Donacija bolnici Kotor Kai Dieckmann primarijus dr Ivan Ilić
Vrijedna medicinska oprema odnosno defibrilator sa pacemakerom, defibrilator, EKG uređaj, te sistem za drenažu grudnog koša dostavljeni su ovih dana Opštoj bolnici Kotor.
Ovi medicinski uređaji kupljeni su iz sredstava (€15,665) prikupljenih na prvom dobrotvornom balu u oragnizaciji hotela Regent Porto Montenegro, a koji je održan u 14.decembra prošle godine.
Kabinet predsjednika Vlade Crne Gore Duška Markovića je tom prilikom najvećom pojedinačnom donacijom, podržao ovaj humanitarni događaj, te je samo iz iznosa te donacije kupljen jedan defibrilator.
Ceremonija primopredaje novih uređaja kotorskoj bolnici priređena je u utorak, a tom prilikom direkor Opšte Bolnice Kotor dr Ivan Ilić je kazao da će zahvaljujući ovoj donaciji novonabavljenoj opremi, unaprijediti tretman liječenja pacijenata i dodatno ubrzati neke lječilišne procese.
“Počastvovan sam što ste za prvi donatorski bal hotela Regent izabrali upravo bolnicu Kotor kao instituciju kojoj ste se posvetili.”- kazao je dr Ilić.
Generalni menadžer hotela Regent Porto Montenegro Kai Dieckmann je istakao da im je čast što mogu pomoći opremanje te zdravstvene ustanove.
“Izuzetno smo ponosni što smo tokom Regentovo bala, u elegantnoj atmosferi koja je organizacijom i odzivom prevazišla naša očekivanja, ostvarili cilj i prikupili dovoljno novčanih sredstava da pored dva defibrilatora, kupimo i dodatna dva uređaja. Svaka zvanica koja je bila prisutna i svaki od sponzora su dali izuzetan doprinos u ovoj plemenitoj misiji, te im se i ovom prilikom zahvaljujem. Ponosni smo na ovom mostu saradnje i prilici da doprinesemo dobrobiti lokalne zajednice.“ – poručio je Dieckmann.
Opštoj bolnici Kotor, koja postoji preko 70 godina, gravitiraju građani četiri opštine Crnogorskog primorja i to Herceg Novi, Kotor, Tivat i Budva, te rastući broj turista na ovom podrulju. U slučaju potrebe, Opšta bolnica Kotor je je relevantna lječilišna adresa i za goste hotela Regent Porto Montenegro.
Kako funkcionišu „institucije sistema“ i koliki je nivo navodne odgovornosti i posvećenosti obavljanju poslova u javnom interesu, pokazuje gotovo nevjerovatan primjer iz Tivta.
Naime, finansijski plan Javne ustanove Sportska dvorana Tivat, bez problema je prošao tri nivoa izjašnjavanja i kontrole u lancu lokalne uprave tog grada, i dobio je „zeleno svjetlo“ odbornika u lokalnoj Skupštini, iako se cifre u njemu uopšte ne slažu.
SO Tivat, glasovima odbornika vladajuće koalicije DPS-SD-HGI, i bez rasprave jer su gotovo svi opozicioni odbornici već bili napustili maratonsko zasijedanje, usvojila je Plan i program rada sa finansijskim planom JU Sportska dvorana, koji je kandidodao izvršni direktor te JU, Dalibor Petković (SD). To je učinjeno uprkos tome što se očekivani prihodi navedeni u Finansijkom planu od ukupno 184.640 eura, za 10 hiljada eura razlikuju od stvarnih. Petković je naime, u sopstvene prihodne Sportske dvorane za ovu godinu, naveo da se od priprema i utaknica sportskih ekipa očekuje prihod od 15.000 eura, od rekreacije građana 12.000 eura, a od zakupa prostora 20.000 eura, i onda je sve to netačno sabrao kao ukupne sopstvene prihode od 57.000 eura, iako je zapravo zbir svih tih prihoda 47.000 eura.
Iako se ova kardinalna greška u obračunu koja je rezultirala iskazivanjem skoro 20% većih sopstvenih prihoda Spotske dvorane od onih stvarnih, lako uočava, ovakav Petkovićev Finansijski plan „glatko“ je početkom decembra, prošao sjednicu Savjeta JU kojim predsjedava Dejan Krunić (DPS) koji nga je usvojio i poslao u dalju proceduru u Opštinu. „Defektan“ Finansijski plan potom opet bez problema, prolazi i sledeći „filter“ – Sekretarijat za sport, mlade i socijalna pitanja kojim rukovodi mr Darka Ognjanović, a onda i naredni nivo na kome bi greška, da se radilo iole ozbiljno, morala uočiti – skupštinske komisije koje razmatraju materijale kandidovane za plenum. I njih je međutim, Petkovićevo loše računanje prošlo bez primjedbi i reakcija i tako manjkav Finansjki plan sporstke dvorane došao je 21.decembra na plenum, gdje su ga bez rapsrave i brzim podizanjem ruko, usvojili odbornici vladajuće DPS-SD-HGI koalicije.
Iz Opštine Tivat ni nakon dvadeset dana nisu odgovorili na pitanja da objasne kako je moguće da se ovako nešto desi, i da li glatki prolazak netačno sabranih iznosa iz Finansijskog plana Sporetske dvorane za 2019. kroz sve nivoe kontrole i odlučivanja u lokalnoj upravi, dokazuje opštu neodgovornost i nesposobnost upravljačkih kadrova i odbornika vladajuće koalicije prema poslovanju jedne ustanove koja se dominantno finansira iz gradskog budžeta.
Administracija gradonačelnika dr Sniše Kusovca (DPS), odćutala je i pitanja kako je moguće da kroz sve „institucije sistema“ od Savjeta Ustanove, preko nadležnog Sekretarijata i skupštinskih komisja prođe Finansijski plan jedne opštinske javne ustanove koji predviđa za hiljadu eura veće rashode, od ukupno planiranih prihoda, bez ikakvog objašnjenja iz čega će se i kako pokriti ta razlika. Nije odgovoreno ni zašto se u Finansijskom planu Sportske dvorane za ovu godinu uvodi novi trošak od 6.100 eura na ime „komisija i savjeta“ kada takve stavke nije bilo u Finansijskom planu za prošlu godinu, te zašto ni o tome nema ni riječi obrazloženja u tekstualnom dijelu akta koji je Savjetu, Opštini i lokalnom parlamentu predložio ditektor Dalibor Petković, a oni mu to glatko usvojili zahvaljujući DPS-SD-HGI većini.
Strašna oluja koja je pogodila sjeveroistočnu obale otočne države Malte s vjetrovima koji su puhali do 133 kilometra na sat rezultirala je poplavljenim cestama, piše Jutarnji list.
Valovu su u Xemxiji, popularnom ljetovalištu u zaljevu San Pablo, bili toliko visoki da su poplavili ceste, a lokalni mještani ostali su šokirani kada su na tlu ugledali ribe iz mora.
https://youtu.be/sle-uLmwZaQ
Naslovi u lokalnim medijima glasili su ‘Sa kišom padala i riba’ (‘It’s raining fish in Malta’). Snalažljivi Maltežani grabili su ribu, koja je u velikom broju preplavila ceste, a riječ je o ribi s obližnjeg ribogojilišta.
Nezapamćena oluja bila je popraćena iznimno niskim temperaturama koje su se spuštale do 1.7 stupnjeva Celzijevih.
Uz Gradsku muziku, mažoretke “Fešta” i plesnog studija “Alisa”, abrum je prethodnih dana bio u Budvi Tivtu i Kotoru. Gradskoj muzici i mažoretkama pridružili su se članovi tivatske “Maškarade”.
Drugi abrum u Kotoru održaće se dan prije karnevala, 02. marta u 11 časova.
Nakon toga na Trgu od oružja nastupiće plesna grupa Infinity dance, kao uvod u koncert grupe Trio Gušt.
Tradicionalni kotorski maskenbal održaće se u subotu 02. marta 2019.g. od 20 sati u Poslovnom centru „Vukšić“. Goste će zabavljati Tri kvarta i Trio Gušt.
Prodaja ulaznica, po cijeni od 15,00 eura je na Kamenom kiosku od 09h do 12h i od 15h do 18h. Rezervacije na telefon br.069-041-153.
Abrum
Progam Tradicionalnog Kotorskog Karnevala završava se u nedjelju 03. marta 2019. godine velikom karnevalskom povorkom glavnom gradskom saobraćajnicom, od 15 časova. Suđenje karnevalu biće na Trgu od oružja, a spaljivanje na Maceu.
Abrum
U karnevalskoj noći nastupiće „Terraross“, poznati feštađunski orkestar iz Pulje i Goran Karan sa bendom „Vagabundo“.
Organizator fešte je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, suorganizator Turističa organizacija Opštine Kotor, partner u organizaciji NVO „Fešta“ Kotor, a pokrovitelj je Opština Kotor.
Naspram Veriga, na samom ulazu u Bokokotorski zaliv, drevni Perast na poziciji osmatrača kao da i dalje diplomatski dočekuje, pregovara ali i nadzire. Visoki stalež, najbolje obrazovanje, mudrost,uticaj,vještine u pomorstvu, trgovini ali i diplomatiji, svrstali su ovaj grad slavne prošlosti, graditeljske ljepote i posebnosti u prepoznatljiv mediteranski dragulj. Danas je to očuvan barokni grad, jedinstven na istočno-jadranskoj obali, koji privlači veliki broj turista, grad koji se iz ere socijalističkog sistema iindustijskog razvoja i propadanja,a nakon toga zapuštenosti poslednjih decenija XX vijeka, vraća posebnosti i ekskluzivnosti kako mu i pripada. Privilegija ambijentalne cjeline, prirodih pogodnosti, sjaja i bogatstva minulih vremena osjeća se na svakom koraku. U zimskim mjesecima, iako na prelazu izmedju dva zaliva, jugo sa Veriga prolazi neopaženo pored njega a bura ,,risanska“kao da ga ne primjećuje.
Tokom ljeta, prijatan maestral s mora pravi ugodnost kakvu samo priroda može regulisati.Osunčan i okružen morem koje je vijekovima donosilo dobra svake vrste, od materijalnih do duhovnih i kulturnih, Perast je opstao za naredne generacije kao simbol vječnosti i neuništivosti. Pod vladavinom Venecije, u periodu od 1420 do 1797 godine, grad je doživio svoj najveći uspon u ekonomskom, privrednom, diplomatskom i kulturološkom smislu.Urbana arhitektura kako svjetovnih tako i crkvenih objekata, nemogućnost gradnje novih savremenih gradjevina, vrijednosti u crkvenim riznicama, privatne zbirke umjetnina, mobilijara, biblioteka, dokumenata, oružja, njegovanje tradicionalnih običaja – do posebnostii značaja krovne ustanove kulture, Muzeja grada Perasta, koji čuva i baštini već osam decenija. Riznica vrijednosti sabranih zahvaljujući poznatim peraškim porodicama Visković, Zmajević, Balović, Martinović, Mazarović … koje su vijekovima stvarane i predate ovoj priznatoj ustanovi na čuvanje. Dvanaest kazada, plemićkih porodica, slavni kapetani, diplomate, sveštenici, književnici, hroničari, umjetnici…
U razgovoru sa današnjim stanovnicima Perasta znatiželjni turista malo toga može saznati iz burne prošlosti ovog bokeljskog grada ali zato postoji hram u kojem se čuva, koji svjedoči i podsjeća da zahvaljujući njima koji su znali kako i kojim putem treba poći, i mi danas uživamo privilegovani u ljepoti koja nam je ostavljena u naslijedje.
Muzej grada Perasta
Na blagom luku ulaznog puta u Perast od risanske strane, velelepna palata kao ponosna heroina svjesna svojih kvalifikacija, stoji palata Bujović. U vrijeme kada je započeta gradnja kuće Vicka i Ivana Bujovića (kazada Stojšić) 1694 godine, u rodni Perast se kao tridesetogodišnjak vratio (najvjerovatnije iz Venecije ,,gdje je učio slikanje u radionici nekog do danas nepoznatog mletačkog majstora“) čuveni bokokotorski slikar Tripo Kokolja. On je oslikao unutrašnjost crkve Gospe od Škrpjela posvetivši jednu cijelu deceniju svom najznačajnijem djelu kojem se danas dive mnogobrojni posjetioci, a na porudžbinu takodje znamenitog peraštanina, nadbiskupa barskog Andrije Zmajevića oslikao je i njegovu palatu, poznatu Biskupiju (nije sačuvano djelo) kao i kapelicu Gospe od Ružarija. Njegov portret,jedini sačuvan, nalazi se u Muzeju u okviru muzejske postavke istorijsko umjetničke zbirke.
Dan Muzeja grada Perasta – “Zmajevići – pod plaštom opata i kapetana”
Mjesec je februar, kada se u ovom gradu proslavljaju dva značajna jubileja: 28 februara 1661 u Perastu se rodio znameniti Tripo Kokolja a takodje istog dana,nakon 276 godina, osnovan je Muzej grada Perasta ( 1937). Ova značajna ustanova kulture Boke Kotorske je nastala donacijom naslijednika poznatih peraških familija. Tokom druge polovine XIX i početkom XX vijeka, začeta je ideja i počeo je rad na prikupljanju portreta pomoraca, oružja i drugih eksponata,kao i arhivske gradje Opštine Perast.Tek nakon dvije decenije od osnivanja, 1957 Muzej je dobio svoj vlastiti prostor u kome je i danas, najreprezentativniju palatu Bujović koja je u graditeljskoj ljepoti predstavlja kombinaciju renesanse i baroka. Od 1948 godine muzejski fond je proširen i dopunjen zbirkom vezanom za kapetana Marka Martinovića a dvije godine kasnije formiran je Zavičajni muzej u Perastu. Nakon poslednje rekonstrukcije palate Bujović nakon zemljotresa, koja je započeta 1985 godine, ukazala se potreba za sjedinjavanjem muzejskih zbirki u jedan jedinstveni prostor. Od 1992 godine ova priznata ustanova funkcioniše pod nazivom OJU ,, Muzeji“ –Kotor a pored matične kuće Muzeja grada Perasta, u njenom sastavu su još kotorske jedinice Galerija Solidarnosti, Lapidarijum i crkva sv Pavla. Pod krovom palate Bujović muzejski fond je klasifikovan u nekoliko zbirki: pomorska, etnografska, istorijsko –umjetnička, arhiv i biblioteka porodice Visković, arhiv peraške opštine, arhiv Osnovne škole i biblioteka Muzeja grada Perasta. Oko 2000 muzejskih predmeta svjedoči o prošlosti i podsjeća da je Evropa nekada bila prisutna i na ovom dijelu Jadrana.
U pomorskoj zbirci čuvaju se modeli brodova, navigacione sprave, kartografija, pomorski priručnici, pisma, ugovori, upotrebni predmeti…
Istorijsko umjetničku zbirku krasi veliki broj portreta peraštana iz slavnih porodica a u okviru istog fonda značajna je vrijednost ikona Bokokotorske ikonopisne škole Dimitrijević – Rafailović koja je djelovala u Risnu puna dva vijeka. U okviru podzbirke posebnu vrijednost ima kartografski fond, grbovi plemićkih porodica kao i diplome i ordenja koja su zaslužni peraštani dobijali za vojne zasluge širom svijeta. Raznovrsnost i obimnost etnografske zbirke svjedoči o bogatoj prošlosti raznih staleža peraškog društva i materijalne kulture. Zbirka broji 620 predmeta (mobilijar, nošnja, oružje, nakit, zastave) većinom iz memorijalnog muzeja porodica Visković i Balović.
Dan Muzeja grada Perasta
Poslenjih godina napravljen je značajan iskorak na polju očuvanja i predstavljanja spomeničkog naslijedja kao i na liniji unaprijedjenja, valorizacije i dostupnosti široj javnosti bogatstva kojeg baštini Muzej grada Perasta. Suština ove ustanove je sagledana u pojmu mjesta rezervisanog za doživljaj, proučavanje i sagledavanje prošlosti kroz prizmu baštine, čuvanja i prezentovanja. Mjesto društvenog i kulturnog sudionika sa velikim brojem kulturnih i umjetničkih dobara, vrijednosti i sadržaja.Novo savremeno doba nosi i nove tendencije, saznanja i potrebe. Kroz praćenje interesovanja širokog kruga korisnika za koje Muzej grada Perasta slovi kao prijatno i atraktivno mjesto, plasiranjem kulturnih i umjetničkih sadržaja kroz turističku ponudu uz visoki stepen kulture poslovanja i komplementarnosti svih činilaca, duboko vjerujem da će Muzej grada Perasta i u budućnosti ostati mjesto gdje se rado dolazi, mašta i stvara.
/Marina Dulović – muzejska pedagoškinja/
OJU Muzeji Kotor
Okrugli sto: „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja”
Interaktivni okrugli sto „Muzej grada Perasta: Vizije razvoja” i će se, povodom dana osnivanja muzeja, održati u četvrtak 28. februara sa početkom u 12 časova u salonu Muzeja grada Perasta (OJU „Muzeji” Kotor).
OJU „Muzeji” Kotor, povodom obilježavanja 82 godine od osnivanja Muzeja grada Perasta, organizuje okrugli sto na kojem će se govoriti o perspektivi muzeja, sa osvrtom na njegov koncept u bliskoj budućnosti, uz prilagođavanje savremenim izazovima.
Zaštita dobara pokretne i nepokretne kulturne baštine, kao i njena valorazacija, takođe je tema o kojoj će se diskutovati na okruglom stolu interaktivnog karaktera.
Na okruglom stolu govoriće Dušan Medin, direktor OJU „Muzeji” Kotor, Jelena Vukasović, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, Dragana Lalošević, rukovoditeljka Muzeja grada Perasta, dr Ilija Lalošević, redovni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici, mr Zorica Čubrović, arhitektica i viša konzervatorka u Upravi za zaštitu kulturnih dobara – Područna jedinica Kotor i mr Maja Uskoković, konzervatorka-restauratorka u Muzeju grada Perasta, dok će moderatorka biti Marina Dulović, muzejska pedagoškinja.
Tradicionalna manifestacija „Ljubišini dani“, biće održana 27. i 28. februara 2019, u organizaciji JU Muzeji i galerije Budve.
Program ovogodišnjih „Ljubišinih dana“ obuhvata dva glavna segmenta: predstavljanje knjige „Naši pisci, njine aure“ autora dr Gojka Čelebića, i predstavljanje Zbornika radova sa simpozijuma „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“, održanog u Budvi, Reževićima i Petrovcu 2018. godine u okviru „Ljubišinih dana“.
Takođe je u Spomen domu „Stefan Mitrov Ljubiša“, organizacionoj jedinici JU Muzeji i galerije Budve koja primarno baštini i afirmiše sjećanje na Ljubišu, inače lociran u Ljubišinoj rodnoj kući u Starom gradu, nakon dokumentarne izložbe „Ljubiša u Primorskim novinama“, ponovo za javnost otvorena stalna postavka o Ljubišinoj ličnosti i književno-političkom opusu.
Predstavljanje knjige „Naši pisci, njine aure“, autora dr Gojka Čelebića u izdanju JU Muzeji i galerije Budve, održaće se u srijedu, 27. februara u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ sa početkom u 19 časova. O knjizi će govoriti dr Predrag Zenović, teoretičar politke, Neven Staničić, profesor opšte književnosti, i autor, dok će moderatorka večeri biti Itana Lalović iz JU Muzeji i galerije Budve.
Stefan Mitrov Ljubiša portret
U knjizi „Naši pisci, njine aure“ predstavljeni su prikazi lika i djela četiri značajna crnogorska pisca: Popa Dukljanina, Petra II Petrovića Njegoša, Stefana Mitrova Ljubiše i Miodraga Bulatovića. Najveći dio knjige posvećen je upravo Stefanu Mitrovi Ljubiši.
Predstavljanje Zbornika radova sa simpozijuma „Stefan Mitrov Ljubiša: intertekstualna interpretacija“ u izdanju JU Muzeji i galerije Budve, održaće se u četvrtak, 28. februara, takođe u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“ sa početkom u 19 časova. O zborniku će govoriti akademik Nenad Vuković, Jelena Đurović, bivša dugogodišnja direktorica Nacionalne biblioteke „Đurađ Crnojević“ i mr Božena Jelušić, profesorica književnosti i učesnica simpozijuma, dok će moderatorka i ove večeri biti Itana Lalović iz JU Muzeji i galerije Budve.
Ove će godine, prvi put u povijesti, paški sir, čuvena delicija s otoka Paga, dobiti oznaku izvornosti na razini Europske unije.
Nakon zaštite izvornosti na razini Republike Hrvatske, paški sir uskoro će postati zaštićen i oznakom EU izvornosti kao jedinstven i poseban sir. Kad se to dogodi, bit će to najvažniji trenutak za paški sir, proizvođače na Pagu, ali i stočare od čije se autohtone ovce pramenke isključivo dobiva mlijeko za taj sir, što mu daje posebnost u čitavom svijetu.
Oznaka će značiti da se mlijeko smije dobivati samo od paške ovce i isključivo na otoku Pagu, ali i da se sir smije isključivo raditi na Pagu. Svaki će sir imati svoj pečat i markicu, a čitav sustav proizvodnje prolazit će strogu kontrolu sljedivosti, koju će provoditi neovisno certifikacijsko tijelo. Nitko na svijetu neće moći napraviti sir i nazvati ga paškim, ako nije proizveden na Pagu i prema točno utvrđenim pravilima certificiran.
Prvi bi se certifikat izvornosti paškog sira mogao dobiti vrlo brzo, što se na Pagu čeka s velikim nestrpljenjem. Postoji velika vjerojatnost da bi prva oznaka izvornosti paškog sira mogla otići u Siranu MIH u Kolanu, mjestu na Pagu, koju je širom svijeta proslavio upravo paški sir. Razlog tome je što u Sirani MIH, u vlasništvu obitelji Pernjak, vrlo rano odvajaju mlade janjce od ovaca i ranije kreću u postupak dobivanja mlijeka i proizvodnje paškog sira. Nakon obaveznog zrenja sireva, u trajanju od najmanje 60 dana, prvi kolutovi bit će spremni za certificiranje, a to bi se moglo dogoditi već koncem veljače.
Foto Luka Gerlanc/Hanza media
Ne možemo niti pretpostaviti kako će se prva oznaka izvornosti paškog sira na razini EU-a dočekati na Pagu, ali sigurni smo da će u Kolanu biti velika fešta, neovisno o tome tko će dobiti prvu oznaku. To na kraju nije niti bitno, jer svi su paški sirari okupljeni u Udruzi proizvođača paškog sira i svima im je isti cilj: sačuvati i zaštititi izvornost paškog sira kao jedinstvene paške delicije u čitavom svijetu.
Uoči certificiranja i dobivanja EU izvornosti paškog sira posjetili smo Siranu MIH obitelji Pernjak, čija tradicija proizvodnje sira seže u daleku 1890. godinu iz koje postoji dokument o tome da je njihov predjed Šime u Novalji, koja je u to vrijeme bila važna zbog brodske veze s Rijekom i Dalmacijom, prodao određenu količinu paškog sira nekom trgovcu iz Splita za novac, s tim što je obitelj Pernjak radila sir poput mnogih paških obitelji sigurno još i ranije u paškim stanovima (nastambama) po pašnjacima.
Šezdesetih godina sir Pernjaka se prodavao talijanskim lovcima u obiteljskoj konobi, da bi se Dubravko Pernjak sa sinovima Šimom i Marinom odlučio 90-ih godina intenzivnije okrenuti stočarstvu. Ključna je bila 2006. godina kada se proizvodnja razgranala iz potpuno novog objekta s najmodernijom tehnologijom, i od tada se godišnje količine sira neprestano povećavaju, kao što neprestano raste i tržište “gladno” pravog paškog sira. Kažemo pravog jer ima i puno krivotvorina, a zadatak certificiranja je upravo da se takve pojave spriječe.
Paški sir – Foto Luka Gerlanc/Hanza media
Glava obitelji Dubravko danas je “glavni” za stočarski dio tvrtke, dok su sinovi više angažirani u proizvodnji i prodaji, ali sve u Sirani MIH, među 20-ak zaposlenih, zapravo funkcionira kao dobro naštimani sat.
– Teško je uskladiti promet, radnu snagu, proizvodni ciklus. Treba puno vremena, pokušaja i pogrešaka dok se sve to uskladi. Iskustvo je nešto što ne možete dobiti preko noći, tradicija i znanje moraju biti povezani, a najveći problem nam je – radna snaga u stočarstvu. Neće nitko u stočare. Ma koliko nudio dobre uvjete, nitko kod nas ne želi to raditi, tako da zapošljavam dvojicu ljudi iz Bosne i Hercegovine, od kojih je jedan s nama već desetak godina. Naravno, uredno su prijavljeni, s dozvolom za rad. Tražili smo ljude, nudili i plaće “u nebesa”, ali nitko se ne javlja ili se jave ljudi koji, najblaže rečeno, ne znaju ništa o tome, ne znaju niti koliko ovca ima nogu, a kamoli što drugo. A paška je ovca specifična, ona se drži u ograđenom otvorenom prostoru i ima svoje navike i potrebe koje treba poštovati – kaže Dubravko, čija Sirana MIH ima svojih 450 rasplodnih grla, a imaju i svojih 30-ak certificiranih kooperanata od kojih otkupljuju mlijeko, što je opet povezano sa zaštitom izvornosti paškog sira, i to su svi sudionici, ne samo ovčari kao pastiri i donositelji mlijeka, već i svi od početnog lanca proizvodnje stočne hrane.
S nekadašnjih skromnih količina u planu je bilo da se dosegne količina od 30-ak tona godišnje, no to se ni danas ne može dostići jer mlijeka ima za 24 tone, ali proizvodnja se proširila i na kravlje sireve, te na sireve s dodacima, poput tartufa. Godišnje proizvodnja sira u MIH-u dosegne i do 250 tona sira ukupno.
Foto Luka Gerlanc/Hanza media
Raspitujemo se kolika je plaća stočara. Dosegne i do 6500 kuna uz osigurano stanovanje, što uopće nije loše. U vrijeme laktacije doduše radi se “24 sata” dnevno, ali taj proces traje oko pola godine, dok u ljetnom razdoblju i nema puno posla, pa se pastiri tada odmaraju, a plaća im ide. Pa opet, nitko neće u pastire.
– Za vrijeme laktacije, a to je upravo ovo razdoblje, nema opuštanja. Ovce se moraju ujutro i popodne pomusti, treba ih dobro nahraniti, i tako šest mjeseci, sve do ljeta. Mi smo navikli i nas i kupce po pitanju janjetine i sira da se naši janjci jako rano kote. Tako da nam je janjetina spremna za prodaju oko Božića, kako bi što ranije mogli početi proizvoditi sir, a onda ga što ranije i završiti. Najkasnije do 13. lipnja, kako bi ovce mogle otići u suhostaj, da im pridružimo ovnovi, te nakon određenog razdoblja opet imati janjetinu. Sad je mužnja u punom jeku, dnevno u siranu pristiže oko 180 litara mlijeka, što zasad daje 200-tinjak ovčica, jer su neke ostavljene da se još okote. Proizvodnja sira koja je počela u prosincu, bit će spremna za isporuku oko 15. ožujka, s tim što se od ove godine provodi certifikacija paškog sira, i to u cijelosti kao opće dobro svih nas na Pagu. U našoj je sirani faza certifikacije kooperanata odrađena, još preostaje, nakon faze zrenja krajem veljače, poslati prve ture sira označene posebnim markicama na analizu, kako bi se utvrdilo da zadovoljava zadanim parametrima od nadležnih institucija i nakon toga se pristupa dodjeli certifikata, čime bi taj sir bio priznat kao izvorni – kaže Šime Pernjak.
U pogonima sirane shvaćamo zašto je paški sir tako poseban i jedinstven. Osim izvornosti čitavog procesa i najmodernije tehnologije koja je ugrađena u pogone, u MIH-u inzistiraju da proizvodni proces bude neposredan, a ne suviše automatiziran.
Foto Luka Gerlanc/Hanza media
– Svjesni smo da ručno odrađen proces traži puno energije, ali ustanovili smo da radom naših ljudi, cijeloga tima, upravo ručno odrađen sir bude puno kvalitetniji od onoga koji se radi automatizirano. Sir hoće ruku! Naši ljudi taj sir svaki dan imaju u rukama i mogu uočiti neku nijansu nepravilnosti i onda je dotjerati ili ispraviti, kako bi dobili vrhunski proizvod. Svaki naš kolut sira je unikatan, svaki je na svoj način poseban i to je ono na čemu inzistiramo. I to ne samo paški sir, već i svi ostali sirevi koje radimo – ističe Šime, pokazujući nam ponosno mjesto gdje kolutovi sira odležavaju u kiselo-slanoj tekućini, salamuri, koja se neprestano u osnovnom obliku održava već 15 godina, što je samo jedna od malih tajni Sirane MIH.
– Svaki sir ima markicu s točno određenim brojem pod kojim se detaljno zna kojoj šarži pripada, koji mljekari su predali mlijeko za njega, pa čak i što su jele ovce koje su dale to mlijeko – ističe Šime, pokazujući nam zadivljeno kolutove sira koje je lagano prekrila fina – plijesan. Ono što bi nama laicima izgledalo kao nekakav kvar na siru njemu je – fenomenalno!
– Radi se naravno o plemenitoj plavo-zeleno-sivoj plijesni roda penicilina, koja čuva koru sira i pogodno na nju djeluje. To su također neke naše tajne u procesu zriobe i čuvanja sira. Mi nemamo umjetnu ventilaciju već prirodu, pa osim paške ovce, tehnologije proizvodnje sira i našeg tima, veliku ulogu ima i naša bura koja donosi potreban zrak obogaćen posolicom i prirodno djeluje na zrenje i sušenje sira. Trudimo se da naš sir bude što prirodniji, da donosi te paške okuse. Neki je sir malo više žut, neki malo manje, drugi je tamniji, treći svjetliji. Nakon zriobe sirevi se peru u kiselo-slanoj vodi, vakuumiraju, dobivaju svoju etiketu i pakiraju se za transport i prodaju. Neki dodaju neke dodatke kako bi im sirevi bili unificirani, ali naši su unikatni i prirodni. I vrhunske kvalitete – objašnjava Šime, pokazujući nam i prvi paški sir iz ovogodišnje proizvodnje s brojem 0001 i datumom 2. siječnja. Tko zna, možda baš on dobije i prvi povijesni EU certifikat izvornosti!
– Bit će to važan trenutak za paški sir, a dogodit će se kad povjerenstvo odluči dodijeliti nekome certifikat, kad sir prođe mikrobiološku i kemijsku analizu. Mi bi to mogli prvi dobiti, samo zbog toga što smo počeli dosta rano musti. Prvi naš sir spreman za analizu mogao bi biti 25. ili 26. veljače, a to je za desetak dana. Sve to mi radimo u suradnji s kolegama iz drugih sirana i OPG-ovcima. Friški smo u tome, pomažemo jedni drugima i trudimo se za zajedničku korist. Jer otok je premali da bismo se dijelili i radili jedni protiv drugih. Paški sir nas povezuje, možda je baš to i njegova najveća vrijednost – zaključuje Šime Pernjak.
Suradnja s Pažaninom
Sirana MIH dogovorila je suradnju s vrhunskim chefom Ivanom Pažaninom, prijateljem sirane i koji je sudjelovao u proizvodnji zajedničke šarže sireva po njegovu guštu.
– Poznato je da nema dobre kuhinje bez dobrog sira, a kad se radi o vrhunskom chefu, kao što je Ivan Pažanin, u obzir dolaze samo vrhunski sirevi. Nakon dugogodišnjeg prijateljstva, Ivan je poželio sudjelovati u procesu proizvodnje našeg paškog sira. Inspirirani njegovom željom došli smo na ideju omogućiti mu da doslovno proizvede vlastitu limitiranu seriju Paškog sira MIH sirane. Nećemo vam još sve otkriti, ali bit će zanimljivo – kaže direktor sirane Šime Baričević. Osim “odličnog” prezimena, Pažaninu su čak i neki preci s Paga, tako da se sve savršeno uklapa…
Ovako nastaje sir
Postupak proizvodnje sira unatoč modernizaciji nije se mnogo promijenio u odnosu na tradicionalni način izrade. Proizvodnja započinje zagrijavanjem filtriranog, pasteriziranog mlijeka. Dodavanjem mljekarskih kultura i sirila događa se zgrušavanje mlijeka koje traje oko 45 minuta.
Nastaje sirni gruš, koji se potom oštrim noževima usitnjava u sirna zrnca, veličine približno 3 mm, iz kojih se izdvaja sirutka kako bi se postigla optimalna vlaga gruša. Nakon toga sir ide na daljnju obradu, a od izdvojene sirutke dobiva se čuvena Paška skuta koja se kuha bez ikakvih dodataka, brižljivo sakuplja s površine sirutke i prenosi na radnu površinu na kojoj se oblikuje u suzu.
Kapetan Markolovic se obraca skupu na Fakultetu za pomorstvo u Kotoru
Delegacija njemačke brodarske kompanije Al Gropu koju čine izvršni direktor Ulrih Paulsdorf, menadžerka za zapošpljavanje pomoraca Rita Vella-Menzel, direktor flote Tonći Zdunjić i operator u zapošljavanju pomoraca Kolja Funk, boravi u dvodnevnoj radnoj posjeti Crnoj Gori.
Oni su u pratnji predstavnika pomorske agencije Nrmonte iz Kotora posredstvom koje se crnogorski pomorci zapošljavaju na brodovima AL Group-a, obišli Pomorski fakultet Bar, Srednju pomorsku školu Kotor i Pomorski fakultet u Kotoru gdje su juče u prepunom amfiteatru, održali prezentaciju za studente, nastavno osoblje i zainteresovane pomorce.
AL Group preko svojih sjedišta u Hamburgu u Singapuru vodi dvije flote trgovačkih brodova pod brendovima Atlantic Lloyd i Asiatic Lloyd, a u kojima trentno plovi 36 brodova za prevoz kontejnera, rasutog tereta i tankera.
“Grupa se stalno povećava i trenutno zapošljava značajan broj našeg pomorskog oficirskog rukovodećeg kadra i oficirskog kadra na operativnom nivou, kao i kadeta. Njihov interest je da zapošljavaju naš kvalifikovan, sertifikovan, dobro obrazovan i obučen i iskusan pomorski kadar, zasnovan na uzajamnom povjerenju i partnerstvu. Takođe, kako su im se naši pomorci do sada dobro pokazali, to žele da nastave i sa zapošljavanjem naših kadeta.”- kazao nam je kapetan Janko Milutin iz agencije Normonte.
“Trenutno na našim brodovima plovi 71 oficir iz Crne Gore po čemu nam je vaša zemlja jedan od najvećih izvora za oficirski kadar na našim brodovima. Pored crnogorskih, iz Evrope zapoljavamo i oficire iz Hrvatske, Rumunije i Ukrajine, dok nižu podsadu čine većinom Filipinci i pomorci iz Ukrajine. Trenutno imamo deset zapovjednika i sedam upravitelja stroja iz Crne Gore i želimo da angažujemo još više vašim pomoraca, posebno onih mašinske struke”- kazao je izvršni direktor AL Grupe, Ulrih Paulsdorf.
Brod ALS CERES
On i njegovi saradnici predstavili su i program za mlade pomorce –pripravnike koji imaju na svojim brodovima, uzimajući tek završene srednjoškolce- kadete i omogućavajući im da prve korake u svojoj pomorskoj karijeri naprave na njihovim brodovima, te kasnije nastave službu na flotama AL Grupe, do sticanja najviših zvanja zapovjednika broda i upravitelja stroja. Od 2015. kada su počeli uzimati kadete iz Crne Gore, do sada su ih imali 33 od čega su njih 17 postali oficiri i ostali da plove na toj njemačkoj kompaniji, a trenutno je 11 kadeta nautičke i mašinske struke ukrcano na brodovima Atlantic Lloyda i Asiatic Lloyda. Plate oficira na ovoj kompaniji se kreću od 3.350 eura sa svim dodacima za trećeg oficira, do 8.550 eura za upravitelja stroja, odnosno 8.700 eura za zapovjednika broda.
“Želimo da kao kadeti dođete na naše brodove i kasnije kao oficiri, profesionalno rastete i razvijate se unutar naše kompanije i budete naš oslonac.”- poručili su predstavnici njemačkog brodara studentima kotorskog Fakulteta za pomorstvo, predstavljajući im jednog od zapovjednika svojih brodova na koje su najponosniji – kapetana duge plovidbe Steva Markolovića (39) iz Bara.
Zapaljeni “Maersk Honama”
Markolović je kao komadant Atlantic Lloyd-ovog kontejnerskog broda “ALS Ceres” 7.marta prošle godine u vodama Arabijskog mora, napravio pravi pomorski poduhvat, spasivši 23 pomorca-člana posade, sa zapaljenog ultravelikog kontejnerskog broda “Maersk Honam”.
Orijaški brod za prevoz preko 15.000 kontejnera, renomirane dansko-američke brodarske kompanije Maersk Line, zapalio se dok je plovio iz Singapura za Suez, na oko 650 milja zapadno od luke Koči u Indiji. Na njegov poziv u pomoć jer posada nije mogla savladati požar koji je bjesnio u teretnom prostoru na pramčanom dijelu broda i ubrzo zahvatio nadgrađe i komandni most, prvi je odgovorio kontejneraš “ALS Ceres”, pod komandom kapetana Markolovića.
On je svoj 260 metara dugi brod doveo u blizinu 353 metra dugačkog zapaljenog “Maersk Honama” i sa broda u plamenu na kome su na žalost, već stradala petorica članova posade, evakuisao i spasio 23 pomorca.
Jedan od njih je na žalost, ubrzo podlegao zadobijenim povredama, a za ovaj podvig kapetan Markolović i kompanija AL Group osim izraza zahvalnosti kompanije Maersk Line, dobili su i godišnju nagradu Nacionalne komisije za traganje i spašavanje na moru i Obalske straže Indije za 2017-18 godinu.
Nagrada indijske Obalne straze crnogorskkom kapetanu i njegovom brodu
“Brz odgovor na poziv u pomoć i napori koje su zapovjednik i posada “ASL Ceresa” uložili prilikom spašavanja posade “Maersk Honama” dokaz su najbolje pomorske prakse i u liniji su sa najfinijom pomorskom tradicijom.”- stoji u odluci indijske Nacionalne SAR komisije da nagradi crnogorskog kapetana i njegov brod.
-Solventnost i likvidnost Opštine Tivat ni u jednom momentu nisu bile dovedene u pitanje. Nema nikakvih bojaznih za naš finansijski sistem. Štaviše, na tekućim operativnim računima Opštine Tivat nikada nije bilo manje od dva miliona eura i to je minimum ispod kojeg ne idemo – saopštio je predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac na današnjoj konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni rezultati rada organa uprave i službi Opštine Tivatu prošloj i plan rada u tekućoj godini.
Govoreći o sredstvima na računu u Atlas banci koja je u stečaju, Kusovac je saopštio da je Opština Tivat u stalnoj komunikaciji sa Ministarstvom finansija i drugim opštinama koje su takođe deponenti, i prati razvoj situacije u vezi sa ovom finansijskom ustanovom.
„Ne smatram da su izgubljena naša sredstva u toj banci, već vjerujem da će kroz proces dokapitalizacije biti nađeno rješenje da se iskoriste. Opština Tivat, kroz isplate zarada zaposlenima, postepeno umanjuje sredstva na tekućem računu utoj banci“, dodao je Kusovac.
Prema njegovim riječima, unapređenje uslova života i rada u Tivtu i realizacija kapitalnih projekata i investicija najvažnije su aktivnosti u prošloj godini.
„U ovoj godini treba završiti čišćenje lučice Kalimanj, izgradnju Centra za djecu sa posebnim potrebama, za šta je već izabran izvođač radova, a u toku je završna faza izrade projektne dokumentacije za tri kružna toka i bulevar. Slijede i tenderi za izmještanje dalekovoda u Gradiošnici, asfaltiranje lokalnih puteva vrijedno 800 hiljada € te raspisiavnje tendera za saobraćajnicu MR2“, najavio je Kusovac.
Aktivnosti Opštine Tivat u prethodnoj godini obilježila je realizacija projekata u cilju razvoja grada u svim oblastima. Ostvareni su rezultati na svim poljima, počev od putne infrastrukture, komunalne djelatnosti, podrške razvoju poljoprivrede, a najviše na unapređenju kulture i kulturnog ambijenta.
„Planirani Budžet Opštine Tivat za 2018. godinu iznosio je 20.119.000,00 €. Uz stalnu kontrolu zahtjeva dospjelih na plaćanje, kontrole potrošnje svih organizacionih jedinica i svakodneno sravnjivanje uplata, postignuto je ostvarenje rashoda u iznosu od 13.655.243,72 € što predstavlja 67,87% planiranog budžeta, kao i ostvarenje prihoda u iznosu od 17.334.362,11 € odnosno 86,16%“, rekao je Kusovac.
On je dodao da je razvoj javne infrastrukture bio u fokusu rada lokalne uprave u 2018. godini, pa je započeta ili nastavljena realizacija najvažnijih projekata iz šireg spektra razvoja infrastrukture – od kulturne, sportske i obrazovne, do vodovodne i saobraćajne.
„Među najvećim i najznačajnijim izdvajanjima u prošloj godini je ulaganje u objekte i infrastrukturu iz oblasti kulture – samo u strogom centru grada ukupno vrijednu 1,2 miliona €. Pored sanacije najzanačajnijih kulturnih objekata, raspisani su tenderi za adaptaciju košarkaškog terena u gradskom parku i adaptaciju pomoćnog stadiona FK Arsenal. U tivatske škole, vrtiće i obrazovanje najmlađih uloženo je oko 150.000,00 €“, dodao je predsjednik.
U skladu sa programom rada, a u okviru Programa uređenja za 2018. godinu, Direkcija za investicije je realizovala projekte vrijedne 5.438.556,13 €.
Prema riječima direktora Bogdana Čučkovića u toku su radovi na drugoj fazi saobraćajnice MR1 prema naselju Luštica Bay, adaptacija JU Muzej i galerija, rekonstrukcija velike sale Centra za kulturu, a očekuje se i tehnički prijem saobraćajnice Župa – Češljari.
„Okončana je izgradnja prve faze i, nakon završene eksproprijacije, počela izgradnja II faze MR1 saobraćajnice na Luštici. Takođe je završena rekonstrukcija cjevovoda na potezu od kotorske raskrsnice do Solila za vodosnabdijevanje Luštice“, naveo je Čučković. Ove dvije investicije ukupno su vrijedne 5,7 miliona odnosno 787 hiljada eura.
Šetalište Lungo mare biće otvoreno 21.maja
Prema riječima menadžera Opštine Marka Petričevića, radovi na šetalištu Lungo mare u Krašićima biće okončani do Prvog maja a šetalište svečano otvoreno 21. maja. „Nailazimo na velike opstrukcije nelegalnih graditelja u priobalju ali smo vrlo odlučni da završimo projekat“, rekao je Petričević.
Opština i TO Tivat će, po riječima predsjednika, izmiriti po 50 odsto po izvršnom sudskom rješenju po tužbi na oko 300 hiljada € koliko je za neplaćanje autorskih prava podnijela organizacija PAM.
„Radi se o tužbama za autorska prava na muzički segment novogodišnjih dočeka 2015, 2016, i 2017. godine. Za dočeke 2018. i 2019. smo u razgovoru sa PAM-om, smanjili potraživanja sa ukupno oko 180 hiljada na oko 20 hiljada €. Sve će biti do kraja godine“, objasnio je Kusovac.
Predstojeći vikend 50. Praznika mimoze biće bogat dešavanjima, posvećen cvijeću i muzici. Od petka do nedelje očekuje nas pet programa, u okviru kojih će biti održano osam događaja.
Centralna manifestacija je Međunarodni susret duvačkih i mažoret ansambala, koji će na Praznik mimoze dovesti ansamble regiona i Evrope i okupiti oko 300 učesnika. Susret će biti otvoren revijalnim defileom u 18 časova, i nastupom na Trgu Nikole Đurkovića u subotu, 02. marta od 19 sati.
Sledećeg dana, u nedelju od 12 sati učesnici će defilovati na Škveru, a od 20 sati prirediti koncert ”Ima jedan grad na moru” u Dvorani Park.
Još jedan važan muzički događaj je koncert povodom 100. godina Mjesne muzike Đenović, za koji vlada veliko interesovanje. Koncert će biti održan u petak, 01. marta, u Dvorani Park.
Tokom Cvijetnog vikenda moći ćete da posjetite tradicionalnu Izložbu cvijeća, koju će otvoriti Tanja Bošković, legendarna glumica i počasna građanka Herceg Novog. Otvaranje je planirano 01. marta u 11 sati, u hotelu ”Vojvodina”.
Izložba cvijeća
Na Izložbi cvijeća predstaviće se tridesetak izlagača iz Crne Gore i Srbije. Imajući u vidu loše vremenske uslove proteklih dana, izlagačima koji su bili učesnici Sajma suvenira i eko hrane ponuđeno je da se predstave ovog vikenda, pa će i njihova ponuda biti jedan dio Izložbe.
Dani njemačke kulture na 50. Prazniku mimoze održavaju se pod nazivom Mali bavarski fest. Veče njemačke gastronomije biće priređeno u petak, 01. marta od 20 sati u restoranu Al posto giusto u Igalu. Dan kasnije, u subotu moći ćete da probate bavarske specijalitete na centralnom gradskom trgu od 11 sati.
U hotelu Lazure marina&spa biće u subotu održan donatorski Bal pod maskama, na kojem će nastupiti sastav Frajle.
Uvod u vikend biće otvaranje Malog salona hercegnovskih galerija, u foajeu Dvorane Park, 28. februara od 19 sati.
