Dubrovčani i njihovi gosti, njih oko šest tisuća, Novu su 2019. godinu dočekali na prepunom Stradunu uz koncert Nine Badrić i Tonyja Cetinskog, a okupljenom mnoštvu čestitao je i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Program dočeka počeo je u ponedjeljak na Staru godinu Dječjim dočekom uz Miu Negovetić i Supercover band, kao i tradicionalnom kolendom Folklornog ansambla Linđo, Zbora Libertas i Gradske glazbe Dubrovnik.
U utorak 1.januara u podne na Stradunu će se održati tradicionalni novogodišnji koncert Dubrovačkog simfonijskog orkestra, pod nazivom „Orlandov bal“, kojim se najavljuje 2019. kao Orlandova godina. U večernjim satima na istom mjestu uslijedit će koncert klape Rišpet.
Prema informaciji gradske Turističke zajednice, u Dubrovniku u hotelskom i privatnom smještaju novogodišnje blagdane provodi oko šest tisuća gostiju, većinom iz regije.
Parižani su 2019. dočekali na prepunim Elizejskim poljanama uz vatromet organizovan uz Slavoluk pobjede dok u drugim dijelovima grada pirotehnika nije bila dozvoljena.
Tokom svjetlosnog showa na Slavoluku pobjede ispisana su imena francuskih nogometnih reprezentativaca koji su pobijedili ove godine na Svjetskom nogometnom prvenstvu.
Širom Pariza bilo je raspoređeno oko 12.000 policajaca a širom zemlje 147.000 ljudi, prema podacima ministarstva unutarnjih poslova.
Uz opasnost od terorističkih napada francuska policija ove je godine bila suočena i s izazovom najavljenih prosvjeda žutih prsluka na Elizejskim poljanama protiv francuskog predsjednika Emanuela Macrona koji su proteklih tjedana bili nasilni, no doček je protekao mirno.
Glavni grad Velike Britanije posvetio je vatromet građanima Europske unije koji žive u Londonu, glavnom gradu zemlje koja za tri mjeseca napušta uniju.
Riječima “London je otvoren” na sedam jezika započeo je vatromet kod Londonskog oka uz pjesme poput “We Are Your Friends (Vaši smo prijatelji)” “Stay (Ostanite)” i “Don’t Leave Me Alone (Ne ostavljaj me samoga)”
“Odavanjem počasti našim bliskim vezama s Evropom dok dočekujemo novu godinu još jednom ćemo pokazati svijetu da će London uvijek biti otvoren”, poručio je gradonačelnik Sadiq Khan, inače glasni pobornik ostanka Ujedinjenog Kraljevstva u Evropskoj uniji.
Vatromet je osvijetlio i Brandenburška vrata u Berlinu a Švedska je dočekala tradicionalnim, čitanjem pjesme Alfreda Lorda Tennysona “Zvonite divlja zvonas”, ove godine to je učinio glumac Mikael Persbrandt.
U Moskvi zvona na kremaljskom zvoniku Spaskaja označila su novu godinu, a stanovnici su u 2019. zakoračili na hiljadu klizališta otvorenih po gradu.
U Atini vatromet je unatoč kiši organiziran uz Akropolu.
Njujorčani su uz kišu koja nije pokvarila raspoloženje dočekali 2019. na Times squareu odbrojavajući tradicionalno spuštanje kristalne kugle posvećeno ove godine stradanjima novinara, a prije toga milijuni Europljana u europskim su prijestolnicama uz raskošne vatromete obilježili dolazak nove godine, prenose svjetske agencije.
Uz snažne mjere sigurnosti i kontrole provođene satima prije dočeka, proslave u najvećim svjetskim gradovima protekle su bez incidenata. Njujorčani unatoč kiši nisu smjeli na Times square unijeti kišobrane, a i u drugim gradovima bilo je zabranjeno unošenje predmeta poput staklenih boca ili pirotehnike.
Rio de Janeiro dočekao je 2019. s glazbom i plesom a stotine tisuća na poznatoj su plaži Copacabani pratile 14 minuta dugi vatromet za koji je potrošeno nekoliko tona pirotehnike.
Tu latinoameričku zemlju čeka radikalna preobrazba kada u utorak novi predsjednik ultra konzervativni Jair Bolsonaro položi prisegu.
Ujedinjeni Arapski Emirati u 2019. ušli su s namjerom da sruše rekord najvećeg vatrometa u nizu na svijetu koji iznosi 11,83 kilometara i to su prema tvrdnjama organizatora uspjeli.
Pjongjang je u novu godinu zakoračio s raskošnim vatrometom i koncertima organizovanim u glavnom sjeverokorejskom gradu.
Za provod su bile zadužene većinom regionalne zvijezde, a na trgovima pored naših građana uživali su i brojni gosti.
U prve minute Nove godine Kotorane i goste uveo je Damir Urban, nakon čega je okupljene do jutarnjih sati u dobrom raspoloženju držao bend M.O.R.T.
Gradska riva Pine u Tivtu bila je puna publike koja je uživala je u koncertu Željka Joksimovića.
“Jedna fantastična atmosfera. Probili smo sva očekivanja jer smo negdje očekivali istu brojku kao i prošle godine, a mnogo više je ljudi. Još jednu, možda i bolju noć od ove, kako to zna da uradi svaka repriza, očekujemo sutra veče. Mi večeras slavimo i ispraćaj jedne odlične godine sa nadom za još bolju 2019. godinu a mislim da imamo sve potencijale i sva realna očekivanja da tako i bude”, kazala je direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić.
Budva je ove godine organizovala jubilarni 20. doček na trgu ispred Starog grada.
Ispraćaj stare u Budvi počeo je uz Jack Lupino and Leftovers, Aerodrom, a u prve minute Nove Godine Budvane i njihove goste uveo je Dino Merlin.
Doček 2019. Budva
1 od 6
Doček 2019. Budva
Doček 2019. Budva
Doček 2019. Budva
Doček 2019. Budva
Doček 2019. Budva
Doček 2019.
Novljane i njihove goste u Novu 2019. uvela je hitovovima beogradska rok grupa “Riblja čorba” i njihov frontmen Bora Đorđević.
Hit za hitom, antologijske numere koje je nanizao popularni i neumorni Bora Čorba, nakon odličnog nastupa predgrupe “Light under the black mountain”, pratila je publika pjevajući i igrajući. Hladno vrijeme i vjetar nisu smetalii za dobro raspoloženje.
Victor Stinga Peruško, znanstvenik Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković i strastveni ribolovac u božićnu zoru je ispred Pule ulovio tri lignje i jednu odmah montirao na panulu namijenjenu zubacu.
Ubrzo je s dubine od 28 metara izvukao cara teškog malo više od 1,7 kg, koji je završio kao dio božićnog ručka.
Ulov je ostvario multiplikatorom Alutecnos 8V i štapom Prado PryAcit snage 18 libri koji je prepravljen po njegovim željama.
Nacionalni parkovi Crne Gore tokom 2018. godine realizovali su veliki broj značajnih programskih aktivnosti, ali i kroz saradnju sa drugim subjektima ostvarili veoma dobre rezultate u brojnim oblastima značajnim za razvoj turizma i očuvanja životne sredine, što godinu koja je za nama čini veoma uspješnom. Posebno naglasivši saradnju sa Vladom Crne Gore, nadležnim ministarstvom, kao i lokalnim upravama i civilnim sektorom, Klica je istakao da je institucionalni okvir NPCG značajno unaprijeđen, što je doprinijelo izgradnji imidža pouzdanog partnera, posebno na polju zaštite prirode i razvoja održivog turizma.
Javno preduzeće za nacionalne parkove se može pohvaliti i učešćem na brojnim međunarodnim i regionalnim turističkim sajmovima, na kojima je predstavilo turističku ponudu i za dobre rezlutate nagrađeno značajnim priznanjima.
“U saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom učestvovali smo na najznačajnijim međunarodnim, ali i regionalnim turističkim sajmovima u Srbiji i Hrvatskoj, gdje smo predstavili turističku ponudu zasnovanu na aktivnom turizmu i dobili značajna turistička priznanja.
Ono što je dodatno unaprijedilo promociju prirodnih i kulturnih vrijednosti i raznovrsne turističke ponude, bilo je pokretanje mobilne aplikacije i veb platforme koje na interaktivan način prezentuju brojne atrakcije zaštićenih područja, kao i novi vizuelni identitet NPCG, koji predstavlja nacionalne parkove kao svojevrstan brend naše države“, kazao je direktor NPCG Elvir Klica.
Direktor NPCG Klica
Kada je riječ o izgradnji infrastrukture, izdvaja se projekat rekonstrukcije nacionalnih restorana „Crno jezero‟ i „Biogradsko jezero‟ čime je JPNPCG, nakon više godina, upotpunilo nedostajuću turističko-ugostiteljsku infrastrukturu, obezbijedilo kvalitetniji nivo turističke usluge i obogatilo turističku ponudu ne samo u ova dva zaštićena područja, već i na sjeveru Crne Gore.
Rijeka Tara Foto Lazar Pejovic
Takođe, postavili smo i sistem informativno-ulaznih punktova, izgradili objekte za Službu zaštite i sistem javnih toaleta.
Za kraj godine donosimo lijepu priču iz Opšte bolnice Kotor, intervju sa direktorom, prim. dr Ivanom Ilićem koji nam je saopštio kako se u Ministarstvu zdravlja počelo razmišljati i razgovarati o gradnji nove bolnice u Kotoru. Informisao nas je o novim uspjesima u radu, kao i laparoskopskim operacijama trbušne kile, tankog i debelog crijeva koje izvode jedini u Crnoj Gori …
Razgovarali smo i o tome da li ima odliva kadrova, o zajedničkoj aplikaciji sa Dubrovnikom i Mostarom za IPA projekat, stvaranju uslova za otvaranje odjeljenja traumatologije i neurologije. Zanimalo nas je kako spaja menadžment i hirurgiju i na koji način se opušta nakon teških i zahtjevnih operacija…
Zajedničkim projektom sa bolnicama iz Dubrovnika i Mostara aplicirali ste za sredstva iz IPA projekta?
Prim. dr Ivan Ilić: Naša bolnica je prvi put ove godine aplicirala za sredstva iz predpristupnih fondova EU u okviru IPA projekta o unapređenju zdravstvene zaštite u regiji između bolnica Dubrovnik i kantonalne bolnice u Mostaru, a osnovna ideja je da se nabavi oprema kojom bi se unapredio rad na područiju traumatologije. Naša bolnica do sada nije imala djelatnost zbrinjavanja polutraumatizovanih pacijenata, kojima je pored zbrinjavanja povreda trbuha i grudnog koša bilo neophodno i zbrinjavanje povreda ekstremiteta, odnosno preloma kostiju. Naš cilj je da unaprijedimo djelatnost bolnice, da otvorimo odjeljenje traumatologije pri Opštoj hirurgiji. Dakle, preko ovog projekta bismo pokušali da obezbejdimo sredstva za opremanje traumatološke ambulante i operacione sale. Aplicirali smo za sredstva u visini od 300.000 eura i u tu cifru smo uvrstili nužnu opremu. Konkurs je zatvoren ovog mjeseca, a tokom 2019. će se donositi rješenja. Na jesen ćemo tačno znati koliko smo dobili sredstava koja će biti realizovana tokom 2020. godine.
U sklopu adaptacije hitnog prijema pacijenata u bolnicu, napravli smo operacionu salu koju bismo opremili od dobijenog novca. Od naših sredstava već smo kupili opracioni stol, operacionu lampu, ali nedostaju hiruški instrumentarij, anesteziološka mašina, kao i druga oprema za funkcionisanje jedne savremene operacione sale.
Bolnica Kotor
Ono što će u perspektivi biti obezbijeđeno, a vezano je za Statut bolnice koji je odobren poslije više godina čekanja, je da smo dobili mogućnost da zaposlimo u stalni radni odnos i ljekara traumatologa i ortopeda. Stvorila se mogućnost i da otvorimo odsjek neurologije, što do sada naša bolnica nije imala. Ovom novom sistematizacijom kotorska Bolnica postaje prava Opšta bolnica koja ima zaokružene sve djelatnosti koje jedna takva institucija treba da posjeduje. Time se povećava obim usluga koje pružamo, kao i kvalitet zdravstvene zaštite. Posebno bih se osvrnuo na ljetnju sezonu koja je sve duža, kada imamo prijem velikog broja pacijenata sa traumatološkim i neurološkim povredama. Do sada smo morali takve pacijente transportovati u druge bolnice koje posjeduju takve sadržaje.
Danas su se značajno promijenile taktike liječenja takvih pacijenata. Važno je brzo zbrinuti teško povrijeđenog pacijenta koji je imao moždani infarkt, kao i srčani. Bitno je sve odraditi u tzv. „zlatnom satu“, a to je prvi sat, jer je dokazano da ako se adekvatno pacijent zbrine unutar prvog sata, rezultati liječenja su znatno bolji. Na tome moramo insistirati. Nažalost, danas u regionu Boke Kotorske i Budve takvi pacijenti gube „zlatno vrijeme“ jer se moraju transportovati iz jedne ustanove u drugu.
Prema popisu iz 2011. godine, Boka Kotorska ima preko 80.000 stanovnika. Tu su i pacijenti iz Budve, a prošlog ljeta je bilo više od 1200 inostranih pacijenata. Imate li kapacitet da zbrinete sve te pacijente?
Prim. dr Ivan Ilić: To treba različito posmatrati. Jedno je smještaj u bolnici, a drugo je savremeno liječenje, tretman koji ne traži dugotrajne bolničke smještajne kapacitete, ali zato traži odlično organizovanu hitnu pomoć, takozvanu dnevnu operaciju. To podrazumijeva brzu obradu, kvalitetnu dijagnostiku, brzi tretman i oporavak. Što se tiče naših kapaciteta, imamo oko 165 kreveta što zadovoljava potrebe regiona, ali nismo zadovoljni prostorom koji posjedujemo i to stalno ponavljam svima nadležnima.
Glavna bolnička zgrada uništena je u zemljotresu 1979. godine i nikada više nije napravljen novi prostor. Dio kapaciteta je bio smješten u montažnim objektima koji su se potpuno raspali. Uložili smo značajna sopstvena sredstva i kroz donacije u protekle tri godine, 850 kvadratnih metara takvog prostora smo adaptirali kako bismo ga mogli koristiti. U njima su poliklinika, laboratorija, tehnička služba. Ostaje nam da tako pokušamo srediti dijalizu, transfuziju, apoteku. Imamo sjajno opremljen operacioni blok koji se, nažalost, nalazi u improvizovanom prostoru. On nije građen da bude operacioni blok i ne može da zadovolji standarde. Isto je i sa hitnom službom. Da bi ova bolnica radila kvalitetno, neophodno je uložiti sredstva za njenu dogradnju.
Hitan prijem
Što kažu u Ministrastvu zdravlja?
Prim. dr Ivan Ilić: Ako je negdje potrebno izgraditi novu bolnicu onda je to na ovom prostoru. Imamo snažan demografski rast, pogotovo u Budvi, Tivtu i Kotoru koji se šire izvan tunela. Prostor između Jaza i aerodroma Tivat će se pretvoriti za koju godinu u veliko naselje. Idealno bi bilo sagraditi novu bolnicu u tzv. industrijskoj zoni, kako bi se objedinile sve tri bolnice: Opšta bolnica Kotor, Psihijatriska bolnica u Dobroti i risanska Bolnica.
Trebalo bi opremu i kadar dovesti na jedno mjesto, u modernu novu bolnicu, ne prevelikog kapaciteta kreveta, računamo između 300–350. Ona bi pružala modernu zdravstvenu zaštitu i skrb bilo za stavnovništvo ili turiste.
Za tri ipo godine koliko sam direktor, a i ranije, stalno sam isticao potrebu da se ovde nešto investira. To može država da riješi. Mislim da se o tome počelo ozbiljno razmišljati. Ministru zdravlja sam uputio pismo u kome sam obrazložio zašto nam je potrebna nova bolnica. Imam saznanja da se u Ministarstvu traže načini kako bi se finasirala izgradnja takve bolnice. Treba računati i na to da je zemljište bolnica u Kotoru i Dobroti kvalitetno i vrijedi sigurno 15-ak milona eura, što bi poslužilo kao kompenzacija. Ja predviđam da bi izgradnja nove bolnice koštala 40-tak miliona eura i da je sasvim ostvarivo za našu državu.
Stalno ponavljam da razvijanjem turizma, ekskluzivnih kapaciteta, rizorta, dobijamo goste koji razmišljaju o tome gdje idu i kakva je zdravstvena zaštita na toj destinaciji. Moramo o tome voditi računa jer smo turizam proglasili za stratešku privrednu granu.
Prim. dr Ivan ilić
Od kada ste na čelu Bolnice Kotor mnogo toga se promijenilo na bolje. Ostvarili ste saradnju i sa internacionalnom poliklinikom Marin-Med?
Prim. dr Ivan Ilić: U razne adaptacije, u posljednje vrijeme, uloženo je preko 600.000 eura. Sredili smo nekoliko soba na raznim odjeljenjima, kao i dva apartmana gdje smještamo strance koji tu uslugu dodatno plaćaju. Kompanija Marin-Med nam je donijela jedno novo saznanje i logistiku kako da liječimo strane osiguranike kojih je sve više u našoj regiji i liječe se preko njih.
Postigli smo značajno bolji kvalitet pružanja usluga, a sa druge strane dobili značajne investicije kojima smo ostvarili bolje uslove za liječenje ne samo stranaca, već i pacijenata iz naše regije. Kada se u tim prostorima ne liječe stranci, onda se liječe naši ljudi bez ikakve nadoknade.
Imate li problema sa odlaskom kadrova sa kojim se susreću svi u regionu?
Prim. dr Ivan Ilić: Taj problem trenutno nije toliko aktuelan, ali pomalo postaje. Za pretpostaviti je da će doći do odliva, prije svega srednjeg medicinskog kadra. Našu bolnicu ove godine su napustile četiri medicinske sestre koje su otišle na rad u Njemačku i na kruzerima.
U našoj ustanovi radi dvadeset devet specijalista, od toga šest subspecijalista. Šesnaest ljekara je na specijalizacijama iz svih oblasti, a imamo oko sto deset medicinskih sestara. U ovom trenutku možemo zadovoljiti kadrovske potrebe naše ustanove. Pedijatrija je trenutno decificitarna, imamo svega dva pedijatra koji rade opsežan posao.
Vi pratite savremene trendove, tako da ste prvi u Crnoj Gori izveli laparaskopsku operaciju debelog crijeva?
Prim. dr Ivan Ilić: Što se tiče hirurgije, moram kazati da smo cijenjena hirurgija u zemlji, što je priznato i od stručne javnosti kao i od pacijenata. Nastojao sam i stalno nastojim da u svom radu primijenim najmoderniju i najbolju hirurgiju. Skoro sto postotno, operaciju žučne kese radimo laparoskopskim pristupom, ali smo uspjeli da tu tehniku primijenimo i za rješavanje nekih drugih bolesti. Prvi smo i jedini za sada u Crnoj Gori izveli operaciju maligne bolesti debelog crijeva i to u više slučajeva. Ipak, nije svaki pacijent za tu opraciju. Radimo i druge laparoskopske procedure, pa smo trenutno jedini u zemlji koji laparoskopski operišemo trbušne kile, radimo ginekološke operacije i još neke druge. Nedavno smo uspješno izveli, prvi put u Crnoj Gori, laparaskopsku operaciju tankog crijeva. Imamo veliko iskustvo u laparaskopskoj hirurgiji koju nastojimo primjeniti za dobrobit pacijenata. To je vrlo značajno jer pacijentu skraćujete vrijeme liječenja i boravak u bolnici. Oporavak je brži kao i povratak kući, nema značajnijih bolova, ušteda je u ljekovima …
Kako uspijevate voditi menadžment bolnice i biti uspješan hirurg?
Prim. dr Ivan Ilić: Vrlo teško. Moj radni dan često traje i 12 sati, a pored toga imam i dežurstva. Nastojim da svoj posao hirurga odrađujem najbolje što znam, to je moja izvorna profesija. Posla menadžera Bolnice sam se prihvatio upravo iz želje da poboljšam i unaprijedim rad u bolnici. Mislim da sam u proteklom dijelu mandata u tome uspio. Nastaviću tako dogod budem na ovoj funkciji.
Prim. dr Ivan ilić
Kada smo dogovarali ovaj interviju, kazali ste mi da ste zauzeti naredna dva naredna dana zbog zakazanih operacija. Kako se opuštate nakon tog napornog rada?
Prim. dr Ivan Ilić: Opuštam se radom. Najviše mi odgovara da pođem na svoje imanje u Lepetane i da tamo radim oko maslina ako je lijep dan, ili da prošetam kroz maslinjak. Ta fizička aktivnost mi je savršena terapija, skrenem misli, opustim se. Fizički se umorim, ali psihički se odmorim. To je jedan važan dio mog života…
Hvala na ovom intervjuu! Vama i cijeloj ekipi Opšte bolnice Kotor želim mnogo uspjeha u Novoj 2019. godini!
Prim. dr Ivan Ilić: Hvala i Vama. U svakom slučaju, pohvalio bih vaš portal, koji svakodnevno posjećujem, a ponekad i više puta dnevno. Afirmativno je da se piše o ovakvim temama i zdravstvu u našoj regiji. Nismo toliko prisutni u javnim servisima, ali evo makar u nekim drugim medijima jesmo. Ja sam uvijek spreman da ispričam nešto novo i pozitivno o našoj bolnici.
Nakon dječjeg dočeka 30.12. na kojem nastupaju kotorski izvođači i njihovi gosti, na sam doček 31. Rock spektakl na kotorskom Trgu od oružja otvorit će Bombaj štampa, nakon čega će Darko Rundek s okupljenima ispratiti staru.
Prve sate Nove godine u Kotoru će pjevati Damir Urban, nakon čega će najraspoloženije do jutarnjih sati u dobrom raspoloženju držati bend M.O.R.T.
Prvi januar nema odmora, nastavlja se svirka uz bendove Four Blues Driver, Galija, Psihomodo pop i Autogeni trening.
U Tivtu Željko Joksimović i Lepa Brena
Tivat 2019.
29. 12. Ženski tamburaški orkestar “La Banda”
30.12. Klasično popodne uz grupu “The Gents”, a tijekom večeri okupljene će zagrijati „Disco inferno“ magic night
31.12. Za ispraćaj stare i doček Nove godine, rezerviran je za tribute band „Abba“, kao uvertira glavnom izvođaču i velikoj regionalnoj pjevačkoj zvijezdi Željku Joksimoviću.
1.01. 2019. godine rezerviran je za Bojana Delića, koji će najaviti Lepu Brenu, pjevačicu o čijoj karijeri i zvjezdanom statusu na ovim prostorima ni ne treba ništa pisati.
2.01. Ana Kokić i grupa Toć
Herceg Novi – Riblja čorba, Jelena Rozga, Sergej Ćetković
HN 2019.
Novljane i njihove goste u Novu 2019. uvešće hitovi beogradske rok grupe “Riblja čorba” i njihovog frontmena Bore Đorđevića. Oni će na bini u Igalu nastupiti 31.decembra od 23 sata a kao predgrupa nastupa “Light under the black mountain”, od 21 sat.
Istog dana, od 12 sati na istom mjestu, organizuje se “Dječja Nova godina” gdje će najmlađi imati priliku da vide predstavu “Začarani Deda mraz“.
decembra, za dobru atmosferu pobrinuće se splitska pop pjevačica Jelena Rozga i pobjednik Pinkovih zvezdica Ljuba Stanković
1.januar, rezervisan je za nastup najveće domaće muzičke zvijezde, Sergeja Ćetkovića, u čiji nastup će nas uvesti bend “Toć”.
Na Škveru će se 31.decembara i 1. januara uz zvuke elektronske muzike, odnosno nastupe popularnih didžejeva, organizovati dnevne žurke kao i doček Nove godine.
U Budvi Marija Šerifović, Halid Bešlić, Dino Merlin
Budva doček 2019.
Budva ove godine organizuje jubilarni 20. doček na trgu ispred Starog Grada.
29.12. nastupaju Etno grupa Zora, te regionalne zvijezde Halid Bešlić i Marija Šerifović
30.12. je večer na svoje će doći partijaneri, nastupaju Lokalni DJ-i, te Burak Yeter (Turska) i Darren Emerson (Velika Britanija)
31.12. Ispraćaj stare započinje uz Jack Lupino and Leftovers, Aerodrom, u prve minute Nove Godine okupljene će uvesti Dino Merlin.
januara već od 14 sati počinje popodnevni koncert klasične muzike Revijskog orkestra uz Saru Vujošević, Emilija Minića, Marijanu Šovran, Lanu Asiju Dabović, te se nastavlja kroz večer kada nastupaju Akademija, Partibrejkersi za kraj Van Gogh.
Doček Dječje nove godine Kotor decembar 2018. - foto Boka News
1 od 12
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
Doček Dječje nove godine
U sklopu manifestacije „Od Božića do Božića“ večeras je na glavnom gradskom trgu u Kotoru organizovan doček dječije Nove godine.
Na prepunom trgu, u sklopu programa “Čekajući Djeda Mraza” održana je interaktivna dječja predstava “Volimo se – ovo je godina ljubavi”.
Doček Dječje nove godine
Ozarena lica i osmjesi dočekali su Djeda Mraza koji se u jedno trenutku pojavio i spustio se sa gradskog sata.
Doček Dječje nove godine
Djed Mraz i njegov Vilenjak podjelili novogodišnje paketiće a velika žurka je nastavljena uz fotografisanje i muziku.
Doček Dječje nove godine
Djed Mraz i Vilenjaka tradicionalno su posjetili porodilištu i dječije odjeljenje Opšte bolnice u Kotoru, uručili poklone i priredili zabavu za najmlađe koji nisu mogli prisustvovati centralnoj manifestaciji “Čekajući Djeda Mraza”.
Organizator programa je NVO „Karampana“.
Novogodišnji program nastavlja se programom “Kotor, grad dobre muzike” od 20 sati nastupom Who See, Niggora i Jelene Kažanegre.
Vlast u Kotoru sada i zvanično ne postoji, lokalna Skupština je bez ijedne donesene odluke, bez usvojenog budžeta i bez kvoruma, saopštio je Klub odbornika DPS Kotor.
z DPS-a poručuju da Skupština u Kotoru funkcioniše kao da je u ostavci, a kako dodaju nažalost nije.
“U više navrata smo ukazali na katastrofalan nerad parlamenta, počevši od odnosa prema zakazivanju i otkazivanju sjednica, nedostavljanju skupštinskog materijala, dnevnog reda, ignorisanja Poslovnika u radu. Za godinu dana održana je samo jedna sjednica, a ova poslijednja, 28.12. je započeta tek da se sprovede truli kompromis”, poručuju iz DPS-a.
Kažu da su 28. decembra, samo potvrđene odluke predsjednika Opštine, koje je, kako kaže DPS, donosio nelegitimno i samovoljno, “tretirajući grad kao vlastitu prćiju”.
“Može li iko zamisliti Skupštinu i odluke Skupštine o kojima glasa 14 odbornika, dok im se 19 protivi”, pitaju u DPS-u.
Kažu da nije donesena ni jedna značajna odluka, a posebno ne odluka o Budžetu.
“Bezobrirno, bahato i neodgovorno prema Kotoru i Kotoranima, čelnici lokalne koalicije na vlasti odlučili su da se kotorska agonija nastavi i da pokušaju da, navodno opstanu još šest mjeseci. Građani su očekivali ostavke, a nisu dobili ni izvinjenje. Samo populističku histeriju i promotivne materijale, koje će, isti građani plaćati svojim novcem, do slijedećeg konflikta oko funkcija i podjele plijena u koaliciji”, zaključuje se u saopštenju kotorskog DPS-a.
