Stari spomenici u Atini našli su se pod slojem snijega a temperature širom Grčke pale su na rekordno niski nivo, što je sve znatno poremetilo saobraćaj u nekim područjima.
Dok su se turisti koji su u rano jutro posjetili atinski Akropolj našli pred snijegom prekrivenim spomenikom, lokalni stanovnici morali su da se bore sa zaleđenim putevima, a mnoge škole na području Atine ostale su zatvorene.
Na sjeveru Grčke gde je u gradu Florina zabeležena istorijsko niska temperatura od 23 stepena ispod nule, drumski, željeznički i autobuski saobraćaj je poremećen.
Jaka kiša i snijeg zabiljeleženi su i na Kipru, koji je više naviknut na periode suša.
Stravičan tresak i škripa metala probudili su oko 5 sati ujutro, tog 5.januara 1989. godine, mladića palube Dragana Srdoča iz Kotora. Šesnaestogodišnji dječak, najmlađi član posade jugoslovenskog broda za prevoz rasutog tereta „Kumanovo“, pomorske kompanije Jugooceanija iz Kotora, skočio je onako bunovan na noge, i pohitao na palubu jer se odmah po strahovitom udarcu, oglasila sirena za uzbunu. Metalni zid nadgrađa „Kumanova“ do kabine u kojoj je spavao Dragan, bio je bukvalno zdrobljen a u ovaj dio nadgrađa je bio zabijen deformisani vrh pramca nekog drugog, nepoznatog broda. „Mali od palube“ Srdoč imao je nevjerovatnu sreću jer je po rasporedu posade, on zapravo trebao biti u kabini što je zdrobljena u sudaru „Kumanova“ sa drugim brodom, ali je igrom slučaja i okolnosti da ta kabina nije bila spremna, on ipak dobio smještaj u susjednoj prostoriji i tako preživio stravičan sudar dva broda na pučini Atlantika, u još mrklom mraku, tog ranog januarskog zimskog jutra prije 30 godina.
„Nešto je strašno jako puklo i čitav brod se zatresao, kao da smo se nasukali.Makina je odmah stala jer je u strojarnicu, kroz veliku rupu u boku broda nastalu u sudaru, odmah počelo da nadire more. Data je uzbuna i odmah je posada izašla na palubu. Na sreću, struje i svjetla na brodu je i dalje bilo jer se odmah po sudaru, uključio tzv. emergency generator za vanredne situacije.“- prisjeća se danas tačno tri desetljeća nakon ovog događaja, svog traumatičnog iskustva Dragan Srdoč.
On je tada sa navršenih tek 16 godina, bio najmlađi od 33 članova posade „Kumanova“ – bulk carriera (broda za prevoz rasutog tereta) od 39.674 tone nosivosti koji je pripadao kotorskoj pomorskoj kompaniji „Jugoslavenska oceanska plovidba“. Srdoč se na tada već vremešno „Kumanovo“, jedan od četiri istovjetna Jugooceanijina tzv. Japanca, sagrađena 1965-66 u Kureu u Japanu, ukrcao tek oko mjesec dana prije nesreće. Dragan je na „Kumanovo“ – prvi brod u njegovoj pomorskoj karijeri, stupio krajem 1988. u Bijeloj, gdje je 200 metara dugi i skoro 28 metara široki brod upravo završio redovan remont i dobio sve papire da je potpuno ispravan i spreman za plovidbu. Iz Bijele je „Kumanovo“, pod zapovjedništvom kapetana duge plovidbe Predraga Janovića iz Kotora, isplovilo prema istočnoj obali SAD gdje je u luci Foladelfija imalo da ukrca teret od 34.670 tona uglja, namijenjenog željezari u Zenici…
„Sve je bilo u redu i u Filadelfiji smo ukrcali garbun (ugalj) za luku Kardeljevo (Ploče) u Jugoslaviji. Krenuli smo nazad preko Atlantika i onda se, dok smo još bili na okeanu i približavali se Gibraltarskom tjesnacu da uđemo u Mediteran, iz neobjašnjivih razloga dogodila katastrofa, odnosno sudar sa jednim marokanskim tankerom.“- ističe Srdoč, dodajući da je u vrijeme nesreće vidljivost bila dobra, vrijeme mirno, a okean djelimično uzburkan od tzv. mrtvog mora.
Dragan Srdoč
U desni krmeni dio „Kumanova“ udario je mali brod, hemijski tanker „Massira“ od samo 4.471 tonu nosivosti. Marokanski tanker dug samo 90 metara, zabio se svojim pramcem u krmeni kvartir „Kumanova“ sa desne strane kotorskg broda, duplo dužeg i većeg od sebe i nanio mu, kako se pokazalo, smrtonosna oštećenja. Nesreća se dogodila na nešto više od 150 milja zapadno od Gibraltara i oko 130 milja od marokanske luke Kazablanka, po povoljnim uslovima za plovidbu i očito je bila plod greške u vođenju navigacije od strane dežurne gvardije na komadnom mostu jugoslovensog broda. Naime, po pravilima za izbjegavanje sudara na moru, „Massira“ je „Kumanovu“ dolazila sa desne strane, pa je Jugooceanijim teretnjak bio dužan da izbjegava marokanski brod.
Odmah po sudaru, „Kumanovo“ je ostao bez pogona jer je more prodrlo u strojarnicu,a kapetan Janović naložio je da se uputi Mayday poziv u pomoć. „Massira“ koja nije bila pod teretom, uspjela se odvojiti od „Kumanova“ i uprkos tome što mu je pramac bio oštećen, marokanskom tankeru nije prijetila opasnost od potonuća. Za to vrijeme, na jugoslovenskom brodu odvijala se prava drama jer je kapetan Janović naredio posadi da napusti brod, ne znajući koliko će, teretom dobrano nakrcano „Kumanovo“, ostati na površini u situaciji kada ima prodor vode u strojarnicu i krmeni dio, a pumpe koje su većinom izbačene iz pogona, se ne mogu izboriti da nadiranjem mora. U sudaru na sreću, nije bilo povrijeđenih među posadom i jednom damom – suprugom jednog od kormilara „Kumanova“, a koja se tada nalazila sa mužem na brodu.
„Iako sam bio najmlađi i najneiskusniji među njima, nisam se prepao. Posada je radila na spuštanju čamaca za spašavanje u more. Desni koji se nalazio u blizini mjesta u koje nas je udario marokanski brod, uspješno je spušten i u njega se ukrcao prvi oficira palube sa deset članova posade. Mi ostali, pokušali smo da spustimo drugi čamac sa lijevog boka broda, ali on, iako je brod nedugo prije bio remontovan i dobio papire da je sve na njemu, pa i oprema za spašavanje ispravno, nije mogao ni da se pomjeri sa mjesta. Dio posade potrčao je na provu da sa nje u more spusti gumene splavove za spašavanje koji se autmatski naduvavaju kada ih bacite u more, pa smo se uskoro ukrcali na splav. Bio sam jedna od posljednjiuh koji su, uz zapovjedika Janovića, napustili „Kumanovo“ -priča Srdoč dodajući da za razliku od većine svojih iskusnijih kolega, nije uspio da sa sobom sa broda ponese bilo što od ličnih stvari koje su ostale u kabini, uključujući i njegov pasoš.
Jugooceanijin brod KUMANOVO
„Naredna dva ipo sata plutali smo u splavu po nemirnom Atlantiku, sve dok nas nije iz mora pokupio i spasio sam tanker „Massira“ koji nas je prethodno udario. Njegova posada nas je srdačno primila, srećna što nema žrtava ni na njihovom ni na našem brodu i što su svi izvukli živu glavu. Naš brod je za to vrijeme ostao da pluta, ali se postepeno naginjao na desnu stranu i počeo da tone krmom, zbog prodora vode. Na licu mjesta smo ostali narednih desetak sati jer je prema „Kumanovu“ plovio remorker koji ga je trebao uzeti u tegalj jer se računalo da se brod možda može spasiti. Ipak, brod nije izdržao i potonuo je 6.januara oko 1 sat po ponoći, skoro 17 sati nakon sudara.“- kaže Srdoč. Njega i dvadesetak drugih kolega sa „Kumanova“, potom je „Massira“ odvela i iskrcala u Marokansku luku Kazablanka, odakle su naši pomorci, nekoliko dana kasnije kada su se sredile sve administratiovne formalnosti, vratli kućama u Jugoslaviju. Desetak njihovih kolega na čelu sa prvim oficirom Mladenom Raičevićem, iz čamca za spasavanje na Atlantiku, pokupio je kiparski brod za prevoz rashlađenog tereta „Reefer Sea“ koji je odgovorio na Mayday poziv sa „Kumanova“ i pohitao na mjesto nesreće. Kiparski brod je spašene naše pomorce dan kasnije, iskrcao u luci Lisabon u Portugalu, odakle su se i oni ubrzo vratili u Kotor.
Napušteno „Kumanovo“ potonulo je 6.januara u 00.17 sati po Griniču, na poziciji približno 35.37N 08.39W. Olupina ovog, najvećeg po gabaritima broda jugoslovenske trgovačke mornarice ikad izgubljenog u nesreći na moru, već 30 godina počiva na dubini od preko 3 kilometra na dnu Atlantika, pred obalama sjverozapadne Afrike. Prije desetak godina, olupinu „Kumanova“ kamerama sa ROV daljinski upravljane ronilice, snimila je ekipa britanskih naučnika iz Nacionalnog okeanografskog Univerziteta u Sauthemptonu, a koji su na ostatke Jugooceanijinog broda, nabasali istražujući život organizama u najvećim dubinama okeana. Zlosrećno „Kumanovo“ je treći od ukupno četiri broda koje je u svojih skoro pedeset godina istorije, izgubila kotorska pomorska kompanija, nakon brodova „Tara“ i „Boka“ stradalih u nasukanjima 1959. i 1981., odnosno prije „Herceg Novog“ koji je potonuo nakon sudara 1996.
Slike potonulog broda Kumanovo
SRDOČ PLOVIO I POSLIJE „KUMANOVA“
Iako je imao pomorksim žargonom rečeno, veliku pegulu (zlu sreću) da već na prvom vijađu u svojoj karijeri doživi brodolom, Dragana Srdoča nesreća „Kumanova“ nije odvojila od mora i brodova.
„Nedugo pošto smo se vratili doma iz Maroka, dobio sam poziv iz uprave Jugooceanije da se ukrcam na drugi brod – „Banat“. Međutim, kada sam ga vidio onako oronulog, zarđalog i zapuštenog u luci Bar, nisam htio da rizikujem i odbio sam taj ukrcaj. Ubrzo potom ukrcao sam se na novi polukontejnerski brod „Kupres“ i sa njime plovio godinu dana, a kasnije sam nastavio jedno vrijeme ploviti na brodvima kompanije „Dabinović“ iz Monaka.“- kaže Dragan Srdoč koji i danas živi od mora, doduše ne kao pomorac, već jedan od još rijetkih preostalih profesionalnih ribara u Kotoru.
Da je bio u pravu u vezi svoje procjene dotrajalog „Banata“, pokazalo se već nakon par mjeseci od momenta kada se Srdoč trebao ukrcati na tog trampera-veterana iz 1963., jer je „Jugooceanija“ ovaj teretnjak već krajem 1989. prodala za rezanje u staro željezo.
ŽIVOT PO ODŠTETI, NE VRIJEDI JEDNAKO
Srdoč kaže da je ubrzo nakon povratka u Kotor, 1989. posada „Kumanova“ od osiguratelja tog broda dobila obeštećenje za pretrpljeni strah.
„Dobili smo odštetu po zvanju na brodu, a ne po tome što svačiji život, bio on barba (kapetan) ili mazač u stroju, bi valjda trebao da vrijedi jednako.“- jetko ka/že Srdoč kome je kao najniže pozicioniranom na brodu – malom od palube, pripala i najmanja novčana odšteta od oko 1.000 dolara.
POSADA „KUMANOVA“
Posadu nastradalog broda „Kumanovo“ koji je potonuo prije tačno 30 godina, činili su zapovjednk, kapetan duge plovidbe Predrag Janović, prvi oficir palube Mladen Raičević, drugi oficir palube Dragan Radulović, treći oficir palube Marko Duletić, radiotelegrafista Milan Manojlović, vođa palube Milo Lazarević, kormilari Uroš Ugrenović, Dragan Dudić, Ljubo Baštrica i Milojica Žugić, mornari Slavko Đuranović i Nenad Kovačić, mladić palube Dragan Srdoč, tesar Milorad Palibrk, upravitelj stroja Jovo Bećir, prvi oficir stroja Damir Sindik, drugi oficir stroja Nenad Vukadinović, treći oficir stroja Nikola Zoro, vođa stroja Veljko Paraca, električar Slobodan Ivanović, mehaničar Branko Baštrica, mazači Zoran Ercegović i Petar Dašić, čistači stroja Momir Vujović i Željko Kostić, prvi konobar Damjan Samardžić, drugi konobar Dragan Ivanović, mladić sobe Ranko Knežević, prvi kuvar Toni Ivanović, drugi kuvar Vuk Rosić, vježbenik stroja Đorđe Perunović i kadeti Branislav Vujović i Slobodan Ivović.
JEDNA OD ČETIRI „SESTRE“ IZ JAPANA
„Kumanovo“ je bio treći u seriji od četiri istovjetna broda za prevoz rasutog tereta koje je Jugooceanija naručila i koji su za kotorrsku kompaniju sagrađeni 1965-66. godine u brodogradilištu Kure Shipbuilding and Engineering Co Ltd u istoimenom gradu u Japanu.
Prvi od ovih brodova od skoro 40.00 tona nosivost a koji su u vrijeme završetka bili najveći jugoslovenski brodovi za prevoz rasutog tereta, bio je „Kotor“, a preostale tri „sestre blizankinje“, dobile su imena „Kozara“, „Kumanovo“ i „Kruševac“. Brzinom od 15 čvorova, pokretali su ih glavni motiori „IHI-Sulzer“ snage po 12.000 konja.
„Kumanovo“ je porinut 21.decembra 1965 kada mu je kumovao Petar Nakarada, sekretar abasade SFRJ u Tokiju, a dovršen je i „Jugooceaniji“ predat u martu naredne godine. Prvi zapovjednik novom brodu je bio kapetan Branko Perišić, a prvi upravitelj stroja na „Kumanovu“ inžinjer Milorad Perović. Pomorske hronike zabilježile su da je „Kumanovo“ prvi put u svojuu matičnu luku Kotor gdje mu je priređen svečani doček, uplovio 6.juna 1966., nakon što je obavio svoje prvo komercijalno putovanje sa teretom žitarica iz SAD za Veneciju.
Opština Tivat najmanje jednom godišnje objavljivaće Javni poziv za finansiranje projekata valorizacije kulturne baštine na području tog grada. Ti projekti finansiraće se od dijela novca koji se naplati od turista na ime boravišne takse.
Po zakonu, 10% sredstva od naplate boravišne takse, namjenski se izdvaja „projekte valorizacije kulturne baštine, koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i prmociju kulturnih dobara.“
Stoga će, počev od ove godine, Opština Tivat objavljivati javni poziv za finansiranje projekata valorizacije kulturne baštine na području najmanje bokeljske opštine, nakon usvajanja redovnog godišnjeg Finansijskog izvještaja Turističke organizacije.
„Kulturni turizam predstavlja važnu komponentu turističke ponude, i u tom smislu neophodno je povesti posebnu pažnju valorizovanju kulturne baštine. Zakonom o zaštiti kulturnih dobara uređuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, načini utvrđivanja zaštite, režim i mjere zaštite, prava i obaveze vlasnika i držaoca kulturnih dobara, kao i druga pitanja od značaja i očuvanje kulturnih dobara. Unapređenje kulturne baštine Crne Gore, shodno nacionalnom programu razvoja, realizuje se u kontekstu održivog razvoja i to, pored ostalog, i njenim promovisanjem za investiciona ulaganja koja su neophodna u cilju njenog revitalizovanja i očuvanja“- naveli su iz Opštine dodajući da Zakon o boravišnoj taksidaje mogućnost uspostavljanja posebnog namjenskog fonda za valorizaciju kulturne baštine, u visini od 10 odsto sredstava sakupljenih naplatom te takse.
Lokalna uprava Tivta imenovala je i posebnu Komisiju za odabir projekata valorizacije kulturne baštine, a koju čine sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturnu i društvene djelatnosti mr Dubravka Nikčevič, direktorica TO Tivat Gabrijela Glavočić i direktorica JU Muzej i galerija Tivat Jelena Bujišić.
Evidenciju o raspodjeli i utrošku sredstava za projekte valorizacije kulturne baštine, vodiće Turistička organizacija Tivat i o tome izvještavati Nacionalnu turističku organizaciju kvartalno, a Skupštinu Opštine jednom godišnje.
Inače, TO Tivta je od naplate boravipne takse u 2017. prihodovala nešto preko 300 hiljada eura, što znači da bi godišnje za projekte valorizacije kulturne baštine moglo biti izdvajano oko 30 hiljada eura.
Višegodišnji rukovodilac Službe za informativne i sisteme i zajedničke poslove Opštine Tivat i član OO DPS Tivta Goran Božović, odlučio je da napusti članstvo u DPS. Nezadovoljan načinom na koji predsjednik tivatskog OO te partije koji je ujedno i predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac vodi grad, Božović se danas Kusovcu i javnosti obratio otvorenim pismom koga prenosimo integralno:
„Poštovani g. Kusovac, pišem ovo otvoreno pismo Vama kao predśedniku OO DPS Tivat, ali se i obraćam građanima Tivta, da Vas obavijestim da istupam iz članstva u Demokratskoj partiji socijalista Crne Gore, čime prestaje i moje članstvo u OO DPS Tivat. Od trenutka Vašeg izbora na mjesto lidera lokalnog DPS-a zajedno sa Vašim pulenima, kreirali ste ambijent koji vodi devastaciji umjesto progresu, kao da śutra ne postoji i da se sa Vama sve završava. Ne želim Vam više davati legitimitet:
Jer donosite krajnje štetne odluke po javni interes građana Tivta i neodgovornim i nesavjesnim postupcima devastirate sadašnjost i budućnost Tivta
Jer ste se okružili ljudima koji Vas ne mogu ugroziti, kojima možete lako upravljati, čime ste postavili limite razvoja grada na mjeru Vašeg skromnog intelekta, kompleksa i sujete, ali i pretvorili Tivat u poligon za ispunjavanje želja „onome kome se može“
Jer ste od uzorne lokalne uprave sa manjkom zaposlenih, koja je bila primjer dobre prakse u svim oblastima rada, krajnje neodgovorno bez racionalne potrebe stvorili glomazan nefunkcionalan i neproduktivan aparat sa duplo više organa i zaposlenih, poligon za partijsko uhlebljavanje većinom nesposobnih kadrova, neprimjetnih na tržištu rada (izvinjavam se rijetkim sposobnim ljudima koji su se zaposlili u naletu udvostručavanja broja zaposlenih) koji građane Tivta košta duplo više nego prije poslijednjih lokalnih izbora. I tome, nažalost, još nema kraja. Napominjem da ste upravo tada uklonili poslove upravljanja ljudskim resursima iz organa kojim sam rukovodio, što mi je struka i zbog čega sam zapošljen, da bi mogli sve to ostvariti, jer dok sam ja vodio te poslove obarani su oglasi kad kandidati nijesu ispunjavali tražene kriterijume i nivo znanja, što se do tada nije dešavalo u istoriji Opštine Tivat. Jasno je bilo da sam nepodoban za Vaš naum i da me morate skloniti.
Zbog nepostojanja kriterijuma kvaliteta pri selekciji kadrova za najodgovornije funkcije – jer se kadriranje zasniva na poltronstvu, obećanjima, poslušništvu, ucjenama, prijetnjama – đe pojedinci ničim zaslužni obavljaju najvažnije funkcije, đe nije važno ni akademsko postignuće, ni iskustvo, ni ljudskost, niti bilo kakve kompetencije. Opravdanje kadriranja se svodi na floskulu „treba ljudima dati šansu“, bez ispunjavanja ikakvih kriterijuma, osim dakako „partijske poslušnosti“ što god to značilo, pa se svakodnevno „’vatate za glavu“ zbog u praksi „dokazanih“ kompetencija Vaših izbora, zbog čega se stidite. I ja sa Vama.
Jer ste devalvirali većinu važnih funkcija postavljanjem nekvalitetnih kadrova, pa sada svako, bez izuzetka, ima aspiracije prema istima, bez ograničenja
Jer zapošljavate po diktatu kadrove „sa strane“ kao da su bogom dani (čast rijetkima koji vrijede), često na rukovodeća mjesta, čak za njih izmišljate nepotrebna mjesta (pa nas još „o jadu zabavljaju“), a sposobne kadrove iz Tivta zanemarujete i škartirate
Jer za Vas intelektualac i slobodan čovjek podrazumijeva prijetnju koju treba ukloniti, jer se svako odgovorno i savjesno ponašanje tretira kao dušebrižništvo, đe se zamjenom teza devalviraju prave vrijednosti, i đe se kvalitet i profesionalnost degradira do neprihvatljivog nivoa
Jer je mediokritet postao čak poželjan u moru ispodprośečnosti
Jer naročito cijenite i gajite poslušništvo i poltronstvo (ulizice, beskičmenjaci, dvolične osobe) kao najpoželjnije osobine
Jer za Vas partijski interes ne predstavlja javni interes
Jer su zamjena teza i manipulacija osnovni načini djelovanja čime vrijeđate elemantarnu logiku
Jer lukavstvo nazivate mudrošću
Jer se svaki iskaz kontra jednoumlja i poslušništva tretira kao veleizdaja i zdušno se cenzuriše
Jer se od funkcionera zahtijeva partijska poslušnost u smislu obavljanja aktivnosti koje urušavaju ljudsko dostojanstvo
Jer nijednu personu ne cijenite kao ljudsko biće koje ima dostojanstvo, već je manipulativno koristite zarad ostvarivanja ličnih interesa (svojih ili partijskih kolega)
Jer se ponašate bahato, osiono, neodgovorno, nesavjesno, jer zloupotrebljavate položaj samim donošenjem neodgovornih odluka kojima dugoročno uništavate grad
Jer nemate integritet, nijeste od riječi i ne može Vam se vjerovati – ne poštujete program i načela partije, ne radite ono što govorite, a Bog sami zna što stvarno mislite
Jer je vazda neko drugi kriv i odgovoran za nešto što mora biti isključivo Vaša odluka i odgovornost
Jer mislim i radim drugačije od Vas
I još mnogo razloga, ali nemam vremena za navođenje jer ljudi ne vole čitati dugačka pisanija. I za sve rečeno postoje dokazi koje ću po potrebi sa zadovoljstvom prezentovati. No, biće mnogo prilika i za to u skoroj budućnosti.
Odgovornost za kreiranje ovakvog ambijenta svakako nije samo Vaša, iako je objektivno najveća (jer „od glave riba smrdi“), nego kompletnog loklanog partijskog rukovodstva, bez izuzetka, kao i političkih koordinatora kojima ste, na žalost svih nas, dali prevelik prostor da se pitaju i filtriraju informacije u oba smjera prema ličnom nahođenju, što nas je sveukupno dovelo tu đe jesmo. Nijesu problem program i načela partije, zbog toga sam i bio dosadašnji član, nego ljudi na ključnim pozicijama koji to ne poštuju, zbog kojih sada napuštam partiju.
Pokušao sam nebrojeno puta srcem, obrazom, poštenjem, profesionalizmom, rezultatima, brojnim kompetencijama, argumentovano, dokumentovano, otvoreno, direktno ukazati na devijantnost sistema koji ste predano gradili, boriti se protiv svega navedenog, zbog čega sam nailazio na žestoke kritike i osude unutar svoje dosadašnje partije i zbog čega sam sve više bivao degradiran. Nijesu Vam urodili plodom pokušaji „disciplinovanja“ degradacijom (funkcija nižeg ranga), manjom platom, držanjem u stanju vršioca dužnosti godinu i četiri mjeseca mimo svih propisa, ne bi li se „dozvao pameti“. S obzirom na neuspjeh psihološkog rata koji ste vodili protiv mene, što Vam je kobna greška jer ste upravo na mom terenu, suočeni sa lošom procjenom snage mog intelekta i dostojanstva, odlučili ste se na finalni perfidan potez partijskog razračunavanja i demonstracije „sile na sramotu“. Vještački ste promjenili organizaciju Opštine Tivat kojom ste mi ukinuli mandat, bez valjanog obrazloženja, koji bi trajao još 3 godine, nudeći niže službeničko radno mjesto koje predstavlja dodatnu degradaciju. Kozmetičkom promjenom ste ukinuli Službu za informacione sisteme i zajedničke poslove kojom sam rukovodio, te od bukvalno istih poslova, uz dodatak poslova pisarnice (koje ste prethodno bespotrebno odvojili od ovog istog organa) „formirali“ Službu za opšte i zajedničke poslove, dakle isti organ pod drugim imenom. Da je izmjena organizacije samo farsa govori to da nijeste ništa suštinski promijenili, ništa nijeste racionalizovali, ostao je isti broj organa, sa minimalnim premještanjem pojedinih poslova da bi sklonili „neposlušne“ i zadovoljili „poslušne“, i one koje morate, opet iz samo Vama poznatih razloga, zadovoljiti. I naravno još po nekog „zaslužnog“ ili „preporučenog“ zaposliti na našu „grbaču“.
Obavljao sam poslove visoko kvalitetno, profesionalno, odgovorno, savjesno, časno, pošteno, dostojanstveno, u skladu sa zakonom i sa pažnjom dobrog domaćina (da za minimum novca dobijem maksimum proizvoda i usluga), upravljajući godišnjim budžetom od oko pola miliona eura vodeći računa o svakoj sitnici, a sve ovo može potvrditi ko god je ikada imao poslovni kontakt sa mnom. Borio sam se protiv katastrofalnog kadriranja, bahatog, neodgovornog, i nesavjesnog ponašanja funkcionera i službenika koji „arče“ državnu imovinu doživljavajući je kao svoju đedovinu. Borio sam se protiv poltoronstva i slijepog nekritičkog prihvatanja autoriteta i poslušništva, protiv očigledne partokratije koja se više i ne pokušava sakriti. Ukazivao sam na pogrešne odluke i postupke, ponašao se kao slobodan čovjek od integriteta, slobodouman, i upravo zbog toga sam očigledno „škartiran“ od strane partije kojoj sam iskreno pripadao bez ličnog interesa, za razliku od velike većine članova koji drugih motiva do ličnih interesa nemaju.
Tivat panorama – foto Željko Starčević
Podśetiću Vas na jedan važan momenat Vaše političke karijere. Kada ste izabrani za predśednika OODPS Tivat, na prvom sastanku kojim ste predśedavali, bio sam jedini član koji Vam je istupanjem stao u odbranu dok su Vas mnogi brutalno napadali, otvoreno Vas vrijeđajući kao čovjeka, govoreći da je upravo Vaš izbor na čelu loklanog DPS-a početak kraja partije u Tivtu. Vjerovao sam tada da imate integritet i da njegujete kvalitetan sistem vrijednosti kao doktor nauka, profesor i dekan fakulteta. Prevario sam se, jer na žalost svih nas ispostavilo se da ste Vi oličenje svega suprotnog, i u suštini simbol društvene degradacije u cjelini. Napominjem da Vas tada žustri kritičari i Vaši protivnici danas podržavaju. Oni znaju zašto.
Zato se želim javno distancirati od svih nepočinstava lokalnog partijskog rukovodstva čime je urušen ugled partije do mjere stida svakog savjesnog i iole inteligentnog člana, koji mora ośećati gađenje prema poltronstvu, poslušnosti i ćutanju većine radi sitnih (ili pak krupnih) ličnih interesa. Pokušajem da me dodatno degradirate, i pored višestruko dokazanih ličnih kvaliteta i kompetencija, pored pohvala sa različitih instanci od državnog do lokalnog nivoa, nalaza upravne inspekcije, pored vidljivih rezultata i značajnog unapređenja poslovanja u mojim prethodnim mandatima kao starješine organa, kojima se Opština ponosi, i na koje bi svako bio ponosan, pokušali ste pogaziti krajnji nivo ljudskog dostojanstva i potvrdili sve navedeno. Za razliku od Vas i Vama sličnih, za mene dostojanstvo nema cijenu. Prevarili ste građane, prevarili ste Tivat, obezvrijedili intelekt, obrazovanje i svaki drugi kriterijum kvaliteta, pogazili ljudsko dostojanstvo i poslijednjim perfidnim potezom učinjeli da konačno shvatim bez ikakve rezerve da ne bi trebalo da budem dio takve organizacije niti jedan dan više. Naglašavam da u partiji i Opštini postoji još časnih i sposobnih ljudi koji iz nekog razloga prihvataju ovakvo stanje, i nadam se da će uskoro doći momenat kada će skupiti snage oduprijeti se bezumlju, i nakon izgovorene rečenice „sve si u pravu“ staviti tačku, bez zareza i bezbroj suvislih izgovora kako se to ne može promijeniti.
Stoga, čista obraza, duboko uvjeren da sa Vama nije moguće ostvariti viziju uspješnog Tivta po mjeri građana, napuštam partiju sa jasnom namjerom da se vrlo odlučno borim protiv svih izopačenosti kreiranih od strane sadašnjeg lokalnog partijskog rukovodstva, kroz aktivno političko djelovanje. Namjeravam da u najkraćem mogućem roku izaberem politički put koji počiva na sistemu vrijednosti u koji vjerujem, i đe ću moći potpuno ostvariti političke ambicije na zdravim osnovama, služeći građanima u javnom interesu, zarad dobra svih nas, pa i Vas od kojih se distanciram. Vrlo svjestan da je ovo put kojim se rjeđe ide (odnosno, u Tivtu do sada ne ide uopšte) smatram da je smjela i suštinska građanska odgovornost nužan preduslov za kreiranje kvalitetnog životnog ambijenta. Ne želim čekati bolje śutra, ne želim biti nijemi posmatrač devastiranja grada radi „kupovine“ glasova i sitnih partijskih/ličnih interesa, ne želim se predati i odseliti. Želim aktivno učestvovati u kreiranju budućnosti svoje porodice, naše đece, odgovorno, po mjeri građana Tivta, u najboljem interesu za našu lokalnu zajednicu. Boriću se za pravdu, čast, dostojanstvo i slobodu svih naših građana, Tivta i Crne Gore, za bolje danas i još bolje śutra“- stoji u otvorenom pismu sada već bivšeg člana OO DPS i dug0godipnjeg funkcioner Opštine Tivat Gorana Božovića.
Preduzeće Autobuska stanica Tivat (AST) planira da ove godine eprihoduje ukupno 331.470 eura što je oko 11 odsto više od prihoda u 2018.
Najveći dio prihoda odnosi se na peronizaciju od koje se očekuje 180.750 eura, od staničnih usluga AST planira da naplati 31,5 hiljada eura, a od izdavanja u zakup poslovnog prostora unutar tog objekta, još 30,5 hiljada eura. Od naplate provizije na prodaju redovnih autobuskih karata zaradiće 32.700, a od rezervacija 19.800 eura. Budući da će AST uskoro instalirati barijere za prlazak na perone, uvešće se i naplata peronskih karata od čega se očekuje ukupni godišnji prihod od 500 eura.
Pored toga, u AST su planirali da tokom ove godine ugrade i novi softver za naplatu usluga toaleta i garderobe, postave bilborde za reklamiranje na peronima, obezbijede adekvatne pristupne rampe za lica sa invaliditetom i nastave sa uređenjem zelenih površina oko tog objekta. Akcenat će biti stavljen i na riješavanje administrativnog problema sa Ministarstvom saobraćaja i pomorstva zbog kojeg AST nije upisana u redove vožnji prevoznika koji održavaju redovne linije sa Crnogorskog primorja za Vojvodinu, pa njihovi autobusis stoga ne svraćaju na ovu stanicu i AST gubi značajne prihode. U saradnji sa opštinskim i državnim inpskecijama, u AST očekuju da se tokom ove godine više pažnje pokloni i riješavanju problema sa nelegalnim zaustavljanjem na ulicama Tivta, mimo AST, autobusa na redovnim međugradskim i međudržavnim linijama.
To opštinsko preduzeće inače, već drugu godinu nastavlja da ulaže u sanaciju i riješavanje brojnih problema sa loše izgrađenim objektom i njegovom tehničkom opremom, a koji je napravljen 2015. u javno-privatnom partnerstvu Opštine Tivat i preduzeća „Mesopromet“ iz Bijelog Polja. Stanicu je sagradila ta firma u vlasništvu bjelopoljskog biznismena i člana Predsjedništva DPS Hilmije France, ali je objekat, iako je star tek tri giodine, lošeg kvaliteta i pun je mana koje AST postupno otklanja ulažući u to značajan dio svoje redovne zarade. Tako je lani riješen najveći dio problema prokišnjavanja u čekaonicu ali kiša i dalje prodire u druge djelove stanice. Izvršena je i kompletna popravka svih električnih instalacija, popravljen je nefunkcionalan i neispravan sistem za klimatizaciju objekta, loše rampe za ulaz autobusa na perone zamijenjene su novima i kvalitetnijima, a ugrađen je i novi kvalitetan sistem za video nadzor. Iz menadžmenta AST upozoravaju da u odnosima Opštine Tivat i „Mesoprometa“ još nije riješen status parking prostora za automobila ispred stanice što je veliki problem za AST jer nije definisano pravo korišćenja i održavanja te javne površine koja stoga nerijetko pruža ružnu sliku svojom neuređenošću i prljavošću.
AST namjerava da ove godine u nastavak popravki, sprovođenje neophodnih građevinskih radova i nastavak kapitalnih ulaganja u novu oprmu, investira oko 45 hiljada eura, što je skoro trećinu više nego lani. Uz to, za uređenja zelenih povšina utrošiče se dodatnih 5 hiljada eura.
AST inače, trenutno zapoljava 14 stalnih radnika, a prosječna plata u toj opštinskoj firmi je 410 eura.
Šesta po redu manifestacija od “Božića do Božića”, kulturno zabavni programi na kotorskim pjacetama, završava se večeras, utorak 8. januara, uz gastro specijalitete kotorskih domaćica koji će biti predstavljeni pod nazivom “Papalade ala maka”.
Na Trgu od oružja u 18 sati aktivisti NVO „Karampana“ najavljuju gasto užitak, pripremaju njoke, rižoto, verzot, slatke delicije i još mnogo toga….
Za dobar štimung zaduženi su “Goodbye Windows”.
Uz dobru muziku, papaladu i vino dođite da se zabavimo, poručuju organizatori manifestacije „Od Božića do Božića“ NVO „Karampana“ i TO Kotor.
Šest članova posade poginulo je danas u brodolomu teretnjaka kod turske obale u Crnom moru, saopštile su turske vlasti.
U brodolomu u nemirnim vodama Crnog mora poginuo je i kapetan broda, dok je sedam članova posade preživjelo, prenio je Asošiejted pres.
Turske vlasti pokrenule su operaciju potrage i spasavanja kod obale provincije Samsun kada je stigao poziv u pomoć s broda koji je plovio pod zastavom Paname, saopštila je kancelarija guvernera Samsuna.
Guverner Samsuna Osman Kajmak rekao je novinarima, poslije posjete preživjelima u bolnici, da je poginulo šest članova posade, uključujući kapetana, prije nego što su spasioci došli do broda “Volgo Balt 214”. On je rekao da se, prema riječima preživjelih, teretnjak prepolovio kada ga je udario snažan talas.
Brod koji je prevozio ugalj putovao je ka Samsunu iz ruske luke Azov, saopštila je obalska straža.
U posadi je bilo 11 državljana Ukrajine i dva iz Azerbejdžana, rekao je Kajmak.
Turska obalska straža saopštila je da su jedan avion, tri helikoptera i dva broda učestvovala u operaciji spasavanja.
Nova autobuska stanica, čiju izgradnju Opština Herceg Novi planira na Šištetu, biće zamajac razvoja i unaprijeđenja kvaliteta života građana u Igalu, ali i cijelog grada. U završenom idejnom rješenju koje je uradio studio „Grad“ i nedavno prezentovao čelnicima lokalne uprave, definisani su površina, sadržaji i izgled ove moderne autobuske stanice.
Nova autobuska stanica sa pratećim sadržajima će zauzimati površinu od skoro 30 hiljada m2. Projektovana je kao cjelovita funkcionalna zona koju čine zgrada terminala, prateći prizemni aneks poslovno-komercijalnog sadržaja, manipulativni prostor za autobuse, pristupna ulica sa pripadajućim parkingom, objekat pratećeg poslovnog sadžaja i održavanja sa svojim parkingom. Radi se o tri međusobno funkcionalno i tehnološki odvojena objekta. Idejnim rješenjem predviđeno je ukupno 326 parking mjesta (99 nadzemnih i 227 podzemnih).
Prva od tri planirane faze podrazumijeva izgradnju zgrade autobuske stanice sa pratećim poslovnim prostorom. U sledeće dvije faze se realizuju zgrada pratećih poslovnih sadržaja i održavanja, i objekat tržnog centra. Svi navedeni sadržaji međusobno su povezani parternim uređem, i saobraćajnim površinama u jednu funkcionalnu i ambijentalnu cjelinu.
Kao preduslov I faze, biće izgrađena pristupna saobraćajna infrastruktura, i to raskrsnice sa Jadranskom magistralom, te pristupne ulice i parking ispred glavne stanične zgrade.
HN – Buduća autobuska stanica
Prema idejnom rješenju, autobuska stanica i dodatni sadržaji bili bi rađeni u tri faze: I faza – objekat autobuske stanice sa manipulativnim platoom, ukupne površine 15.169 m2 (ukupna BRG površina faze je 3.284 m2, od čega 1.300 m2 nadkrivenih perona), II faza – objekat pratećeg poslovnog servisnog sadržaja (ukupna površina zahvata faze 860 m2, ukupna BRG nadzemna površina 1.068 m2), III faza – objekat pratećeg poslovno-trgovačkog sadržaja (ukupna površina zahvata faze 10.538 m2, ukupna nadzemna BRG površina faze 16.559 m2, ukupna podzemna BRG površina faze 8.884 m2, ukupna BRG površina faze 25.403 m2).
”Herceg Novi, kao grad slojevitog civilizacijskog naslijeđa, jedinstvenih geografskih prednosti i specifične topografije, predstavlja važnu turističku destinaciju Crne Gore i trebao bi permanentno da gradi svoj urbani identitet na navedenim prednostima. Značajan broj turista koji ga posjećuje autobusom naglašava činjenicu da je autobuska stanica suštinski važan javni objekat za funkcionisanje komunalnog sistema grada, ali i prvi urbani element koji posjetilac doživljava dolaskom u naš grad.
HN – Buduća autobuska stanica
Predloženo rješenje gradi prvu impresiju Herceg Novog kroz dolazak u slojeviti urbani ambijent koncipiran od nekoliko raznovrsnih objekata, organizovanih u jedinstvenu funkcionalnu cjelinu. Elementi ovog urbanog sklopa su povezani u cjelovitu i prepoznatljivu arhitektonsku fizionomiju koja emituje savremenost, originalnost interpretacije i koloritne senzacije mediteranskog podneblja”, navedeno je u Idejnom rješenju.
Budžetom za 2019. godinu Opština Herceg Novi je planirala milion eura za učešće u realizaciji projekta nove autobuske stanice, a cilj lokalne uprave je da u 2020. godini naš grad dobije reprezentativni objekat koji će biti temelj za dalji razvoj Igala, a samim tim i Herceg Novog.
Je li izniman razvoj turizma na području Imotske krajine uistinu i jedan od bitnih faktora razvoja ovoga područja ili je to samo trend, koji je, eto, upalio dolaskom velikog broja gostiju i poboljšanjem uvjeta života, ponajprije iznajmljivača kuća za odmor.
Dvojba je to s kojom se mnogi Imoćani susreću, a posebno nakon najnovijih rezultata prošlogodišnje turističke sezone. A oni su fascinantni.
Spomenimo samo podatak da je ne tako davne 2006. godine na području cijele Imotske krajine zabilježeno nešto više od dvije tisuće noćenja, od toga 30 posto stranih, a samo 12 godina poslije, prema podacima sustava e-Visitor, Imotska krajina bilježi 9917 dolazaka sa 73.830 noćenja.
Povećanje je to od 22,6 posto u dolascima, odnosno 27 posto u noćenjima u odnosu na 2017. godinu.
Imotska krajna – foto Braco Ćosić
Prošle je godine na području Imotske krajine registrirano 260 smještajnih objekata, od toga najviše kuća za odmor. U istom razdoblju 2017. godine bilo ih je 173, znači čak 90 objekata više u samo godinu dana, a za 2019. godinu predviđa se doseg od 300 objekata.
Imotska krajina ima samo dva hotela, nekoliko prenoćišta, a sve ostalo su privatne kuće za odmor, bilo adaptirane stare ili u većini izgrađene nove, i to s vrlo dojmljivom infrastrukturom, u koju spadaju bazeni, teretane, igrališta za djecu, pa i markirane staze za rekreaciju.
Ako pitate bilo kojega čelnika imotske lokalne samouprave u osam općina i gradu Imotskom što im je prioritet u idućem razdoblju, svi također među glavnim odrednicama razvoja svoje sredine ističu poboljšanje infrastrukture za razvoj turizma.
Svemu tome treba pridodati i prošlogodišnje nagrade za naj-destinaciju, koju je dobila Dalmatinska zagora, u kojoj Imotska krajina igra glavnu ulogu u razvoju ruralnog turizma, od strane Hrvatske turističke zajednice, i, ono najvažnije, recenzije gostiju na uvjete smještaja, ekologiju okružja, prijam domaćina. A one su također iznimne.
Završen je i strateški dokument “Strategija razvoja turizma Imotske krajine do 2025. godine”, koji je izradio Institut za turizam pri Ministarstvu turizma, u kojemu su i odrednice razvoja.
Turistički poslanici predviđaju u ovoj godini porast broja noćenja za 25 posto u odnosu na 2018. godinu. I kada se sve to zbroji, onda se može s pravom kazati da su Imotska krajina i Imoćani krenuli u jedan novi iskorak u globalnoj top-temi razvoja, a to je turizam.
– Normalno da smo zadovoljni ovim rezultatima, pristupima ljudi koji pružaju usluge. No, iduće godine pokazat će gdje smo, jer svake godine dolaze i novi trendovi i u ovom obliku turizma, koji sada pružamo. Hoće li gostu biti sada samo dovoljan mir, bazen, šetnje ili će neka nova klijentela tražiti i nove sadržaje?
Imotska krajna – foto Braco Ćosić
Stoga i mi moramo ići ukorak s trendovima u ponudi, pa smo i naglasak stavili na uređenje biciklističkih staza. Cikloturizam je sada “top” u turističkoj ponudi u svijetu, a mi upravo imamo divnih destinacija gdje se i te staze mogu urediti.
Planiramo ove godine urediti oko 400 kilometara tih staza, da nam iznajmljivači dobiju certifikat prijatelja biciklizma, što će gostima sigurno biti drago.
Zatim izgradnja tematskih staza u arheološkom turizmu, jer je Imotska krajina vrlo bogata tim nalazištima, pa niz smeđe signalizacije prema OPG-ovima, vinarima, proizvođačima zdrave hrane, kako bi turisti na licu mjesta mogli osjetiti draž Imotske krajine – riječi su Lukice Kolovrata, direktora TZ-a Imota.
Sve u svemu, ono što se trenutačno radi u Imotskoj krajini kad je u pitanju turizam ide ukorak s predviđanjima da bi upravo turizam trebao biti jedna od glavnih odrednica razvoja.
No, sam turizam, bez poboljšanja prometne infrastrukture (brza prometnica Imotski – autocesta Zagvozd), bez sustavnog pristupa razvoja poljoprivrede i proizvodnji zdrave hrane, a za što Imotsko polje ima itekakve kapacitete, neće biti dovoljan za razvoj ovoga kraja, mišljenje je mnogih.
Nijemci najčešći gosti
Najviše dolazaka i noćenja ostvareno je u Imotskom (4497 dolazaka i 22.946 noćenja), zatim slijede općine Podbablje (1924 dolazaka i 18.852 noćenja), Zagvozd (1255 – 10.294), Proložac (726 – 7236), Zmijavci (752 – 6992), Cista Provo (364 – 3484), Lovreć (166 – 1778), Runovići (143 – 1326) i Lokvičići (72 – 922).
Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke (27.045), a zatim slijede gosti iz Poljske (10.534), Ujedinjene Kraljevine (5073), Hrvatske (4324), Francuske (3858), Nizozemske (2825), Danske (2785), Belgije (2313)…
Uređaj za sakupljanje smeća koji je trebalo da očisti Tihi okean od plastičnog otpada raspao se između Kalifornije i Havaja i biće odvučen na kopno radi popravke.
Uređaj se raspao zbog stalnog vjetra i talasa u Pacifiku, prenose agencije.
