Još jedna u nizu uspešnih akcija u cilju zaustavljanja krivolova, sprovedena je u reonu Kumborskog akvatorija i pristana na Luštici, saopštavaju iz organizacije Stop krivolovu.
Inspektor za ribarstvo MPRR u saradnji sa plovnom jedinicome Odjeljenja granične bezbijednosti Herceg Novi, a na prijave građana, obilaskom terena zatekli su više lica u krivolovnim aktivnostima, prilikom čega je oduzeto 8 vrša, dve ribolovne mreže, parangali, i pri tom su izrečene kazne počiniocima, kako za krivolovne radnje, tako i za nedozvoljeno držanje alata i opreme na obali ili plovilima,za koje lica nisu imala dozvolu za ribolov ili korišćenje!
Počiniocima koji nemaju dozvole za ribolov izrečene su kazne za krivolovne radnje i nedozvoljeno držanje ribolovnog alata na obali ili u plovilima.
Članovi organizacije Stop krivolovu naglasili su da imaju izvarenrednu saradnju sa građanima, Direktoratom za ribolov i pripadnicima plovne jedinice policije OGB Herceg Novog, bez koje ne bi postigli rezultate u prethodnih par mjeseci.
Oduzete mreže
“Najveću zahvalnost dugujemo pripadnicima Granične policije, koji svojim stavom i bezrezervnom agilnošću svakodnevno ulivaju sve više povjerenja građanima, da se ovaj težak posao uspješno sprovodi i da u budućnosti ne moraju brinuti da li će ovaj dio mora biti čuvan i sačuvan od bahatosti pojedinaca”, ističu u saopštenju.
Smatraju da je problem krivolova, na koji ukazuju, izuzetno velik i težak, ali da uspješnost riješavanja zavisi od svih građana. Zbog toga apeluju da se sve nepravilnosti na vodi prijave Policiji ili na brojeve telefona u Herceg Novom 067/184-773, u Budvi 067/184-258, Baru 067/184-018, Ulcinju 067/184-196 i Skaradskom jezeru 067/174-246 i 020/875-998.
NVO Green home apeluje na nadležne institucije da hitno stanu na kraj, kako su kazali, nedozvoljnim aktivnostima koje sprovode geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves” za koje tvrde da se kreću, rade markaciju i druge nepoznate i nedozvoljene aktivnosti.
Iz NVO Green home ističu da su jutros Upravi za inspekcijske poslove i Upravi pomorske sigurnosti dostavili zahtjev kojim traže kontrolu i inspekcijski nadzor nad kretanjem geofizičkih brodova “Polar Empress”, “Ocean Merimad” i “7-Waves”, angažovanih na istraživanju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.
“To obzirom da se već od 9. novembra u kontinuitetu do najavljenih istraživanja 16. novembra i danas, ova plovila za seizmološka istraživanja kreću, rade markaciju i druge nepoznate aktivnosti i van dozvoljenih operativnih blokova”, navodi se u saopštenju Nataše Kovačević iz NVO Green home.
Ona navodi da je putem satelitskog praćenja moguće vidjeti česta i planirana zaustavljanja brodova tokom pravolinijskog kretanja koja ne samo da izlaze iz dozvoljenih blokova nego obuhvataju polovinu svih operativnih blokova u Crnoj Gori.
“‘Institut Plavi svijet’ iz Lošinja, Hrvatska je već nekoliko dana javno upozoravao vezano za aktivnosti ovih brodova u Crnoj Gori, dok od Uprave pomorske sigurnosti, Agencije za ugljovodonike i drugih nadležnih institucija dobijamo kao građani opšte i neupotrebljive informacije”, kazala je Kovačević.
Bilo bi, kaže dobro da se fokusiraju na odgovor šta ovi brodovi rade van licenciranih blokova, koliko stručnih osoba za pitanja morskog biodiverziteta iz obje Uprave nadzire i kontroliše istraživanja svakodnevno, i Koliko nepravilnosti je do sada procesuirano.
istraživanje nafte 1
“Operacije istraživanja su prema priloženim mapama već ozbiljno zastranile i van blokova treba da se klasifikuju kao nelegalne aktivnosti. Siromašna biodiverzitetska istraživanja i monitoring morskih vrsta i staništa rađena za potrebe referentnog stanja u području blokova i zona uticaja gube i to malo smisla što su imali”, ističe Kovačević.
Posljedice, kako je kazala, nedovoljne kontrole na samom početku aktivnosti seizmoloških istraživanja već ozbiljno govore o tome koliko smo nespremni i nemoćni da sa državnog nivoa iskontrolišemo strane mega naftaške investicije.
“Pored nepoznatog uticaja na živi svijet, radnjama je došlo do ozbiljnog kršenja međunarodnih sporazuma, konvencija kao što su ACCOMBAMS, MARPOL i EU Direktiva što će tek doći u fokus”, dodaje Kovačević.
Iz NVO Green home apeluju na nadležne institucije da hitno stanu na kraj ovim nedozvoljenim aktivnostima, te učine javnim podatke o dosadašnjem monitoringu stanja životne sredine i biodiverziteta, kao i naloženim prekršajnim i drugim mjerama.
“Vlada Crne Gore treba hitno da uvede moratorijum na istraživanje nafte i gasa iz podmorja obzirom na visoke rizike koji se iz dana u dan sve više potvrđuju”, zaključuje se u saopštenju.
Crna Gora će sa Italijom preko podmorskog energetskog kabla biti povezana već početkom naredne godine, a kabl će u komercijalnoj upotrebi biti sredinom godine, saopštio je izvršni direktor Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Dragan Kujović.
Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine.
“Realizacija najznačanijeg energetskog projekta, koji je kompleksan sa više aspekata, teče zadovoljavajućom dinamikom. U probni rad je već puštena TS 400/110/35 kV Lastva, a završeno je povezivanje ovog energetskog objekta na elektroenergetski sistem Crne Gore i to na 10 kV na naponskom nivou, kao i na konvertorsko postrojenje“, rekao je Kujović Vijestima.
Takođe, realizovan je najveći dio funkcionalnih ispitivanja 110 kV i 400 kV opreme. Radovi na 400 kV dalekovodu Lastva – Čevo, čijom realizacijom će se TS Lastva povezati na 400 kV dalekovod Podgorica – Trebinje, u završnoj su fazi i planirano je da se do kraja ove godine pusti u probni rad.
“Puštanje u pogon podmorskog kabla, radi funkcionalnih ispitivanja, očekuje se početkom naredne godine, a u komercijalnu upotrebu sredinom iste godine“, rekao je Kujović.
Ugovor o povezivanju Italije i Crne Gore energetskim kablom potpisan je sredinom novembra 2010. godine. Ukupna vrijednost projekta iznosi oko milijardu eura.
Vijesti pišu da je postavljanje podmorskog kabla počelo 2014. godine, a prvi planirani rok za završetak bio je početak ove godine, ali je produžen za godinu.
Gastro fešta „Đir o’ bumbara“, koja se organizuje po prvi put, biće održana na gradskoj rivi Pine u Tivtu u nedjelju 25.novembra od 12 sati.
Naime, radi se o pučkoj fešti u spremanju i degustaciji jela spremljenih od bumbara, kao tradicionalno jelo Boke Kotorske i bokeškog zaleđa, a sve u cilju poboljšanja turističke ponude u van sezoni i očuvanja starih tradicionalnih gastronomskih recepata kao dio bokeške kultrure, kazali su nam organzatori.
Bumbari – foto Branislava Picek
U muzičko zabavnom dijelu programa nastupiti će grupe Toć i Omladinski bend, GPD Tivat, KUD Boka, KUD Nikola Đurković iz Kotora, klape Riva, Maris, Jelena Kažanegra, modno plesni studio Modest i Bellissima.
Organizatori su TO Tivat, FB grupa Bokeški izrazi i Organizacija žena Tivat.
U organizaciji Narodne biblioteke Budve u srijedu, 21.novembra u holu Akademije znanja otvorena je izložba“Dan opštine u Primorskim novinama od 1972 – 2003. godine”.
Na samom početku programa sve prisutne je, u ime organizatora, pozdravio Srđan Duletić, pomoćnik direktoraJavne ustanove Narodna biblioteka Budve, koji se ukratko osvrnuo na istorijat i značaj ,,Primorskih novina“, te proglasio izložbu otvorenom.
Učesnici večeri bili su nekadašnji urednici ,,Primorskih novina“ Savo Gregović i Vaso Stanišić, kao i novinar Ranko Pavićević, a razgovor sa njima vodio je Miloš Boreta.
Primorske novine
Savo Gregović, jedini živi član prve redakcije ,,Primorskih novina“, u svom je izlaganju zahvalio Biblioteci na priređivanju programa, svojevrsnom rekvijemu, dodavši da čak ni zvanično nijesu pomenute prošle godine, kada se navršilo četrdeset i pet godina od pojavljivanja prvog broja ovog glasila, prvog te vrste u istoriji Budve, niti pak ranijih ljeta otkad su prestale da izlaze. Prisjetio se kolega entuzijasta sa kojima je hrabro, pomalo i drsko, ali odvažno učestvovao u pokretanju ,,Primorskih novina“: Dimitrija Jovovića kao prvog glavnog urednika, Vladimira Stanišića, Milutina Radulovića i tehničkog urednika Vladimira Markovića. ,,Zvučalo naoko neskromno, reći ću, ove novine su bile institucija. Kulturna, budvanska, crnogorska, novinarska. Ne samo da su sveukupna budvanska hronika, već su i hronika dijela druge polovine dvadesetoga vijeka, naročito osamdesetih i devedestih godina, kao vrsta časopisa skromnog tehničkog rješenja i bogatstva tekstova, posebno na kulturne teme“, zaključio je Gregović.
U svom obraćanju, Vaso Stanišićje kazao da stranice predstavljene na izložbi obuhvataju period od 1972 – 1990. godine, kao i one od 1994 – 2002. godine. ,,Dakle, bilo je to od zamaha samoupravnog socijalizma, razvoja opštine kao društveno-političke zajednice, organizacije udruženog rada, mjesnih zajednica i samoupravnih interesnih zajednica, društveno-ekonomskog razvoja obilježenog ekspanzijom turizma, katastrofalnog zemljotresa 1979. godine i obnove koja je uslijedila, urbanizacije komunalnog uređenja, razvoja društvenih djelatnosti, zdravstva, kulture, obrazovanja i sporta, promjene u političkom sistemu, tranziciji i tako dalje. Svi ti rezlutati obično su sažimani i sticani povodom Dvadeset i drugog novembra, pa ove stranice mogu biti dobre slike godina u kojima su nastale“, istakao je Stanišić.
Ranko Pavićevićje ,,Primorske novine“ nazvao školom novinarstva, koja je imala sjajnu redakciju, poznatu čitaocima u Budvi i Crnoj Gori, ali i mnogo šire, i to ne zbog dobrog marketinga već isključivo zbog kvaliteta. Pavićević je napomenuo da je u njihovu redakciju došao kao iskusan novinar, ali da mu je svako bavljenje tekstovima za ovaj medij bilo uvijek zadovoljstvo iznova. Oživio je sjećanje na svoju rubriku ,,Na vrhu pera“ – svojevrsne kritičke eseje za koje smatra da su čitalačku publiku činili moralnijom, a prisjetio se i brojnih reportaža i intervjua koje je objavio u ,,Primorskim novinama“. Dodao je da se osjeća posebno srećno, jer je na panoima izložbe ugledao svoje sagovornike, među kojima su Vida Ognjenović, Desanka Maksimović i Matija Bećković.
Svi brojevi ,,Primorskih novina“ od 1972. do 2003. godine dostupni su u elektronskoj formi na sajtu Narodne biblioteke Budve. Brojevi su grupisani po godištima, u formatu slikovnog PDF-a.
Primorske novine
,,Biblioteka je trenutno u procesu pretvaranja tih skenova u pretražive PDF-ove, što je prilično složen posao. Kada bude gotov, mislim da će to biti prvi segment na našoj budućoj digitalnoj biblioteci – zavičajne novine – sa raznim funkcijama pretraživanja i preuzimanja“, najavila je nedavno Gordana Ljubanović, bibliotekarka Narodne biblioteke Budve.
Opština Herceg Novi započela je pripreme povodom obilježavanja 50. jubilarnog Praznika mimoze, čiji program će početi 01. februara 2019. godine.
Namjera Opštine je da ovaj jubilej proslavi bogatim kulturno-umjetničkim programom dostojnim Praznika koji traje već pola vijeka, te da na taj način dovede što veći broj posjetilaca u Herceg Novi i dodatno promoviše grad u regionu i gradovima Evrope.
S tim u vezi, Opština je pozvala lokalne privrednike na sastanak koji će biti održan u četvrtak, 22. novembra 2018. godine, u velikoj sali Skupštine Opštine sa početkom u 11 sati.
Na sastanku će biti predstavljen nacrt programa 50. Praznika mimoze, te otvorena diskusija o zainteresovanosti privrednika i načinima za saradnju u realizaciji programa.
Poziv je i dalje otvoren, a na sastanak su dobrodošli svi privrednici koji prepoznaju značaj ove manifestacije i zajednički interes da 50. Praznik mimoze bude bogat događajima koje će Herceg Novi dugo pamtiti.
Za priznanje Plava vrpca Vjesnika 2018. odabrano je sedam poduhvata spašavanja. O najhrabrijima odlučuje Odbor za dodjelu Plave vrpce Vjesnika, a u nastavku donosimo tko se našao u izboru za prestižno priznanje.
– Hrvatski pomorci u Karipskom moru spasili četvoricu unesrećenih
Posada LNG tankera „Marvel Falcon“, u vlasništvu japanskog brodara NYK, pod zapovjedništvom Splićanina Damira Petrovića, spasila je 13. svibnja ove godine u Karipskom moru četvoricu unesrećenih – po dvojicu državljana Kostarike i Nikaragve, koji su prethodno pet dana bespomoćno plutali u 8-metarskoj drvenoj brodici jer im se pokvario motor.
– Kako je komiški „šaptač ugorima“ spriječio potonuće turskog broda
Turski teretni brod Haksa (85 m) je počeo tonuti rano ujutro u nedjelju 17. lipnja ove godine, 16 milja sjeverozapadno od otočića Jabuka, u međunarodnim vodama. Potonuće je spriječio ronilac Andi Marović (30) iz Komiže, koji je u nepuna 24 sata dva puta pozivan kako bi zaronio, pronašao te zakrpao dvije rupe na oplati broda kroz koje je u strojarnicu prodiralo more.
– Policajci Bubić i Subota u zadnji tren spasili mladog Mađara
Djelatnici Pomorske policije iz Pule Valdi Bubić i Tomislav Subota spasili su 18. kolovoza po jakoj buri kod Zlatnih stijena mladog plivača iz Mađarske, koji se zbog iscrpljenosti nije mogao vratiti na obalu.
– Dvadeset dana plutali bez hrane, vode i nade u spas, a onda….
Četvorica gladnih, žednih i očajnih ekvadorskih ribara 20 dana su plutala Pacifikom u 8-metarskoj brodici, gubeći nadu da će ih netko spasiti, a onda je naišao danski tanker Torm Resilience koji je plovio iz Los Angelesa (SAD) za Balbou (Panama). Od 23 člana posade sedmorica su bila Hrvati, redom časnici, predvođeni zapovjednikom Feđom Ratkovićem iz Voloskog.
– Spašeni iz pakla Senjskog kanala
Dvojica Zagrepčana su „skoknuti“ gliserom (6 m) na kavu iz Selca u Senj po jakoj buri. U pomoć gliserašima je iz Sv.Jurja isplovila ophodna brodica Nehaj, „naoružana“ s dva motora od po 500 ks, Lučke kapetanije Senj, vođena rukom iskusnog zapovjednika Vladimira Bjondića, a s njim su bili voditelj brodice Tomislav Zrinski te pomorski inspektor Neven Tomljanović, koji nije član posade, ali se ukrcao kako bi „dao ruku“, jer je na moru već vladala bura jačine preko 20 čvorova. Sva trojica iskusni su uskočki borci protiv vjetra i valova, za njima su brojne uspješno odrađene akcije traganja i spašavanja na moru.
– Dramatično gašenje požara na jahti „Kanga“
Na novoj 40-metarskoj jahti ‘Kanga’, pod malteškom zastavom, 7.rujna ove godine u 8 sati ujutro buknuo je požar, a drama se odigrala kod Malog Vratnika na jugoistočnom dijelu Pelješca. Osam putnika i četiri člana posade odmah je evakuirano s jahte, a onda je na scenu stupilo 17 pripadnika JVP Dubrovačko primorje, Dubrovnik i Mljet pristiglih s dva broda. Jer, požar je strelovito gutao unutrašnjost ove jahte čeličnog trupa, a problem je predstavljala činjenica da je u tankovima bilo 40 tona dizelskog goriva.
– Spašavanje stjuardese Kay Langstaff
Vijest dana u svim svjetskim medijima 19. kolovoza ove godine bilo je spašavanje Britanke Kay Langstaff (45), koji je u moru provela 10 sati, odnosno cijelu noć, a pronađena je živa i zdrava 25 milja jugozapadno od Lošinja (područje ZERP-a). Ona je pala u more 18. kolovoza u 23,45 sati sa sedme palube kruzera „Norvegian Star“, koji je u tom trenutku brzinom većom od 20 čvorova grabio prema Veneciji. Kay je spašena drugog dana oko 10 sati, kad je podignuta na ophodni brod Obalne straže RH „Cavtat“. Pritom se na licu mjesta našao i brod Lučke kapetanije Rijeka „VID“. Ovom složenom akcijom traganja i spašavanja cijelu noć su uspješno rukovodili dežurni koordinatori u Nacionalnoj središnjici za traganje i spašavanje na moru Rijeka – Boris Maduna i Radovan Linić.
U podmorju Crne Gore, od Ulcinja do Bara, počelo je istraživanje koje treba da da odgovor da li u tom dijelu ima nafte i gasa u količinama koje bi eventualno opravdale eksploataciju? Dok nadležni čekaju rezultate istraživanja i građane uvjeravaju da će se posebno voditi računa o zaštiti životne sredine, ribari i ekolozi upozoravaju da će štetne posljedice po ekologiju, živi svijet u moru, ali i crnogorski turizam biti nemjerljive.
Crnogorski ribari strahuju da će se istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju katastrofalno odraziti na živi svijet u akvatorijumu od Ulcinja preko Bara do Petrovca, odnosno, da će posljedice po riblji fond biti drastične. Na osnovu prethodnog iskustva ribar Savo Medigović, inače jedan od rijetkih ribara iz Udruženja profesionalnih ribara, koji je za Radio Slobodna Evropa htio javno da govori o svemu od čega strahuju oni koji žive od mora:
“Mišljenja sam da će ovo istraživanje imati jako negativne posljedice. Sve to pričam poučen prethodnim iskustvom iz 2003. godine. Svi (ribari) smo bili svjedoci da smo jedno desetak godina poslije tadašnjeg istraživanja imali u početku nikakve, a kasnije jako loše ulove. I mislim da će se i sada negativno odraziti na riblji fond”, kazao je Medigović.Slične ocjene čule su se početkom mjeseca kada je potpredsjednik Nacionalnog udruženja ribara Dragoljub Bajković nadležnima poručio da ribarima nije problem što narednih mjesec dana, dok traju istraživanja, ne mogu na ribanje, već je problem u smanjenju ribljeg fonda za duži period jer će sav mrijest će biti uništen.
“Što će ostati našoj djeci da ribaju kad sve izgori po dnu, trebaće 10-15 godina da se vrati život na morsko dno, a kod nas kompletne porodice žive od ribolova”, pitao je Brajković na javnoj raspravi i najavio da će ribari od države zahtijevati da budu adekvatno obeštećeni.
Istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju na potezu od Ulcinja do Bara počelo je uplovljavanjem najvećeg od tri broda koji će tražiti naftu u crnogorskim vodama. Premijer Duško Marković prvog je dana sa ministrima ekonomije i održivog razvoja Dragicom Sekulić i Pavlom Radulovićem, posjetio brod “Polar Empress”, koji je u ime koncesionara kompanije “Eni i Novatek” počeo istraživanja koja će potrajati 35 radnih dana. Naime, nakon što je prihvatila Studiju uticaja na životnu sredinu Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore izdala je u julu ove godine dozvolu za sprovođenje istraživanja i italijansko-ruskom konzorciju ENI – Novatek. Tokom obilaska broda zvaničnici su poručili da je to početak nove ere industrijske proizvodnje u Crnoj Gori i da će se prilikom istraživanja naročito voditi računa o zaštiti životne sredine.
Upravo je ugrožavanje životne sredine ono na šta je mjesecima prije početka istraživanja upozoravao dio nevladinog sektora u Crnoj Gori. Aktivisti okupljeni oko grupe “SOS za Montenegro” organizovali su potpisivanje peticije i četvorodnevni marš pješačeći gotovo 150 kilometara, od Ulcinja do Herceg Novog, ne bi li nadležnima poslali poruku da je nedopustivo njihovo ćutanje oko istraživanja, kaže za Radio Slobodna Evropa Mirsad Kurgaš. Da li zbog toga što ne znaju ili ne žele građanima da predoče istinu o štetnim posljedicama po turizam, biljni i životinjski svijet i moguće pojačane seizmološke aktivnosti na ovom inače trusnom području, tek informacije su pod velom tajne, priča Kurgaš.
“Ovdje je znakovito ogromno ćutanje. Interesantno je da se ovim povodom nije oglasila nijedna politička partija kako iz vlasti tako i iz redova opozicije. Koliko je meni poznato, od tolikog broja nevladinih organizacija aktivnih u Crnoj Gori oglasilo se samo par njih. Ribari isto tako -ćute. Mislim da je jedan ribar dao najbolji odgovor kada je na pitanje zašto ribari ćute, kazao da su ucijenjeni. Time je sve rečeno”, kazao je Kurgaš.
Zenepa Lika, aktivistkinja za zaštitu životne sredine iz Ulcinja, za RSE kaže da Vlada zna da se svi građani Ulcinja protive projektu istraživanju, ali “to mišljenje Vladu ne interesuje”, i upozorava da će štete za državu i budućnost naše djece po svim parametrima biti nemjerljive jer je more najvrijedniji resurs Crne Gore.
“Naftne platforme i turizam ne koegzistiraju, i zato smatram da je sve ovo što se radi suludo. Nažalost, mi nijesmo toliko jaki koliko su jake naše kolege iz Hrvatske i Italije čija su udruženja ipak uspjela da protestima zaustave dalja istraživanja. Jer stručnjaci, u prvom redu Konvencija o balastnim vodama kaže da se kosi sa razvojem turizma. Potom da imaju veliki uticaj na život podmorja a da ne govorim o tome da istraživanja mogu da prouzrokuju i zemljotrese”, kaže Lika.
protest
Prvi ugovor o istraživanju i proizvodnji nafte i gasa za četiri istraživačka bloka na period od sedam godina Crna Gora je sa italijansko-ruskom kompanijom “Eni i Novatek” potpisala 2016. godine. Drugi ugovor naredne godine sa grčkom kompanijom Energean. Prema potpisanim ugovorima crnogorske države i inostranih koncesionara precizirano je da će, ukoliko se pronađe nafta i gas u crnogorskom podmorju, Crnoj Gori pripasti prihod od 62 do 68 odsto, a ostatak koncesionarima.
Građani nemaju dovoljno informacija o istraživanju, smatra aktivista Mirsad Kurgaš i ‘upire prstom’ na nadležne institucije, Agenciju za zaštitu životne sredine i Upravu za ugljovodonike. Posebno mu je neobjašnjiv sadašnji stav Instituta za biologiju mora iz Kotora koji je dao zeleno svjetlo, a 2003. godine tokom prvog ovakvog istraživanja kod Ulcinja bio izričito protiv.
“Mi ne možemo da dođemo do informacija od strane tih institucija. Na sva pitanja koja smo postavili, oni nas upućuju na Upravu za ugljovodonike. Iz Uprave nas uvjeravaju da je to sve sjajno, krasno, da se vodi računa o ekologiji i tome slično”, zaključio je Kurgaš.
“Ne može niko da kaže da je sve to bezbjedno”, upozorava ekološka aktivistkinja Zenepa Lika i objašnjava:
“Mi nijesmo Norveška, mi nemamo tu tradiciju, mi apsolutno nemamo ni tehniku ni ljudski faktor koji bi mogao da spriječi devastaciju. Za svaki incident koji se desi na tako malom području, na tako malom moru, a pričamo o 330 kilometara obale, bilo bi odveć kasno. Jedna mrlja je dovoljna da mi možemo definitivno da kažemo ‘doviđenja’ ovom prelijepom području našeg mora i turizmu kao strateškoj grani razvoja naše države. Tako da je apsolutno neprihvatljivo ovo istraživanje”, smatra Lika.
Na svečanoj sjednici SO Kotor koja je održana danas u crkvi Svetog Duha, dodjeljene su nagrade „21. novembar” koja je ove godine pripala prof. dr Iliji Laloševiću, za angažovanje na proučavanju zaštite prezentacije Kotorske tvrđave, a posebno za njegov lični doprinos u procesu upisa Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a krajem prošle godine.
Nagrada 21. novembar grada Kotora posthumno je dodijeljena Dušku Bajlu Radeviću, frizeru, edukatoru i umjetničkom direktoru “Revlon professional” za Crnu Goru i čovjeku koji je inspiraciju za svoj poznat i priznat rad pronalazio u bokeljskim i kotorskim legendama.
Prof. dr Ilija Lalošević se zahvalio Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor koji ga je predložio, žiriju i Opštini Kotor.
„Dugujem zahvalnost i porodici na nesebičnoj podršci prilikom ovog mog višedecenijskog rada i bivšem Zavodu za zaštitu spomenika kulture Kotor, u kojem sam imao priliku da radim dvadeset godina. Naravno da moj doprinos nebi bio moguć da nije postojala ta institucija koju je dalekovido svojevremeno za potrebe očuvanja kulturne baštine osnovala Opština Kotor, daleke 1979. godine.
Naredne godine navršava se 40 godina i mislim da bi to trebalo adekvatno obilježiti, naučnim skupom koji će rasvijetliti to što je u tom peridu urađeno. Potom je 1991. godine država Crna Gora prepoznajući Zavod kao uzornu instituciju donjela odluku da ona postane državna, i svakako da je ta institucija, koje danas nema, makar u tom samostalnom institucionalnom obliku, dala značajan doprinos na očuvanju svjetske baštine.
Mi smo u tom periodu čak i kada je u pitanju Kotorska tvrđava, s obzirom da se ova nagrada odnosi na nju, stvorili sve potrebne preduslove i organizovali naučne skupove, okrugle stolove, dobili prvu donaciju američkog ambasadora za pilot projekat Kotorske tvrđave, zatim donaciju japanske vlade za nabavku opreme koja nažalost nije nikada upotrebljena za tu tvrđavu, organizovali smo tada arhitektonski biro i građevinsku operativu, koja je mogla da se uhvati u koštac sa toko složenim konzervatorskim zahvatom.
prof. dr Ilija Lalošević- foto Boka News
Danas ta institucija ne postoji i bez pristrasnosti ili srdžbe moram da kažem da je to bila šteta i greška.
U narednom periodu, naročito nakon ovog samostalnog upisa, kao posebnog objekta, Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a, trebali bi ponovo pokušati vratiti ono što smo izgubili i stvoriti jedno jezgro koje će stručno i naučno u konkretnom smislu dati doprinos očuvanju, zaštiti i prezentaciji Kotorske tvrđave. U to ime se zahvaljujem sa nadom da ćemo smoći snage da očuvamo ono što su nam naši preci ostavili“ – kazao je prof. dr Ilija Lalošević.
Dan opštine Kotor, danas je tradicionalno obilježen, defileom Gradske muzike ulicama Kotora, ceremonijom polaganja vijenaca na spomenik Palim borcima. Uslijedio je svečani raport admirala Bokeljske mornarice, Antuna Sbutege i predaja zastave od strane predsjednika opštine Kotor Vladimira Jokića. Zbog posljedica jučerašnjih obilnih padavina ceremonija je održana na Pjaci od kina.
Tačno u podne na glavnom gradskom trgu Bokeljska mornarica je odigrala kolo u koje su na kraju, po običaju, ušli i čelnici grada.
Dan opštine Kotor
Na svečanoj sjednici koja je održana u crkvi Svetog Duha, dodjeljene su nagrade „21. novembar” koja je ove godine pripala prof. dr Iliji Laloševiću, za angažovanje na proučavanju zaštite prezentacije Kotorske tvrđave, a posebno za njegov lični doprinos u procesu upisa Kotorske tvrđave na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine UNESCO-a krajem prošle godine.
Nagrada 21. novembar grada Kotora posthumno je dodijeljena Dušku Bajlu Radeviću, frizeru, edukatoru i umjetničkom direktoru “Revlon professional” za Crnu Goru i čovjeku koji je inspiraciju za svoj poznat i priznat rad pronalazio u bokeljskim i kotorskim legendama.
Dan opštine Kotor
“Sve ono po čemu se Kotor prepoznaje na mapi Crne Gore i svijeta, zaslužni oni koji su svoje živote položili za oslobođenje našeg grada. Naslijeđe, vremenski tokovi i prožimanja, kulturna raznolikost, običaji i tradicionalne vrijednosti doprinjeli su da vrijeme u kojem je Kotor sada teži da u budućnosti bude jači i za stanovništvo još prosperitetniji. Danas je Kotor prepoznatljiv u svim oblastima, u mnogim regionalnim i međunarodnim projektima. On je lider i partner u inovativnim poduhvatima koji iz godine u godinu prima prestižna priznanja” – kazala je u pozdravnom govoru predsjednica SO Kotor Dragica Perović.
Dan opštine Kotor
Gradonačelnik Opštine Kotor Vladimir Jokić u svom govoru podsjetio je na 21. novembar prije 74 godine, kada su borci Prve bokeljske i Druge dalmatinske brigade su nakon proboja Risna oslobodili Kotor od fašističkog okupatora i donijeli slobodu.
Danas kada živimo u vremenu kojem manjka ideala, vremenu dominantne površnosti i profanosti, imamo obavezu veću nego ikada da se vraćamo ovim datumima, idejama i dealima koji su ih obilježili, da ih pokušamo razumijeti i primjeniti danas, ne pukim prenošenjem, nego prilagođavanjem ovih ideja vremenu, kontekstu i prostoru u kojem živimo. Obaveza svakog pojedinca, od nastanka civilizacije, jeste da da najviše što može od sebe zarad opšteg dobra. Generacije koje su donijele slobodu dajući svoje živote su tu najveću obavezu i više nego ispunile, poručio je Jokić.
Dan opštine Kotor
„Naš fokus na bedeme i njihovu sanaciju i rekonstrukciju, kao i njihovo iskorišćavanje, dali su rezultat. U radove na rekonstrukciji i sanaciji do sada smo uložili preko 300 hiljada eura, a novom politikom naplate ulaza prihodovali preko milion eura. Ova činjenica nam otvara prostor da u narednom periodu uložimo dodatna sredstva u ovaj neprocjenjivi resurs Grada i da na taj način očuvamo ono što je cijeli svijet prepoznao kao dio svoje kulturne baštine i od prošle godine uvrstio na UNESCO listu. Novi vodovodi su izgrađeni ili je njihova gradnaj u toku na Trojici i u Kavču, ukupne vrijednosti od preko 600 hiljada eura, a u dijelu je završena i zamjena mreže u Dobroti, Daošinama, Kampu, Svetom Stasiju, Radanovićima, dijelu Šišića i Risna, ukupne vrijednosti preko 350 hiljada. Rekonstruisane su postojeće i izgrađene nove saobraćajnice, na cijeloj teritoriji opštine i u tom pravcu će se nastaviti sa radovima. U rasvjetu na teritoriji Grada uloženo je preko 250000 eura. Komunalno preduzeće je smanjilo svoj dug za preko 400 hiljada eura, dok je zajednički sa opštinom obnovljen vozni park Komunalnog preduzeća namjenskim vozilima u vrijednosti od preko 500 hiljada. Luka Kotor je ove godine obilježila 30 godina postojanja, a menadžment Luke Kotor je u saradnji sa lokalnom upravom kao većinskim vlasnikom radio na tome da se stvore uslovi za dodjelu koncesije od strane Vlade, pa je početkom oktobra resornom ministarstvu predata sveobuhvatna dokumentacija sa zahtjevom za dodjelu koncesije Luci Kotor. Kotor, kao neformalna prijestonica kulture Crne Gore, je u proteklom periodu učinio sve da potvrdi tu titulu. Uvećanjem davanja za kulturu u kotorskoj opštini stvorili su se preduslovi da možemo sa ponosom da kažemo da su festivali i svečanosti koji su se održali u Kotoru, kao i predstave, izložbe, koncerti učinili grad živim, grad krojen po mjeri ljudi.Organizovanjem dočeka Nove godine, drugih događaja, promocijom na stranim i domaćim tržištima Turistička organizacija opštine Kotor je utvrdila naš grad na turističkoj mapi Mediterana.
Prošle godine smo obećali da će Kotor biti grad spajanja, grad prijatelj i to smo ispunili. Potpisali smo sporazum o prijateljstvu sa Dubrovnikom, Mostarom i Ohridom, protokol o saradnji sa Antalijom, nastavili saradnju sa pobratimskim gradovima, upoznali nove prijatelje, ugostili smo gradove Svjetske organizacije gradova kulturne baštine, uspostavili kontkate sa gradovima na liniji kruzera poput Rodosa, Limasola, Krfa, sa kojima ćemo raditi na zajedničkoj strategiji upravljanja destinacijama.
Dan opštine Kotor
Pored ovoga, pitanje koje je opterećivalo i nastavlja da opterećuje naš grad jeste pitanje statusa Kotora na UNESCO listi, urbanizacija i ugrožavanje jedinstvene univerzalne vrijednosti. Pokucali smo na sva vrata na koja smo mogli tražeći pomoć i savjet, pa ću posebno iskoristi priliku da zahvalim Nacionalnoj kancelariji za UNESCO i sekretarki gospođi Milici Nikolić, kao i ambasdorki CG pri UNESCO gospođi Ponorac, koje su na svaki naš poziv reagovale a nerijetko same preuzimale iniciajtivu i na taj način pokazale kako treba da izgleda iskren odnos institucija u svrhu opšteg dobra. Bilo je i onih čije se ponašanje ne može takvim tumačiti, ali to je tema za drugu priliku.
Ovdje i danas želim još jednom da pošaljem poruku svima u Crnoj Gori. Ostanak ili opstanak Kotora na UNESCO listi je pitanje forme, birokratije. Očuvanje jedinstvne univerzalne vrijednosti kulturnog i prirodnog naslijeđa je pitanje suštine.
Prostor Boke Kotorske nije naš, prostor Boke je naslijeđe svijeta, civilizacije, koje je nama dopalo u čuvanje. Ukoliko učinimo bilo što da to naslijeđe uništimo, dragi prijatelji, mi nećemo biti ispisani sa UNESCO liste, mi ćemo sebe, svjesno i umišljeno, ispisati iz reda civilizovanih naroda.
U mjesecima pred nama, država mora zajedno sa Gradom da donese niz značajnih odluka u ovom pravcu, bez dodatnih tumačenja, striktinih i doslijednih. Sve ostalo bi nas vodilo tamo gdje nikako ne bi smjeli da krenemo. Gradska uprava, moj tim i ja smo odlučili. Sada će biti Država na potezu. Spremni i otvoreni da zajednički, bez ikakvih skrivenih namjera, uprkos svim razlikama, donesemo odluke i sprovedemo ih u djelo. Spremni i odlučni da našoj djeci ostavimo u naslijeđe ljepotu koja može spasiti svijet.
Dan opštine Kotor
Pored ovoga, gradska uprava ima još niz planova za naredni period. Učestvovanje u donošenju Prostorno urbanističkog plana opštine što će otvoriti mogućnost za izgradnju hotela, zaštitu prostora i ukidanje moratorijuma, donošenje novog sedmogodišnjeg strateškog plana razvoja grada, kupovina nepokretnosti koje će omogućiti rješavanje decenijskih problema Grada uz poboljšanje problema saobraćaja, borba za dodjelu koncesije Luci Kotor, kao i izgradnja kompletne komunalne infrastrukture po prvi put na potezu Radanovići – Bigova predstavljaju glavni zadatak koji je ispred sebe postavio tim. Tim ljudi koji ima namjeru da narednu godinu iskoristi kako bi Grad učinio više Gradom po mjeri čovjeka“ – kazao je Jokić.
Sjednici su prisutvovale brojne zvanice iz društvenog i političkog života, predstavnici gradova pobratima i diplomatskog kora.
U muzičkom dijelu programa nastupili su horovi niže i srednje muzičke škole “Vida Matjan”, gitaristkinja Nađa Janković i mandolinski sastav HGD “Tripo Tomas”.
