Za samo tri mjeseca, Australija je smanjila upotrebu plastičnih kesa čitavih 80 posto, prenose inostrani mediji.
Ovaj preokret je u velikoj mjeri zasluga dvaju najveća lanaca supermarketa, Coles i Woolworths, koji su odlučili da plastičke kese zamijene onima za višekratnu upotrebu koje koštaju 15 centi.
Prema statističkim podacima, zemlje istočne Azije – Kina, Indonezija, Filipini, Vijetnam i Tajland – su glavni proizvođači plastičnog otpada koji završava u okeanima.
U cilju promocije turističkih potencijala sjevera Crne Gore Turistička organizacija Kotor, u saradnji sa Nacionalnom turističkom organizacijom, omogućiće besplatan prevoz Kotor-Žabljak-Kotor i korišćenje usluga na skijalištu Savin Kuk u subotu 15. decembra.
Polazak iz Kotora je u 8 sati, povratak sa Žabljaka u 20 sati.
Detaljnije informacije o ponuđenom sadržaju dostupne su u priloženoj agendi. Broj mjesta je ograničen. Kontakt tel. 032 322 886
ZVANIČNO OTVRANJE ZIMSKE SEZONE – SKI OPENING ŽABLJAK 2018
SUBOTA 15.12.2018.
08:00h Polazak ispred Zavoda za zapošljavanje
10:30h – 16:00h Program na skijalištu Savin Kuk
Program za djecu:
Animator za najmlađe
Dva instruktora za učenje djece skijanju
Besplatne plastične sanke
Besplatne karte za avanturistički park + igra luk i strijela
Program za odrasle:
Besplatane karte za avanturilčki park + igre luk i strijela
Besplatan ski pas
Besplatna šetnja krpljama
Zabavni program:
DJ
Mažoretke
Pravljenje i degustacija kačamaka sa kuvarima
Degustacija pića
15:30h Organizovan prevoz sa skijališta do Trga durmitorskih ratnika
16:00h – 20:00h Program na gradskom trgu:
Defile mažoretki
Koncert grupe Senkina djeca
Degustacija hrane i pića (roštilj, palačinke, kuvano vino, pivo, sokovi…)
Paljenje svjetiljki za jelku
Vatromet
20:00h Povratak sa Trga durmitorskih ratnika za Kotor
U Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“ 13. decembra (četvrtak) u 19 sati biće otvorena 20. Hercegnovska likovna scena. U postavci, u oba izložbena prostora, će se naći 60 radova 54 autora: slike, grafike, crteži, skulpture i instalacije.
Iz Gradske galerije podsjećaju da već treću godinu na likovnoj sceni učestvuje veliki broj izlagača, autora koji se likovnom umjetnošću bave profesionalno ili amaterski. Cilj je, kako navode, da Galerija bude mjesto okupljanja ljubitelja likovne umjetnosti kojih u Novom nije mali broj.
-Svojim konceptom likovna scena želi da motiviše veliki broj ljubitelja likovne umjetnosti- stvaralaca, da predvođeni vrhunskim i ostvarenim autorima, i sami budu dio likovnog bića grada. Uz 20. Hercegnovsku likovnu scenu priređen je katalog za koji je predgovor napisala istoričarka umjetnosti Jasmina Žitnik koja će i otvoriti izložbu-saopštili su iz Gradske galerije.
Hercegnovska likovna scena će trajati do početka februara 2019. godine kao uvod u 52. Hercegnovski zimski salon.
Kvarner i ove godine bilježi rekordnu turističku godinu, a stalno raste i u protekle četiri godine te je ove u odnosu na 2014. godinu zabilježen rast turističkog prometa od gotovo 30 posto, istaknuto je danas na Kvarnerskom danu turizma na kojem su dodijeljena i priznanja najuspješnijim turističkim djelatnicima s područja Primorsko-goranske županije. Na tradicionalnom skupu, kojega organizira Turistička zajednica Kvarnera, najuspješnijom destinacijom za ljetni odmorišni turizam proglašen je Mali Lošinj, a najuspješnija destinacija turizma zdravlja je Opatija. Nagradu za održivi turizam dobila je Javna ustanova Priroda – Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove Beli. Najbolja kvarnerska plaža je Rajska plaža u Loparu, turistički događaj godine je Rabska fjera, a inovacija godine u turizmu Podvodni park Punat.
Direktor HTZ Kristjan Staničić, glavni tajnik Ministarstva turizma Ivo Bašić i direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov također su u svojim obraćanjima izrazili zadovoljstvo turističkim rezultatima i čestitali najboljim turističkim djelatnicima, institucijama i proizvodima na Kvarneru u 2018. godini.
Župan primorsko-goranski i predsjednik Turističke zajednice Kvarnera Zlatko Komadina rekao je da je i ova turistička godina na Kvarneru bila rekordna. U prošle četiri godine turistički promet je stalno rastao te je ove u odnosu na 2014. zabilježeno povećanje turističkog prometa od gotovo 30 posto. U proteklom mandatnom razdoblju došlo je, osim povećanja noćenja na Kvarneru, i do znatnog povećanja broja putnika u Zračnoj luci Rijeka, istaknuo je Komadina.
Direktorica Turističke zajednice Kvarner Irena Peršić Živadinov posebno ističe veliko povećanje prometa u predsezoni, na što je utjecalo i brendiranje različitih segmenata turističke ponude na Kvarneru kao što su outdoor aktivnosti, gastronomska ponuda, zdravstveni turizam i slično. Sve to dovelo je i do sustavnog povećanja kvalitete smještaja i ponude na Kvarneru, kazala je.
Na Kvarnerskom danu turizma posebna priznanja za visoke obljetnice organiziranog turizma dobili su Novi Vinodolski, Crikvenica, Punat i Šilo, i to za 140, 130, 110 odnosno 90 godina turizma. Dodijeljene su i nagrade u akciji 22. Turistički cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku, kao i nagrade u kategoriji “Čovjek ključ uspjeha – djelatnik godine 2018.”.
Uz ostale, godišnju turističku nagradu “Anton Štifanić” dobio je vlasnik kampa Bor na otoku Krku Mate Mrakovčić, dok je posebno priznanje za poseban i trajan doprinos razvoju turizma dobio Ranko Vlatković, dugogodišnji direktor ureda Hrvatske turističke zajednice u Beču koji je ove godine otišao u mirovinu.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dodijelilo je posadi brodice Lučke kapetanije Senj »RH 3 SE – Nehaj« priznanje za traganje i spašavanje na moru. Uručeno je na prigodnoj svečanosti održanoj u okviru Dana pomorstva i unutarnje plovidbe što su održani u Zadru, piše Novi list.
Dana 22. rujna ove godine po orkanskoj buri ispred Senja posada brodice Lučke kapetanije u sastavu kapetan Lučke ispostave Sveti Juraj Vladimir Biondić, voditelj brodice Tomislav Zrinski i inspektor sigurnosti plovidbe kapetan Neven Tomljanović, u duhu svoga posla je po iznimno lošim vremenskim uvjetima spasila dvojicu hrvatskih državljana s brodice koja je bez pogona nekontrolirano plutala nošena jakom burom snage i više od 40 čvorova, na valovima i do 1,5 metara visine, prema otoku Krku.
Posada Lučke kapetanije Senj spasila je dvojicu nautičara doslovce u posljednji tren jer se taj dan radi jake bure nije moglo očekivati da će itko, pogotovo ne u Velebitskom kanalu, isploviti na more. Prema riječima Vladimira Biondića, senjska Lučka kapetanija je dojavu o nautičarima ispred Senja dobila od Središnjice za traganje i spašavanje iz Rijeke kojoj su dvojica ugroženih nautičara javila da se nalaze na brodici na oko milju i pol ispred Senja, da im je motor ostao u kvaru te da im treba pomoć.
Posada na gliseru
Poziv je Središnjica proslijedila Lučkoj kapetaniji Senj, čiji su zaposlenici odmah isplovili kako bi spasili dvočlanu posadu na šestmetarskom gliseru.
– Ja sam se slučajno našao u posadi za spašavanje jer moj posao zapravo i nije traganje i spašavanje. Međutim, upravo radi nevremena kolege su me zamolile da im se priključim jer bi, s obzirom na orkansku buru, dobro došao još jedan član posade. Bura je poznata kao vjetar koji mijenja svoju brzinu, a tada je već puhala jačinom od više od 20 čvorova i bila je u jačanju. U početku od valova i morske pjene ništa nismo vidjeli nego je postojala komunikacija preko mobitela između našeg zapovjednika i nautičara na gliseru i putem takve komunikacije smo do njih navođeni, a vidjeli smo ih tek kada smo se približili na nekih 400 metara – prisjeća se inspektor Tomljanović.
Posada na gliseru bila je preplašena, prisjeća se Tomislav Zrinski i dodaje da su na brod Kapetanije najprije prebacili mladića, a zatim i drugog člana koji je u početku odbijao prijeći, bojeći se što će biti s gliserom i to je otežavalo spašavanje jer je po jakoj buri bilo teško držati balans između brodica. Konačno, prešao je i drugi nautičar, a nakon smirivanja bure gliser je neoštećen pronađen ispred otoka Krka.
Ponosan čovjek
Za ovaj podvig senjski pomorci bili su nominirani i za Plavu vrpcu Vjesnika 2018. koja im nije dodijeljena, ali su dobili priznanje za samu nominaciju.
– Već sama činjenica da sam ja osobno kao i Tomislav Zrinski prvi put sjedio kao jedan od ne tako puno nominiranih kandidata za dobivanje Plave vrpce Vjesnika, dovoljna je da čovjek bude ponosan. Moj kolega Vladimir Biondić bio je već dobitnik Plave vrpce Vjesnika, što je također jedna od velikih stvari… biti dio ekipe koja je učinila nešto dobro i hrabro. Slušati o dodjeli, nije isto kao i doživjeti to, biti prisutan te vidjeti sve te velike i male ljude koji su bili zamijećeni.
Mislio sam da će to biti samo još jedna od formalnih stvari, no onda se vidjelo da to nije tako. Da nismo bili na dodjeli, bilo bi nam krivo. Iako nismo dobitnici Plave vrpce, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prepoznalo je čin koji nadilazi granice našeg uobičajenog posla te su nam uručili Priznanje za traganje i spašavanje na moru. Čovjek poželi da svake godine bude na takvome mjestu. No, nažalost, to bi značilo i da je bilo još opasnih situacija gdje se netko igrao Boga – zaključuje kapetan Tomljanović.
I iako je u duhu posla, i iako imaju jaki brod i iskustvo, trebalo je imati hrabrosti izaći na podivljalo more da bi se spasili životi. Sve čestitke hrabrim dečkima Lučke kapetanije Senj!
Građevinsko-urbanistička inspekcija Ministarstva održivog razvoja i turizma bila je u utorak na Ostrvu cvijeća – Tivat i konstatovala da su tamo u toku građevinski radovi, mimo planskih dokumenata, što znači da će investitoru biti naloženo da ukloni bespravno sagrađeni objekat, saopštenoje Pobjedi iz ovog resora.
Naveli su da su “preduzete mjere i radnje iz nadležnosti inspekcije, odnosno pozvan je investitor da u petak da izjašnjenje na zapisnik shodno UP-u”.
Kako predmetni objekat nije predviđen planskim dokumentom, nakon izjašnjenja investitora, inspektor će dati rok investitoru da sam ukloni bespravni objekat.
“Ukoliko to investitor sam ne uradi izvršenje će se obaviti preko trećih lica”, navode u MORT-u.
Srpska pravoslavna crkva gradi u Tivtu, na Miholjskoj prevlaci poznatijoj kao Ostrvo cvijeća, krstionicu na vodi, ali prethodno Javno preduzeće Morsko dobro o tome obavijestilo Ministarstvo održivog razvoja.
Iz Morskog dobra su rim povodom saopštili da su njihovi kontrolori redovnim obilaskom zapazili sporni objekat, te su odmah uputili dopis resoru Pavla Radulovića. Napravili su službenu zabilješku i zatražili odgovor da li se gradnja izvodi u skladu sa zakonom, odnosno da li za objekat postoji građevinska dozvola.
Kontrolori su konstatovali na zapadnom dijelu ostrva radove, odnosno sanaciju postojeće ponte i gradnju krstionice, te i da se gradi druga ponta veličine 15×5.
Pobjeda je pitanja poslala i Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, ali odgovore nijesu dobili.
“Mitropolija crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta gradi krstionicu na moru otvorenog (terasastog) tipa i tu nema ništa sporno”, rekao je prije nekoliko dana sekretar obnove Manastira Miholjska Prevlaka sveštenik Miailo Backović.
On tvrdi da su u komunikaciji sa Morskim dobrom, čija je to zona nadležnosti.
“Riječ je o ponti – nekoj vrsti terase otvorenog tipa i ne bi trebalo da bude problema”, rekao je tim povodom sveštenik Backović.
Backović je ukazao da se na Crnogorskom primorju, na pontama, grade i objekti zatvorenog tipa “pa nije do sada bilo nekih problema”.
“Nadam se da neće biti problema zbog krstionice na moru”, dodao je on.
Srpska pravoslavna crkva do sada nije odgovarala za nelegalne radove na vjerskim objektima u zemlji, niti nezakonitu gradnju objekata.
Ove godine, prije nego su otvorili radilište u Tivtu, nezakonito su sagradili spomen kapelu ruskoj carskoj porodici Romanov u porti Manastira Dajbabe u Podgorici i zazidali nelegalno postavljeni limeni objekat na Rumiji 2005. godine, koji su nazvali Crkva Svete trojice.
Zbog gradnje na Rumiji nije bilo obimne prepiske institucija, makar ne javno, ali ni to radilište nije “pečatirano” i Srpska crkva je nesmetano zazidala limeni objekat.
Predsjednik Vlade Duško Marković ranije je najavio da će taj objekat biti uklonjen, jer je nezakonito postavljen.
Institut za biologiju mora iz Kotora koji je osnovan 1961. godine u utorak je obilježio 57 godišnjicu postojanja.
„Ovu godišnjicu pamtićemo kao jednu od najuspješnijih u poslednjih nekoliko godina, kako u realizaciji brojnih naučno-istraživačkih zadataka, tako i u velikom broju uspješno realizovanih stručnih poslova“ poručio je direktor dr Mirko Đurović.
Pored brojnih naučnoistraživačkih projekata u 2018-toj Institut je sa još pet novih iz Interreg poziva, povećao svoju naučno-istraživačku aktivnost i saradnju sa brojnim međunarodnim institucijama čiji ukupan broj prelazi 150.
„U toku godine uspješno su se realizovali tekući projekti koji se rade u saradniji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja i JP Morsko dobro i drugim nacionalnim institucijama. Kao jedan od noviteta jeste ponovno učešće Instituta u procesu monitoringa morskog ekosistema zajedno sa našim kolegama iz Centra za ekotoksikološka istraživanja iz Podgorice a koji sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine.
Najveći izazov u radu u ovoj godini pamtićemo po učešću Instituta za biologiju mora u procesu pripremnih radova na istraživanju nafte i gasa u Crnogorskom podmorju. Iako smo aktivni na tom polju još od 2014-te godine kada je rađena Strateška procjena uticaja na životnu sredinu vezana za eksploataciju nafte i gasa u Crnogorskom podmorju, tek ove godine smo uspjeli da nakon većeg broja sastanaka sa predstavnicima naftnih kompanija i uz posredovanje Agencija za zaštitu životne sredine, uzmemo aktivno učešće u dijelu monitoringa životne sredine u pred seizmičkim i pred ekslopatacionim aktivnostima. Kao jedina naučnoistraživačka ustanova u Crnoj Gori koja se bavi isključivo proučavanjem morskog ekosistema, smatram da je učešće Instituta u ovom procesu od suštinske važnost prije svega da donosiocima odluka obezbijedi nezavisno i stručno mišljenje o stanju morskog ekosistema, uticaju svake planirane aktivnosti na isti, kao i mogućim korektivnim mjerama koje treba primjenjivati kako bi uticaj cjelokupnog procesa istraživanja nafte i gasa protekao uz minimalne rizike. Institut za biologiju mora jasno stoji na odrednici da zdrava životna sredina nema altrernativu, bez obzira na brojne ekonomske koristi, te dijeleći zabrinutost sa stručnom i laičkom javnošču, spremno smo dočekali početak realizacije nafte i gasa, te prisutnošću u ovom procesu omogućili svima precizne naučno zasnovane informacije o stanju životne sredine u svim fazama do sada sprovedenih istraživanja.
Aktivnosti Instituta za biologiju mora su dugoročno planirane, pa tako i u godini koja slijedi očekuju nas brojne obaveze i izazovi.
Najviše pažnje posvetićemo rekonstrukciji većeg dijela prizemlja Instituta i početak uspostavljanja Centra za zaštitu biodiverziteta Jadranskog mora i u sklopu njega prvi javni akvarijum u Crnoj Gori. Uz ovu veoma složenu rekonstrukciju i radove, Institut će konačno riješiti višedecenijski problem oronule terase i prostorija ispod nje i tom dijelu Instituta udahnuti novi život i staviti ga u funkciju cjelokupnog rada. Otvaranjem dijela Instituta za biologiju mora za širu javnost, želimo da proširimo edukativni uticaj na buduće posjetioce o našem Jadranu, bogatstvu njegovog živog svijeta, svim problemima sa kojima se on danas suočava i na taj način još više doprinesemo u stvaranju svijesti i neprestanoj potrebi brige o očuvanju životne sredine i našeg mora.
Uporedo sa rekonstrukcijom prizemlja Instituta ubrzano se radi na pripremi dokumentacije za nadogradnju dijela Instituta za biologiju mora i uspostavljanju ekpserimentalne laboratorije u oblasti marikulture, koja će prvenstveno biti namijenjena za proizvodnju mlađi kamenica i drugih vrsta školjkaša i njihovu distribuciju svim komercijalnim uzgajivačima školjaka u Crnoj Gori. Za idejno rješenje nadogadnje Instituta, u gabaritima od cca 260m2, dobijeni su konzervatorski uslovi od Regionalnog zavoda za zaštitu kulturne baštine 1996. godine, te će planirana nadogradnja nakon više od dvije decenije konačno biti urađena uz poštovanje svih pozitivnih propisa, a novi dio Instituta u potpunosti će biti usklađen sa postojećim objektom.
Tokom ove godine prijavljeno je veći broj projekata na razne međunarodne pozive čije rezultate očekujemo tokom 2019-te godine, a naročito očekujemo rezultate sa poziva H2020 gdje smo aplicirali za uspostavljanje funkcionalne marinske biotehnološke laboratorije, naslednice nekada čuvene neurološke laboratorije koja je bila nosilac naučnog rada i razvoja Instituta za biologiju mora, a koja je morala biti ugašena uslijed nedostatka kadrovskog potencijala i opreme.
Takođe se pripremamo za veliku naučnu konferenciju “Adriatic biodiversity conference” koja će se održati od 07-11. aprila 2019. godine, na kojoj očekujemo veliki broj kolega i naučnika iz svih Mediteranskih država.
Danas Institut za biologiju mora krasi vrlo mladi i profesionalni naučni, stručni i administrativni kadar, na čijem proširenju već uveliko radimo, jedinstveno u misiji realizacije brojnih izazova, naučnih i stručnih projekata sa osnovnom misijom proučavanja i zaštite Jadranskog mora“ – poručio je dr Mirko Đurović.
Kružnih putovanja stranih brodova po hrvatskom Jadranu u prvih deset mjeseci ove godine bilo je 644, što je isti broj putovanja kao i u deset lanjskih mjeseci, no na tim je brodovima bilo 976,5 hiljada putnika ili 9,4 posto više, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Svi kruzeri koji su u deset mjeseci ove godine doplovili u hrvatski Jadran tu su bili ukupno 1.267 dana ili 6,8 posto manje dana nego u istom razdoblju lani.
Najviše putovanja, 56,6 posto od ukupnog broja kružnih brodskih putovanja, ostvareno je u moru Dubrovačko-neretvanske županije, dok je 24,7 posto bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u ostale četiri jadranske županije preostalih 18,8 posto tih putovanja.
Brodovi su se slično rasporedili i po hrvatskim morskim lukama, pa je najviše posjeta kruzera imao Dubrovnik, 487, potom Split 224 te Zadar 111, a ukupno su pristizali u 13 morskih luka od Istre do Dubrovnika.
Najviše kružnih putovanja ostvarili su brodovi pod zastavom Bahama, 167, Malte 147, te Paname 108, a ukupno su brodovi dolazili pod zastavama 12 zemalja.
Kružnih putovanja stranih brodova u hrvatskom teritorijalnom moru u ovogodišnjem je listopadu bilo 90, a na tim je brodovima u Hrvatsku stiglo ukupno 141,98 tisuća putnika.
Za pedeset dana od otvaranja Avanturističkog parka na Vrbanju, staze je uspješno prešlo 1.920 osoba, dok je ukupno oko 6.000 onih koji su ga posjetili i uživali u prirodi.
Među korisnicima parka 40 odsto su djeca, dok su 60 odsto bili odrasli. Među grupama koje su organizovale posjete hercegnovskom zaleđu bile su sportske ekipe, škole, izviđači, planinari.
„Imali smo posjetioce iz cijele Boke Kotorske, Podgorice, Bara, Nikšića, Trebinja, Dubrovnika, Bileće. Planinarsko društvo iz Dubrovnika je u jednom navratu dovelo osamdesetak ljudi. Osim toga, gosti su nam bili Rusi, Norvežani, Italijani, ali i dva Kubanca koji su tokom boravka u Herceg Novom čuli za avanturistički park na Vrbanju i oduševili se sadržajima“, priča Miroslav Milanović, upravnik Parka koji posluje kao organizaciona jedinica Agencije za izgradnju i razvoj Herceg Novog.
Iako je na Vrbanju već sniježilo, Park je radio tokom svih sunčanih dana. Samo poslednje nedelje zabilježeno je 76 korisnika i preko 100 posjetilaca, kojima niže temperature nisu smetale da isprobaju prepreke postavljene u bukovoj šumi. Avanturistički park će i do kraja ovog mjeseca raditi kad god vremenske prilike to dopuste, odnosno kad nema padavina ni leda.
Pored instruktora koji opremaju, obučavaju i nadziru korisnike, angažovana su dva stražara koji svakodnevno čuvaju ugrađenu opremu. Osim toga, uz pomoć Turističke organizacije Herceg Novi obezbijeđeno je terensko vozilo koje se koristi za prevoz opreme, instruktora i od posebne je važnosti za eventualne hitne intervencije bilo koje vrste.
Kako kaže Milanović, efekti otvaranja Parka već su vidljivi. Privatne agencije iz Herceg Novog, Kotora i Tivta najavile su da će ovaj sadržaj uvrstiti u svoju ponudu za 2019. godinu. Osim toga, određeni privrednici dobili su ideje za nove sadržaje koji će dopuniti ponudu, a mještani su veoma zadovoljni i spremni da podrže sve inicijative za organizaciju različitih događaja koji će „za kratko vrijeme oživjeti Vrbanj“.
Efektima rada Avanturističkog parka izuzetno su zadovoljni u Agenciji za izgradnju i razvoj Herceg Novog, koja je realizovala projekat izgradnje. Kako kaže direktor Agencije Boro Lučić, protekli period je potvrdio predviđanja da će novi sadržaji biti zamajac razvoju turizma u podorjenskom kraju.
Izgradnja Avanturističkog parka na Vrbanju dio je INTERREG – IPA projekta „Adriatic Canyoning“ koji implementira Agencija za izgradnju i razvoj u saradnji sa partnerima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. U okviru ovog projekta na proljeće nas očekuje „Orjen adventure weekend“ koji će dodatno afirmisati Park i ljepote hercegnovskog zaleđa.
Centar za građansko obrazovanje (CGO) će sutra i prekosutra (13. i 14. decembar) organizovati prateće izdanje Festivala filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2018 u Kotoru.
Kako je saopšteno, na svečanom otvaranju petog kotorskog izdanja Festivala UBRZAJ 2018, sutra će u kinu „Boka” od 19 sati govoriti: Marija Bernard – direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković”, Daliborka Uljarević – izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) i Vladimir Jokić – predsjednik opštine Kotor.
” Nakon toga, slijedi projekcija filma Unuk, reditelja Aleksandara Reljića. Film govori o bivšoj logorašici Evi Mozes Kor, koja je preživjela nacističke smrtonosne eksperimente doktora Jozefa Mengelea, a 2014. simbolično je usvojila unuka komandanta Aušvica, koji se danas aktivno bori protiv fašizma i antisemitizma. Reditelj filma Aleksandar Reljić i protagonista filma Rajner Hes, unuk komandanta logora Aušvic, gosti su ovogodišnjeg festivala UBRZAJ i Kotoru i nakon projekcije filma kratko će razgovarati publikom, uz moderaciju Miloša Vukanovića, istoričara.
Od 20 sati na programu je mađarski film Zarobljena rediteljke Bernadet Tuza-Rite koji razotkriva šokantnu pojavu modernog ropstva u savremenom društvu, u srcu Evrope, kroz sudbinu protagonistkinje Mariš koja više od deceniju živi kao robinja jedne mađarske porodice.
© BokaNews, 2021
