Originalna i prepoznatljiva kotorska manifestacija “Od Božića do Božića” nakon velikog broja sadržaja organizovanih uoči dočeka Nove godine nastavlja se već danas poručuju iz NVU “Karampana”.
Petak 4. januar, od 18 sati u crkvi Sv. Nikole biće održan Božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo”.
“Humanitarno veče, koje će biti održano 5. januara, na Pjacu od Muzeja u 20 sati posvećeno je svim kotorskim oriđinalima, a sav prihod od prodaje kobasica i kuvanog vina biće namijenjen kupovini novih instrumenata Gradskoj muzici Kotora” – poručuju organizatori.
05.01. U 20:00 sati na Pjacu od Muzeja na humanitarno vece posveceno oridjinalima grada Kotora
Iz “Karampane” pozivaju sugrađane i goste našeg grada da događaj najavljen za suutra posjete u što većem broju.
Priganice će se ispred glavnih gradskih vrata služiti 6. januara u 10 sati.
Organizacija šestog po redu projekta od “Božića do Božića” završava se 8. januara uz gastro specijalitete kotorskih domaćica koji će biti predstavljeni u okviru ” Papalade ala maka”.
Papalada a la maka 2016. – Kotor
Trg od oružja je od 18 sati rezervisan za štimung koji će prirediti sastav “Goodbye Windows”.
Organizatori „Od Božića do Božića” su NVU „Karampana” u saradnji sa suoorganizatorom Turističkom organizacijom Kotor, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor. Program je počeo 23. decembra prošle do 8. januara 2019. godine organizuje niz manifestacija u okviru projekta
Opština Tivat pred novogodišnje praznike raspisala je nekoliko tendera za nastavak radova na komunalnoj infrastrukturi u tom gradu. Najvrijedniji je tender za izbor izvođača radova na izgradnji novog multifunkcionalnog objekta na Seljanovu u kome lokalna uprava gradonačelnika Siniše Kusovca (DPS), namjerava da smjesti Dnevni centar za djecu sa posebnim potrebama, Crveni krst, Mjesnu zajednicu i Dnevni centar za stare.
Procijenjena vrijednost izgradnje objekt koji će se nalaziti na mjestu dosadašnje barake Crvenog krsta u Zagrebačkoj ulici, je 390.000 eura. Ponude zainteresovanih izvođača primaju se do 6.februara, a kompanija koja bude izabrana imaće rok od devet mjeseci od dana potpisivanja ugovora da sagradi novu višespratnicu.
Čišćenju podmorja gradske lučice Kalimanj
Raspisan je i 200 hiljada eura vrijedan tender za izbor izviđača radova na čišćenju podmorja gradske lučice Kalimanj. Izabrani izvođač imaće rok od mjesec dana od dana potpisivanja ugovora, da sa plovnim bagerom iz podmorja gradske marine ukloni oko 40.000 kubika mulja i nanosa zemlje i pijeska i na taj način produbi akvatorijum Kalimanja.
Kalimanj
Lokalna uprava ponovno je raspisala i ranije poništeni tender za nabavku i ugradnju konferencijske opreme u sali gradskog parlamenta, a ta javna nabavka procijenjene je vrijednosti 35.000 eura.
Opština planira da potroši i dodatnih 40 hiljada eura za radove na instalaciji novih poteza javne rasvjete u naseljima Markuševina, Seljanovo, Krašići, Radovići, Đuraševići, Kalimanj, Lepetane, Brda i Gradiošnica.
Solila – kompjuterske animacije nove marine je www.trecanne.me
Preduzeće Morsko Dobro iz Budve potvrdilo je da zakupac obale na Đuraševićima, podgorička kompanija FAB Petrol, nije pribavila sve neophodne papire i saglasnosti i da stoga od njih nije dobila ni riješenje kojim joj se odobrava da na ovom dijelu obale Tivta formira novu malu marinu, postavljenjem u moru dva nova velika plutajuća privezna gata za jahte.
„Zakupac predmetnih lokacija još u postupku dobijanja neophodne saglasnosti od nadležnih organa, o čemu smo obaviješteni dopisom, i istom nije izdato Rješenje o postavljanju i organizaciji pristaništa i privezišta.U međuvremenu Javno preduzeće je konstatovalo radove na postavljanju pontona i uputilo prijavu Lučkoj kapetaniji Kotor da preduzme mjere i radnje iz svojih nadležnosti.”- rekla nam je portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Uprkos tome što nema papire i dozvole od države da to uradi, FAB petrol je prije par mjeseci, dok je još kod Agencije za zaštitu prirode u toku procedura donošenja Elaborata o prcjeni uticaja tog objekta na životnu sredinu, postavilo dva plutajuća gata na obali ispod nekadašnje stare ciglane u Krtolima – danas kupališta Movida Beach kojim gazduje ta firma. Dva nova plutajuća betonska gata ukupne dužine 104 metra u obliku latiničnog slova “L”, opremljeni su instalacima za spajanje jahti na vodovodnu i elektro-mrežu, dopiru na 60 metara od postojeće linije obale na tom mjestu i na taj način formiraju novu malu “marinu Solila”. Iako je njeno formiranje, a kamoli poslovanje, sa stanovišta države još potpuno nelegalno, FAB petrol već svoju novu marinu Solila reklamira na sajtu Tre Canne (rezidencijalno poslovnog kompleksa u Budvi čiji je investitor takođe kompanija FAB). Zainteresovani pozivaju da već sada rezervišu vezove u njoj jer će ona “ubrzo biti dostupna”. Za razliku od onoga što piše u dokumentaciji upućenoj EPA i Opštini Tivat, iz kompanije-investitora ovdje klijente obavještavaju da će nova marina imati vezove za jahte dužine do 40 metara (duplo veće od onih koji su prijavljeni državi).
Iz Morskog Dobra podsjetili su da su lani sproveli procedure davanja u zakup lokacije na Obali Đuraševiča u Tivtu, označene u Planu objekata privremenog karaktera kao 10.9-pristanište i 10.35 mobilni plutajući pontoni, sa namjenom pristajanja i komercijalnog priveza plovila. Sa FAB Petr olom je 8.juna 2018. sklopljen ugovor „kojim se preciziralo da je predmet korišćenja akvatorijum ispred postojećeg izgrađenog betonskog pristaništa na k.p. 1539/1 KO Đuraševići u dužini od 150m, površine 3.900m2 na lokalitetu Stara Račica-Solila u kojem se postavljaju dva mobilna plutajuća pontona dimenzija 50 x 4 m za čiju je realizaciju neophodna Izrada procjene uticaja na životnu i prirodnu okolinu.“
Solila – kompjuterske animacije nove marine je www.trecanne.me
„Kao sastavni djelovi ugovora, urbanističko tehničkim uslovima…propisali su se uslovi (mjere zaštite, izrada procjene, materijalizacija, neophodne saglasnosti nadležnih organa i sl.) za dobijanje rješenja o postavljanju privremenog objekta. Isti uslovi preciziraju koje su sve potrebne saglasnosti i dokumenta nadležnih organa po osnovu čega ovo JP može izdati Rješenje o postavljanju privremenog pontonskog privezišta (saglasnost Lučke kapetanije Kotor, Uprave za pomorsku sigurnost, Lučke uprave Kotor, Agencije za zaštitu životne sredine, izrada Glavnog projekta i revizija).Kako je zakupac predmetnih lokacija još u postupku dobijanja neophodne saglasnosti od nadležnih organa, o čemu smo obaviješteni dopisom, istom nije izdato Rješenje o postavljanju i organizaciji pristaništa i privezišta.“- kazala je „Vijestima“ portparolka Morskog Dobra Ivana Lazović.
Istakla je da su stoga tražili reakciju Lučke kapetanije Kotor kojoj su uputili prijavu nelegalnog postavljanja plutajučih objekata u akvatorijumu zaliva. Lazović nije odgovorila na pitanje kada se može očekivati uklanjenje na divlje postavljenih plutajućih gatova, odnosno kada će Morsko Dobro raskinuti ugovor o zakupu ovog dijela obale sa FAB Petrolom zbog nelegalnog postupanja te firme i uzurpacije morskog dobra.
VEĆ DOLAZILO DO OZBILJNIH INCIDENATA U NELEGALNBOJ MARINI
Na ovom dijelu obale Krtola već godinama inače, na divlje funkcioniše “marina Solila” koju je koristila firma Yacht Voyage iz Tivta ruskog državljanina Sergeje Voronkova, što ovaj dio obale zakupljuje od Fab petrola. U toj marini kapaciteta dvadesetak vezova zaa jahte, koje je funkcionisala bez potrebnih papira i dozvola, u dva je navrata dolazilo do ozbiljnih incidenata -krajem 2016. 40-metarska mega jahta „Mona Lisa“ u nevremenu je pokidala svoje vezove i udarala u obalu i okolna plovila, a aprila 2017. ovdje se zapalila i potonula 12-metarska duga jahta „Yulia“ pri čemu se u more izlilo više stotina litara nafte.
Zbog dešavanja na ovoj lokaciji i namjera FAB petrola da još proširi kapacitete marine koja nema niti jednu dozvolu, već su se bunili mještani Krtola koji imaju imovinu u blizini ove lokacije i koji smatraju da ih takve aktivnosti podgoričke firme ugrožavaju. Uprkos tome, i činjenici da se nelegalna marina u kojoj su se događali ozbiljni incidenti nalazi na pragu međunarodno zaštićenog parka prirode – rezervata Solila, niko od nadležnih u državi do danas nije zaustavio izgradnju i korišćenje „marine Solila“.
Pred nama je nekoliko dana koji donose pravu zimu. Godina je počela uz pravo zimsko vrijeme. Hladnoća početkom januara je nešto što očekujemo, treba naglasiti da će idućih dana biti prilično hladno, posebno na Jadranu gdje će osjećaj hladnoće povremeno dodatno pojačavati jaka i olujna bura, poručuju meteorolozi.
U petak u južnim i centralnim predjelima očekuje nas promjenljivo oblačno sa sunčanim periodima i hladno. Na sjeveru pretežno oblačno i veoma hladno, uz provijavanje slabog snijega. Vjetar umjeren do jak, na udare ponegdje i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura vazduha -14 do 2, najviša dnevna -11 do 6 stepeni.
I servis Severe Weather Europe javlja kako naše krajeve idućih dana očekuje pravo zimsko vrijeme, koje bi moglo potrajati sve do sredine januara.
Očekuju se temperature niže od prosjeka za ovo doba godine.
Very didactic satellite animation of an Arctic outbreak moving across the Balkan peninsula and Mediterranean today. Cold winds across the Adriatic are resulting in sea-effect snowfall inzto south-central Italy, while deep Lee cyclone is moving over Greece! pic.twitter.com/yF66bQaUui
Novoosnovana ukrajinska aviokompanija SkyUp Airlines tokom predstojeće ljetnje IATA sezone otvoriće redovne letove iz četiri grada u Ukrajini za aerodrom Podgorica.
Kako je juče najavljeno iz SkyUpa, dobili su dozvole ukrajinskih vazduhoplovnih vlasti za otvaranje linija za Podgoricu iz Kijeva, Ljvova, Harkova i Zaporižje. Planirano je da linija Kijev –Podgorica saobraća tri puta nedjeljno, dok će se iz ostala tri ukrajinska grada za crnogorski glavni grad letjeti po dva puta sedmično. Ukrajinske vlasti Sky Upu su izdale dozvole da sa tim linijama počne već od starta ljetnje IATA sezone 31.marta.
Inače, Sky Up je ove godine osnovan kao čarter aviokompanija, ali ima namjeru da uskoro počne da obavlja i redovne letoive, kakvi su oni koje su već najavili za Podgoricu. Ta kompanija posjeduje flotu od tri aviona tipa „Boing 737-800“ i jednog „Boinga 737-700“, a naručila je još ukupno pet potpuno ovih „Boinga 737 MAX“ koji tek treba da joj budu isporučeni od poznatog istoimenog američkog proizvođača vazduhoplova.
Tokom vladavine Envera Hodže, albanskog komunističkog diktatora, mora Albanije bila su van domašaja običnog stanovništva sa striktnim naredbama da se upuca svako ko bude ronio bez dozvole.
U prethodnih 28 godina situacija se promijenila, a obala Albanije je otvorena za sve – ronioce, turiste, istraživače, arheologe, ali i lovce na blago koje se nalazi u njenim vodama.
Neistražene vode Albanije dom su brojnih relikvija koje dokumentuju turbulentnu prošlost zemlje, potopljeni brodovi, ilirska keramika i skrivena blaga kriju mnoštvo tajni i priča o ljudima koji su prešli ove vode tokom proteklih vjekova.
Neritan Čeka, lokalni arheolog jedan je od rijetkih koji se zalaže za preduzimanje hitnih mjera kako bi se zaštitila neprocjenjiva baština koja se nalazi pod vodom.
“Veći dio tog bogatstva leži na dubini od 20 do 30 metara i lako je dostupan čak i bez posebne opreme. Mnogo toga je već nestalo bez traga“, kaže on.
Početkom osamdesetih godina, pod budnim okom pristalica Envera Hodže, određenim arheolozima i vojnicima bilo je dozvoljeno da prodru u dubine i tada je Neritan prvi put ugledao blago koje je morsko dno krilo.
“Vidio sam neobično bogatstvo, amfore, keramiku, arheološke objekte koji danas više ne postoje. Timovi evropskih, pa čak i albanskih ronilaca su potom počeli da pljačkaju to na varvarski način“.
U posljednjih deset godina, američka Nautička fondacija sprovela je eskpedicione ture duž obale i otkrila 40 brodskih olupina u neposrednim teritorijalnim vodama. Neke od pronađenih olupina datiraju iz 7. vijeka prije nove ere, pa sve do brodova iz Prvog i Drugog svjetskog rata.
Među skeletima ovih brodova nalaze se i bezbrojne rimske amfore i nekoliko vaza koje se na crnom tržištu u Albaniji mogu naći za oko 100 eura. Mnogi vrhunski restorani ponosno ih prikazuju dok se neki artefakti šalju u London gdje se preprodaju i za deset puta veći iznos.
Najbolji primjer je olupina austrougarskog broda SS Linz koji je potonuo sa hiljadu putnika. Pirati su pokupili sve dragocjenosti koje su danas izložene u privatnom muzeju u Austriji.
Osim prodaje muzejima, mnogi ratni brodovi se lišavaju visokokvalitetnog čelika jer čelik proizveden prije nuklearnih eksplozija u svijetu nema nikakvu radioaktivnost i može se koristiti za osjetljivu medicinsku i naučnu opremu.
Jedan takav brod je mađarsko-hrvatski parobrod „Pozzoni“ koji je potonuo pored obale Drača 1916. godine. Kada je prvi put otkriven 2013. godine moglo se vidjeti da je ostao netaknut, ali samo tri godine nakon toga od njega nije ostalo ništa. Sličnu sudbinu doživio je i brod „Po“, italijanski medicinski brod koji je potonuo 1941. godine pored obale Valone. Otkako se saznalo za njega, njegov trup je potpuno rastavljen, a svi vrijedni predmeni poput telegrafa, svijetla i kompasa su ukradeni i danas se prodaju od pet do 100 hiljada eura.
Nažalost, albanska vlada je prekasno preduzela korake da zaštiti tajne dubokih mora, a u junu 2018. godine usvojen je novi zakon koji klasifikuje brodske olupine kao kulturne spomenike sa strogim dozvolama za ronilačke timove. Lokalna policija takođe sarađuje sa Interpolom u pronalaženju i vraćanju ukradenih artefakata, doduše do sada bez puno uspjeha.
S druge strane, budžet za arheologiju iznosi samo 30 hiljada, pa je jasno da istorija, kultura i očuvanje nisu prioritet albanske vlade.
Program dostojan velikog jubileja, 50. godina Praznika mimoze otvoriće regionalna zvijezda Zdravko Čolić 1. februara 2019. godine. Tradicionalno, dan kasnije će uslijediti Fešta od mimoze, ribe i vina na hercegnovskoj rivijeri i prvi maskenbal. Tokom 50 dana trajanja Praznika mimoze u Herceg Novom će biti organizovana četiri maskenbala, koncerti i fešte na otvorenom, večeri mediteranske pjesme, međunarodne karnevalske povorke, međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala, izložba cvijeća, dječiji i sportski programi, osmomartovski program, vinske večeri, večeri piva, umjetnički program, događaji na kojima će se predstaviti prijateljski gradovi i države, najavljeno je na današnjoj konferenciji za novinare.
Jubilej Praznika mimoze jedan je od najznačajnijih događaja u 2019. godini u Herceg Novom i biće dostojan manifestacije koja traje pet decenija, istakao je predsjednik Opštine Stevan Katić. Kako je kazao, Praznik će trajati simbolično 50 dana i pripremljeni su brojni, kvalitetni programi koji će privući posjetioce tokom februara i marta.
„Jedan kuriozitet, ne znam koliko vam je poznato, upravo u Herceg Novom, tačnije u Bijeloj prije 52. godine, 1967. godine, Zdravko Čolić je imao svoj prvi javni nastup. Veliko mu je zadovoljstvo da se vrati u Herceg Novi i da njegov lik i djelo otvore jubilarni Praznik mimoze“, kazala je potpredsjednica Opštine Danijela Đurović najavljujući koncert za svečano otvaranje.
Direktorica Javne ustanove kulture „Herceg Fest“ Gordana Krcunović je učesnike konferencije upoznala sa okvirnim programom, ističući da će, pored Čolića, u Herceg Novom nastupiti Saša Matić, Kaliopi, Dženan Lončarević. Kako je kazala, 80 odsto programa je utvrđeno, a tokom narednih dana biće i ostatak, koji se planira u saradnji sa ambasadima stranih zemalja u Crnoj Gori.
„Imaćemo dane Beograda, Novog Sada, Poljske, Italije, Kine, Njemačke, Turske, Norveške, Finske, Slovenije, kao i bogat sportski program u kojem se izdvajaju tradicionalni međunarodni plivački miting, Trka karića, Picigin, Skalinada“, kazala je Krcunović.
Direktor Turističke organizacije Pavle Obradović rekao je da su prije Nove godine formirani paket-aranžmani, a u toku su intenzivne marketinške aktivnosti. Posebno je važno što Praznik mimoze izlazi iz granica našeg regiona i cilj za naredne godine je probijanje na strana tržišta, kako bi posjeta Herceg Novom tokom februara stalno rasla, kazao je Obradović.
„Riječ je o manifestaciji koja na najbolji način promoviše turističku ponudu Herceg Novog i Crne Gore. Na treba posebno naglašavati da je ona prepoznata u cijelom regionu. Trudili smo se da kvalitetom programa obilježimo ovaj značajan jubilej“, kazao je Zoran Živković, član Direkcije Praznika mimoze. On je iz umjetničkog programa izdvojio 52. Zimski salon u hercegnovskoj Galeriji, najprestižniji likovni događaj u regionu na kojem će izlagati afirmisani likovni stvaraoci. Najavio je gostovanje dvije predstave koje su obilježile pozorišni život regiona: „Krvave svadbe“ i „Mali pirat“, kao i koncert Crnogorskog simfonijskog orkestra i koncert mediteranske pjesme.
Živković je dodao da je u toku kompletiranje programa, te će na sledećoj konferenciji za novinare biti objavljen tačan program, sa datumima održavanja svih događaja. Ukupna vrijednost organizacije 50. Praznika mimoze biće, okvirno 250.000 eura, a glavni sponzori su Opština Herceg Novi i Turstička organizacija Herceg Novi.
Abrum – Praznik mimoze – Herceg Novi 2017.
Karavan mimoze kreće iz Beča
Praznik mimoze će ove godine najaviti Karavan mimoze, koji će nakon tri decenije posjetiti i gradove Zapadne Evrope, u Austriji i Sloveniji.
Potpredsjednik Opštine Miloš Konjević najavio je da će Karavan mimoze krenuti iz glavnog grada Austrije, Beča gdje će 10. januara biti održan defile Gradske muzike, mažoretki i maškara. Istog dana će Praznik mimoze biti predstavljen i na Sajmu turizma u Beču, na štandu Nacionalne turističke organizacije.
Karavan će 11. januara biti u Vrbasu i Novom Sadu, a 12. januara u Zrenjaninu i Beogradu. U drugom navratu Karavan će prodefilovati Višegradom i Zlatiborom 17. januara, a potom posjetiti Bijeljinu i Banja Luku 18. januara. Uslijediće gostovanja u Sloveniji, u planu su Ljubljana, Novo Mesto i Kranj. Osim toga, 50. Praznik mimoze će biti najavljen i u crnogorskim gradovima i susjednom Trebinju.
Cilj organizovanja Karavana mimoze van granica našeg regiona je da Praznik mimoze dobije onu funkciju koju je imao kada je osnovan – da zaintrigira posjetioce, dovede ih u Herceg Novi tokom zime i bude najava ljetnje sezone, objasnio je menadžer Opštine Dragan Šimrak. Kako je rekao, poslednjih desetak godina Mimoza je „izgubila tu svoju funkciju i sada je treba vratiti“, a efekti će se vidjeti kada budu sumirani rezultati turističke godine koja je pred nama.
Aerodrom Tivat je 2018. godinu završio sa ostvarenim prometom od ukupno 1. 245.999 putnika, što je 10,3% bolji rezultat nego u 2017. koja je do sada bila rekordna godina u poslovanju te vazdušne luke.
Izvršni direktor tivatskog aerodromaa Rade Marić nam je kazao da je lani u Crnu Goru preko te vazdušne luke doputovalo ukupno 623.543 putnika, a iz nje je preko Tivta otputovalo 622.456 ljudi.
Ostvareno i ukupno 13.631 operacija polijetanja i slijetanja u ospluživanju vazduhoplova, odnosno, na pistu pored Tivatskog zaliva sletjela su ukupno 6.816 aviona. Broj ospluženih vazduhoplova, odnosno ostvarenih operacija u 2018., za 7,3 odsto je veći nego godinu ranije.
Aerodrom Tivat intenzivno se već priprema za predstojeću ljetnju turističku i tzv. ljetnju IATA sezonu letjenja koja počinje 31.marta, a koju će karakterisati dodatno povećanje broja aviokompanija koje saobraćaju sa ovom vazdupnom lukom, kao i otvaranje više novih destinacija za koje će se letjeti iz Tivta.
Posebnost predstojeće sezone je to što će na aerodromu Tivat pored uobičajenih tzv. leisure i low cost kompanija koje lete sezonski za tu destinaciju, pojaviti i nekoliko novih značajnih tzv. legacy, odnosno nacionalnih aviokompanija koje će otvoriti linije za Tivat.
Tako će čuvena njemačka Lufthansa počev od 13.aprila dva puta nedjeljno letjeti iz Njemačke za Tivat i to subotom iz Minhena a nedjeljom iz Frankfurta. Sezonske letove iz Londona za Tivat najavila je i britanska nacionalna aviokompanija British Airways.
Iz Društva prijatelja dubrovačke starine najavljuju da će tokom ovog mjesca početi podizati skelu i otpočeti sa radovima na obnovi austrougarske tvrđave na Prevlaci, ulaz u Bokokotroski zaliv.
“Jasno je kako će i 2019. u radu Društva prijatelja dubrovačke starine biti ista kao i mnoge dosadašnje – plodonosna i vrijedna pažnje i divljenja zbog želje očuvanja baštine za generacije koje dolaze. Radujemo se početku radova na obnovi Tvrđave na Prevlaci – kazao je Niko Kapetanića, predsjednika Društva prijatelja.
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News
Država Hrvatska je nekadašnji vojni objekt na rtu Oštro prepustila Opštini Konavle koja je u dogovoru s Društvom prijatelja dubrovačke starine otpočinje obnovu, a planirano je otvoriti muzej austrougarske ratne mornarice s naglaskom na hrvatskoj komponenti.
Photo: Boka News – Prevlaka – Punta Oštro
“Ovim Prevlaka prestaje biti tačka neprijateljstva. Na nju dolaze prijatelji iz Društva prijatelja dubrovačke starine koji znaju kako očuvati povijesne vrijednosti”, istaknuo je ranije Ministar državne imovine Goran Marić te izrazio nadu da će Prevlaka s novim sadržajem postati najposjećenija tačka Republike Hrvatske.
Tvrđava Punta Oštro foto Boka News
”Mi tamo planiramo napraviti respektabilni muzej, austrougarske ratne mornarice s naglaskom na hrvatsku komponentu, na kraju krajeva sad smo u EU i da učvrstimo malo te odnose. Radi se o zbirci koja nije ni jeftina i koja je po procjeni stručnjaka najbolja na svijetu, od odora do oružja i dijelova brodova, odlikovanja, radi se o kompletnom presjeku ratne mornarice. Želimo ići i s jednim akvarijem s jadranskim ribama, jednom suvenirnicom, vidikovcem i pratećim ugostiteljskim objektom”, rekao je Kapetanić koji nije htio nagađati koja će biti cijena obnove, ali dodao kako će sigurno biti više desetaka milijuna kuna.
Talijanski parlament u nedjelju 30.decembra prihvatio je godišnji proračun (la Finanziaria) u kojem je predviđeno da Opština Venecija ima pravo samostalno naplaćivati pristojbu svim jednodnevnim posjetiteljima ovog grada i to u iznosu od 2,5 do 10 eura. Gradonačelnik Luigi Brugnaro proglasio je to povijesnom odlukom za Veneciju. Pristojba će se naplaćivati svim turistima koji u povijesnu jezgru dolaze na izlet brodovima na kružnim putovanjima, autobusima, vlakovima.
“Uštedjet ćemo novac naših građana za obnovu spomenika kulture, ali i za zbrinjavanje otpada na koji Venecija zbog velikog broje turista troši 30 posto više od svih drugih gradova u Italiji. Pripremit ćemo uravnoteženi pravilnik u čijoj će izradi sudjelovati participativno svi koji žive, rade i studiraju u Veneciji”, napisao je na društvenim mrežama gradonačelnik, nakon što je prihvaćen Proračun.
Zakon ne propisuje kako će se naplaćivati pristojba, a pravilnik treba biti donesen najkasnije 28. februara, kako bi se počeo primjenjivati početkom sezone kruzera.
Prema prvim neslužbenim procjenama u talijanskom tisku, Venecija bi na ovaj način mogla zaraditi od 40 do 50 milijuna eura godišnje, a procjene kažu da bi se broj jednodnevnih posjetitelja mogao prepoloviti s 20 na 10 milijuna, što bi znatno olakšalo život građanima.
Još je jedan razlog zbog kojeg se inzistiralo na ovom zakonu. Naime, u lipnju ove godine UNESCO odlučuje hoće li Veneciju staviti na listu ugrožene kulturne baštine koju ugrožavaju brojni turisti, osobito oni s velikih brodova.
Venecijanski hotelijeri, kao i građanska inicijativa “Venessia.com”, koja se od 2000. godine prosvjedima bori protiv uplovljavanja kruzera u lagunu, podržavaju ovu odluku.
Smatraju kako su potrebni hrabri rezovi kako njihov grad ne bi postao prazni muzej za turističke agencije u kojem su svi građani zaposleni kao servisno osoblje.
Nakon Venecije i pet naselja koja se nalaze u obuhvatu nacionalnog parka “Cinque Terre” tražit će istu stvar od parlamenta i predsjednika. Pet naselja u ligurskom priobalju Italije: Monterosso al Mare, Vernazza, Corniglia, Manarola i Riomaggiore, jedno su od najslikovitijih i najpoznatijih mediteranskih priobalnih područja, dio su Nacionalnog parka, koji je od 1997. UNESCO-va svjetska baština.
