Kotorske zimske karnevalske fešte od 23. februara do 3. marta

0
Tradicionalni Kotorski Karneval

Kotorske zimske karnevalske  fešte, održaće se u periodu od subote 23. februara, do nedjelje 03. marta 2019.

Tradicionalni KotorskiKarneval, sa tradicijom trajanja od preko pola milenijuma, jedinstvena je pučka manifestacija koja se  održava na području Kotorske Opštine.

U mnoštvu karnevalskih grupa i maski iz Kotora, Crne Gore i regiona, brojni posjetioci mogu uživati u koloritu originalnih kostima, feštađunskom ritmu i mediteranskom duhu domicilnog stanovništva.

Program ovogodišnjeg Tradicionalnog Kotorskog Karnevala počinje na Trgu od oružja svečanim otvaranjemu subotu 23. februara, u okviru kojeg će nastupiti Klapa Contra iz Splita.

Kotorski karneval 2018.

Dan kasnije na programu je Dječji maskenbal u Poslovnom centru „Vukšić“ sa početkom u 15 časova, dok će se velikiTradicionalni maskenbal održati 02. marta 2019.godine od 20 časova, na istom mjestu.

U cilju što bolje promocije Tradicionalnog Karnevala, i ove godine, osim u Kotoru,predviđeni su abrumi u Budvi i Tivtu. Abrum u Budvi održaće se 25. februara od 17 časova. U Tivtu abrum je planiran za 26. februar sa početkom takođe u 17 časova, a istog dana proći će i ulicama Kotora, sa početkom u 18:30h. Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije dana održavanja karnevala, 02. marta u 11 časova. Abrumom Kotorski karneval najavljuju Gradska muzika Kotor, kao i mažoretke udruženja „Fešta“ i studija „Alisa“ iz Kotora. 28. februara u 19h u staklenoj galeriji Kulturnog centra odvijaće se izložba karnevalskih kostima.

Na velikoj sceni Kulturnog centra svoj nastup će imati 27. februara u 19hplesni studio „Alisa“,dok će se 01. marta od 19h na istom mjestu pod nazivom „Svi smo mi Fešta“ održati 24. koncert mažoretki „Fešta“ sa podrškom „Feštine“ akrobatik grupe.

Kotorski karneval 500 godina

Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 03. marta 2019.godine velikom karnevalskom povorkom od 15 časova. Po završetku karnevalske povorke na glavnom gradskom Trgu od oružjanasupiće „Terraross“,poznati feštađunski orkestar iz Pulje, nakon čega će biti održan koncert Gorana Karana i benda „Vagabundo“.

Na dan karnevala tradicionalno iz štampe izaći će humoristično-satirični list „Karampana“. Kutija predviđena za dostavljanje tekstova kojičine sadržaj ovog lista može se naći na Informativnom kiosku Turističke organizacije, ispred glavnih gradskih vrata.

Organizator manifestacije je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.

Zajedno će pijeskom prihraniti šest plaža

0
Tivat plaža – Centar

Predstavnici Sekretarijata za lokalnu samoupravu Opštine Tivat i JP Morsko dobro obišli su kupališta na potezu od Lepetana do Krašića, radi sagledavanja postojećeg stanja i utvrđivanja potrebe dodatnog prihranjivanja ovih javnih prostora i kvalitetnije pripreme za predstojeću turističku sezonu.

Akcija je obuhvatila šest kupališta i to: Pijavica u Lepetanima, Donja Lastva kod crkve Sv. Roka, Tivat Centar – ispred bivšeg hotela „Mimoza“, Kalimanj – ulaz u lučicu, Župa kod palace Verona i Stari Krašići – Veliki jomac.

„Na osnovu detaljnog  prikaza postojećeg stanja javnih kupališta u pojasu od Lepetana do Krašića, predloga za njihovim unapređenjem, sa ciljem  da se ovi javni prostori na pravi i kvalitetan način pripreme za predstojeću ljetnju turističku sezonu, te shodno tome obezbijede osnovni uslovi za korišćenje od strane, kako lokalnog stanovništva, tako i gostiju iz inostranstva, neophodno je da Opština Tivat, pored 100 kubnih metara pijeska koje je obezbijedilo JP Morsko dobro, obezbijediti istu količinu pijeska za prihranjivanje“- navodi se u Izvještaju koji je sačinjen nakon obilaska. Uz količine pijednak koje je obezbijedilo Morsko Dobro, Opština će dodatno, zavinso od potreba, obezbjediti još od 5 do 40 kubika pijeska za nasipanje po kupalištu.

„Cijena utovarenog, transportovanog i nasutog pijeska iznosi 40 eura po kubiku, pa bi ukupan finansijski izdatak Opštine Tivat za prihranjivanje kupališta iznosio 4.000 eura.“- navodi se u izvještaju.

JP Morsko dobro Crne Gore, u posljednjih nekoliko godina, učestvuje u uređivanju javnih kupališta na teritoriji opštine Tivat, u pojasu od Lepetana do Krašića koja su na raspolaganju kako lokalnom stanovništvu, tako i gostima Tivta.

Tripundanski bal 9. februara

0
Tripundanski bal

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor organizira Tripundanski bal u povodu Tripundanskih fešta.

Tripundanski bal će se održati u subotu 9. februara 2019. u hotelu Splendid –Bečići, s početkom u 20 sati.

Prisutne će zabavljati bend „Giselle” iz Boke i klapa „Kaše” iz Dubrovnika

Cijena ulaznice s večerom je 20,00 eura.

Prodaja karata na broj telefona  069 041 153.

Deković i Vuksanović „skinuli glavu“ Mariji Vučinović

13
Vrijeme sloge – Dekovic Vucinovicka i Vuksanovic – foto Radio Dux

Predsjednica Hrvatske građanske inicijative i ministarka bez portfelja u Vladi Crne Gore, odlukom Središnjeg odbora HGI, smijenjena je sa čela te partije.

„Za vršioca dužnosti predsjednika izabran je Josip Gržetić, član Predsjedništva, koji će ovu dužnost obavljati do vanrednog Sabora stranke. Središnji odbor se odlučio na ovaj važan korak radi promjene postojećeg stanja u stranci i njene bolje pozicioniranosti na političkoj sceni Crne Gore.”- stoji u saopštenju bez potpisa, koje je medijima sinoć proslijeđeno iz HGI.

Kako nam je potvrđeno uz krugova bliskih vrhu HGI, Vučinovićki je Središnji odbor na tajnom glasanju u ponedjeljak, izglasao nepovjerenje. Prrema nezvaničnim informacijama, inicijatori njene smjene bili su Vučinovićkini dosadašnji najbliži saradnici – članovi Predsjedništva HGI, poslanik Adrijan Vuksanović i Zvonimir Deković koji je istoremeno i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

Z. Deković i A.Vuksanovič

„Došlo je do sukoba Vučinovićke sa jedne i Dekovića i Vuksanovića sa druge strane oko raspolaganja stranačkim fondovima jer po Statutu HGI, predsjednica partije ima odlučujuću riječ u načinu na koji se troši novac iz stranačke kase u kojoj trenutno ima par stotina hiljada eura. Deković i Vuksanović su namjeravali da troše taj noac za neke njima bitne stvari sa čime se Vučinovićka nije slagala, smatrajući da novac treba ostaviti za predstojeće redovne lokalne izbore u Tivtu i parlamentarne izbore u Crnoj Gori naredne godine“- kazao je naš sagovornik iz vrha HGI, insistirajući na anonimnosti. Dodao je da je atmosfera na sjednici Središnjeg odbora bila vrlo neugodna i da su se na njoj sada kada je trebalo glasati o povjerenju Vučinovićki, pojavili članovi tog tijela koji su prethodno dugo vremena bili vrlo pasivni i nisu dolazili na sjednice glavnog odbora stranke.

Prema našem izvoru, koren sukoba među prvacima HGI je u tome što je Vučinovićka nedavno, navodno tražila da se razjasne neke dileme oko finansijskog poslovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća kojim suvereno gospodari Deković, a što ovome nije bilo ni malo po volji, pa je Deković uz pomoć Vuksanovića i sebi bliskih kadrova u stranci, napravio svojevrstan prevrat na sjednici Središnjeg odbora HGI. Informacija da joj je izglasano nepovjerenje navodno, trebala je ostati tajna do petka do kada su Deković i njegovi saradnici Vučinovićki ostavili rok da u međuvremenu ona sama javnost obavijesti da navodno iz ličnih razloga, podnosi ostavku na mjesto predsjednice HGI.

Činjenica da je  medijska objava iz stranke o izglasavanju nepovjerenje predsjednici na Središnjem odboru „puštena“ prije tog roka, ukazuje da Vučinovićka koja je na čelu HGI od 2005, ipak ne namjerava tako lako priznati poraz i prepustiti stranku Dekoviću i Vuksanoviću.

Najpoznatije venecijansko sidro iz 16. stoljeća vratilo se “kući”

0
venecijnako-sidro

Nakon završenih konzervatorsko restauratorskih radova koje je proveo Odjel konzerviranja i restauriranja Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru (MCPA), najpoznatije venecijansko sidro iz 16. stoljeća na našim prostorima, danas se vratilo u svoj domicilni Zavičajni muzej Biograd na Moru.

1960.-ih godina u blizini otočića Gnalić nedaleko Biograda otkriven je jedan od najznačajnijih post-srednjovjekovnih brodoloma na Mediteranu. Među mnogobrojnim nalazima s brodoloma pronađena su i dva željezna sidra koja su izvađena iz mora i nekonzervirana izložena na otvorenom prostoru. Sidro većih dimenzija izloženo je na pročelju zgrade Zavičajnog muzeja Biograd na Moru, a drugo manje na platou ispred zgrade Narodnog muzeja u Zadru. U takvim su uvjetima sidra rapidno propadala, a predstavljala su i opasnost za posjetitelje.

Kako bi se spriječila daljnja degradacija ovog vrijednog kulturnog blaga stručni tim Odjela konzerviranja i restauriranja MCPA je zahvaljujući financijskim sredstvima Ministarstva kulture posljednjih nekoliko godina provodio neophodno potrebne konzervatorsko-restauratorske radove. Radovi su ponajprije bili usmjereni na uklanjanje kloridnih soli koje su glavni uzročnici korozijskih procesa na sidrima, a uslijedili su i postupci neutralizacije, mehaničkog čišćenja i nanošenja odgovarajuće završne zaštite prilagođene prezentaciji sidara u vanjskim uvjetima.

Uz djelatnike MCPA, u radovima na sidrima sudjelovali su i Jean Bernard Memet te Philippe de Vivies, francuski restauratori i stručnjaci na području elektrolitičkih postupaka na metalnim arheološkim predmetima iz institucije A-Corros Expertise.

Radovi na manjem sidru su završeni krajem 2017.godine, te je ono već izloženo na platou Narodnog muzeja u Zadru, a danas je i izazov transporta većeg sidra dužine od skoro 5 metara i težine od 1046 kg u domicilni muzej uspješno savladan.

Tivat uskoro član Foruma gradova Jadransko-jonske regije

0
Sa gostima iz Jadransko-jonske inicijative

U drugoj polovini godine Opština Tivat postaće punopravan član Foruma gradova Jadransko-jonske regije, koji ima za cilj izgradnju i razvoj ekonomskog, socijalnog i kulturnog nasljeđa gradova regiona isaradnju na putu evropske itnegracije zemalja – dogovoreno je na današnjem sastanku u Opštini Tivat.

Predsjednik Opštine, dr Siniša Kusovac i potpredsjednici Dejan Maslovar i Ilija Janovićo priključenju Forumu razgovarali su sa predstavnicima Jadransko-jonske inicijative, Ivanom Ivaniševićem, generalnim direktorom za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore;Đuzepeom Kavanjom /Giuseppe Cavagna/, direktorom Odjeljenja za Zapadni Balkan i Jadran u Ministarstvu vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije; Pavlem Jankovićem, načelnik Odjeljenja za regionalne inicijative u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, ambasadorom Fabijom Piljiapokom /Fabio Pigliapoco/, bivšim generalnim sekretarom Jadransko-jonske inicijative i sadašnjim glavnim savjetnikom u inicijativi;Vanom Vojinović, direktorkom Direkcije za regionalne i druge međunarodne organizacije u MVP i savjetnicom Borkom Marinović.

“Tivat, kao prestižna turistička i investiciona destinacija, posljednjih godina na prepoznatljiv način doprinosi promociji turističkih i kulturnih potencijala crnogorske obale kroz sinergiju tradicionalnog i elitnog turizma, te je stoga Opština zainteresovana da bude član ovakvog foruma gradova”, rekao je predsjednik Kusovac.

Ivanišević je istakao važnost uključenja Tivta, kao opštine koja prednjači u turističko-investicionom razvoju, u Forum koji broji oko 60 gradova iz sedam zemalja sa izlazom na Jadransko i Jonsko i pomaze u ostvarivanju bilateralne i multilateralne saradnje.

Sa sastanka

Forum gradova blisko sarađuje sa Jadransko-jonskom inicijativom, koja je značajan mehanizam povezivanja devet zemalja Jadransko-jonskog regiona na putu ka EU (Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Italija, Slovenija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija i Srbija). Radi se o povezivanju i saradnji u različitim oblastima: univerzitetska saradnja, plavi rast/pomorska saradnja, održivi turizam i kultura, civilna zaštita i zaštita životne sredine, saobraćajna i energetska povezanost.

Crna Gora predsjedava inicijativom do maja ove godine. To je drugo predsjedavanje naše zemlje od obnove nezavisnosti a treće od postojanja incijative. Kao mediteranska i jadranska zemlja, “Crna Gora smatra da su Jadransko I Jonsko more najveći prirodni, ekonomski I razvojni resursi, zbog čega je pristupila Inicijativi kao regionalnoj strukturi koja u primarnom fokusu ima valorozaciju potencijala i promociju zajedničkih vrijednosti država koje izlaze na dva mora”, zaključio je Ivanišević.

Sveti Stefan na reklami Bank of America

0
sveti stefan na reklami

Kažu da su besplatne reklame najbolje, jer su potvrda kvaliteta – drugi šire dobru vijest o vama bez naknade, jer ste zaslužili kvalitetom.

To se može reći i za Sveti Stefan – grad hotel sa bogatom istorijom glamura i ekskluzivnosti – od čijeg se prihoda Crna Gora odrekla dajući ga u dugoročni zakup diskutabilnim stranim investitorima.

Posljednja u nizu promocija Svetog Stefana desila se na reklamnom flajeru Bank of America, jedne od vodećih bankarskih grupacija u SAD.

“Svetac” krasi reklamni vuzual kojim Bank of America oglašava svoj proizvod 3% cash backa.

Flajer je dobio Budvanin Ljubo Filipović koji trenutno boravi u SAD. On je sa svojim prijateljima podijelio fotografiju flajera i izrazio oduševljenje što je njegov rodni kraj dobio tako vrijednu promociju.

Regent Porto Montenegro u potrazi za vjereničkim parom

0
Hotel Regent
Hotel Regent

Regent Porto Montenegro traži par koji se vjerio u Library Bar-u tokom žurke odnosno proslave 29.novembra 2018. godine.

“Sve što znamo je da se par vjerio u našem Library Bar-u na oduševljenje zaposlenih i prisutnih gostiju. Ovom prilikom ih pozivamo da nam se jave uz snimak ili fotografiju kao dokaz ovog prelijepog čina putem email adrese info.pm@regenthotels.com.

Takođe, pozivamo sve one koji ih znaju da ih upute na nas. Ovim putem upućujemo poziv ovom paru da sa nama stupe u kontakt jer želimo da budu naši gosti na večeri koja organizujemo 14.februara u 19:00 u čast Sv Valentina odnosno Dana zaljubljenih. Bilo bi nam drago da još jedan lijepu veče vežu upravo za Regent.” Izjavila je Jovana Spaić, menadžerka pop up restorana hotela Regent.

Pogled iz hotela Regent
Pogled iz hotela Regent

Povodom Dana zaljubljenih, 14. februara Regent Porto Montenegro organizuje večeru od četiri ganga.Večera počinje u 19:00 časova uz muzički program a cijena večere je € 35 po osobi. Regent je kreirano i poseban paket aranžman povodom Valentinovog koji će parove željne privatnosti i komfora pored ugodnog smještaja obradovati flaša vina i čokoladna prezentacija Regentovog šefa poslastičarstva Andrew Misfud-a za poklon dobrodošlice, kupka osvijetljena svijećama, romantičan doručak u krevetu, 50 % popusta na sve spa tretmane od 9 – 14 časova 15. februara i kasni check out.

Tivat – Donacija kompanije Qatary Diar biće investirana u put

0
Radovići foto Boka News

Opština Tivat dobila je donaciju vrijednu 30 hiljada eura od kompanije Qatary Diar – Plavi horizonti.

Donacija će biti usmjerena u realizaciju druge faze asfaltiranja lokalnog puta za Radoviće na poluostrvu Luštica. Radi se o dionici Rogač – Radovići.

Opština Tivat prethodno je finansirala sanaciju i asfaltiranje dionice od obale Đuraševića do kraja naselja Radovići, vrijednu oko 94 hiljade eura.

Na poluostrvu Luštica u toku je i izgradnja druge faze saobraćajnice MR1 koja će, od prirodnog rezervata Tivatska solila povezati lokalni put za Radoviće i izgrađenuprvu fazu saobraćajnice MR1. Ova saobraćajnica predstavlja direktnu saobraćajnu vezu ka razvojnim turističkim projektima koji se grade na poluostrvu Luštica i umnogome će olakšati saobraćaj na ovom dijelu poluostrva, a što je od posebnog značaja za mještane okolnih mjesnih zajednica.

Novljanin otvorio prvo privatno groblje

0
Novljanin otvorio prvo privatno groblje – foto Pobjeda

Grad raste, groblja postaju tijesna, na Savini mjesta za proširenje nema, a sve ih je manje i na crkvenim. Otud se prije devet godina rodila ideja kod 66-godišnjeg Milenka Bojanića da na placu u Ratiševini izgradi privatno groblje.

“Imao sam nekih sredstava i razmišljao sam u šta da ih uložim. Nedostatak grobnih mjesta u našoj opštini je višegodišnji problem. Otišao sam u opštinu da bih vidio šta je sve potrebno od papira da bi se otvorilo groblje. To je bilo 2010. godine, a tada je predsjednik opštine bio Dejan Mandić, a njegov pomoćnik Vlado Mračević. Kada sam izložio ideju, on je rekao da je dobra jer na taj način Herceg Novi može riješiti problem manjka grobnih mjesta. Kompletiranje papirologije je dugo trajalo, morao sam da dobijem sve saglasnosti, a zatim sam pauzirao godinu i po zbog bolesti”, priča za Pobjedu Bojanić, vlasnik prvog i za sada jedinog privatnog groblja u Herceg Novom.

Dodaje da je po njegovim informacijama jedino i u Crnoj Gori, ali da u okruženju, u Hrvatskoj i Bosni, postoje privatna groblja.

Bojanić je nesvakidašnji “biznis“ počeo tako što je otvorio preduzeće za pogrebne usluge “Vječnost“. Kupio je plac u Ratiševini, na granici tog sela i Sutorine, udaljeno od 1.100 metara od Jadranske magistrale i napravio oko 40 grobnica.

“Plac je površine 5.600 kvadrata. Uređujem groblje polako, snalazim se. Za sada radim uglavnom sam, za teže poslove angažujem radnika, dođe i sin da pomogne. Radim kada god vrijeme dozvoli, kada je kiša sjedim, odmaram i razmišljam šta dalje. Uložio sam dosta sredstava, za kupovinu placa, zemljane radove, izgradnju grobnica, veliki dio sam se zadužio… Srećom, kod rodbine i prijatelja, pa me još ne „pritiskaju“ da vraćam”, kaže Bojanić.

Podigao je i kredit da bi okončao neke radove.

”Trudim se da groblje bude uređeno, po svim standardima. Staze su metar i po širine, između grobnica ima prostora da se normalno prolazi jer je ružno da se gazi po tuđim grobovima. Sada popločavam kamenom staze, to jeste teže i skuplje, ali želim da lijepo izgleda. Postaviću i ogradu oko cijelog groblja, klupe, a namjera mi je da posadim nekoliko stabala platana uz ogradu radi hladovine. Mora se raditi onako kako treba, da bude funkcionalnog”.

Pripremio kamen za crkvu

“U dogledno vrijeme, ako budem imao sredstava, izgradio bih i objekat za cvjećaru, restoran, kako bi se ljudi imali gdje poslužiti, kao i malu crkvu za koju sam pripremio kamen. Crkvu bih poklonio selu.  Put do groblja je makadamski, u solidnom stanju, ali ću moliti opštinu da mi pomogne da ga uredimo. Ako ne budu pristali moraću sam, barem dio”, objašnjava Milenko Bojanić.

Cilj mu je da u skorije vrijeme napravi kapelu i sanitarni čvor. Vodu je doveo do placa, a uskoro će i struju. Zatražiće pomoć od opštine za asfaltiranje ili betoniranje puta do groblja. To su najveći problemi koje mora u skorije vrijeme da riješi.

Na pitanje da li ljudi zaziru da kupe grobno mjesto zbog toga što je u privatnom vlasništvu, što je za crnogorske uslove pomalo neobično, Bojanić odgovora da ima dvoumljenja, ali da su razlozi drugi, praktične prirode.

Grobnica 3.000 eura

Milenko Bojanić smatra da je,cijena grobnog mjesta kod njega prihvatljiva, s obzirom na one u okruženju.

“Cijena grobnice je 3.000 eura. Kada neko nema novca dam na poček. Sada mi duguju 18.000 eura, čekam da se sami ljudi jave i plate, jer znam kakva je situacija. Ako taj novac dobijem, odmah bih ga uložio u dalje uređenje. Ne treba zarađivati na tuđoj nevolji. I ja radim da zaradim, ali se trudim da idem sa povoljnim cijenama, da sačekam one koji nemaju. Svi ćemo, i oni koji imaju milione i ja koji imam u džepu 20 eura, ili neko ko ima i manje od mene, doći na kraju gdje nam mjesto “, kaže Bojanić.

Prema njegovim riječima, to što je groblje privatno nije opredjeljujuće, već isključivo činjenica što još nema kapelu i što je prilaz makadamski.

“Do sada je sahranjeno 15 ljudi, opština je kupila grobnice za socijalne slučajeve. Ne zaziru ljudi od privatnog groblja, premda je bilo negativnih komentara, da je ovo „pasje groblje“, ali ne želim da obraćam pažnju na njih. Radim, sređujem da bih ja bio zadovoljan, ali i oni koji kupuju ,,vječnu kuću“. Čovjek mora poći od sebe, kada se desi smrtni slučaj a porodica nema gdje da sahrani pokojnika, to je veliki problem. A u Herceg Novom se sa tim problemom suočavamo posljednjih godina. Mislim da sam napravio pametan potez, ako me zdravlje posluži završiću posao kako bi ovo groblje bilo reprezentativno”, kaže Bojanić.