Japanska vlada je u srijedu objavila da se povlači iz Međunarodne komisije za kitolov i najavila ponovni početak kitolova u japanskom teritorijalnom moru i gospodarskom pojasu.
Vlada je najavila da će u srpnju ponovno početi s komercijalnim kitolovom, a taj je potez bio očekivan, izvijestila je agencija Dpa.
Japan je na godišnjoj konferenciji Međunarodne komisije za kitolov (IWC) u rujnu u Brazilu predložio ukidanje 32 godine stare zabrane kitolova, no prijedlog je odbačen.
Tada je japanski doministar za ribarstvo Masaaki Tanial izjavio da Tokio mora razmotriti sve moguće opcije. Japanska je vlada pod pritiskom svojih ribara koji traže ponovi početak komercijalnog ribolova.
IWC je 1986. dogovorio moratorij na komercijalni kitolov kako bi se zaštilia populacija kitova koja je bila rubu nestanka, no Japan, procjenjue se, bez obzira na to svake godine ubije 450 kitova, navodi Dpa.
Japanski komercijalni kitolov bit će ograničen na japansko teritorijalno more i isključivi gospodarski pojas, rekao je glavni tajnik japanske vlade Yoshihide Suga na konferenciji za medije nakon odluke vlade, izvijestila je agencija Reuters.
U filmu „RALF RASTURA INTERNET – RAZBIJAČ RALF 2”, Venelopa Fon Gric i Razbijač Ralf napuštaju svijet igrice da bi istražili nepoznat i uzbudljiv svijet interneta. Ovog puta Venelopa i Ralf upoznaće veličanstven i prostran svijet interneta, nepregledne metropole pune vebsajtova, aplikacija i društvenih mreža. Na zadatku da sačuvaju Venelopinu igricu, postavlja se pitanje kako će se njih dvoje snaći u ovom ogromnom, novom svijetu?
FOKSTROT
Porodična tragedija „Fokstrot“, koja je osvojila Gran pri žirija festivala u Veneciji, donosi priču o roditeljima vojnika koji je poginuo na dužnosti.
Film istražuje načine na koje tuga utiče na pojedince i cijela društva, i kako se provlači kroz generacije.
NA PLAŽI ČESIL
Florens i Edvard su mladi par u ranim dvadesetim godinama.
Tek na medenom mjesecu oni spoznaju razlike između njih, stavove, temperamente i njihova drastično različita porijekla. Na plaži, na dan vjenčanja, jedno od njih donosi važnu odluku, koja će potpuno promijeniti njihove živote zauvijek.
YOUTUBE RATOVI
Akciona-Komedija u kojoj uloge tumače popularni jutjuberi sa Balkanske Jutjub scene.
Film prati radnju kako se jutjuberi na smiješan i zabavan način bore protiv “hejtera” koji žele da preuzmu scenu. Omčo je popularni humorista i jutjuber koji uživa u svojoj slavi i živi jedan zabavan život, sve dok mu u život ne uđu hejteri (osobe koje mrze uglavnom sve).
Oni mu obrišu kanal na Jutjubu, ali im to nije dovoljno već pokušavaju da ubiju njega i njegove kolege, ali im on uspijeva pobjeći tražeći pomoć od drugih jutjubera.
PETAR PAN I MAGIČNA KNJIGA NEDOĐIJE
Čarobna zemlja Nedođija je u velikoj opasnosti, jer je Kapetan Kuka riješio da pronađe Magičnu knjigu i oslobodi čudovišta kako bi jednom zauvijek uništio Petra Pana.
Da li će Petar uz pomoć Zvončice, Vendi, Majkla, Džona i Izgubljenih dječaka uspjeti da ispuni proročanstvo Magične knjige Nedođije? Da li će vijerni drugari uspjeti da spasu Nedođiju i London?
BELA I SEBASTIJAN 3: NAJBOLJI PRIJATELJI
Sebastijan odlučuje da ostane da živi u planinama sa Cezarom, umjesto da se sa ocem preseli u Kanadu.
U kućici u Francuskim Alpima ima i svoju pseću najbolju prijateljicu Belu, koja ima tri mala šteneta. Kada se pojavi stranac sa pričom da je Bela nekada bila njegov pas, Sebastijan se nalazi u situaciji u kojoj mora da zaštiti svoju najbolju drugaricu i njene štence.
Promotivna šetnja pješačkom stazom Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, biće organizovana u nedjelju 30. decembra u 9,30 sati u okviru projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” koji je tokom 2018. realizovao EXPEDITIO, a koji je podržan od strane Opštine Kotor na Javnom konkursu za raspodjelu budžetskih sredstava namijenjenih finansiranju nevladinih organizacija za 2017. godinu.
Projekat je realizovan uz podršku Turističke organizacije Opštine Kotor. Promotivna šetnja se organizuje u saradnji sa planinarskim klubom Vjeverica.
Jedan od ciljeva projekta “Stazama kroz Svjetsku baštinu” bio je unapređenje turističke ponude Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora koje se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske baštine i podsticanje aktivnog života građana/ki ovog područja putem aktiviranja alternativnih vrsta eko/aktivnog i kulturnog turizma (outdoor, hiking, ruralni,…) a kroz analizu, mapiranje i izradu informativnog i promotivnog materijala o pješačkim i planinarskim stazama.
Tokom implementacije projekta sagledalo se da pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv ima izuzetan potencijal, a da se do sada nije u dovoljnoj mjeri koristila. Na ovoj stazi je sprovedeno rasčišćavanje zaraslih djelova, kao i remarkacija i markacija pojedinih djelova. Takođe za ovu stazu je i izrađena informativna mapa, koja će se distribuirati svim zainteresovanima i moći u buduće da se dobije na informativnim punktovima Turističke organizacije Kotor.
Mapa
Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, dio zaliva Boke Kotorske, jedno je od preko 1000 lokaliteta iz cijelog svijeta koje se nalazi na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine jer posjeduje izuzetnu vrijednost za čovječanstvo. Harmonični odnos između impresivne prirode zaliva i raznovrsne i bogate kulturne baštine, koji je stvaran i održavan kroz vjekove, daje području Kotora karakteristike kulturnog pejzaža izuzetne univerzalne vrijednosti.
Mreža pješačkih puteva i staza koje priobalna naselja u zalivu povezuju sa starijim naseljima u gornjoj zoni i sa zaleđem, kao i mreža puteva koji su nastali kao dio odbrambenog sistema, čine značajan segment kulturnog pejzaža područja Kotora. Ovi putevi i staze koji su pogodni za pješačenje i planinarenje, omogućavaju da se vrijednosti kulturnog pejzaža svjetske baštine u potpunosti sagledaju i dožive iz svih uglova.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Na prostoru Vrmca su najvjerovatnije već u srednjem vijeku bile formirane glavne trase pješačkih puteva koji su povezivali gornja sela sa obalom, kao i sela međusobno. Na kotorskoj strani Vrmca, osnovu putne mreže činio je glavni gornji seoski put koji se pružao paralelno sa obalom, duž izohipsi terena, na udaljenosti od oko 200 m od obale i na visini od 150-200 m. Ovaj put je međusobno povezivao sva sela na kotorskoj strani, a zatim i sa selima na tivatskoj strani. Don Niko Luković ga naziva “prastari seoski put” a na austrougarskom katastarskom planu iz prve polovine XIX vijeka označen je kao Strada Sottomonte (put ispod planine). Od ovog glavnog pješačkog puta do obale je vodilo više poprečnih staza. Ove poprečne staze rješavane su u vidu stepenica i ravnih segmentata ili blagih rampi, i ograđene često kamenim zidovima u suvozidu.
Pješačka staza Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv je dio starog pješačkog puta. Ova staza prolazi kroz raznovrsne pejzaže sa atraktivnim vizurama na zaliv, kroz ostatke gornjeg naselja u Prčanju i Gornji Stoliv, a specifičnost staze je i što se na njoj nalazi veći broj sakralnih objekata – kapelica i crkava.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Početak promotivne šetnje je u 09:30 h sa lokaliteta Glavati, ispod crkve Sv. Ane. Planirano je da se tokom šetnje predstavi mapa koja je pripremljena za ovu stazu.
U okviru promotivne šetnje će biti moguće:
proći segment staze Glavati (uvala Sv.Ane) – Stara župna crkva – Prčanj (lokalitet Grasovo) u dužini od 2,1 km. Ova tura spade u lakše ture, za koju nije potrebna posebna fizička kondicija, i za prolazak je potrebno oko 50min, ili
proći cijelu stazu Glavati (uvala Sv.Ane) – gornji Prčanj – Gornji Stoliv – Donji Stoliv, u dužini od 6,3 km. Ova tura spade u ture srednje težine, i za njen prolazak je potrebno oko 2h 40min.
Dolazak do Glavatih je moguće organizovati u sopstevnoj režiji. Postoji opcija i da se dođe javnim prevozom. Blue line autobus koji vozi na liniji Kamp-Stoliv kreće u 8:50 sa Kampa, i u 9:00 je ispred Starog grada ili glavne pošte. Povratak iz Prčanja i Donjeg Stoliva do Glavatih će biti organizovan od strane organizatora.
Stazama kroz Svjetsku baštinu
Nadamo se da ćete biti u mogućnosti da nam se pridružite na promotivnoj šetnji ovom divnom stazom, poručuju iz Expeditia.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac razmijenio je novogodišnje čestitke i želje sa predstavnicima učenika tivatskih vaspitno-obrazovnih institucija, na prijemu koji u zgradi Opštine tradicionalno organizuju NVU “Djeca Tivta” i Sekretarijat za kulturu i društvene djelatnosti.
Gradonačelnik Kusovac je pozdravio učenike škola i mališane iz vrtića i poželio im zdravlje, sreću i mnogo uspjeha u narednoj godini.
“Kroz život treba da imate ideju vodilju, da učite i da se držite za ruke, jer samo tako možete savladati probleme i nedaće”.- rekao je Kusovac najmlađim sugrađanima.
Sa prijema
Sekretarka za kulturu Opštine Tivat, mr Dubravka Nikčević, poželjela je prisutnima uspješne praznike i istakla odličnu saradnju koju Opština ima kako sa obrazovnim ustanovama tako i sa NVU “Djeca Tivta”, zahvaljujući kojima se ovaj prijem u kontinuitetu održava već 19 godina.
Predsjednica NVU “Djeca Tivta”, Slavica Vulanović, zahvalila je Opštini Tivat na podršci i razumijevanju.
Novogodišnje želje i čestitke svojih drugara, predsjedniku i njegovim saradnicima prenijeli su đaci iz osnovnih škola “Drago Milović” iz Tivta i “Branko Brinić” iz Radovića, Srenje mješovite škole “Mladost” , Muzičke škole i predstavnici djece iz JPU “Bambi”. Prijemu su prisustvovali i direktori i nastavnici tih ustanova
Svi vlasnici palmi dužni su da tokom zimskog perioda, unište sve palme “zaražene” crvenim palminim surlašem -poručili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
„Mjera uništavanja je obavezna i sprovodi se prije proljećnih povećanja temperatura i masovnog izlijetanja imaga, kako bi se smanjio njegov potencijal za dalje razmnožavanje, a samim tim i dalju ‘zarazu’ zdravih palmi.” – saopštili su iz Vlade.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove apeluje na sve vlasnike palmi da uklone sve koje su potpuno unišetene kako se crveni surlaš ne bi prenosio na preostala zdrava stabla.
U Tivtu je inače, već nekoliko dana u toku akcije uklanjanja bolesnih stabala palmi, kako sa javnih, tako i sa privatnih zelenih površina, a svako stablo koje se posiječe, dalje biva isječeno na sitnije “kolutove” i propisno odloženo, odnosno zakopano na za to određena mjesta.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas i hotelu Regent posjetili su štićenike Dječjeg doma Mladost u Bijeloj, tradicionalno im darujući novogodišnje paketiće.
Uz to, zaposleni u Porto Montenegru prikupili su oko 7.320 eura koji će biti iskorišteni za renoviranje soba za djevojčice u Dječjem domu. Sličan projekat je realizovan i prošle godine, kada su u sklopu istog renovirani toaleti u jednom krilu zgrade.
Kompanija Adriatic Marinas i hotel Regent Porto Montenegro, obezbjedili su tokom ljetnje sezone plaćenu praksu za starije štićenike doma Mladost, i kao mentori aktivno učestvovali u procesu njihovog profesionalnog usmjerenja i razvoja. Praktikanti su pokazali impresivnu motivaciju, istrajnost i želju za sticanje dodatnog znanja i vještina u domenu njihovog interesovanja i obrazovanja. Mogućnost prakse u profesionalnom, uređenom i internacionalnom radnom okruženju je dobra prilika za ove mlade ljude da stiču prva radna iskustva.
Zaposleni u kompaniji Adriatic Marinas, tradicionalno, svake godine posjećuju štićenika doma u Bijeloj, a prije četiri godine su rekonstruisali i dječje dvorišno igralište, koje im koristi za vrijeme njihovih svakodnevnih aktivnosti, u igri i druženju.
Božićno-novogodišnje fešte duž crnogorskog primorja počinju koncertima gradskih muzika koji se iščekuju cijelu godinu. Riječ je o orkestrima koje čine zaljubljenici u muziku svih generacija, od akademski obrazovanih do samoukih muzičara. Zajednička im je ljubav prema svom gradu kojem poklanjaju decenije života, čuvajući njegovu muzičku i kulturnu baštinu.
Sve većoj komercijalizaciji božićnih i novogodišnjih praznika još uvijek se odupiru najstarija udruženja na primorju koja njeguju muzičku kulturu drugačiju od one koja se promoviše sa gradskih trgova. To su ranije zvani limeni orkestri, a danas gradske muzike, koje su čuvarice mediteranskog nasljeđa na istočnoj obali Jadrana.
One nisu samo izvorišta muzičke kulture, već i života grada. Samo u tim orkestrima moguće je danas naći muzičare koji sviraju i po pola vijeka. Jedan od njih je Tivćanin Pavle Čelanovic, član Glazbeno prosvjetnog društva Tivat od 1969. godine.
“Naredne godine je 50 godina od kada sam aktivno u ovoj glazbi. Muzika je moje sve. Bio sam prva generacija muzičke škole 1964 i svirao sam violinu. Posle sam prešao na udaraljke, i to je bila smiješnu zgoda: došao sam među zadnjima kad su se dijelili instrumenti u Glazbenom prosvjetnom društvu, i rekli su mi da je ostao samo doboš. Rekao sam “Dajte mi doboš!” – uzeo sam ga i ne ispuštam evo pedeset godina”, priča Čelanović.
Novogodišnji koncert GPD Tivat 2015.
Kroz biografiju orkestara poput tivatskog Glazbeno prosvjetnog društva čita se i biografija grada, jer je društvo nerazdvojni dio svih važnih događaja u životu mještana. Zato u vremenu instant kulture, ovakva društva uspijevaju da traju više od vijeka, kaže Čelanović.
“Ovo društvo iduće godine puni 110 godina. I nikada nije prestajalo s radom, što god da se dešavalo u Tivtu. Oko njega se sve vrti, mi smo na svim svečanostima i zabavama, ali i kada su tužni trenuci, glazba je tu kada su i sahrane. I to je ono zbog čega je Muzika u srcu građana”.
Tivatskom muzikom tradicionalno započinju i božićno – novogodišnje fešte. Na repertoaru su marševi, polke, klasična djela, ali i filmska muzika i popularne melodije, a u publici su, kao i među izvođačima, najrazličitija godišta.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
“Prije dvadeset-trideset godina kad bi Muzika svirala gradom, morali su se zaustavljati pred svaku drugu kuću, jer su im domaćini iznosili piće i priganice “da se časti mužika”. Ostala je ta povezanost mještana i njihove Muzike, iako se vremena i ljudi mijenjaju, a koncerata, poput ovog božićno-novogodišnjeg, je sve manje”, kaže direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić.
Dugogodišnji muzičar iz Kotora Duka Martinović dodaje da su gradske muzike važan segment ne samo kulturnog, već i ukupnog primorskog nasljeđa koje treba veću podršku.
Božićni koncert GPD Tivat 2017.
“Prvo, za pohvalu je amatersko bavljenje muzikom, iako je većina muzičara u ovim orkestrima muzički obrazovana. Kažem amatersko u smislu besplatnog angažmana, kojim ti ljudi oživljavaju duh našeg primorja. A drugo, ima mnoštvo primjera da su članovi muzike bili đede, pa unuk, pa njegov sin… što govori o važnosti Muzike za ovdašnje ljude, ali i njene važnosti za čuvanje naše kulturne baštine”.
No, da bi se to kulturno blago sačuvalo, potrebno je mnogo više od entuzijazma članova orkestara. Jedan od načina je moguća profesionalizacija, smatra direktor Centra za kulturu Tivat Neven Staničić:
“Duvački orkestri u Crnoj Gori, koji su sada preostali samo na primorju, u opasnosti su da izumru. Još uvijek opstaju samo na velikom entuzijazmu i mislim da je zadnja ura da im se posveti više pažnje. Ovdje već postoji duh profesionalizma jer tu sviraju zajedno profesori i učenici muzičkih škola; pa ako može u sportu, zašto ne bi moglo i u muzici da se taj profesionalizam utka u ovaj način stvaralaštva, kako bi sačuvali ono što je vrlo specifično i što postoji samo na ovom dijelu naše države”.
Glazbeno prosvjetno društvo Tivat je, poput gradskih muzika Kotora, Herceg Novog i Budve, orkestar kojim se oblikuje muzička kultura generacija. I dok se budžetski novac često nemilice troši na gostovanja upitnog muzičkog kvaliteta, ovakva društva su podsjetnik da u ono što je obilježje lokalne kulture treba ulagati više; i novca i poštovanja.
Za njega znaju svi, ali rijetki su ga upoznali. Ne, nema bijelu bradu niti saonice, ali ipak nije običan.
Prije svakog Božića on ili netko kome to povjeri u strogoj tajnosti donese snop novčanica u mjesnu elektru u opštini Prozor-Rama u Hercegovini i poplaća račune dužnicima, onima kojima je struja isključena zbog neplaćanja ili onima kojima se nešto tako sprema. Nekada tako bude 15, a nekada i 20 obitelji kojima pred Božić donese svjetlo – kako u njihove skromne domove, tako i u njihova pretužna srca. Ova božićna bajka traje godinama, neki kažu da je od prvih uplata prošlo pet godina, a drugi da je možda prošlo i sedam.
I ovog je Božića obavio svoje. ”Transakcija je obavljena, ovaj puta za 16 ljudi, ali ja vam ne smijem reći ništa više”, kazao je muškarac u elektri.
”Nije bio on osobno, već je poslao po nekome, ali nije on bitan, a nisam ni ja. Bitna je ljubav koju čovjek iskazuje na ovaj način. On želi da se za njega ne zna, pa neka tako i ostane. On trenutno nije u Prozoru, ali ne znači da recimo večeras neće stići”, kazala je Jutarnjem listu zagonetno ljubazna gospođa očito dobro znajući o kome govori.
”Gotovo sam siguran da znam tko je, mogu samo reći da je ekstra čovjek i svaka mu čast”, kaže muškarac koji je netom platio svoj račun za struju, a užurbani djed s unukom dodaje: ”Čuo sam nešto o tome, ali ne znam puno, a i žurim”.”Znaju ga svi, ali vam nitko neće reći – to vam je kod nas javna tajna”, zaključuje prolaznica.
Načelnik Jozo Ivančević potvrđuje da je čuo nešto o tim donacijama i kaže da se on u ime naroda i tih ljudi kojima pomaže iskreno zahvaljuje jer u današnje teško vrijeme, ističe, svaka takva gesta dobro dođe. Dodaje pritom da se i općina trudi pomoći potrebitima pa je tako izvan socijalnog programa najsiromašnijima podijelila 15.000 konvertibilnih maraka, svakome po 100.
”To što plaća račune za struju je najmanje od svega što radi”, povjerio je Jutarnjem listu čovjek na kojega su ih uputili iz elektre, a s kojim su se našli u Tomislavgradu i dodaje: ”I meni je pomogao prije puno godina, ali neću reći kako jer će se sve znati”.
Zašto to radi? – pitaju se mnogi, a ovaj čovjek odvraća: ”Pa zato što ga to usrećuje, ali nije kao drugi koji se time ujedno žele i pohvaliti”.
Ipak, odaje nekoliko detalja o nepoznatom dobrotvoru: ”Ima šezdesetak godina i građevinski poduzetnik je u Frankfurtu. Bilo ih je desetero braće i sestara i živjeli su jako teško. Djetinjstvo je proveo u planini radeći teške poljoprivredne poslove. U mladosti je otišao u Njemačku i uspio, obogatio se i tamo je cijenjeni poduzetnik. Svoj rodni kraj nikada nije zaboravio. Povukao je k sebi barem 20 Ramaca i dao im posao. Kada dolazi ovdje za blagdane, daruje ljude već od Slavonije na ovamo putem, valjda u svakom selu ima nekoga kome želi pomoći. A istovremeno ne želi da to itko ikada dozna”..
”Jednom je upao u Orašac, selo prema Prozoru, došao je do jednog dječaka i rekao mu da uzme papir i olovku. Krenuli su šetati selom, a potom mu je kazao: Mali piši. Dječak je pitao što da piše. Piši, kaže mu, što je svakoj kući najpotrebnije. Tako su redom išli i mali bi govorio: ovdje nemaju vešmašinu, onima se pokvario televizor, ovome treba hladnjak. A ovaj bi samo govorio: Mali, piši. I na kraju je pitao malog kakav on ima televizor. Stari – odgovorio je dječak. Piši sebi – televizor. I onda je sve to pokupovao i podijelio ljudima”, prepričao je prijatelj ovog dobročinitelja.
Navodi da su donacije, sponzorstva i pokloni za koje ni on ne zna nebrojeni, ali i otkrio još jednu zanimljivost: ”On je Hrvat i onda su jednom njegovim novcem u elektri poplaćali dugove samo dužnicima Hrvatima. Kada je to čuo nazvao ih je i izgrdio. Poslao je novac za još pet dužnika i inzistirao da to ide za dužnike Bošnjake. Od tada u Elektri ne gledaju na to tko je tko, već prate samo brojke tko duguje najviše”.
Iako je Jutarnji list doznao njegov identitet i pozvao ga na razgovor, s druge strane izostala je bilo kakva reakcija te njegovu dobro poznatu želju da ostane nepoznat poštuju u nadi da će još stotine božićnih želja Prozorčana narednih godina biti ostvareno.
Idućih dana većinom suvo i barem djelomice sunčano, uz temperaturu oko prosječne za doba godine, pa i malo višu.
Dominantan utjecaj anticiklone
Nakon prolaska fronte, zbog brzog jačanja anticiklone došlo je do naglog porasta pritska vazduha. Anticiklona sa svojim središtem pozicioniranim iznad Francuske i Njemačke zadržavat će se duže vrijeme na tom području, a prodori hladnijeg vazduha sa sjevera i sjeverozapada premještat će se sjevernom i istočnom Evropom.
U takvim okolnostima do kraja 12. mjeseca očekuje nas uglavnom suvo vrijeme ili uz tek manje količine oborine. Prolazak hladne fronte koja će nas rubno zahvatiti moguć je oko 30.12., nakon čega će opet brzo ojačati anticiklona.
U jutarnjim satima u unutrašnjosti se očekuje magla, a moguć je i nastanak niske naoblake. Jutarnje će temperature zraka biti niže, u unutrašnjosti često uz mraz. Srednje će dnevne temperature ipak biti koji stupanj iznad očekivanih za ovaj dio godine, a prevladavat će vjetrovi sjeverozapadnih smjerova.
neverin.hr
Hladniji početak iduće godine?
Na prelasku iz stare u novu godinu, odmicanje anticiklone prema britanskom otočju omogućit će prodorima sa sjevera dolazak i do naših krajeva. U takvom bi razvoju situacije početkom 2019. godine izraženija hladna fronta uz nastanak ciklone nad morem donijela zimsku situaciju. Ansambl modela očekuje snižavanje temperature zraka ispod prosječnih vrijednosti, ali nisu svi prognostički modeli usuglašeni o tome.
Novogodišnji koncert učenika Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” biće održan u četvrtak 27. decembra u 18 sati u koncertnoj dvorani škole – crkvi Svetog Duha.
Nastupiće učenici niže i srednje škole, kamerni ansambli kao i horovi niže i srednje škole.
