Gajeta Trtuša MU 752 s kapetanom Antom Turčinovom pobjednica je ukupnog poretka 21. regate latinskog idra na kojoj je u nedjelju, 30. septembra startalo 56 leuta, gajeta i kaića.
Nakon murterske gajete, drugi u ukupnom poretku regate je betinski kaić ili lađa Marinka s kapetanom Dujom Fržopom i Tonkom Ramešom. Treći su također Betinjani, gajeta Baba Tone s kapetanom Dariom Filipijem i njegovom posadom, piše Rudina press.
Trtuša i Ante Turčinov ne nastupaju prvi put.
– Nastupamo o 2000. godine kada je kormilar bio naš 97-godišnji djed, što nam tada donijelo pobjedu. Plovili smo kasnije svake godine, uvijek među najboljima, a sada evo ponovno prvi. Dobro održavan brod, uvježbana ekipa i fortuna. Sreća je uvijek potrebna – rekao nam je kapetan Trtuše Ane Turčinov.
U posadi su s Antom bili i njegova djevojka Ana Ježina, njegov brat Mate Turčinov, sestre Ana Pavičić i Marija Turčinov, Zet Marinko i nećakinja Tonka.
– Rutu smo prošli za otprilike uru i kvarat. Izvrstan maestral, dobro more i trtuša je klizila fantastično. Ova je regata, ukupno gledajući i bez obzira na pobjedu, jedna od najljepših u kojima sam sudjelovao – kaže Turčinov za portal Rudina press.
Rukovodilac izrade izmjena i dopuna Državne studije lokacije „Arsenal“ po kojoj se razvija nekretninsko-turistički projekat Porto Montenegro u Tivtu, biće arhitekta Mladen Krekić iz Podgorice.
Odlučila je to Vlada na posljednjoj sjednici, određujući Krekiću i njegovom stručnom timu naknadu u iznosu od 10.000 eura koja će im biti isplaćena za taj posao. Ta sredstva će sa svojih budžetskih stavni podgoričkom arhiteksti isplatiti Ministarstvo održivog razboja i turizma.
Vlada je prethodno krajem juna odlučila da se DSL „Arsenal“ mijenja i dopuni, u skladu sa željama i protrebala aktuelnog vlasnika tog kompleksam, državnog investicionog fonda ICD iz Dubaija. Originalni ovaj planski dokument Vlada je po željama tadašnjeg vlasnika Porto Montenegra – nedavno preminulog kanadskog milijardera Pitera Manka, donijela 2008. a potom već jednom dopunjavala i mijenjala 2013. Tada je obrazloženo da se i inače kontroverzna planska riješenja o gradnji stanova na pjeni od mora pod okriljem visokog turizma, mijenjaju „kako bi se tako došlo do povoljnijeg i fleksibilnijeg prostornog i investicionog rješenja u pogledu brže dinamike budućeg razvoja predmetnog područja.” Mladen Krekić je i 2013. bio vodeći projektant izmjena i dopuna DSL Arsenal iz 2008.
Iz Vlade su, donoseći prije tri mjeseca odluku o tome da je još jednom mijenja planski osnov po kome se razvija prva velika strana investicija u Crnoj Gori, priznali da je od 2008. godine, kada je usvojen prvi planski dokument za potrebe izgradnje kompleksa Porto Montenegro, izgrađeno samo 6 hektara od ukupno 29,42 hektara urbanističkih parcela, kao i 34,64 hektara akvatorijuma od 72,5 hektara akvatorijuma, obuhvaćenog DSL-om.
“Pored direktnih benefita koji se ogledaju u dosadašnjoj realizaciji projekta, postojeći uspjeh Porto Montenegra bio je ključan za promociju Crne Gore kao prvoklasne nautičke i ugostiteljske turističke destinacije, kao „Grad-Rizort“, te za otvaranje novih tržišta koja ne karakteriše tako izražena sezonalnost, te podsticanje, u isto vrijeme, privatnih investicija i razvoj javnog i građanskog sektora. Investicioni stavovi postojećih vlasnika baziraju se na stalnim izazovima da se uspjeh Porto Montenegra proaktivno prilagodi i unaprijedi u zavisnosti od promjena u očekivanjima posjetilaca, demografskih i promjena u profilu posjetilaca, u sve konkurentnijem ambijentu Bokokotorskog zaliva, stvarajući time nove turističke i razvojne projekte.”- stoji u obrazloženju Vladine odluke od 22.juna 2018. Na ovaj način ponovno izmijenjeena DSL Arsenal, “ostaće u živiotu” do donošenja Plana generalne regulacije Crne Gore što se očekuje da će biti završeno u naredne tri do četiri godine.
“Dok ugostiteljstvo i nautički turizam predstavljaju osnov za najfundamentalniju ciljnu oblast rasta u regionu, nova investiciona strategija predviđa sposobnost Porto Montenegra da bude samo-funkcionalan i da održava aktivnost tokom perioda van sezone sa ciljem da, u konačnom, bude destinacija koja je aktivna i koja obezbijeđuje radna mjesta tokom čitave godine. Izmjene i dopune DSL “Arsenal”- Tivat imaće za cilj usaglašavanje planskih i razvojnih namjera, kroz strukturiranu preraspodjelu zoninga, namjene prostora i bruto građevinskih površina.”- stoji u toj odluci Vlade.
Kompjuterski prikaz sjeverozapadnog dijela Porto Montenegra – arhiva
U programskom zadatku koji će imati obrađivač, Vlada dozvoljava da se vrši “reorganizacija urbanističkih parcela, uz predlog izmjena prostornih parametara” unutar DSL, i traži da se “planski koncept bazira na kreiranju „tematskih cjelina“, od kojih će svaka imati odgovarajuće sadržaje i utvrđeni cilj u okviru cjelokupnog projekta.”
“Planskim mjerama kreirati ambijent naselja koje će sadržati objekte za rezidencijalne poslovne i uslužne djelatnosti i predstavljati harmoničnu arhitektonsku sredinu, zasnovanu na aspektima održivog razvoja; održavati ekskluzivnost, kvalitet i jedinstvenost do sada izgrađenog prostora i dalji razvoj uskladiti sa tim; omogućiti stvaranje dinamičnog, inkluzivnog, atraktivnog prostora za sve starosne grupe različitog ekonomskog statusa i prihoda; osmisliti aktivan prostor koji će živjeti tokom perioda van sezone i tokom čitave godine, privlačeći globalne, regionalne i lokalne posjetioce/korisnike.”- piše u programskom zadatku. Vlada od obrađivača traži i da na prostoru DSL predvidi ugostiteljske objekte kategorije 4 i 5 zvjezdica, značajno poveća postoječu ponudu ugostiteljskih sadržaja u okviru kompleksa, redefiniše pravce i namjenu saobraćajnica unutar Porto Montenegra i “značajno poveća prostorne mogućnosti za aktivnosti iz sektora zabave i razonode, što će dovesti do organizovanijeg i razvijenijeg pristupa kopnenim i vodenim sportovima”, te “obrati posebnu pažnju” na očuvanje istorijskog aspekta nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal.
Prema nezvaničnim saznanjima, izmjene DSL najviše će se odnositi na još neizgrađeni dio kompleksa bivšeg Arsenala na sjeveroistoku, – između objekta sinhro-lifta i ograde kompleksa, odnosno između zgrade međunarodne škole Knightsbridge, velikog Gradskog parka i nove rezidencijalno-poslovne zgrade “Elena” koja je u izgradnji.
Krekić i njegov tim ovdje u plan treba da ucrtaju ono što je menadžment Porto Montenegra već osmislio – veliku višenamjensku sportsko-rekretativnu površinu interno nazvanu “Arena” iza zgrade Knightsbridgea, a na kojoj će se ubuduće igrati polo na konjima i eventualno postojati mini.golf igralište, kao i novi manji trgovinski centar sa velikim bioskopom i manjim i jeftinijim hotelom kategorije tri zvjezdice, na prostoru između sinhro lifta i magistrale.
Zemlje zapadnog Balkana u posljednjih nekoliko godina suočavaju se sa dramatičnim porastom krađe i krijumčarenja kulturnog blaga, umjetnina, arheoloških materijala i antikviteta.
Koliko je to unosan biznis za kriminalce pokazuje i podatak da obrt na ilegalnom tržištu kulturnim dobrima na području jugoistočne Evrope iznosi između tri i šest milijardi dolara na godišnjem niovu.
Eksperti upozoravaju da trgovina kulturnom imovinom ima bliske veze sa transnacionalnim organizovanim kriminalnim grupama, međunarodnim lancem pranja novca, mrežama korupcije i terorističkim organizacijama.
Na meti krijumčara su umjetničke slike, antikviteti, arheološke iskopine i predmeti, a u pozadini svega je veliki novac.
To je tržište na kojem se obrću milijarde dolara, kaže za Radio Slobodna Evropa šef sarajevske kancelarije UNESCO Regionalnog biroa za nauku i kulturu u Evropi Siniša Šešum.
Siniša Šešum
Šešum kaže da region zapadnog Balkana ima značajno mjesto na mapi krijumčara:
„Problem nelegalne trgovine kako kroz zemlje tako i iz zemalja jugoistočne Evrope je dosta prisutan. Imate podatak da skoro 7 % globalnog tržišta nelegalne trgovine kulturnim dobrima prolazi ili dolazi iz regiona jugoistočne Evrope a obrt na tom nelegalnom tržištu je između tri i šest milijardi američkih dolara na godišnjem nivou. Svi ovi podaci pokazuju da je to zaista veliki problem u ovom dijelu Evrope.“
Šešum navodi da su zemlje regiona u posljednje vrijeme postale glavno tranzitno područje za šverc kulturnih dobara i umjetnina iz zemalja sa bliskog istoka u kojima je bilo oružanih sukoba :
„Jugoistočna Evropa je postala jedan koridor za nelegalnu trgovinu i transfer kulturnih dobara sa bliskog istoka prema Evropi i prema tržištima sjeverne Amerike i ka bogatim zemljama Azije.“
Na pitanje koliko je tih umjetnina i dobara prokrijumčareno sa teritorije zemlja regije ka tim ili nekim drugim tržištima, on odgovara:
„Moram reći to je u dosta manjem broju jer države regije sve bolje reagiraju na tu pojavu. Evo na primjer u Crnoj Gori smo u posljednja tri mjeseca imali dva uspješna slučaja otkrivanja nelegalne trgovine kulturnim dobrima. Policija i carina su zaplijenili veće količine materijala i sada se radi na procjeni odakle to dolazi kako bi se ili vratilo vlasnicima ili da se procesuira dalje pred nadležnim sudskim organima u Crnoj Gori.“
Da su zemlje regiona primamljivo područje za ilegalnu trgovinu vrijednim predmetima potvrđuje i otkriće crnogorske Uprave carina koja je u junu ove godine zadržala nelegalnu pošiljku sa predmetima koji vode porijeklo sa Bliskog istoka a čija je krajnja destinacija trebalo da bude jedna aukcijska kuća u Londonu.
U pitanju je, kako su ranije saopštili iz Ministarstva kulture sedam paketa, u kojima su mačevi, noževi i razni uzorci iz perioda praistorije i perioda Rimskog carstva. Istraga o ovom slučaju je u toku.
Svjedoci smo da su istorijska nalazišta u crnogorskom podmorju sve češće meta organizovanih krađa.
Crnogorska policija je prošle godine tokom pretresa objekata u vlasništvu bezbjednosno interesantnih osoba u gradovima na primorju, pored oružja, municije zaplijenila i tri vrijedne amfore za koje se pretpostavlja da su izvađene sa morskog dna.
Kada se govori o organizovanom kriminalu u globalnim okvirima, ilegalna trgovina kulturnim dobrima i umjetninama zauzima treće mjesto po važnosti, odmah nakon trgovine oružjem i ljudima.
Penzionisani agent Američkog Federalnog Biroa za istrage (FBI) Robert Vitman (Wittman) je tokom 20 godišnje karijere zajedno sa svojim timom agenata uspio je da pronađe i vrati vlasnicima ukradena umjetničkih djela čija je vrijednost procijenjena na preko 300 miliona dolara.
Vitman je u Podgorici na konfereciji o borbi protiv ilegalne trgovine imovinom kazao da u vrijeme kada su oni progonili kradljivce i krijumčare nije bilo telefona niti interneta ali su na međunarodnom planu stvari dosta dobro funkcionisale između službi čiji je to posao.
Vitman kaže da se najveća promjena u odnosu na to vrijeme desila u vezi sa samom cijenom umjetničkih djela, odnosno njihovoj vrijednosti u novcu:
„U to vrijeme umjetničko djelo od milion dolara je bilo ogromna stvar. 70 tih godina prošlog vijeka nije bilo tako skupih umjetnina. Ali danas vi imate umjetnine čija je vrijednost na stotine miliona dolara . Čujemo vrlo često da se neka slika od da Vinčija prodala za više stotina miliona dolara i to više nikoga ne čudi. Taj veliki novac privlači pažnju. To je dovelo da se značajno poveća i legalno ali i ilegalno tržištne umjetninama i kulturnim dobrima.“
Vitman kaže da je i danas kao što je to bio slučaj i prije 40 godina vrlo teško spriječiti ilegalan protok kulturnih dobara jer su carinici i graničari nedovoljno obučeni da prepoznaju taj kriminal:
„Jednostavno ti ljudi nijesu eksperti za umjetnost a i samo posjedovanje umjetničkog djela nije protivzakonito. Ilegalni su novac, oružje i droga i ukoliko pošiljka nije ništa od toga, carinik je jednostavno pusti dalje. On ne želi da procjenjuje da li je nešto original , reprodukcija ili kopija ili ukradeno umjetničko djelo. Ako nijesu trenirani za to onda je za njih to samo vlasništvo koje se kreće kroz sistem i oni ne daju nikakav alarm oko toga.“
Glagolska imenica pariranje iz naslova ovog članka ne znači ono što uobičajeno znači, dakle „odbijanje (nečijeg) napada“. Pariranje iz naslova moj je neologizam, proizvod moje jezične invencijei ovdje znači „dijeljenje, udjeljivanje (tuđih) para nekome ili sebi“. (Uzgred budi rečeno, pára je turcizam koji je u turskom jeziku prvobitno značio „sitni novac, četrdeseti dio turskog groša“).
Odakle mi ideja za ovakav naslov?
Otuda što su u aktuelnoj Crnoj Gori plakatiranje i pariranje veoma često (bili) komplementarni i kompatibilni procesi. Gotovo bih mogao reći da su to procesi koji su dvije strane jedne te iste medalje i koji su- kad je politička praksa vladajućeg režima u Crnoj Gori (ali ne samo vladajućeg režima u Crnoj Gori nego i šire)- dijalektički povezani. Medalja koja se kuje procesima plakatiranja i pariranja zove se apsolutna vlast DPS-a, a kao posljedicu te medalje- koja nam gotovo trideset godina visi o vratu- imamo duboko totalitarizovano i kriminalizovano društvo. Plakatiranje zapravo omogućava pariranje i obrnuto. Naime, poslije čestih plakatiranja u ovih dvadeset osam godina (uoči izbora, referenduma, pojedinih istorijskih događaja itd.) dolazilo je do isto tako čestih pariranja, poslije kojih su jedni postajali još bogatiji i bahatiji, a drugi još siromašniji i nezadovoljniji. Sa druge strane, isto tako česta pariranja bila su praćenja plakatiranjima kako bi se ublažilo nezadovoljstvo onih koji su u pariranju ostali kratkih gaća i kako bi im se ponudili razlozi za zadovoljstvo ili nezadovoljstvo neke druge vrste.
U Tivtu ovih dana dijalektički crnogorski proces plakatiranje-pariranje/pariranje-plakatiranje ide u smjeru od pariranja ka plakatiranju. Naime, prije nekoliko dana predsjednik Opštine g. Siniša Kusovac bio je izdašan u pariranju Adriatic Marinas-a tako što je ovoj firmi poklonio 5,6 miliona eura novca poreznih obveznika grada Tivta. I, gle čuda, nekoliko dana kasnije došlo je do plakatiranja: po Tivtu su izlijepljeni izvjesni plakati na čiji su sadržaj juče oštro reagovali opštinski odbori dvaju srpskih nacionalnih stranaka. A prisjetimo se: mjesec i nešto dana prije pariranja g. Siniše Kusovca Adriatic Marinas-anovcem poreznih obveznika Tivta predstavniciHrvatskog nacionalnog vijeća CrneGore– čija je duboka servilnost aktuelnom režimu opštepoznata stvar- javno su pokrenuli pitanje prava na rekonstrukciju manastira na Miholjskoj Prevlaci; o tome sam tada pisao i na to sam tada ukazivao kao na manipulaciju smišljenu da se medijska pažnja preusmjeri sa, u tom trenutku, očekivanog Kusovčevog potpisa na Odluku o oprostu duga za opremanje komunalne naknade Adriatic Marinas-u. Zapitajmo se sad: jesu li ova dva događaja- jedan prije pariranja Adriatic Marinas-a od strane g. Siniše Kusovca, a drugi poslije tog čina- slučajni, i da li se slučajno dešavaju baš u trenutku kada se dešavaju?
Miomir Abović
Autor ovih redova smatra da tu apsolutno nema nikakvih slučajnosti. Štoviše: oba događaja- i javno osporavanje prava na rekonstrukciju manastira na Miholjskoj Prevlaci od strane Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i jučerašnje lijepljenje plakata određenog sadržaja- sračunati su na svjesno i plansko potpirivanje međunacionalne netrpeljivosti u Tivtu. A boljeg načina da se skrene pažnja sa katastrofalnih ekonomsko-infrastrukturnih poteza aktuelne tivatske lokalne uprave- od kojih je nedavno poklanjanje Adriatic Marinas-u ubjedljivo najkatastrofalniji čin- nego što je potpirivanje međunacionalne mržnje nema. Ako uopšte išta znaju, ljudi na vlasti u Crnoj Gori znaju da je produbljivanje ideoloških, religijskih i nacionalnih podjela najbolji metod za amortizaciju nezadovoljstva ljudi povodom loše ekonomske politike, sve lošijeg ukupnog kvaliteta života, dubokog i nezdravog socijalnog raslojavanja te nesposobnosti i nemanja želje od strane aktuelnog režima da stvori uslove za stvarni ekonomski prosperitet i za oslobađanje društva od partitokratskih stega. Obljetnice nekih značajnih istorijskih događaja- kojima bi inače trebalo da se bave isključivo ljudi od struke, tj. istoričari- samo su odličan povod za to.
Pomenuo sam negdje u članku da je plakatiranje usmjereno kako na stvaranje određenog nezadovoljstva kod ljudi tako i na stvaranje zadovoljstva. Dakle, plakatiranje nije nužno usmjereno na stimulaciju destruktivnih emocija. Moglo bi se reći da postoje dvije vrste plakatiranja (uzetog u širem, metaforičkom smislu): sa jedne strane, plakatiranje sračunato na mobilizaciju određenog vida nezadovoljstva kod jedne skupine ljudi i na stimulaciju relacije PROTIV nekih drugih ljudskih skupina- plakatiranje koje se prije svega temelji na ideološkim, religioznim i nacionalnim motivima- i, sa druge, plakatiranje sračunato na izazivanje površnog zadovoljstva. U ovu drugu vrstu plakatiranja uključujemo sve one plakate koji najavljuju koncerte turbofolk i rap zvijezda, predstave umjetničkog „kvaliteta“ Kursadžija i manifestacije sličnog tipa. (Nažalost, u totalitarnim i kriminalizovanim društvima čak i visoka kultura nužno postaje sredstvo manipulacije). Obje pomenute vrste plakatiranja imaju isti cilj: (samo)zaborav pojedinca od katastrofalnog stanja u kome se tivatsko i crnogorsko društvo nalaze. Mnogo veći broj ljudi nego što je to sad slučaj konačno mora- žargonom mladih rečeno- „provaliti“ ovaj zlokobni mehanizam manipulacije sadržan u formuli plakatiranje-pariranje/pariranje-plakatiranje. I ne samo “provaliti” taj mehanizam nego jednom zasvagda raščistiti sa njim u svom umu te kazati jedno veliko NE onima koji ga toliko dugo godina- na štetu najvećeg broja ovdašnjih ljudi- konstantno i uporno plasiraju.
Odbornici SO Herceg-Novi na današnjoj sjednici usvojili su odluku da se do atraktivnog lokaliteta Plava špilja na Luštici, izgradi lokalni put u cilju bolje valorizacije tog mjesta!
Odbornik Mladen Ivanović (Izbor) komentarišući predog Odluke o izgradnji pristupnog puta do Plave špilje upozorio je da infrastruktura u netaknutom prirodnom predjelu može dovesti do zagađenja, od vizuelnog do ekološkog.
Plava špilja – photo IBM
“Infrastruktura će usloviti izgradnju ugostiteljskih objekata, ali i omogućiti ljudima da motornim vozilima dođu do te lokacije”, upozorio je Ivanović.
Sekretarka za prostorno planiranje i izgradnju, Marina Sekulić pojasnila je da izgradnja infrastrukture, ako se uradi po planu, može samo valorizovati određenu lokaciju, a mogućnost zagađenja biće preduprijeđena detaljima u tehničkoj dokumentaciji.
Preduzeće ”Parking servis“ Tivat od danas primjenjuje zimski cjenovnik usluga, što znači das u cijene parkiranja automobila u Tivtu sada značajno niže nego što je to bio slučaj tokom proteklih mjeseci trajanja ljetnje turističke sezone.
Cijene su sada niže kako na na opštim i većini posebnih parkirališta, kao i za povlašćene parking karte. Jedino neprmijenjene cijene ostaju na parkingu na Aerodromu Tivat gdje sat ostavljanja vozila i dalje košta 80 centi.
Na parkiralištima u tzv. crvenoj zoni sat vremena ostavljanja automobila umjesto 80, sada se naplaćuje po 60 centi, dok je cijena parkiranja u žutoj sa 50, smanjena na 40 centi za sat.
Snižene su cijene parkiranja na parkingu u Arsenalskoj ulici i kod hotela “La Roche” sa 0,80 na 0,50 a kod vrtića sa 0,50 na 0,40 eura po satu.
Parking servis Tivat
Za stanare zgrada u centru Tivta gdje se parkiranje naplaćuje, cijena povlaštene karte ostaje ista – 5 eura mjesečno. Povlaštena mjesečna parking karta za ostale stanovnike grada koji nemaju prebivalište u centru, od danas umjesto 20, košta 15 eura.
Naplata uličnog parkiranja obavlja se svakim radnim danom ui subotom u vremenu od 8 do 21 čas. Zimski cjenovnik usluga “Parking servisa” Tivat će na snazi biti do 1.juna naredne godine.
U Crnoj Gori se svake godine registruje oko 400 novooboljelih od kancera dojke, tačnije za posljednju godinu za koju postoje tačni podaci, a to je 2015. godina, dok je ukupan broj umrlih takođe za navedenu godinu 110, upozoravaju u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
“Posljednjih dvadestak godina u Crnoj Gori godišnje je umiralo između 60 i 100 osoba, pa je tako najviše u ovom stoljeću do pomenute 2015. godine, a to su 104 osobe koje su umrle od kancera dojke, bilo prije osam godina – 2010. godine.
Dalje slijede 2011. godina sa 103 umrlih, 2014. godina sa 101 umrlih i 2006. godina sa 94 umrle osobe. Najmanje osoba umrlih od kancera dojke veže se za 2003 i 2004. godinu, a to su 62 i 65 osoba. Interesantnost iz Statističkog godišnjaka Instituta za zdravlje Crne Gore o broju umrlih osoba od kancera dojke zaključno sa 2015. godinom su 2009 i 2011. godina, kada su sve umrle osobe bile ženskog pola”, navode oni.
Jasno poručuju-bilans ne mora da bude ovakav, jer je ova bolest, kada se otkrije u ranoj fazi – izlječiva.
“Zato stručnjaci povodom Mjeseca borbe protiv kancera dojke, koji se svake godine obilježava u oktobru, podsjećaju na važnost samopregleda i preventivnih pregleda. Efekat liječenja, iako su u terapiji karcinoma dojke napravljeni značajni pomaci, direktno zavisi od stadijuma bolesti u trenutku postavljanja dijagnoze i početka liječenja. Stoga je važno na vrijeme otkriti bolest. Pojava promjena na dojkama kod svake žene stvara paniku, ali je većina ovih promjena, srećom, benigne prirode”, ističu u društvu.
Prvi korak u ranom skriningu je samopregled.
“Stručnjaci kažu da samopregled treba da se radi već poslije 25. godine jednom mjesečno, najbolje poslije menstrualnog ciklusa. Ako ste u menopauzi, samopregled treba raditi uvijek istog datuma u mjesecu”, ističu u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Nasljedni rizik
Nasljeđe se smatra najvažnijim faktorom rizika za mnoga oboljenja, a geni odgovorni za nastanak karcinoma dojke su BRCA 1 i BRCA 2. Ovi geni se inače nalaze u svim ćelijama, ali tek njihova mutacija izaziva kancer dojke.
“Žene koje su ih naslijedile nose 80 odsto rizika da obole. Kod više od polovine njih bolest se javlja do pedesete, a kod nekih i u tridesetim godinama. Sumnjive promjene na dojkama su otvrdline, čvorići ili zadebljanja, promjene veličine i oblika dojke, stvaranje jamica ili nabiranje kože dojke, svrab, ljuštenje pokožice ili osip na bradavici, uvlačenje bradavice i sekret iz bradavice. Svaki od ovih znakova pojedinačno je razlog da obavezno odete na pregled. Preventivni pregledi kod hirurga – onkologa, preporučuju se jednom godišnje, a po njegovom savjetu i ultrazvuk. Od 40. godine trebalo bi povremeno uraditi i mamografiju, ali isključivo kada ljekar to preporuči”, navode u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka.
Kako su saopštili u Crnogorskom društvu za borbu protiv raka, iako se još uvijek ne zna uzrok kancera dojke, neke žene imaju poovećan rizik da obole od ove vrste karcinoma.
– Arhitekti su već projektovali hotele na mjestu gdje se sada nalazi trogirski škver, i to kakve hotele. Radio sam na Arhitektonskom fakultetu i znam ljude, što će, projektiranje im je posao – rekao je, među ostalim,dr. Ivo Babić, umirovljeni profesor i dugogodišnji rektor Sveučilišta u Splitu na predavanju naslovljenom s “Rasponi Jadrana”, upriličenom u splitskom Pomorskom muzeju u povodu Mediteranskog dana obale.
Navedenu vijest dr. Babić tokom svog izlaganja nije pobliže eksplicirao, već ju je naveo kao još jedan prilog svemu onomu što se događa jadranskoj obali, a toga ima dosta.
– Još je Aristotel rekao kako Grci – naveo je Ivo Babić na početku svog izlaganja vezanog uz ekološku komponentu održivog razvoja – čuče oko Mediterana, a Jadran je krak tog mora, kolijevke civilizacije, koji se najdublje zario u kopno, postavši arterijom planetarnih razmjera. Međutim, površinska temperatura tog istog mora od 1952. do 2010. godine povećala se za dva do tri stupnja, na neke klimatološke promjene čovjek ne može utjecati, ali neke ovise o njegovoj volji.
Pet hiljada tankera godišnje
– Godišnje preko Jadrana prođe pet tisuća tankera, ploveći najčešće u pravcu Trsta, prevozeći 70 milijuna tona nafte godišnje, a naftna mrlja na našem moru puno je veća od površine otoka Cresa. U more se godišnje iskrca 10 milijuna tona balastnih voda, a s njima nam je stigla i Caulerpa taxifolia, alga koja je zelena, lijepa, rastjeruje sav ostali život oko sebe. Evo nam se pojavio i neki novi žarnjak koji svojim otrovom može ubiti čovjeka – kazao je Trogiranin, pokazujući ga na dijapozitivu.
– I ti kruzeri, čitao sam negdje da oni donose sedam puta više štete nego koristi, iza svakog njihova uplovljavanja ostane 11 tisuća kilograma smeća… Neobična je i ta fascinacija jahtama, znam još davno kad su nam dolazili turisti s istoka, obvezno su se fotografirali uz jahte na trogirskoj rivi.
Predavanje je bilo popraćeno nizom dijapozitiva s čitavom lepezom primjera ataka na pejzaž duž jadranske obale.
– Vrulja je mjesto gdje su Hrvati nakon dolaska u ove krajeve prvi put ugledali more, mjesto gdje se miješaju vode i gdje se mrijeste brojne riblje vrste, a evo se i u njoj gradi – kazao je, dodajući da ono što donosi razvoj zna smetati jedno drugomu, primjećujući kako apartmani i ribogojilišta ne mogu ići zajedno u iste uvale.
Predavanje Babić
Gdje su plaže za kornjače?
Potom je citirao jednog bivšeg ministra turizma, koji je naveo 14 vrsta plaža: ekoplaže, plaže za surfere, ronilačke, adrenalinske, romantične, plaže za pse, plaže za obitelji s djecom, party plaže, plaže kulture, nudističke plaže, urbane promenadne plaže, plaže sa zabavnim sadržajima za mlade, plaže sa sportskim i rekreativnim sadržajima, te resort, hotelske plaže.
– A gdje su plaže za morske kornjače? Kad sam bio mali one su polagale jaja i legle se u Resniku, sad ih tamo nema – naveo je dr. Ivo Babić, upitavši se može li Jadran izdržati sve to što mu se događa. A izgubimo li prirodu, izgubit ćemo Jadran u svoj njegovoj ljepoti, izgubit ćemo dio svoje kulture i svog identiteta.
Stotinjak nazočnih ovom Babićevu izlaganju popratili su dugotrajnim pljeskom.
NVO Teserakt i NVO Naša akcija pozivaju na prisustvujete postavljanju Male biblioteke na otvorenom u Tivtu, u sklopu projekta Otvorena knjiga.
Biblioteka će se nalaziti na Trgu od kulture, u malom parku, gdje će srijedu, 3. oktobra od 17 do 19 časova biti organizovani postavljanje i donacija knjiga. Sve knjige koje budu donirane biće označene kao knjige ove biblioteke.
Biblioteka će biti dostupna svim građanima Tivta i njegovim posjetiocima do 1. novembra, u skladu sa Rješenjem Sekretarijata za uređenje prostora i izgradnju objekata.
Knjige i sam objekat će nakon toga biti uskladišteni do usvajanja novog Plana o privremenim objektima koji bi mogao da omogući postavljenje biblioteke trajno na nekoj adekvatnoj lokaciji.
Projekat je podržan od strane Opštine Tivat, koja je drugim konkursom za dodjelu sredstava za NVO iz 2017. obezbijedila sredstva za njegovu realizaciju.
Pomorski muzej Crne Gore predstaviće se izložbom „15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama“ koja će biti otvorena u Pomorskom muzeju iz Splita, u srijedu 3. oktobra 2018. godine u 19 sati. U sklopu izložbe će biti prikazan i filma Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića.
Saradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena je izložbom posvećenojViškoj bitki iz 1866. godine pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od drva“ u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palati Grgurina.
Autori Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović ovim projektom predstaviće u Splitu samo dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu, Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.
Na izložbi će govoriti dr sc. Danka Radić, direktorica HPMS, Andro Radulović, direktor PMCG, Kotor i Slavko Dabinović, koautor izložbe.
