Promocija Strategije za mlade Opštine Herceg Novi i prva u nizu radionica koje će mlade upoznati sa planovima u ovoj oblasti za naredne četiri godine biće održane ovog vikenda u zgradi Doma omladine u Starom gradu.
Prva u seriji radionica pod nazivom „Mladi Herceg Novog – zajedno“ zakazana je za subotu, 09. februar u Domu omladine (prvi sprat), od 18 do 20 sati, obavještavaju iz Sekretarijata za kulturu i obrazovanje. Pozivaju sve mlade uzrasta od 15 do 30 godina da se uključe.
„Ovaj program, prije svega, ima za cilj da mlade ohrabri da se zauzmu za sebe i svoje sugrađane, da aktivno učestvuju u životu zajednice, da Opština njihov glas čuje i uvaži“, ističe sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Interaktivne radionice „Mladi Herceg Novog – zajedno“ biće realizovane tokom februara na više lokacija u gradu. Namjera je da se mladih ljudi čuje šta bi željeli da postignu ili dožive u svom gradu i šta ih u tome spriječava, bilo na ličnom ili društvenom planu. Radionice će biti prilika da oni daju ideje i predloge za buduće programe i aktivnosti.
Osim toga, radionice koje će voditi profesionalni omladinski radnik, biće učesnicima izvor informacija u vezi sa položajem mladih u regionu i šire, rezultatima omladinskog rada kod nas i u svijetu, te dobrobitima aktivnog učešća mladih.
Iz Sekretarijata podsjećaju i da je pri kraju izrada prvog Informatora za mlade Herceg Novog. Takođe, slijedi nastavak edukativnog projekta „Pričajmo o…“ u okviru kojeg se kroz pozorišnu formu otvaraju teme o kojima se rijetko i malo priča, a često i značajno pogađaju mlade ljude i njihove porodice.
Nastavljena je potraga za tri osobe, koje su nestala kada se prevrnuo čamac na Skadarskom jezeru.
Direktor Nacionalnih parkova Elvir Klica, kazao je, gostujući u Jutranjem programu TVCG, da će na terenu i danas biti sve službe.
“Novina je da će danas doći ronioci sa sonarima da se uključe u potragu, tako da se nadamo da će biti boljih rezultata”, kazao je Klica.
On je naveo da je registracija i kontrola plovila u nadležnosti Uprave pomorske sigurnosti.
Klica je saopštio da na Skadarskom jezeru ima, nažalost, i neregistrovanih plovila.
Nije međutim mogao da kaže da li je plovilo, kojim su prevezeni stradali, bilo registrovano.
U nesreći koja se dogodila u nedjelju na Skadarskom jezeru, kada se prevrnuo brodić u kojem je bilo devetoro ljudi, stradale su četiri osobe.
Trudnica Jana Kumborović, njen suprug Ratko i njihovo dvanaestodišnje dijete utopili su se vraćajući se čamcem iz manastira Vranjina na Skadarskom jezeru.
Utopio se i njihov prijatelj, Podgoričanin Darko Vujošević, koji je pokušao da ih spasi.
Komunalno preduzeće Tivat ove će godine prihodovati ukupno 2.671.900 eura što je skoro 5 odsto više novca nego što su iznosili svi prihodi te opštinske firme u 2018.
Kako se navodi u finansijskom i planu rada Komunalnog za 2019., to preduzeće će iz budžeta Opštine Tivat kao dotaciju za održavanje čistoće na javnim površinama, odlaganje otpada, održavanje zelenih površpina, bujičnih potoka i za ostale aktivnosti od javnog interesa, dobiti ukupno 734.000 eura. Sopstveni prihodi Komunalnog planirani su na iznos od 1.939.500 eura, od čega najviše i to 1,4 miliona eura, iznosi prihod od naplate usluga odvoza smeća za građane i privredu.
Što se rashoda tiče, Komunalno očekuje da do kraja godine potroši ukupno 2.666.050 eura, od čega najviše – 1.698.800 eura, na plate sa porezima i doprinosima na zarade stalnih i sezonskih radnika. Materijalni troškovi posovanja iznosiće ukupno 905.250 eura, od čega su najveća stavka tropkovi odlaganja smeća na deponiju i prevoza otpada do odlagališta na Možuri kod Ulcinja, odnosno na Cetinje, gdje Tivćani odlažu svoj otpad. Za to će se ove godine potrošiti ukupno 275.000 eura, preko 30 hiljada eura više nego lani.
Parking servis Tivat
Opštinska firma Parsking servis Tivat (PST) koja gazduje javnim parkiralištima u centru grada i na aerodromu, planira da ove godine ostvari ukupne prihode od 718.000 eura. Ukupni očekivani rashodi PST-a iznosiće 689.729 eura, što znači da se očekuje dobiti od nešto preko 28.000 eura. PST je u ovu iz prošle godine već prenio dobit od 70 hiljada eura, a kao je ranije najavljivano iz menadžmenta tog preduzeća, najveći dio tog novca iskoristiće se za investicije u dodatno unapređenje osnovne djelatnosti Parking servisa.
Tako ova firma pored ostaloga, namjerava da uloži 20 hilkjada eura u izgradnju prve javne punionice za električna vozila u Tivtu, a iz Opštine je nezvanično najavljeno da će od prihoda PST-a, biti kupljeno i specijalno vozilo „pauk“ za odnošenje nepravilno parkiranih automobila.
Donatorski bal Rotari kluba Kotor – foto Martin Krivokapić
Rotary klub Kotor prirediće veliki „Donatorski bal pod maskama“ čija je svhra prikupljanje novca za nabavku nove dijagnostičke opreme za Dom zadrvlja Tivat.
Rotarijanci iz Tivta,, Kotora i Herceg Novog okupljeni u RC Kotor, postavili su sebi cilj da sakupe novac za kupovinu novog kolposkopa za tivatsku javnu zdravstvenu ustanovu, a za to je osmišljen i maštovit način prikupljanja sredstva.
Naime, u duhu tradicionalnih bokeljskih karnevalskih svečanosti koje se održavaju tokom februara, RC Kotor će u Poslovnom centru „Vukšičć“ na Radanovićima 16.februara prirediti veliki bal pod maskama.
Cijena ulaznice za bal sa svečanom večerom za koju je obavezno da posjetioci budu maškarani, ili makar da preko lica nose krinku koju će moći kupiti i na licu mjesta, iznosi 30 eura.
Sav prihod od ulaznica, prodatih krinki i donacija koje budu ostvarene te večeri biće uplaćen Domu zdravlja Tivat za nabavku kolposkopa – dijagnostičkog aparata koji se koristi prevenstveno za ginekološke preglede.
Javna ustanova Kulturni centar „Nikola Đurković” Kotor / Gradska biblioteka i čitaonica u petak 8. februara sa početkom u 19 sati u kinu „Boka” organizuje promociju romana „Zabluda Svetog Sebastijana” Vladimira Tabaševića za koji je autor dobio NIN-ovu nagradu za najbolji roman u 2018. godini.
Razgovor sa Tabaševićem vodiće prof. dr Slavica Perović.
” Vladimir Tabašević rođen je 1986. u Mostaru. Studirao je filozofiju u Beogradu. Objavio je knjige poezije Koagulum (2010), Tragus (2011), Kundak (2012), Hrvatski kundak (2014). Njegov prvi roman ,,Tiho teče Misisipi” štampan je samostalno i našao se u užem izboru za NIN-ovu nagradu (2015). Roman ,,Pa kao” našao se, takođe, u najužem izboru za NIN-ovu nagradu (2016), a roman ”Zabluda Svetog Sebastijana dobio je NIN-ovu nagradu za najbolji roman u 2018. godini. Osnivač je i jedan od urednika internet časopisa ,,Prezupč” koji se bavi pitanjem klasnih odnosa u društvu. Dobitnik je regionalne nagrade za priču ,,Rat”, u okviru ,,Biber festivala” i nagrade ,,Mirko Kovač” za najbolju knjigu mladog autora. Živi u Beogradu. Uzimajući kao podtekst priču o Svetom Sebastijanu, Vladimir Tabašević u svom novom romanu problematizuje fenomen žrtve i zablude o njoj. Zablude o nama koji „činimo dobro”, zablude o našim pravedničkim nastojanjima, zablude u kojima često držimo druge kako bi naše „spasiteljske misije” imale „publiku”. Poigravajući se sa likovima koji se samodoživljavaju kao pravednici i kao žrtve, autor ispisuje priču o ratu devedesetih na prostorima bivše Jugoslavije, ali i priču o savremenim zabludama u kojima se sjećanja neprestano preobražavaju.
Pisan neobuzdanim i razigranim jezikom, roman “Zabluda Svetog Sebastijana” navešće vas da se zamislite prije nego što za sebe kažete da ste „dobri” i da ste „hteli sve najbolje” – stoji u najavi promocije koja nam je proslijeđena iz Kulturnog centra “Nikola Đurković”.
Tokom proteklog vikenda policija je na dvije lokacije, konkretnije na obali mora u Dubrovniku i u priobalju otoka Šipana, pronašla dva paketa morem natopljene marihuane ukupne težine 43,8 kg.
Pronađeni paketi su pohranjeni u službenim prostorijama Policijske uprave nakon čega slijedi njihovo uništenje. Pronalazak paketa marihuane u moru ranijih je godina bila gotovo tredovita i uobičajena pojava, a povezivala se s švercom “trrave” iz Albanije u Italiju brzim gliserima s kojih je bacana u more kad bi švercerima u vodama Jadrana oko Otranta zaprijetila iopasnost od potapanja plovila.
Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, uz pomoć međunarodne policijske saradnje, provodi kriminalističko istraživanje s ciljem utvrđivanja porijekla pronađene droge
Tužna priča o tome kako pojedine državne ustanove u Crnoj Gori neodgovorno postupaju sa povjerenom im imovinom svih građana, ali i velikim stranim donacijama – sudbina istraživačkog broda „Explorer“, dobila je i svoju filmsku verziju.
Poznati istraživač podmorja, ronilac, publicista i autor knjige i dokumentarne TV serije „Podmorje Crne Gore“ Dragan Gačević iz Herceg Novog, na svom You Tube kanalu postavio je desetominutni film koji je sam napravio i montirao o sudbini „Explorera“. Taj brod je nebrigom državne ustanove kojoj je bio povjeren – preduzeća Vlade Crne Gore „Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca“ (RCUD) iz Herceg Novog, pretvoren u gomilu neupotrebljivog drvenog otpada i sada čeka da o trošku države, bude sklonjen sa operativne obale bivšeg Jadranskog brodogradilišta u Bijeloj, kako bi ona bila predata konzorcijumu kompanija Adriatic Marinas i Damen radi otvaranja u Bijeloj remontnog brodogradilišta za mega i super jahte.
A sve je počelo još 1985.kada je današnji uništeni „Explorer“, svoj život započeo kao tada novosagrađena drvena hidrografska barkasa BH-11, za potrebe Hidrografskog instituta Jugoslovenske Ratne Mornaice iz Splita. Dvadeset dva metra dugačak i 5,7 metara širok drveni brod sagrađen je u brodogradilištu u Puntu na otoku Krku, specijalizovanom za gradnju brodova od drveta. Deplasmana 69,5 tona, brod je pogonjen sa dva FAMOS dizel motora od po 160 konja, postizao maksimalnu brzinu od 11 čvorova, a bio je opremljen specijalnom hidrografskom opremom – između ostalog ultzrazvučnim dubinomjerom, hidrauličnim vitlima i portalnom sohom na krmi za manipulaciju sa hidrografskim uređajima i senzorima koji su se spuštali u more. Sa ukrcanih do 6 hidrograffa, barkasa BH-11 zajedno sa svojim nešto mlađim brodom –blizancem, hidrografskom barkasom BH-12, do početka rata u bivšoj SFRJ služila je za hidrografske premjere i okeanografska istraživanja u obalnim vodama duž većinom hrvatskog primorja, da bi po raspadu SFRJ 1992. brod bio dovežen iz Splita u Crnu Goru. I narednih 13 godina ova je barkasa u Mornaricama VJ i VSCG služila svojoj osnovnoj – hidrografskoj namjeni, da bi BH-11 kao jedna od najmlađih i najboljih barkasa u Mornarici, 2005. dospjela u posjed RCUD-a. Naime, tadašnji ministar odbrane državne zajednice Srbija i Crna Gora Prvoslav Davinić, svojom ličnom odlukom je ovaj vojni brod poklonio tadašnoj JU Vlade Crne Gore RCUD sa sjedištem u Bijeloj. Zbog te kako je u Srbiji nazvana „Afera barkasa“, kasnije je u Beogradu protiv Davinića vođen dugogodišnji sudski postupak za zloupotrebu službenog položaja koji je 2015. rezultirao i osuđujućom presudom, odnosno uslovnom kaznom zatvora za bivšeg ministra od osam mjeseci, uslovno na tri godine, zbog zloupotrebe službenog položaja.
Apelacioni sud je ocijenio da je Davinić kriv jer je “18. avgusta 2005. godine u Beogradu, iskorišćavanjem službenog ovlašćenja, nanio štetu Ministarstvu odbrane SCG, jer je odlučio da se RCUD-u iz Bijele ustupi, bez naknade, plovno sredstvo Vojske SCG – barkasa hidrografska.” To plovilo je zatim 7. septembra 2005. godine predato RCUD-u, zajedno sa brojnim materijalnim sredstvima i pratećom opremom u vrijednosti od oko 3,6 miliona dinara – po tadašnjem kuusru, skoro 50.000 dolara.
RCUD je taj brod sa kojim se njegov direktor Veselin Mijajlović odmah pohvalio u medijima tvrdeći da je dobijanje hidrografske barkase potvrda navodnog velikog uspjeha te Vladine institucije u poslu uklanjanja neeksplodiranih ubojnih sredstva iz crnogorskog podmorja. doveo u tadašnje tivatsko vojno remonrno brodogradilište Arsenal. Vlada SAD preko svoje Amabasade u Crnoj Gori i Međunarodnog fonda za razminiranje i pomoć žrtvama mina iz Slovenije, u remont i opremanje BH-11 u Arsenalu uložila je 2006. skoro 100.000 dolara novca američkih poreskih obveznika. Brod je u jesen 2006. pretvoren u plovilo za podršku ronjenju i istraživanje podmorja, a sva inače vrlo skupa i vrijedna hidrografska oprema skinuta je sa barkase i zamijenjena je ništa manje vrijednom posebnom opremom za pretraživanje podmorja među kojom se posebno isticao tzv. side-scan sonar, odnosno uređaj za mapiranje morskog dna i potonulih objekata putem ultrazvuka.
“Ovaj brod je adaptiran i savremeno opremljen kako bi u narednom periodu poslužio za obuku ronilaca za podvodno deminiranje i podvodno istražuivanje, kao i obuku sportskih ronilaca koji će svoja znanja koristiti u svrhu zaštite mora. “Explorer” će koristiti za potrebe crnogorskih, ali i ronilaca iz cijelog regiona.”- kazao je na svečanosti u Tivtu 16.novembra 2006. direktor RCUD-a Vesko Mijailović. Zahvaljujući se Amerikamncima na donaciji kojom je opremljen “Explorer”, on je dodao da to plovilo “predstavlja i veliku prednost za dalji razvoj i popularizaciju Crne Gore kao atraktivnog odredišta za ronilački turizam.”
“Jedan od najboljih aspekata ovog projekata je to što se ovaj brod koji je ranije bio korišten u vojne, sada koristi u mirnodopske svrhe.”- kazala je tada otpravnica poslova ambasade SAD u Podgorici Arlin Feril, previđajući činjenicu da je “Explorer” iako formalno ratni brod, zapravo nekada u Mornarici obavljao najmirnodopskiju moguću funkciju jer je korišten za hidrografske premjere akvatorijuma i izradu pomorskih karata. Podsjećajući da je Vlada SAD do tada RCUD-u već donirala oko 950 hiljada dolara, Feril je podvukla da to smatra vrlo korisnim “jer je naša pomoć iskorištena za izgradnju nekih jedinstvenih sposobnosti RCUD-a”.
“Podvodno deminiranje je vrlo rijetka vještina i RCUD je svoju stručnost iskoristio na najbolji način da obuči ronioce iz raznih djelova svijeta. Želimo im uspjeha u upotrebi ovog broda i budućem radu.”-zaključila je Feril.
Uprkos novcu Vlade SAD i dobrim željama američke diplomatkinje, “Explorer” nikada nije zaplovio u namjeni koja mu je novembra 2006., bila svečano najavljena.Brod je u par navrata korišten za ronilačke ekskurzije u organizaciji ustanove koju je vodio Mijajlović, pri čemu nije uopšte kao javno plovilo, bio registrovan i upisan u upisnik brodova nadležne Lučke kapetanije u Kotoru. “Explorer” nikada nije korišten za operacije podvodnog deminiranja. Iz RCUD-a su to inače, svojevremeno objašnjavali navodima da “Explorer” nisu koristili jer “brod zbog starosti zahtijeva sve veća sredstva za održavanje, a pored toga ima dva stara i dotrajala motora i vrlo teško ga možemo koristiti za naše namjene i isplovljavanja van zaliva u stanju u kojem se trenutno nalazi” kao i da nemaju novca za remont broda zbog svojih “nenaplaćenih potraživanja”. Ipak, brod koji je tada većinom čamio bukvalno napušten u luci Risan, prethodno je ipak odradio jedan od važnijih zadataka za svog direktora jer je Mijajlović državni “Explorer” u ljeto 2008. neovlašćeno koristio u poslovima polaganja dijela novog podvodnog kanalizacionog ispusta u zalivu Trašte, a koji je za kotorski „Vodovod“ obavila privatna firma njegovog sina Danila, „Aquanaut“ iz Podgorice. Iako je vlasnik privatne ronilačke firme, Danilo Mijajlović je istovremeno bio stalno zaposlen kod oca Veselina, kao jedan od instuktora u državnom RCUD-u. Ubrzo nakon radova u zalivu Trašte, RCUD je potpuno napustio i zapustio Explorer“ koji je godinama propadao na mrtvom vezu prvo u Risnu, a potom i u Bijeloj gdje mu je u septembru 2016. RCUD i konačno „došao glave“.
Explorer foto S.L.
Naime, postupajući po nalogu Inspkecije sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor da brod kojim je zbog nebrige i neodržavanja, prijetilo da potone uz gatove Jadranskog brodogradiilišta, RCUD je 2.septembra 2016. nestručnim poduzanjem broda iz mora dizalicom na obalu, potpuno uništio „Explorer“. Brod je fatalna oštećenja zadobo uslijed nestručnog podizanja i lošeg rasporeda opterećenja duž njegovog trupa, pa je drvena brodska oplata ali i i dio osnovne konstrukcije trupa „Explorera“ bukvalno zdrobljen. Čelik-čela sa dizalica koje su podizale „Explorer“, pritisnula su i polomila madijere na oplati broda na pramcu, a pogotovo na krmi gdje je slomljeno i više rebara brodskog trupa, a oštećenja je pretrpjela i „kičma“ broda – njegova kobilica. Glavna paluba je takođe polomljena, a deformisana su i oba propelerska osovinska voda. Tako je ovaj zapupšteni državni brod potpuno uništen, ali uprkos tome do danas niko nije zbog toga snosio odgovornost, niti bilo kakve posljedice. Sve to uz mnoštvo fotografija, novinskih tekstova i drugih dokumenata, Gačević je uobličio u kratki dokumentarni film „Exlorer – istraživački brod Vlade Crne Gore“ i tužnu storiju o sudbini nesuđenog državnog ronilačkog broda postavio na You Tube-u.
Dolaskom na mjesto predsjednika Opštine Budva, Marko Bato Carević je kazao da će tu funkciju obavljati bez nadoknade, odnosno, da će sva njegova primanja iću u humanitarne svrhe. To je danas i potvrdio donirajući svoju prvu platu Puževoj kućici – Udruženju roditelja djece i mladih sa smetnjama u razvoju.
“Kao što sam i najavio, sva moja primanja će ići u humanitarne svrhe. Smatramo da ovoj djeci, koja već imaju dovoljno problema, možemo makar malo da pokušamo da pomognemo i olakšamo”, kazao je Carević.
On je, kako je istakao, uz dužno poštovanje prema svima kojima je pomoć potrebna, kazao da će uglavnom biti skoncentrisan na djecu sa posebnim potrebama.
Plata koju je predsjednik ovog mjeseca zaradio i donirao iznosi 1.070 eura.
U znak zahvalnosti oni su njemu uručili zahvalnicu i kutiju sa ručno radjenim radovima, koje su pravila djeca iz Udruženja.
Direktorica ovog Udruženja, Nataša Atasanov, se od srca zahvalila Predsjedniku na ovoj donaciji.
Ona je kazala da je njihov račun, jedini koji su imali u Atlas banci, te da je blokiran od decembra, tako da im u teškoj finansijskoj situaciji ova donaciji mnogo znači.
U organizaciji VK “Jadran Veterani” na bazenu Instituta u Igalu, održan je 4. “Mimoza Kup” u vaterpolu za veterane, igrače preko 30 godina starosti.
Na turniru je učestvovalo 16 ekipa sa 220 takmičara. Prvo mjesto osvojili su igrači “Jadran Veterani”, koji su finalu savladali ekipu “Magle” iz Splita.
Plasman, prvi je Jadran Veterani slijede Magla, Galeb, Partizan, Pijani Somovi, Vučko, Stari As, Omiš, Nedeljom u 9, Vardar, Goša, Orka, Incel Mrož, Goč i Rekreativo.
Za najboljeg igrača turnira je proglšan Mihovil Marinović “Galeb” Makarska, najbolji golman turnira je Dario Bojičić “Magla”.
Nagradu za najstarijeg igrača, pripala je Miloradu Milenkoviću 71 godina iz Vardara. Nagrada za fer plej pripala je ekipi “Mroža” iz Ljubljane.
Turnir je organizovan uz podršku Opštine Herceg Novi.
Međunarodni dan borbe protiv raka (World Cancer Day) obilježava se svakog 4. februara, kako bi se podigla svijest o oboljenjima od raka, njihovoj prevenciji, dijagnosticiranju i liječenju.
Prenosimo prilog TV Kotora o ispovjesti žena Kotora i Tivta izliječenih od karcinoma.
Dijeljenje najosjetljivijih, a pritom i bolnih osjećanja, hrabar je čin, posebno u duštvu prepunog predrasuda kakvo je naše.
Kotoranke Natalija, Mira i Nada te Branka iz Tivta otvoreno su govorile o svom putu izliječenja od karcinoma, pozvavši sugrađanke sa sličnim životnim iskustvima da im se pridruže u formiranju udruženja, koje bi bilo podrška svima koji se bore sa ovom bolešću.
Pokretač osnivanja udruženja je Centar za žensko i mirovno obrazovanje ‘Anima’, kroz projekat ‘Nisi sama – psihološka i psihosocijalna podrška ženama oboljelim od malignih bolesti’, koji je finansirala Opština Kotor.
