Problem plastičnog otpada u oceanima započeo je još 1950-ih

0

60-godišnjim istraživanjem planktona otkrivena je povijest plastičnog gušenja oceana

Plastic Floating in the Great Pacific Garbage Patch

Upravo objavljena 60-godišnja studija o planktonima otkrila je i mračnu istinu o povijesti plastičnog otpada u oceanima. Ovom studijom otkriveno je kako je sada već gorući globalni problem plastičnog onečišćenja oceana započeo još 1950-ih godina te se ubrzano pogoršavao tijekom proteklih šest desetljeća.

Studija je objavljena 16. travnja u časopisu Nature Communications, a njeni zaključci temelje se na 60-godišnjem istraživanju i korištenju uređaja Continuous Plankton Recorder (CPR), izrađenog u obliku torpeda i namijenjenog za prikupljanje uzoraka oceanskih planktona.

Istraživanje se na početku provodilo u blizini grada Hull na istočnoj obali Engleske u pokrajini Yorkshire, 248 km sjeverno od Londona, a zatim se proširilo i na obale u blizini Edinburgha i Plymoutha. Ovaj dugotrajni istraživački program prvobitno je bio namijenjen prikupljanju podataka o planktonima na otvorenom moru, koji je pokazatelj kvalitete vode i izvor hrane za kitove i ostale morske životinje.

Ribarski konac pronađen 1957.

Kako se navodi u studiji, prvi dokumentirani slučaj plastičnog otpada u oceanima bio je ribarski konac otkriven 1957. godine uz istočnu obalu Islanda, a zatim i prva plastična vrećica pronađena u sjeverozapadnim vodama Irske 1965. godine. Prvi slučajevi morskih kornjača i ptica zapetljanih u odbačene ribarske mreže javljaju se samo par godina kasnije. Od tog se vremena plastični otpad u oceanima počinje značajno povećavati, posebice u razdoblju od 1970. do početka 2000-ih.

Tijekom sljedećih desetljeća problem je u konstantnom porastu. 1950-ih, 60-ih i 70-ih godina manje od 1 % nalaza bilo je poremećeno zapetljavanjem u sintetičke materijale. Do 1990-ih godina nalazi studije svjedoče o gotovo 2 %, a povećanje je već drastično u prvom desetljeću ovog stoljeća. Sadašnje se brojke kreću negdje između 3 % i 4 %.

Smanjuje se učestalost plastičnog otpada?
Većinu dokumentiranog otpada, gotovo polovicu, čine odbačene mreže, konopci i druga ribarska oprema, dok se preostala količna odnosi na plastični otpad. U studiji se navodi kako je to ukazalo na opasnosti za morski život jer se uređaj za uzorkovanje kretao na dubini od oko 7 metara, u kojoj se kreću brojne ribe i morski sisavci. Pronađena količina plastičnog otpada bila je osobito visoka u južnom Sjevernom moru, no autori studije tvrde kako je problem vidljiv u vrlo širokom rasponu oceana.

„Poruka je da se količina plastičnog otpada u oceanima znatno povećala i da je pronalazimo u cijelom svijetu, čak i na mjestima gdje je nikako ne biste željeli, poput Sjeverozapadnog prolaza u Arktičkom oceanu, ali i drugih dijelova Arktika“, kazala je morska biologinja Clare Ostle.

Iako su brojke alarmantne, u podacima su zamijećeni čak određeni pozitivni trendovi. Ostle tako napominje da se posljednjih nekoliko godina učestalost plastičnog otpada smanjila, vjerojatno i zbog povećane ekološke svijesti. Međutim, valja napomenuti kako ove brojke ipak ne predstavljaju precizne količine plastičnog otpada u oceanima u određenom trenutku, već nam jednostavno daju uvid u šire trendove. Iako su brojke u padu, pred nama je još dosta posla ako uistinu želimo trajno utjecati na smanjenje plastičnog otpada u oceanima.

​S.F. / Ekovjesnik

Investicije i ruski čaj u Crnoj Gori

0
Budva foto Boka News

Iako su zvanični odnosi Podgorice i Moskve posljednjih godina značajno zahladili, broj Rusa koji žive u Crnoj Gori nije se smanjio, a prema podacima Opštine Budva trenutno jedna od najvećih ruskih investicija u nekretnine na Budvanskoj rivijeri vrijedi oko 250 miliona eura.

Prema aprilskom Gallupovom istraživanju, broj radno sposobnih Rusa koji bi se rado preselili u inostranstvo se utrostručio i dosegao najveći procenat posljednje decenije. Istraživanje pokazuje da bi se svaki peti građanin Rusije odselio kada bi mogao, a među najpoželjnijim destinacijama su Njemačka, druge zemlje Evropske unije (EU), Sjedinjene Države i Kanada.

Onih koji su odlučili da se nastane u Crnoj Gori je, prema podacima crnogorskog Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) o prijavljenim ruskim državljanima, oko 4.500, kao i prošle godine. MUP je, prema najnovijim podacima, odobrio 3.873 dozvole za privremeni i 671 za stalni boravak vlasnika ruskih pasoša.

Kada je riječ o ulaganjima, prema informacijama Centralne banke Crne Gore, Rusija je u 2018. godini bila na trećem mjestu po ukupnom iznosu investicija u Crnoj Gori. Najviše su ulagali Azerbejdžan i Mađarska sa svega oko milion eura manje od Turske, koja je uložila oko 51 miliona. Prema podacima Centralne banke, strani investitori su prošle godine uložili u nekretnine više od 182 miliona eura.

Vila ruskog oligarha Deripaske  foto RFE

Da će i dalje značajan udio na tom tržištu generirati Rusi, nagovještava najava do sada najveće ruske investicije na Budvanskoj rivijeri – oko 250 miliona eura koštaće izgradnja turističko-stambenog kompleksa na Smokvici, u blizini Sv. Stefana.

Prema podacima Opštine Budva, samo za kupovinu zemlje uz more ruski ulagači su proteklih godina platili oko 25 miliona eura, a prema informaciji koju je Radiju Slobodna Evropa (RSE) takođe potvrdila Opština, među investitorima, koji će graditi cijeli novi grad na Smokvici, je i jedan od čelnika najveće ruske kompanije Gasprom.

Zvanična statistika o broju nekretnina u vlasništvu ruskih državljana u Crnoj Gori ne postoji, ali prema procjenama agenata za nekretnine koje RSE često kontaktira kada istražuje o ovoj i sličnim temama, procjenjuje se da ih je nekoliko hiljada samo na području Budvanske rivijere.

Koliko Rusa napušta Rusiju

Duž Crnogorskog primorja su u njihovom vlasništvu neke od najljepših lokacija, poput one na Platamunima kod Jaza (područje Opštine Kotor), gdje je strogo zabranjen prilaz stambeno-turističkom kompleksu u vlasništvu firme koja se povezuje sa ruskim oligarhom Olegom Deripaskom. Procjene na osnovu izgleda, kvadrature i lokacije, koje su više puta objavljene u medijima i bez demantija, govore da je u desetak vila, opasanih visokim zidom, uloženo oko 50 miliona eura.

Nikitina prodavnica čaja

Harčenko foto RFE

No, osim onih koji su pokupovali milionske nekretnine i izgradili velelijepne vile, u Crnoj Gori ima i Rusa koji su došli u potrazi za poslom ili, jednostavno, u potrazi za boljim životom. Jednog mladog Moskovljanina tako su do Budve doveli putevi čaja.

U zemlji u kojoj je kafa ritual većine i gdje se čaj najčešće pije samo kao lijek, Nikita Harčenko je odlučio da živi od prodaje bilja za napitak star oko četiri hiljade godina.

RSE: Vi ste Rus koji je došao u Crnu Goru i donio kinesku tradiciju – primjer globalizacije koja nas danas oblikuje. Da li globalizacija ima više dobrih ili loših strana?

Harčenko: U prvom trenutku se nameće odgovor da je globalizacija dobra stvar: manje granica, više mogućnosti i opcija. Omogućava da možemo probati sve ono što se nudi u svijetu i to je dobro. Ali, postoje i druge posljedice globalizacije i zato je to komplikovana tema koja daje mnogo razloga za debatu, a u nekom momentu ta priča neminovno postaje i priča o politici.

RSE: Koliko, iz Vaše perspektive, ovdašnji građani govore o politici u Crnoj Gori?

Harčenko: Mislim da ne previše, mislim da je to izbalansirano. Jer, nekako taj sistem funkcioniše i on funkcioniše dobro, makar kako to vidim. Mene politika uopšte ne zanima, a možda je to za mene i jednostavnije jer kao stranac ne mogu da glasam na izborima. I onda me ne boli glava što da izaberem. Što god ovdje izabrali, za mene je u redu. Dok sam bio u Rusiji, bilo je drugačije, jer tamo sam imao dileme koga izabrati, što radi jedan, što drugi, koji je bolji i ostalo. Ovdje imam privilegiju da ne moram da mislim o politici.

Za razliku od mnogih, koje je politika biznis profita dovela iz Rusije u Crnu Goru, Nikita pripada generaciji mladih koji se lako upuštaju u rizik novog i nerijetko imaju drugačiji odnos prema tome što je životni uspjeh. Zato se, kaže, i preselio iz Moskve u Budvu prije desetak godina, kada je ima svega 23 godine.

“Nekome odgovara život u velikom gradu, jer ima mnogo više mogućnosti. Moskva je grad za one koji imaju veliki biznis i zarađuju puno novca, ili ako ste zainteresovani za događaje visoke kulture, i sve ostale mogućnosti koje vam nudi megapolis. Ali, meni je u Moskvi svega bilo previše. I previše ljudi, i previše gužvi, i prevelike razdaljine. Naravno, kako nisam bio oženjen i imao djecu, bio sam potpuno slobodan; pa zašto svaki mladi čovjek koji je slobodan to ne bi iskoristio da doživi nešto novo”, konstatuje Nikita i dodaje da to iskustvo u Crnoj Gori za njega pozitivno zahvaljujući ljudima koje sreće.

Ipak, Nikita se uglavnom druži sa svojim sunarodnicima. “Djevojke su ovdje, čini mi se, dosta ozbiljne, uvijek imam problem kako uspostaviti kontakt, pa su mi sve djevojke do sada bile Ruskinje.”

Možda zbog mladosti, ili zbog znanja crnogorskog jezika (što nije tako čest slučaj u ruskoj zajednici Budve), Nikita je komunikativniji od većine svojih sunarodnika. Kaže da ga je život u Crnoj Gori naučio da ne treba generalizovati stvari i da su životni izbori individualni.

“U Moskvi bih vjerovatno zaradio više para, ali sam otišao zato što mi je trebalo još nešto. Ljudi, sunce i dobar osjećaj koji ovdje imam”, priča on.

A Nikitina prodavnica čaja može biti zanimljiva i njegovim sunarodnicima koji dolaze kao turisti. Prošle godine je Crnu Goru posjetilo oko 340.000 gostiju iz Rusije koji su ostvarili najveći broj noćenja, oko 25 posto ukupnog broja – podaci su Nacionalne turističke organizacije Crne Gore. I pored političkih trzavica na relaciji Moskva-Podgorica, te brojke su konstanta iz sezone u sezonu.

/J.V./

Obilježen Dan planete Zemlje donacijom Rotari kluba Kotor

0

U cilju podizanja svijesti o planeti Zemlji i poštovanju prema prirodi, Rotari klub Kotor je donirao raskošnu kameliju OŠ „Njegoš“  u Kotoru.

Uz bogat kulturno-umjetnički program koji su pripremili učenici ove škole, članovi Ekološke sekcije su pomogli da se uspješno realizuje sadnja biljaka.

U okviru ove akcije učešće je uzeo i vrtni centar Mondo Verde poklonivši biljku gravileu.

Više čelnika administracije Opštine Kotor najavilo ostavke u slučaju smjene Jokića

0
Kotor foto Boka News

Iz Uprave policije su najavili da će javno okupljanje u organizaciji Demokratske Crne Gore biti održano u srijedu 24. aprila u vremenskom periodu od 10 do 12.30 u Kotoru – Starom gradu ispred palate Bizanti.

Kako nezvanično saznajemo, okupljanje koje će početi u 11 sati je u cilju podrške Vladimiru Jokiću zbog najave SDP-a da će na sutrašnjoj Skupštini opštine Kotor inicirati njegovu smjenu sa funkcije predsjednika opštine Kotor.

Više čelnika administracije Opštine Kotor najavila ostavke u slučaju smjene Jokića

Više čelnika administracije Opštine Kotor najavila ostavke ukoliko na sutrašnjoj sjednici SO Kotor dođe do smjene predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića.

„Mi dolje potpisani, saradnici Vladimira Jokića, u svijetlu događaja koji u poslednjih mjesec dana obilježavaju političku scenu u našem gradu, želimo da obavijestimo kotorsku javnost o sledećem: Ukoliko Skupština Opštine Kotor na sjednici 24.04.2019. godine, donese odluku o razrješenju Predsjednika Opštine Kotor, podnijećemo neopozive ostavke na funkcije koje obavljamo, smatrajući to svojom profesionalnom i moralnom obavezom.

Dragica Perović – Predsjednica Skupštine Opštine Kotor

Milivoje – Mišo Samardžić – Potpredsjednik Opštine Kotor

Maja Mršulja – Sekretarka Skupštine Opštine Kotor

Veljko Vujović – Glavni administrator Opštine Kotor

Marija Bernard – VD Direktorica JU ’Kulturni centar Nikola Đurković’ Kotor

Željko Dapčević – Sekretar Sekretarijata za imovinsko pravne poslove

Marina Bjelja – Sekretarka Sekretarijata za opštu upravu

Ida Waldegg – Direktorica Informacionog centraIDA WALDEGG”.

SDP je inicirao smjenu Jokića jer smatra da je donio više nezakonitih odluka među kojima i za Luku Kotor, a njihov predlog podržale su opozicione partije na lokalnom nivou.

Sjednica SO Kotor, na kojoj je rasprava o ovoj inicijativi, zakazana je za sjutra 24. aprila u 12 sati.

“Susret kultura” u Kotoru

0
Kotor – foto Boka News

Kao rezultat okruglog stola na temu novih turističko kulturnih ruta koji je održan u decembru prošle godine u Kotoru, NVU “Sarajevo susret kultura” zajedno sa svojim partnerima organizuje seminar na temu “Susret kultura”, sa fokusom na novu lokalnu i regionalnu kulturnu rutu i “storytelling” – obavještavaju iz Turističke organizacije Kotor.

Seminar će biti održan u četvrtak 25. aprila u crkvi Sv. Pavla u 11 sati.

Izložba fotografija Sarajevo – Kotor – Novi Sad

Izložba fotografija kojom će predstaviti nove regionalne kulturno – turističke rute Sarajevo – Kotor – Novi Sad biće otvorena u četvrtak 25. aprila u 20 sati, u Gradskoj galeriji Kotor.

Iz URE upozoravaju: Ugrožena bezbjednost svih koji putuju preko aerodroma u Tivtu

3
Detalj sa presa URA

Pista na tivatskom aerodromu je u jako lošem stanju i u svakom trenutku je moguće njeno pucanje, što za posljedicu može da ima i pucanje pneumatika i moguće izlijetanje vazduhoplova sa poletno-sletne staze, tvrde iz Građanskog pokreta URA.

Podaci koje su saopštili iz te partije, kako su kazali, sadržani su u izvještaju Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV) iz marta prošle godine.

“Procurjeli dokument ACV svjedoči o ugroženoj bezbjednosti kako domaćih tako i inostranih državljana koji putuju preko tivatske vazdušne luke. U pitanju je dokument od 10 strana koji je sačinila ACV u martu 2018. godine i koji do danas bio sakriven od očiju javnosti”, kazao je Filip Adžić, potpredsjednik URA.

U dokumentu se navodi da je komisija za certifikaciju Aerodroma Tivat u periodu od 26. do 30. marta 2018. izvršila detaljni pregled u oblasti fizičkih karakteristika aerodroma, da je konstatovano više nepravilnosti i neusaglašenosti sa regulatornim zahtjevima, te da je o svemu, kroz izvještaj, informisano i preduzeće Aerodromi Crne Gore.

Prema riječima Adžića, obaveza Aerodroma je bila da sačini Plan korektivnih mjera radi otklanjanja utvrđenih neusaglašenosti.

U dokumentu koji je URA predstavila javnosti, navodi se da je “na površini piste vidna pojava karakterističnih kružnih pukotina nastalih usljed izrazitog prisustva vode i da ih je nemoguće sanirati zapunjanjem bitumenskom masom već je neophodno izvršiti zamjenu habajućeg sloja“.

Dodaje se i da, “uzimajući u obzir povećan broj rotacija u predstojećim ljetnjim mjesecima, a u kombinaciji sa nepredviđenim atmosferskim uticajima i ograničenom mogućnošću za održavanje i kontrolisanje širenja pukotine, ista može biti proširena do te mjere da predstavlja opasnost za pucanje pneumatika i moguća izlijetanja vazduhoplova sa piste“.

“Jasno je da staza nije bezbjedna, da je trebalo preduzeti konkretne mjere za sanaciju, što prema našim informacijama, do sada nije urađeno”, kazao je Adžić.

On je podsjetio na željezničku nesreću na Bioču i „Voz neprebola“ i kazao da ona treba da budu opomena za državu i za ministarstvo saobraćaja, ali i za sve institucije i pojedince zadužene za bezbjednost saobraćaja.

Izvršni direktor stranke Zoran Mikić, rekao je da Aerodromi Crne Gore i ACV duguju odgovore zbog čega su izvještaj krili od očiju javnosti i pozvao ih da konkretno odgovore koje su aktivnosti preduzete da se saniraju oštećenja i isprave nepravilnosti iz izvještaja.

Slika kolaž dokument

“Pista nije jedini problem na Aerodromu Tivat. Agencija je osim za nju utvrdila još nekoliko nepravilnosti, pored ostalog i pitanje sigurnog kretanja i parkiranja vazduhoplova na platformi tivatskog aerodroma. Da je parkiranje na tivatskom aerodromu problem svjedoči i činjenica da su prošle godine oštećenja dva manja parkirana aviona koji nisu bili obezbijeđeni na adekvatan način“, kazao je Mikić.

Izvještaj, kako je ocijenio, ukazuje da “ne postoje ni najmanje dileme da se infrastruktura Aerodroma Crne Gore nalazi u lošem stanju”.

Iz URA su od nadležnih tražili hitnu sanaciju piste, te saopštili da će insistirati na odgovornosti nadležnih. “Insistiraćemo na odgovornosti onih koji su doveli u pitanje bezbjednost putnika, zaposlenih na aerodromu i zaposlenih u avio kompanijama, te odgovornost onih koji su ugrozili imidž Crne Gore kao turističe destinacije i doveli u pitanje saradnju sa renomiranim avio kompanijama”, poručili su iz URA.

Budva – “Od Uskrsa do Vaskrsa” obradujte vaše dijete

0

Nakon obilježavanja katoličkog Uskrsa brojnim akcijama i radionicama za djecu u duhu lijepog, vjekovnog suživota i zajedničkih proslava svojih sugrađana, ali i radovanja proljeću, suncu i ljetu koje dolazi, Turistička organizacija opštine Budva nastavlja sa programom manifestacije “Od Uskrsa do Vaskrsa”.

Utorak i srijeda, 23. i 24.04.

  • 11:00h – 17:00h – farbanje 3D jaja;
    – kreativne radionice i igre za djecu

 Četvrtak, 25.04.

  • 11:00h – 17:00h – farbanje 3D jaja;
    – kreativne radionice i igre za djecu
  • 15:00 h – dječija predstava;

Petak, 26.04.

Veliki Petak

  • 11:00h- 17:00h – farbanje 3D jaja;
    – kreativne radionice i igre za djecu
Od Uskrsa do Vaskrsa

Subota, 27.04.

  • 11:00h – 17:00h – farbanje 3D jaja;
  • 14:00h – face painting;
Od Uskrsa do Vaskrsa

Nedjelja, 28.04.

Pravoslavni Vaskrs

  • 11:00h- 18:00h – farbanje 3D jaja;
    – kreativne radionice i igre za djecu
  • 16:00h nastup crkvenog hora (uskršnje pjesme).

Aerodrom Tivat za prva tri mjeseca zabilježio 9,1% bolji rezultat nego u prvom kvartalu prošle godine

0
Aerodrom Tivat

Aerodrom Tivat je tokom prva tri mjeseca ove godine opslužio ukupno 64.843 putnika, što je 9,1% bolji rezultat nego u prvom kvartalu prošle godine.

Rast prometa u odnosu na rezulat ostvaren u istom mjesecu lani, postignut je tokom sva tri mjeseca prvog kvartala 2019. U januaru kada je zablježen promet od 21.080 putnika je on iznosi 6,2% , u februaru je bilo 16.900 outnika i rast prometa je iznosio 2,2% dok je posebno dobar rezzultat ostvaren u maju kada je kroz terminalnu zgradu prošlo 26.863 putnika što je rast od čak 16,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Inače, Aerodrom Tivat kontinuirani rast prometa u odnosu na uporedne periode bilježi već 25 mjeseci za redom.

Opštini Tivat ne treba portal BOKA NEWS

17
Tivat – Opština

„Nezavisni procjenjivači“ koje je angažovala Opština Tivat za ocjenu projekata na konkursu NVO sektora, Azra Hrapović iz Bijelog Polja i Stoja Popadić iz Podgorice, ocijenili su da projekat „Tivat – juče, danas, sutra – informativni portal Boka News“, po njihovom „stručnom“ mišljenju, zavrjeđuje izuzetno mali broj bodova i tako odredili da ne bude finansiran sredstvima poreskih obveznika grada Tivta.

„Od 15 projekata koji su prešli cenzus, sredstva su odobrena za 13 projekata, dok za 2 projekta, shodno Rang listi, nije preostalo sredstava za raspodjelu“ – kaže se u obrazloženju Odluke za raspodjelu sredstava za NVO Opštine Tivat, u 2019. godini.

Jedan od dva projekta za koja nema sredstava je „Tivat, juče danas, sutra – informativni portal Boka News“. Iako je ovaj projekat od osnivanja portala Boka News 2014. godine, koji funkcioniše u sklopu NVO „Boka“, Opština Tivat makar i simbolično finansirala sve ove godine, nezavisne procjenjivačice smatraju drugačije.

U paušalnim obrazloženjima, između ostalog, jedna od njih navodi netačne podatke, da se iz projekta „Tivat, juče danas, sutra – informativni portal Boka News“ ne vidi jasno na koju oblast se odnosi. U projektu je jasno naznačeno da „afirmišemo kulturne potencijale, tradiciju i kulturnu posebnosti opštine Tivat, te ukazujemo na značaj i vrijednosti očuvanja mediteranske baštine, životne sredine, mora, obale, podmorja. Promovišemo i afirmišemo međunarodni imidž Opštine Tivat“.

Druga procjenjivačica smatra da ciljna grupa, broj posjetilaca portala kojih je dnevno između 5.000 i 10.000 predstavlja paušalnu ocjenu, iako je naveden jedini relevantni izvor ovog podatka Google Analytics.

Sudeći po bodovima svih rangiranih, očigledno da su „nezavisne“ procjenjivačice koje je imenovalo Ministarstvo javne uprave, a Opština Tivat angažovala da ocjenjuju projekte, unaprijed imale viziju koje projekte treba visoko bodovno podržati.

Inače, da biste postali nezavisni procjenjivači potrebno je da vas predloži nekoliko NVO, po sistemu što više to bolje, ja tebe ti mene, da imate najmanje pet godina iskustva u pisanju i sprovođenju projekata, iskustvo u ocjenjivanju istih i na kraju vezu, kako bi vas Ministarstvo javne uprave imenovalo kao nezavisnog procjenjivača. Za 2019. godinu imenovano je 35 nezavisnih procjenjivača u Crnoj Gori.

Interesantno je da se iz Boke Kotorske i šire sa Primorja, niko nije prijavio da bude procjenjivač projekata, jer ljudi sa ovih prostora vjerovatno smatraju da nije realno, niti pošteno da oni procjenjuju da li nečiji projekat u drugim opštinama ili gradovima: Bijelom Polju, Beranama, Žabljaku ili Podgorici treba da bude finasiran ili ne, od tih lokalnih uprava.

Zahvaljujući centralizovanom sistemu, gdje drugi odlučuju o nama, našem prostoru, planovima, više ne odlučujemo ni o našim potrebama i što ćemo finasirati pa makar i kroz NVO sektor. Oni „odozgo“ bolje znaju što nama treba i što treba finasirati, a što ne …

U Opštini postoji i Komisija za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama koja je na osnovu bodovanja projekata od strane nezavisnih procjenjivača, rangirala projekte i dodijelila sredstva.

Članove komisije je imenovao predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac, a njihova je jedina uloga, izgleda, bila da prihvate ono što su odlučile nezavisne procjenjivačice, ili sugerišu koje projekte treba dobro bodovati, te na taj način skinuti odgovornost sa sebe…

Komisija u sastavu Dubravka Nikčević predsjednica, članovi Slavica Vulanović i Biljana Krivokapić, članica iz reda lokalnih službenika Opštine, bezuslovno je prihvatila Rang listu koju su u svojim izvještajima sastavile Hrapović i Popadić.

Bilo bi smiješno da nije tužno, ali tako nam i treba. Predsjednica komisije Nikčević kaže „mi nismo odlučivali, mi smo samo rangirali“. Nije imala odgovor na pitanje zbog čega postoji komisija. Očigledno samo da bi rangirala ono što drugi odluče.

Inače, Sekretarka sekretarijata za kulturu SO Tivat i društvene djelatnosti i predsjednica Komisije za raspodjelu sredstava NVO sektoru, Dubravka Nikčević, već nekoliko godina na sastancima izražava mišljenje da portal Boka News ne treba finansirati kao projekat NVO.

Članica Komisije za raspodjelu sredstava Slavica Vulanović, istovremeno je predsjednica NVO „Djeca Tivta“ kojoj su ovom prilikom odobrena sredstva u iznosu 2.392 eura.

Portal Boka News će opstati i bez ovih sredstava. Principijelno, svi smo odavno dovedeni u sitauaciju da drugi odlučuju o nama, našim potrebama i što će i ko će se finasirati našim sredstvima.

U slučaju projekta portala Boka News, ne preostaje nam ništa drugo već da izvještavanje iz Tivta u narednom periodu prepustimo „nezavisnoj“ procjenjivačici Azri Hrapović, inače vlasnici Radio Adriatika iz Bijelog Polja, koja zasigurno bolje poznaje stanje u Opštini.

Honorari – 30 eura po projektu

Nezavisne procjenjivačice A. Hrapović i S. Popadić, za vrednovanje svakog projekta koji je stigao na konkurs za NVO sektor Opštine Tivat, plaćene su sa po 30 eura, sredstvima tivatskih građana. Bodovale su 23 porojekta. Moramo priznati, prilično lijep honorar!

TO Tivat pedstavila turističku ponudu u Sarajevu

0
TOT u Sarajevu

Turističke ponude Crne Gore, sa akcentom na predsezonu i predstojeće manifestacije predstavljena je juče u Sarajevu na konferenciji za medije i predstavnike turističkih agencija iz Bosne i Hercegovine.

Uz tople pozdrave iz sunčanog Tivta, predstavnik TO Tivat- Antonio Maslovar je kazao:

“Tivat se sve više prepoznaje kao najpoželjnija ali i najposjećenija Event destinacija, bez obzira o kojoj vrsti događaja je riječ. Na teritoriji Tivta se godišnje realizuje preko 250 najatraktivnijih dešavanja. Ispred nas je još jedna uzbudljiva sezona, te ćemo u pet mjeseci trajanja skoro svakog dana imati najpopularnije događaje u zemlji kao sto su:

– „Gumball“ zakazan za 10. jul za sve ljubitelje luksuznih automobila limitiranih tehnoloških dostignuća, Tivat će biti jedan od gradova domaćina na putu grupe od Rige do Mikonosa

– Festival pozorišnog teatra „Purgatorije“ sa vrlo odabranim programom i ovog ljeta od 1. jula do 30. avgusta

– „Tivatske ljetnje fešte“ i „Ljeto dobrog ukusa“ u organizaciji TO Tivat koji podrazumijeva razne tematske sajmove i gastro večeri uz regionalno poznate izvođaće.

– muzički festivali klasične, jazz i etno muzike

– „In Art“ festival uličnih performera od 24. do 26. jula.

– sportska dešavanja i programi

– forumi, izložbe, revije itd.
Lokacije dešavanja kao i svake godine su: Gradska riva Pine, Porto Montenegro, Luštica Bay, muzeji, ljetnja scena CZK.

Bosansko tržiste je za naš grad jako važno s obzirom na sve veći priliv turista koji Tivat prepoznaju kao mjesto svog sadržajnog odmora. S tim u vezi, ovdje smo danas prisutni da sa Vama podijelimo i tri nove brošure koje izdaje TO Tivat:

– „Odmaraj aktivno“ sa svim značajnim razlozima za aktivne učesnike odmora

– „Kultura, istorija i tradicija“ u kojoj su pobrojane sve kulturne zanimljivosti grada

– „I love Tivat“ koja će Vam kroz vrlo pitku i slikama živopisnu priču objasniti zašto je Tivat Vaš ovogodišnji izbor.

Nadamo se da ćemo atraktivnim ovogodišnjim sadržajima privući jos više posjetilaca koji nam dolaze sa ovog trzišta.”

Pored Tivta, u Sarajevu su svoju turističku ponudu predstavile i Lokalne turističke organizacije Podgorice, Bara, Budve i Herceg Novog, a predstavnici Nacionalne turističke organizacije istakli su ovogodišnju kampanju pod nazivom „Dobro.Bolje.Domaće” koja poseban akcenat stavlja na gastronomsku ponudu Crne Gore.