Demokrate Kotora: Neće biti prinudne uprave i vi nećete biti skupštinska većina nikada više…

2
Kotor foto Boka News

Klub odbornika DPS-a u SO Kotor javnosti se još jednom predstavio saopštenjem koje pokazuje svu neozbiljnost i neodgovornost koja ih karakteriše sve vrijeme njihovog djelovanja u Kotoru – poručuju Demokrate Kotora u zvaničnom saopštenju.

“Čudi nas da se javljate zbog neodržavanja skupštine, kada ono najviše pogoduje vama, jer građani Kotora već tri mjeseca nemaju priliku da uživo slušaju kako se pravite nevješti i kako bježite od svake teme koja je značajna za grad. Niste bili tako zabrinuti za rad SO Kotor kada ste pobjegli da se ne bi izjasnili o zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata da se ne bi zamjerili vašoj centrali. Niste bili tako privrženi dobrobiti grada kada ste odbijali da podržite zaključke vezane za gradnju u Kostanjici i Dobroti. Možda vam jedino nedostaje sjednica SO Kotor kako bi opet u direktnom prenosu otvorili dušu i pričali o partijskim zapošljavanjima i odnosima između vaših zaraćenih lokalnih frakcija. Ništa što je na bilo koji način moglo da se ne dopadne centrali i predsjedniku DPS-a niste imali hrabrosti da uradite, bez obzira na interese grada. Budite ubjeđeni, tek ćete ih naljutiti kada vide koliko neozbiljna saopštenja štancujete, možda i više nego što ste ih naljutili rezultatom na predsjedničkim izborima, predizbornim skupom i istorijskim govorom lokalnog šefa.

U svom saopštenju klub odbornika DPS naveo je hronologiju zasijedanja SO Kotor, pa se neimenovani autor vjerovatno umorio, i nije mogao da čita zakon na koji se odnosi saopštenje. Nakon što su utvrdili da 3 mjeseca nije održana sjednica skupštine zavapili su da po zakonu Vlada Crne Gore treba da uvede prinudnu upravu. Znajući da je to jedini način da se DPS ikad više, preko svojih ministara, na bilo koji način dograbi vlasti u Kotoru, prizivaju prinudnu upravu u Kotoru. U skladu sa odredbama člana 185. Zakona o lokalnoj samoupravi, Vlada ima pravo da opomene lokalnu samoupravu, a potom da uvede prinudnu upravu, ukoliko sjednica skupštine opštine nije održana 6 mjeseci, što će reći da se nisu ispunili preduslovi ni za opomenu, ni za prinudnu upravu. Očigledno je da je problem sa brojevima i brojanjem ostao kao trajna posledica koordiniranja Svetozara Marovića ovom grupom kotorskih politikanata, ranije nisu znali ko je prvi, ko drugi, a danas ni da je tri manje od šest.

demokrate

Sljedeći put kada budete pisali saopštenja u kojima se pozivate na zakone, pročitajte zakone i nađite pravnika da vam ga protumači. Pravog pravnika, a ne pravnike iz hobija. Za kraj, da vas upoznamo sa par činjenica u koje nemate razloga da sumnjate niti jednog trenutka. U Kotoru neće biti prinudne uprave i vi nećete biti skupštinska većina nikada više”, kaže se u saopštenju Demokrata Kotora.

„Dani evropskog filma 2018″ u Kotoru

0
Dani evropskof filma u Kotoru

Delegacija Evropske unije, uz podršku ambasada zemalja članica EU, EU info centra i Crnogorske kinoteke organizuje „Dane evropskog filma 2018″, u okviru kojih crnogorska publika u 11 gradova može da pogleda filmove različitih evropskih produkcija.

U kinu „Boka” u Kotoru filmovi će se prikazivati od sjutra do 31. oktobra.

Za sve projekcije, koje počinju u 20 sati, ulaz je slobodan.

Publika će moći da uživa u raznim žanrovima, od drame, crnog humora, horora, dječjeg filma, preko misterije i romantične komedije. Prikazivanje su omogućile ambasade država članica EU: Bugarske, Češke Republike, Danske, Estonije, Grčke, Hrvatske, Holandije, Kipra, Letonije, Mađarske, Njemačke, Rumunije, Slovačke, Slovenije, Švedske i Crnogorska kinoteka.

Dani evropskog filma u Kotoru počinju u ponedeljak 01. oktobra projekcijom kiparskog filma “Dječak na mostu”, u kome će se dvanaestogodičnji Sokrat naći u sred istrage o ubistvu, koja će zauvijek promijeniti njegov život i život cijele njegove porodice.

Ana Nives Radović najuspješnija poslovna žena u Crnoj Gori

0
Ana Nives Radović – foto Energy Star International

Titula najuspješnije poslovne žene u Crnoj Gori i prestižna nagrada Veuve Clicquot Business Woman Award pripala je Ani Nives Radović, direktorici Turističke organizacije Kotor.

Svečana dodjela nagrade Veuve Clicquot Business Woman Award održana je u četvrtak 27. septembra 2018. godine, u hotelu Regent Porto Montenegro u Tivtu.

Prestižna Veuve Clicquot Business Woman Award osnovana je 1972. godine u čast izuzetnoj poslovnoj ženi Madame Clicquot, a svake godine dodjeljuje se uspješnim poslovnim ženama širom svijeta. Danas je prestižna Veuve Clicquot Business Woman Award zastupljena u 27 zemalja, a kompanija Energy Star International ovu prestižnu dodjelu već treću godinu zaredom organizuje u Crnoj Gori.

U Crnoj Gori, nominovane su izuzetne poslovne žene: Sanja Lekić – vlasnica preduzeća „Alfa Ton Lekić“ i BLT Medical Montenegro, Ana Nives Radović – direktorka Turističke organizacije Kotor i Ivana Jovović – vlasnica fabrike torti i delikatesa „Čarolija“.

Dodjela nagrade Veuve Clicqu

Nimalo laka odluka o proglašenju najuspješnije žene pripala je stručnom i kompetentnom četvoročlanom žiriju, čiji su članovi: Dejana Ponoš – direktorica Arhimed tima; prošlogodišnji nosilac titule najuspješnije žene u Crnoj Gori i ovogodišnja predsjednica žirija; Predrag Leković – član odbora direktora Porto Montenegra; Ana Jovanović – ispred turističke organizacije Podgorica i Jadranko Smokrović – ispred kuće Veuve Clicquot.

Za najuspješniju poslovnu ženu u Crnoj Gori u 2018. godini, odabrana je Ana Nives Radović.

Ana Nives Radović direktorka je Turističke organizacije Kotora. Nakon završenih američkih studija 2007. godine, stekla je zvanje diplomiranog ekonomiste menadžmenta, a 2010. diplomiranog pravnika EU prava, kao i magistra ekonomije i finansija. Samostalni biznis iz oblasti konsaltinga pokrenula je 2008. godine, da bi u narednim godinama dio poslovanja obuhvatao i EU projekte.

Ana Nives Radović

Projekat Dividing by Zero osnova je za doktorski rad, a posvećen je ukazivanju na neutemeljenost uvođenja nulte kamatne stope i poremećaje na tržištu kapitala, s osvrtom na blockchain. Slikarstvom se bavi od 2004. godine, a sav prihod od prodaje slika daje u humanitarne svrhe.

Objavila je više od 400 analitičkih tekstova u kojima su obrađeni problemi postkrizne globalne ekonomije, koje je koristila kao osnovu da kreira edukativni program za mlade od 16-26 godina kojima je predavala u Hagu i Kopenhagenu. U saradnji sa univerzitetima i institutima od 2013. je predavač u oblastima koje obuhvataju preduzetništvo i finansijsko poslovanje. Sprovela je niz istraživanja vezanih za Blockchain platformu, a 2016. inicirala je ideju konverzije Hilton Honors poena tog hotelskog lanca u digitalni novac. Od 2017. je direktor Turističke organizacije opštine Kotor, zbog čega razvija poseban program edukacije mladih u oblasti unapređenja poslovanja, koji će biti realizovan sa Gimnazijom u Kotoru. Govornik je na TEDx konferenciji u izlaganju nazvanom TecHumanity.

Zadovoljni nautičkom sezonom, najave dobre i za oktobar poručuju iz Gradske luke H. Novi

0
Herceg Novi – foto Boka News

U hercegnovskoj Gradskoj luci zadovoljni su ovogodišnjom nautičkom sezonom koja još ne jenjava, naprotiv, prema riječima  direktora Agencije za gazdovanje gradskom lukom Boža Ukropine,  dobru posjetu, ukoliko vrijeme dozvoli očekuju i tokom oktobra.

Do 1. septembra  ostvaren je  za 25 odsto bolji prihod nego prošle godine, a u luku je uplovilo preko 1.500 plovila.

-S obzirom na uslove u kojima radimo i kojim kapacitetima raspolažemo sezona protiče bolje od očekivane – kazao je Ukropina za Radio Herceg Novi.

Od maja, tokom cijelog ljeta, sve  do prije nekoliko dana imali su svakodnevno pristajanje devet turističkih  brodova iz okruženja koji su dovozili i preko 2.000 turista-izletnika.

-Tokom septembra, proradio je i čarter zbog nižih cijena i lijepog vremena. Tri puta sa po 10- 12 plovila dolazila je dubrovačka flotila,  Poljaci koji su nam bili talični na početku sezone, ponovo su bili ovog mjeseca sa 10-ak plovila. Za vrijeme održavanja Big game fishing-a u luci je bilo 18 plovila-učesnika manifestacije i pored toga još 15-ak jahti. Sutra, ukoliko se bura stiša, stiže 23 plovila posredstvom kompanije iz Slovenije, sa nautičarima iz te zemlje, Estonije i Litvanije,  najavljuje Ukropina.

Prema njegovim riječima tokom septembra  najviše je bilo čartera iz Hrvatske, oko 90%, a ostalo su bili domaći čarteri iz Budve i Bara. Septembar su obilježili i dolasci nautičara iz Italije, Engleske,  Njemačke i Rusije.

Herceg Novi- Škver

Dobra posjeta znači i dobre  finansijske  rezultate, pa će zahvaljujući tome  biti rješena  određena dugovanja iz prethodnog perioda ali će dio sredstava biti uložen u unapređenje uslova rada.  Prvenstveno se to odnosi na uređenje mokrog čvora sa toaletom i tuševima, što bi trebalo da bude realizovano do  naredne sezone.

Zaštita lukobrana  koji godinama trpi značajne udare trebalo bi da  bude obezbjeđena  sredstvima  iz intereg IPA programa prekogranične saradnje Italija-Albanija-Crna Gora „Regalports“. Riječ je o sumi od  217.000 eura od koje će jedan dio biti usmjeren na poboljšanje ekoloških standarda i žaštitu od zagađenja  luke i pristaništa, a drugi za unaprijeđenje  poslovanja marine.

/Ž.K./

Kotor – SO ne funkcioniše, pozivaju na uvođenje prinudne uprave

0
Kotor – foto Boka News

Vrijeme da Ministarstvo javne uprave (MJU) opomene Skupštinu opštine (SO) Kotor i da Vlada CG pripremi uvođenje prinudne uprave u Kotoru poručuju iz kotorskog DPS-a.

Skupština opštine Kotor ne funkcioniše, što je već poznato svima. Kako što reče predsjednica održat će se kad se stvore uslovi. A uslova ima, ali većina nema. Zbog toga je vrijeme da Ministarstvo javne uprave uzme u razmatranje (ne) rad Skupštine, na koji skrećemo pažnju, navodi se u saopštenju Kluba odbornika DPS u SO Kotor.

Oni podsjećaju da je ove godine održana samo jedna sjednica SO Kotor i to iz četiri puta.

„Petnaesta sjednica koja je bila zakazana za 19. februar nije održana jer je na zahtjev Kluba odbornika Nove srpske demokratske (NSD) odložena prije utvrđivanja dnevnog reda. Nastavak je uslijedio 28. februara. Nakon prijavljivanja odbornika, predsjednica je konstatovala da nema kvoruma. Agonija se nastavlja i na sjednici održanoj 12. marta, na kojoj je prije predlaganja dnevnog reda predsjednica konstatovala da je predsjednik Opštine Vladimir Jokić povukao tačku o kupovini nepokretnosti od Jugopetrola ad. Tog dana pokušala se odraditi prva tačka, to jest izbor članova odbora direktora ad Luka Kotor. I gle čuda, kod glasanja se ustanovilo da nema kvoruma. Predsjednica nije uspjela da obezbijedi većinu za predlog izvršne vlasti. Sjednica je ponovo prekinuta i nastavljena je 20. marta. Ni 20. marta, odluka o izboru članova odbora direktora nije prošla jer je za nju glasalo samo 15 odbornika. Preostalih 16 odbornika nije podržalo izbor predloženih članova, koji je u dijeljenju opštinskog kolača za održavanje većine lokalne vlasti pripalo „nezavisnom” SNP-u, ističe se u saopštenju i dodaje da je 16. sjednica SO bila zakazana za 15. maj, odrađene su samo dvije tačke, pa ponovo prekid. Sjednica je nastavljena 11. juna, pa opet prekinuta, zatim nastavljena 29. juna i ponovo prekinuta, na zahtjev Demokrata, nakon neprolaženja odluke o kupovini imovine Jugopetroal AD.

Od tada, Skupština nema većinu, pa se zbog toga i ne saziva nastavak. U međuvremenu, da grad ne bi doživio totalni kolaps koji bi vidjeli građani i njihovi glasači, da bi mogao da zapošljava članove svoje i koalicionih partija, kumove i rodbinu i da dijeli opštinski novac, predsjednik Opštine Jokić izmislio je vanredno stanje i sam usvajao delikatne odluke koje su van njegove nadležnosti. Očito da su svi rokovi prošli i da su se stvorili uslovi da Ministarstvo opomene Skupštinu Opštine Kotor, a nakon toga da Vlada uvede prinudnu upravu. O svemu navedenom obavijestićemo Ministarstvo javne uprave kako bi reagovali u skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi“ – kaže se u saopštenju DPS-a Kotor.

Tjentište – vraćen nekadašnji izgled, sanirano veliko klizište

0
Tjentište

U Dolini heroja na Tjentištu završena je sanacija klizišta koje se pokrenulo u februaru i zaprijetilo spomeniku Bitke na Sutjesci i spomen-kosturnici, za šta je Vlada Republike Srpske obezbijedila 927.000 KM.

Ogromni krater ispod spomenika popunjen je kamenim i zemljanim nasipom sa kompletnom drenažom podzemnih i nadzemnih voda, novim odvodima i cjevovodima i sa 15 šahtova na dubini od osam metara.

Direktor Nacionalnog parka “Sutjeska” Dejan Pavlović napominje da se klizište na istom mjestu pokrenulo 1986. godine, ali da tada nije adekvatno sanirano, pa se nakon tri decenije, usljed obilnih kiša, ponovo aktiviralo.

“Zahvaljujući Vladi Srpske, koja je obezbijedila dva miliona KM, realizuje se kompletan projekat i sanacije klizišta i rekonstrukcije memorijalnog kompleksa. Trenutno se postavljaju nove mermerne ploče ispod spomenika”, kaže Pavlović.

U okviru rekonstrukcije nanovo će biti izgrađena i popločana stepeništa sa više od 200 stepenica, kao i čitav plato i amfiteatar iznad spomenika, a na tom dijelu biće urađen i drenažni sistem sa odvodnim cijevima.

Bojana na meti dinamita i struje

0
Ada Bojana

Zbog učestalih metoda krivolova, sa albanske strane, riblji fond u Bojani mogao bi da bude ozbiljno ugrožen. Podaci kojima raspolažu građani, sportski ribolovci i ronioci, ukazuju na alarmantne primjere: dinamit i agregat se smjenjuju na Bojani, a mještani nemoćno gledaju kako krivolovci ubijaju ribu.

Prema trenutnom stanju ribljeg fonda u rijeci koja spaja Jadransko more i Skadarsko jezero, teško da bi kralj Vukašin iz narodne pjesme privolio Vidosavu da se spusti „Skadru na Bojani“. Bojana i dalje teče zelena, ali po njoj sve manje pliva ,,riba svakojaka”. Neke su vrste već decenijama prorijeđene ili gotovo istrijebljene, bilo zbog hidrografskih promjena ili poljoprivrednog zagađenja, poput jesetre, ili džinovske hame, kao i cijenjene bijele korbe, po mnogima jedne od najukusnijih mediteranskih vrsta. Lica je odavno desetkovana, a jedino brancin, zahvaljujući oportunističkom metodu hranjenja, uspijeva da odoli i održi se.

Sudeći prema sve češćim izvještajima sa Bojane, treba se plašiti i za njegov opstanak, jer je ta izrazito cijenjena i komercijalno vrijedna vrsta na udaru i kada ulazi u Bojanu (s proljeća), ali i kada ode u more na mrijest (gdje postaje meta dinamitaša). A Bojana bez brancina, bolje rečeno levreka, kako je ulcinjski naziv za morskoga basa, i nije Bojana.

“Zahvaljujući učestalim metodama krivolova sa albanske strane, staništa brancina uzvodno od naše karaule su žestoko napadnuta: svakodnevno puca dinamit, a noću se rijeka ,,ore“ agregatima, odnosno strujom. Bande krivolovaca, koje očigledno znaju kada treba izaći na vodu, ne prezaju da prelaze na samo na našu stranu rijeke, već strujom prže desnu obalu u gornjem toku Bojane”, kaže za Pobjedu sportski ribolovac koji je jedan od ljudi uključenih u pokret Stop krivolovu.

Podaci koje je ta neformalna grupa građana, sportskih ribolovaca, ronilaca i poštovalaca mora prikupila ukazuju na alarmantne primjere: dinamit i agregat se smjenjuju na Bojani, a mještani nemoćno gledaju kako komšije sa albanske strane nemilice ubijaju ribu.

“Kolege ribolovci koji su stalno na vodi odavno ukazuju na ovaj zabrinjavajući trend na Bojani. On je naročito izražen proteklih dvije-tri godine. Krivolovci ne prezaju da uđu u okršaje sa bilo kim ko im se pokuša suprotstaviti”, kažu iz Stop krivolovu.

Prema jednom od svjedočenja, nedavni incident gdje su pokušali da se suprotstave našoj policiji koja ih je uspjela privesti, nije novitet.

stop krivolovu

“U nekoliko navrata sam primijetio da se ponašaju po sljedećoj matrici: izlaze na vodu kada naša patrola nije prisutna. Kad god je patrola na vodi, njih nema. I obrnuto. Što znači da imaju svoje dojave, mrežu obavještavanja, jer iza svega toga se krije veliki biznis nauštrb prirode i Bojane”, kaže jedan od ribolovaca bojanskih.

Kako je Pobjedi potvrdio drugi sportski ribolovac, koji godinama lovi brancina na Bojani, na donjem dijelu toka situacija je još i dobra, tu su incidenti rijetki, pozicija naše policije je blizu račve i ne usuđuju se tako lako da zađu u tu zonu agregatima i dinamitom.

“Odavno postoje, takoreći crne zone, ka kojima se i pripadnici naše policije nevoljno upućuju na bilo koje intervencije, jer su, ne jednom, bili na razne načine napadani od strane krivolovaca, državljana susjedne Albanije. Posljednji takav slučaj dogodio se polovinom mjeseca, kada su poslije dvije jake detonacije pripadnici granične policije krenuli ka mjestu gdje je eksploziv aktiviran, uočili prekršioce, koji su na našoj strani vadili ribu. Kada im je prišla naša posada, pokušali su da pobjegnu, a nakon što su sustignuti, probali su da se obračunaju sa organima reda. Crnogorska policija ih je savladala bez upotrebe oružja i zaplijenila 35 kilograma ubijene ribe namijenjene distribuciji na albanskoj teritoriji”, podsjećaju iz Stop krivolovu.

Iz ove organizacije se pitaju da li naša policija treba da strijepi i za živote svojih članova, zato što je očito sa druge strane slaba kontrola i što niko ne kažnjava albanske krivolovce. Ovaj problem, poručuju, traži ozbiljno sagledavanje, ali i jači stav i gard naših državnih organa.

Vrijeme – vjetar u slabljenju, početkom sedmice jugo

0
Vrijeme – Boka – foto public domain

Nedjelja donosi pretežno sunčano vrijeme, vjetar sjeverni i sjeveroistočni, u jutarnjim satima umjeren do jak, tokom dana u slabljenju.

Jutarnja temperatura vazduha od 1 do 15, najviša dnevna 11 do 27 stepeni.

Naoblačenje krajem ponedjeljka

Približavanje ciklonalne doline prema našim krajevima početkom sedmice uzrokovat će nastanak nove ciklone na južnoj strani Alpa te nas u ponedjeljak sa zapada i sjeverozapada očekuje povećanje naoblake.

Ponedjeljak

Promjenljivo oblačno sa dužim sunčanim intervalima. Uglavnom u noćnim satima moguća je ponegdje kratkotrajna kiša. Vjetar povremeno umjeren do jak, južnih smjerova. Jutarnja temperatura vazduha od 2 do 16, najviša dnevna 13 do 25 stepeni.

Nakon kratkotrajnog južnog vjetra, ponovno se očekuju sjeverni vjetrovi.

Nijemac koji je kod Trsta “krao” morsku vodu mora platiti 1549 eura kazne

2
More – Obala

Nijemca koji je ovih dana na plaži u blizini Trsta u svoj kamion ukrcao 24.000 litara morske vode lokalna je policija na dojavu građana privela i kaznila s 1549 eura, a “ukradeno” more morao je vratiti u Tršćanski zaljev, piše u subotu slovenski list “Primorski dnevnik”.

Policija je otkrila da je 48-godišnji njemački državljanin kod naselja Barcola blizu dvorca Miramare u svoj kamion neovlašteno iz Jadranskog mora ispumpao 24 spremnika vode, što je u suprotnosti sa člankom 1162. talijanskog Pomorskog zakonika.

Tijekom ispitivanja priznao je policiji i predstavnicima lučke kapetanije da je morsku vodu želio prevesti u Njemačku za potrebe jednog akvarija s morskim ribama.

Prije 27 godina ubio se admiral Barović jer nije želio razarati Dalmaciju

3
Admiral Barović

Na današnji dan prije 27 godina crnogorski admiral Vladimir Barović na Visu je počinio samoubojstvo zbog agresije JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku. To je po njemu predstavljalo djelo koje je u potpunoj suprotnosti s crnogorskom časti.

Admiral Barović, koji je bio zapovjednik ratne mornarice za područje Istre, izvršio je 29. rujna 1991. godine samoubojstvo nakon što je odbio naredbu da bombardira primorske gradove u Hrvatskoj. Barović je u svom oproštajnom pismu, koje je napisano na otoku Visu, gdje se tada nalazilo zapovjedno mjesto bivše Jugoslavenske ratne mornarice, naveo i razloge koji su ga naveli na taj čin.

Glavni razlog je nerazumna agresija JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku koja, po mišljenju admirala Barovića, predstavlja djelo suprotno tradicionalnom crnogorskom poimanju časti. Crnogorci se ne mogu boriti i uništavati narod koji im nije ništa skrivio, smatrao je admiral Barović, koji si je oduzeo život suočen s vlastitom nemoći u sprječavanju djelovanja JRM-a na razaranju hrvatskih gradova te zbog potpunog neslaganja s odlukama vrhovnog zapovjedništva bivše JNA.

Barović se ubio u vrijeme kad je i onim najoptimističnijima bilo jasno da će rat biti nemoguće izbjeći. Barović je, poput mnogih drugih u to doba, mogao ići lakšim putem i slijepo izvršavati naredbe iz vrha JNA koja je u to doba već u potpunosti bila u službi Slobodana Miloševića.

No, Barović je krenuo težim putem, putem koji će ga prisiliti da si oduzme život, ali i da sačuva obraz. U vrijeme kad je dobar dio Crne Gore podržao zločinačku politiku iz Beograda, a neki su joj se razarajući Dubrovnik i pridružili, Barović je pričao o časti koja mu ne dopušta da granatira ljude koji mu ništa nisu skrivili.

Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine.

“Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jest onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno”, napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.

Predsjednik Filip Vujanović 2016. je, povodom Dana državnosti Crne Gore (13.jul), posthumno dodijelio je Orden za hrabrost admiralu bivše JNA Vladimiru Baroviću.

Tadašnji predsjednik CG govoreći o admiralu Baroviću, Vujanović je kazao da je riječ o čovjeku kojem su čast i dostojanstvo bili put kojim se kretao i koji je, u ime tog puta, samovoljno okončao život.

„Admiral koji nije želio izdati naredbu da se razaraju dalmatinski gradovi i naselja, da se ubijaju nevini ljudi, shvatio je da mu crnogorska etika i vrijednosti to ne dopuštaju“, kazao je Vujanović.