radovi nisu vršeni, ali je jasno da cjevovod od bagera na mulu kod “Volata”, dopire samo do ulaza u Kalimnaj, tjesnaca Grlo na jugoistoku.

Uz to, Tivćani koji su upućeni u način na koji je sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka građena aktuelna operativna obala i gatovi gradske marine, smatraju da će oni biti ugroženi ovakvim načinom kopanja nanosa mulja uz njih, jer niti jedan dio obale nije prilikom gradnje fundiran kopanjem u čvrstom morskom dnu, već naslanjanjem betonskih “L” profila na postojeći pijesak uvale Kalimanj koji sada “gubi” oslonac zbog kopanja usisnom pumpom bagera-refulera.

Gradska lučica Kalimanj ima deset gatova i 377 vezova uglavnom za male barke i motorna plovila građana Tivta, i njome je do sada upravljalo lokalno Komunalno preduzeće Tivat. U aktuelnom obliku gradska lučica je napravljena sredinom osamdesetih godina prošlog vijeka sredstvima samodoprinosa koji su za nju izdvojili sami Tivćani. Uprkos tome, Vlada je Kalimanj proglasila lukom od lokalnog značaja i povjerila na upravljanje JP Morsko Dobro iz Budve, obavezavši tu državnu firmu da gradsku lučicu Tivta ponudi na tender za izbor novog koncesionara, a kojem će biti omogućeno da dio kapaciteta Kalimanja privede komercijalnogj namjeni i da ih izdaje nautičkim turistima.

Iz Opštine Tivat su najavili da će učiniti sve da na predstojećem tenderu dobiju koncesiju da tivatsku gradsku lučicu zadrže u sopstvenim rukama, dodajući da su spremni da za njen zakup Morskom Dobru godišnje plate minimum 12 hiljada eura fiskne zakupnice, plus varijabilni dio u određenom procentu od zarade Komunalnog od naplate komunalnih vezova Tivćanima, kao da ulože značajna sredstva u uređenje Kalimanja. Stoga je Opština, iako još nije ni dobia koncesiju, uložila oko 300 hiljada eura u čišćenje podmorja gradske marine, postavljanje ograde, video nadzora i ostalog.

Tivat, gostiju 61% više nego lani – posmatrači ptica iz Švajcarske u rezervatu Solila

1
Tivat – foto Miko Đuričić

U svim vidovima registrovanog smještaja na području Tivatske rivijere trenutno borave ukupno  1.794 zvanično prijavljena turista, što je 61odsto više nego na isti dan prošle godine – saopštila je Turistička organizacija najmanje opštine u Boki.

Samo jedan gost koji trentno odmara u Tivtu je iz Crne Gore, dok su sve ostalo inostrani posjetioci.

Najviše turista – njih 1.094 boravi u privatnom smještaju, dok je u hotelima 700 gostiju.

Ljubitelji posmatranja ptica iz Švajcarske posjetili Solila

Solila

Rezervat Solila juče je posjetilo oko dvadesetak ljubitelja posmatranja ptica, pretežno iz Švajcarske, u pratnji poznatog slovenačkog ornitologa Boruta Štumbergera.

Prema izuzetno pozitivnim utiscima koje su nam prenijeli tokom svoje prve posjete Solilima, očekujemo da će biti naši česti gosti poručili su iz rezervata Solila.