Predstavnici sindikata očekuju na sastanku u Ministarstvu gospodarstva konačno odgovor na pitanje želi li Vlada hrvatsku brodogradnju ili ne želi, izjavio je u petak uoči sastanka o budućnosti brodogradilišta “Uljanik” i “3. maj” Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
“Očekujemo danas da konačno i ministar (Darko ) Horvat i Vlada se odluče žele li hrvatsku brodogradnju ili ne žele, jer sve ovo dosad što smo slušali od Horvata djelovalo mi je kao čini a da ne učini”. izjavio je Novosel.
Istaknuvši kako su brodogradilišta Uljanik i 3. maj okosnica hrvatske brodogradnje i hrvatske industrije kazao je kako ne očekuje da će ta dva brodogradilišta funkcionirati kao do sada, ali da je uvjeren da mogu funkcionirati po jednom novom modelu.
“Definitivno mogu funkcionirati po jednom novom modelu, po modelu strateškog partnerstva, po modelu većinskog vlasnika, da se grade brodovi koji su konkurentni kako na svjetskom tako i europskom tržištu”, istaknuo je Novosel.
Osvrnuo se i na moguće pokretanja stečajnog postupka za 3. maj pojasnivši kako Trgovački sud ima rok od tri mjeseca da pokrene ili ne pokrene stečaj. “U sljedećih 30 dana je doista krajni rok da Vlada sve učini i kaže je ili pronašla strateškog partnera ili strateškog partnera nema”, poručio je Novosel.
I predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH-IS) Siniša Kosić očekuje od sastanka pojašnjenja vezano za moguća rješenja. O mogućem pokretanju stečajnog postupka 3. maja kaže da će sud na kraju odlučiti hoće li brodogradilište ići u stečaj ili neće. “To je moguće sutra a moguće je i da se neće desiti, a ja vjerujem da se to i neće desiti, ali ako će se desiti, vjerujem da će se na području brodogradilišta 3. maj nastaviti brodogradnja, samo pitanje u kojem obliku”, izjavio je Kosić uoči sastanka s predstavnicima Ministarstva gospodarstva.
Gudački kvartet Lords of the Strings, koji čine dugogodišnji članovi Crnogorskog simfonijskog orkestra, nastupiće u petak, 28. decembra u 20 sati u koncertnoj sali ŠOSMO Vida Matjan – Crkvi Sv. Duha.
Gudački kvartet Lords of the Strings postoji od 2015. godine, od kada je imao veliki broj zapaženih nastupa, izvodeći obrade popularnih melodija rock, pop, jazz i filmske muzike u posebnom aranžmanu. Članovi kvarteta su Eleonora Vujović – violina, Marija Đuranović – viola, Mirjana Jovanović – viola i Lazar Bubanja – violončelo.
Program postavljanja privremenih objekata usvojen je na jučerašnjoj sjednici SO Budva. Ovim Programom je predviđeno brisanje oko 250 lokacija sa šetališta u Budvi, Petrovcu i Bečićima, piše RTV Budva.
Za je glasalo 20 odbornika, protiv je bilo osam, dok je jedan odbornik bio uzdržan.
Sekretar Sekretrijata za urbanizam i održivi razvoj Stevo Davidović, istakao je da, što se tiše ovog Plana, procijenili su da je ovo pravi momenat za njegovu izradu.
Kao razloge je naveo formalno usvajanje novog Zakona o planiranju koji predviđa novi petogodišnji program, na osnovu starog zakonskog rješenja i donošenja novog pravilnika o bližim uslovima postavljanja privremenih objekata.
“Nacrt programa je znatno izmjenjen u odnosu na prethodni plan. Mi smo na javnoj raspravi prezentovali Nacrt i u predlogu smo ostali pri tim rješenjim. Plan sadrži ukupno 405 lokacija, a oko 250 lokacija je manje u odnosu na prethodni, u prvom redu na šetalištima u Budvi, Petrovcu i Bečićima”, istakao je Davidović.
Ovaj Program je dobio i saglasnost Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Poslanik SNP-a, Goran Pejović, kazao je da je uzdržan po pitanju ovog Plana, smatrajući da ne tretira sve građane jednako, aludirajući na neuklanjanje šankova i terasa oko Starog grada. Plan je podržan od strane SD-a, a njihova odbornica, Milena Raičković, napomenula je ipak trebalo naći alternativno rješenje za ljude koji su ostali bez privremenih objekata.
Protiv usvajanja su bili i poslanici DPS-a.
Nezavisni odbornik Stevan Džaković je glasao za, kao i poslanici Demokrata, Crnogorske, koalicija URA-SDP-bivši Liberali i DF-a, što je za rezultat dalo usvajanje Programa.
Novogodišnji program na gradskoj rivi Pine u Tivtu zvanično je otvoren u srijedu nastupoim popularne grupe Amadeus bend.
Program je nastavljen u četvrtak nastupom čelistkinje Ane Rucner, dok će u petak, 28. decembra, biti upriličeno dječije popodne sa Leontinom, Minjom Subotom, Tijanom Dapčević i Školom pjevanja iz Podgorice „D-mol“, a u večernjim satima od 21,30 nastupiće regionalna pop zvijezda Boris Novković.
Tivat novogodišnji program
U subotu, 29. decembra gostuje La Banda bend, tambura night, 30-tog od 13 sati gostuje The Gents, klasično popodne, a veče je rezervisano za Magic night Disco Inferno.
Tribut Abba bend će razgaliti publiku 31. decembra od 21,30 sati, dok će zvijezda večeri Željko Joksimović nastupiti od 23 sata. Folk zvijezda Lepa Brena, nastupa 1. januara, kada se očekuje veliki broj gostiju, a isto veče od 21,30 nastupa Bojan Delić.
Program završava 2. januara sa nastupom tivatske grupe Toć i Ane Kokić.
Dnevni program rezervisan je za božićne bazare i sajmove, predstave i priredbe i brojne druge cjelodnevne aktivnosti uz DJ Resident-a.
Direktorica TO Tivat, Gabijela Glavočić izrazila je zadovoljstvo organizacijom, posjetom i ponudom, kako nam je kazala za “za sve generacijie i ukuse po nešto”.
Vlada Crne Gre donijela je večeras odluku o dodjeli prvenstvene koncesije nad lukom u Kotoru istoimenoj državnoj firmi u većinskom vlasništvu Opštine Kotor.
Takva odluka donesena je na predlog Ministarstva saobraćaja i pomorstva kojem je menadžment Luke Kotor početkom oktobra predao formalni zahtjev za dodjelu koncesije na rok od 12 godina, praćen detaljnim eleboratom i investicionim programom koji omogućava dalji razvoj djelatnosti kruzinga i jahtinga u Kotoru. Investicionim i biznis planom predviđena su ulaganja u razvoj lučke infrastruktire veća od 5 miliona eura, a Opština Kotor kao većinski vlasnik u međuvremenu je menadžmentu Luke pomogla u obezbjeđivanju neophodnih preduslova za dobijanje koncesije na način da je preduzeću Luka Kotor AD prenijela na korišćenje prostor parkinga na gradskoj rivi.
Obimnu dokumentaciju i zahtjev za dodjelu Prvenstvene konceisje Luci Kotor AD koju je Vlada sada prihvatila, pripremio je i podnio aktuelni menadžment te firme u većinskom vlasništvu Opšptine Kotor, na čijem su čelu predsjednik Borda direktora dr Branko Ivanović (SNP), izvršni direktor Branko Kovačević (DF) i direktorica Administrativnog sektora Snežana Jonica (SNP). Iza ovog projekta –jednog od ključnih za dalji razvoj Kotora, svim snagama stala je i lokalna vlast predvođena gradonačelnikom Vladimirom Jokićem (Demokrate), ocjenjujući pitanje produženja koncesije nad lukom podno zidina Starog grada jednim od svojih apsolutnih prioriteta.
Prethodne lokalne vlasti Kotora koje su činili DPS i SDP sa partnerima, godinama nisu uspijevale da svojoj lokalnog fimri Luka Kotror AD, obezbjede produženje koncesije nad akvatorijumom i operativnom obalom najprometnije crnogorske putničke morke luke, od 2013. kada je isteklo važenje dotadašnjeg ugovora o zakupu Morskog dobra na osnovu kojeg je to preduzeće gazdovalo lukom.
Luka Kotor – foto Boka News
Odluka o dodjeli Prvenstvene koncesije opštinskom preduzeću Luka Kotor AD došla je u predvečerje sutrašnje sjednice SO Kotor na kojoj će se vrlo vjerovatno, rasplesti sudbina aktuelne lokalne vlasti koju čini koalicija Demokrate-URA-SDP-DF uz parlamentarnu podršku SNP-a. SDP je najavio da neće glasati za potvrđivanje 14 odluka koje je u međuvremenu, od 29.juna kada je održana posljednja sjenica SO, donio gradonačelnik Jokić kako bi grad mogao nesmetano funkcionisati, dok su iz opozicionog DPS-a za danas najavili mogućnost traženja glasanja o povjerenju gradonačelniku.
Ukoliko sjednica SO ni sutra ne bude održana, otvara se prostor da Vlada uputi zvanično upozorenje lokalnoj upravi kao uvod u eventualne privremene mjere, raspuštanje SO i imenovanje odbora povjerenika koji bi Kotorom upravljali do održavanja vanrednih lokalnih izbora.
Pjesnik, književnik, novinar i akademik Jakša Fiamengo umro je u četvrtak ujutro u splitskom Domu za stare i nemoćne, u 73. godini života.
Jakša Fiamengo rođen je na Komiži na otoku Visu 1946. godine. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih pjesnika, a prvu zbirku pjesama “Pred obećanom zemljom” objavio je 1966. godine, dok je prvu samostalnu zbirku “More koje jesi” objavio dvije godine kasnije.
Za života je objavio više zbirki pjesama, posljednju “Cvrkut” 2014. godine, a za svoj pjesnički rad dobio je niz nagrada – 1999. godine odlikovan je Ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, dobitnik je državne nagrade “Vladimir Nazor” za književnost (1998.), Maslinovog vijenca na manifestaciji Croatia rediviva u Selcima na Braču (1993).
Njegovu poeziju bitno određuje pripadnost mediteranskom prostornom i duhovnom ozračju, u kontaktu je s krajolikom u kojem je bitan motiv more.
Fiamengova poezija: Ustrajno ovremenjivanje prostora i oprostoravanje vremena
Iz Društva hrvatskih književnika, čiji je Fiamengo bio član do 1969. godine, ističu kako se njegova poezija očituje u ustrajnom ovremenjivanju prostora, odnosno oprostoravanju vremena u istoj svjetlosti mudre i tople ideje vječnog Sredozemlja
Bio je pridruženi član i Hrvatskog društva skladatelja, a od maja 2014. redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
Njegova su djela zastupljena u antologijama hrvatske poezije, pojedine su mu pjesme prevođene na petnaestak svjetskih jezika. Česti motivi njegovih pjesama su meditaranski motivi, a u svima postoji i duhovna dimenzija krajolika.
Radni vijek proveo je kao novinar. Do umirovljenja 2009. godine radio je u Slobodnoj Dalmaciji, a bio je i urednik nekoliko časopisa. Nagradu za životno djelo u novinarstvu dobio je 2014. godine. O Fiamengu je 2004. godine HTV snimio dokumentarni film “Čovik od riči”.
Iz Slobodne Dalmacije navode da je objavio petnaestak knjiga pjesama te sudjelovao u stvaranju pjesničko-likovnih mapa.
Jakša Fiamengo – koncert klapa „Duša u kamenu“ kotor mart 2016. – foto Boka News
Autor teksta popularne Oliverove “Nadaline”
Pisao je knjige za djecu, a autor je tekstova mnogih klapskih i drugih dalmatinskih pjesama, među kojima su najpoznatije “Piva klapa ispo’ volta”, “Nadalina, “U prolazu”, “Infiša san u te”, “Promenade”, “Ja sam pjesma”, “Karoca gre”, a za tekstove pjesama osvojio je dvije dvije nagrade “Porin” za životno djelo 2002. i 2007. te tiražne “Zlatne ptice” Croatia Recordsa.
U povodu Fiamengove smrti priopćenjem se oglasio i predsjednik HAZU-a akademik Zvonko Kusić.
Za Fiamenga kaže da je bio jedan od najistaknutijih suvremenih hrvatskih pjesnika, široj javnosti poznat prvenstveno kao autor stihova pjesama najpoznatijih hrvatskih pjevača, koje su postale nezaobilazni dio hrvatske glazbene baštine.
Kusić: Cijeloj Hrvatskoj Fiamengo je dočarao duh, tradiciju i kulturu Dalmacije
“U svojim stihovima uspio je skladno spojiti jednostavnost i vrhunski poetski izričaj i na taj način iskreno i vjerodostojno cijeloj Hrvatskoj dočarati duh, tradiciju i kulturu Dalmacije i Mediterana u koju je bio čvrsto ukorijenjen. Njegove pjesme ljudi su voljeli i razumjeli bez obzira na bilo kakve razlike. Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti bila je čast imati akademika Jakšu Fiamenga za svog redovitog člana”, poručio je Kusić.
Jakša Fiamengo bio je dugogodišnji počasni član stručnog žirija Međunarodnog festivala klapa Perast.
Međunarodni festival klapa je 2016. godine organizovao koncert pod nazivom „Duša u kamenu“, u čast Jakši Fiamengu, koji godinama sarađuje sa peraškim festivalom.
„U poeziji je najbolje ono što se ne reče, nego što se osjeti. Sve pjesme koje su ispjevane su male glazbene drame, pokušaj da se fiksira neka sudbina, da se zabilježi događaj, da se opišu krasote našeg zavičaja, a ovo je jedan zavičaj, Mediteran, Boka, Split, Komiža….“ kazao je tada Jakša Fiamengo.
Japanska vlada je u srijedu objavila da se povlači iz Međunarodne komisije za kitolov i najavila ponovni početak kitolova u japanskom teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu.
Vlada je najavila da će u srpnju ponovno početi s komercijalnim kitolovom, a taj je potez bio očekivan, izvijestila je agencija Dpa.
Japan je na godišnjoj konferenciji Međunarodne komisije za kitolov (IWC) u rujnu u Brazilu predložio ukidanje 32 godine stare zabrane kitolova, no prijedlog je odbačen.
Tada je japanski doministar za ribarstvo Masaaki Tanial izjavio da Tokio mora razmotriti sve moguće opcije. Japanska je vlada pod pritiskom svojih ribara koji traže ponovi početak komercijalnog ribolova.
IWC je 1986. dogovorio moratorij na komercijalni kitolov kako bi se zaštilia populacija kitova koja je bila rubu nestanka, no Japan, procjenjue se, bez obzira na to svake godine ubije 450 kitova, navodi Dpa.
Japanski komercijalni kitolov bit će ograničen na japansko teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas, rekao je glavni tajnik japanske vlade Yoshihide Suga na konferenciji za medije nakon odluke vlade, izvijestila je agencija Reuters.
U filmu „RALF RASTURA INTERNET – RAZBIJAČ RALF 2”, Venelopa Fon Gric i Razbijač Ralf napuštaju svijet igrice da bi istražili nepoznat i uzbudljiv svijet interneta. Ovog puta Venelopa i Ralf upoznaće veličanstven i prostran svijet interneta, nepregledne metropole pune vebsajtova, aplikacija i društvenih mreža. Na zadatku da sačuvaju Venelopinu igricu, postavlja se pitanje kako će se njih dvoje snaći u ovom ogromnom, novom svijetu?
FOKSTROT
Porodična tragedija „Fokstrot“, koja je osvojila Gran pri žirija festivala u Veneciji, donosi priču o roditeljima vojnika koji je poginuo na dužnosti.
Film istražuje načine na koje tuga utiče na pojedince i cijela društva, i kako se provlači kroz generacije.
NA PLAŽI ČESIL
Florens i Edvard su mladi par u ranim dvadesetim godinama.
Tek na medenom mjesecu oni spoznaju razlike između njih, stavove, temperamente i njihova drastično različita porijekla. Na plaži, na dan vjenčanja, jedno od njih donosi važnu odluku, koja će potpuno promijeniti njihove živote zauvijek.
YOUTUBE RATOVI
Akciona-Komedija u kojoj uloge tumače popularni jutjuberi sa Balkanske Jutjub scene.
Film prati radnju kako se jutjuberi na smiješan i zabavan način bore protiv “hejtera” koji žele da preuzmu scenu. Omčo je popularni humorista i jutjuber koji uživa u svojoj slavi i živi jedan zabavan život, sve dok mu u život ne uđu hejteri (osobe koje mrze uglavnom sve).
Oni mu obrišu kanal na Jutjubu, ali im to nije dovoljno već pokušavaju da ubiju njega i njegove kolege, ali im on uspijeva pobjeći tražeći pomoć od drugih jutjubera.
PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE
Čarobna zemlja Nedođija je u velikoj opasnosti, jer je Kapetan Kuka riješio da pronađe Magičnu knjigu i oslobodi čudovišta kako bi jednom zauvijek uništio Petra Pana.
Da li će Petar uz pomoć Zvončice, Vendi, Majkla, Džona i Izgubljenih dječaka uspjeti da ispuni proročanstvo Magične knjige Nedođije? Da li će vijerni drugari uspjeti da spasu Nedođiju i London?
BELA I SEBASTIJAN 3: NAJBOLJI PRIJATELJI
Sebastijan odlučuje da ostane da živi u planinama sa Cezarom, umjesto da se sa ocem preseli u Kanadu.
U kućici u Francuskim Alpima ima i svoju pseću najbolju prijateljicu Belu, koja ima tri mala šteneta. Kada se pojavi stranac sa pričom da je Bela nekada bila njegov pas, Sebastijan se nalazi u situaciji u kojoj mora da zaštiti svoju najbolju drugaricu i njene štence.
Promotivna šetnja pješačkom stazom Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, biće organizovana u nedjelju 30. decembra u 9,30 sati u okviru projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” koji je tokom 2018. realizovao EXPEDITIO, a koji je podržan od strane Opštine Kotor na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija za 2017. godinu.
Projekat je realizovan uz podršku Turističke organizacije Opštine Kotor. Promotivna šetnja se organizuje u saradnji sa planinarskim klubom Vjeverica.
Jedan od ciljeva projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” bio je unapređenje turističke ponude Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i podsticanje aktivnog života građana/ki ovog područja putem aktiviranja alternativnih vrsta eko/aktivnog i kulturnog turizma (outdoor, hiking, ruralni,…) a kroz analizu, mapiranje i izradu informativnog i promotivnog materijala o pješačkim i planinarskim stazama.
Tokom implementacije projekta sagledalo se da pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv ima izuzetan potencijal, a da se do sada nije u dovoljnoj mjeri koristila. Na ovoj stazi je sprovedeno rasčišćavanje zaraslih djelova, kao i remarkacija i markacija pojedinih djelova. Takođe za ovu stazu je i izrađena informativna mapa, koja će se distribuirati svim zainteresovanima i moći u buduće da se dobije na informativnim punktovima Turističke organizacije Kotor.
Mapa
Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, dio zaliva Boke Kotorske, jedno je od preko 1000 lokaliteta iz cijelog svijeta koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer posjeduje izuzetnu vrijednost za čovječanstvo. Harmonični odnos između impresivne prirode zaliva i raznovrsne i bogate kulturne baštine, koji je stvaran i održavan kroz vjekove, daje području Kotora karakteristike kulturnog pejzaža izuzetne univerzalne vrijednosti.
Mreža pješačkih puteva i staza koje priobalna naselja u zalivu povezuju sa starijim naseljima u gornjoj zoni i sa zaleđem, kao i mreža puteva koji su nastali kao dio odbrambenog sistema, čine značajan segment kulturnog pejzaža područja Kotora. Ovi putevi i staze koji su pogodni za pješačenje i planinarenje, omogućavaju da se vrijednosti kulturnog pejzaža svjetske baštine u potpunosti sagledaju i dožive iz svih uglova.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Na prostoru Vrmca su najvjerovatnije već u srednjem vijeku bile formirane glavne trase pješačkih puteva koji su povezivali gornja sela sa obalom, kao i sela međusobno. Na kotorskoj strani Vrmca, osnovu putne mreže činio je glavni gornji seoski put koji se pružao paralelno sa obalom, duž izohipsi terena, na udaljenosti od oko 200 m od obale i na visini od 150-200 m. Ovaj put je međusobno povezivao sva sela na kotorskoj strani, a zatim i sa selima na tivatskoj strani. Don Niko Luković ga naziva “prastari seoski put” a na austrougarskom katastarskom planu iz prve polovine XIX vijeka označen je kao Strada Sottomonte (put ispod planine). Od ovog glavnog pješačkog puta do obale je vodilo više poprečnih staza. Ove poprečne staze rješavane su u vidu stepenica i ravnih segmentata ili blagih rampi, i ograđene često kamenim zidovima u suvozidu.
Pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv je dio starog pješačkog puta. Ova staza prolazi kroz raznovrsne pejzaže sa atraktivnim vizurama na zaliv, kroz ostatke gornjeg naselja u Prčanju i Gornji Stoliv, a specifičnost staze je i što se na njoj nalazi veći broj sakralnih objekata – kapelica i crkava.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Početak promotivne šetnje je u 09:30 h sa lokaliteta Glavati, ispod crkve Sv. Ane. Planirano je da se tokom šetnje predstavi mapa koja je pripremljena za ovu stazu.
U okviru promotivne šetnje će biti moguće:
proći segment staze Glavati (uvala Sv.Ane) – Stara župna crkva – Prčanj (lokalitet Grasovo) u dužini od 2,1 km. Ova tura spade u lakše ture, za koju nije potrebna posebna fizička kondicija, i za prolazak je potrebno oko 50min, ili
proći cijelu stazu Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, u dužini od 6,3 km. Ova tura spade u ture srednje težine, i za njen prolazak je potrebno oko 2h 40min.
Dolazak do Glavatih je moguće organizovati u sopstevnoj režiji. Postoji opcija i da se dođe javnim prevozom. Blue line autobus koji vozi na liniji Kamp-Stoliv kreće u 8:50 sa Kampa, i u 9:00 je ispred Starog grada ili glavne pošte. Povratak iz Prčanja i Donjeg Stoliva do Glavatih će biti organizovan od strane organizatora.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Nadamo se da ćete biti u mogućnosti da nam se pridružite na promotivnoj šetnji ovom divnom stazom, poručuju iz Expeditia.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac razmijenio je novogodišnje čestitke i želje sa predstavnicima učenika tivatskih vaspitno-obrazovnih institucija, na prijemu koji u zgradi Opštine tradicionalno organizuju NVU “Djeca Tivta” i Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti.
Gradonačelnik Kusovac je pozdravio učenike škola i mališane iz vrtića i poželio im zdravlje, sreću i mnogo uspjeha u narednoj godini.
“Kroz život treba da imate ideju vodilju, da učite i da se držite za ruke, jer samo tako možete savladati probleme i nedaće”.- rekao je Kusovac najmlađim sugrađanima.
Sa prijema
Sekretarka za kulturu Opštine Tivat, mr Dubravka Nikčević, poželjela je prisutnima uspješne praznike i istakla odličnu saradnju koju Opština ima kako sa obrazovnim ustanovama tako i sa NVU “Djeca Tivta”, zahvaljujući kojima se ovaj prijem u kontinuitetu održava već 19 godina.
Predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, zahvalila je Opštini Tivat na podršci i razumijevanju.
Novogodišnje želje i čestitke svojih drugara, predsjedniku i njegovim saradnicima prenijeli su đaci iz osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta i “Branko Brinić” iz Radovića, Srenje mješovite škole “Mladost” , Muzičke škole i predstavnici djece iz JPU “Bambi”. Prijemu su prisustvovali i direktori i nastavnici tih ustanova
