Na otvoreni postupak javne nabavke za izgradnju trga u Radovićima na poluostrvu Luštica, vrijedan 80 hiljada eura, Komisiji za javne nabavke Opštine Tivat stiglo je sedam ponuda.
Radi se o kompanijama “Flemer Stone – AG”, “V project” i “Akroplois” iz Nikšića, “Incom” , “Montal DSD” i “Avio Petrol” iz Podgorice i barskoj kompaniji “Đokić Group”.
Komisiji za javne nabavke pristigle su i dvije ponude za nabavku i ugradnju konferencijskog sistema za skupštinsku salu, vrijednog 35 hiljada eura. Radi se o ponudama “Sipa” iz Podgorice I “Open It” iz Beograda. Digitalni konferencijski sistem treba da obuhvati detaljno tehničko rješenje, posebno postavku opreme i kabliranje. Sistem treba da omogući efikasno vođenje sjednica Skupštine opštine Tivat.
Za adaptaciju sportskog terena, vrijednu 31 hiljadu eura, zainteresovane su podgoričke kompanije “Grand Design” i “M Sport MNE”.
Danas se u Evropskom parlamentu glasa o novim pravilima koja bi se trebala primijeniti do 2021., a obuhvaćaju smanjenje plastike u morima i zabranu najčešće pronađenog plastičnog otpada na morskim obalama, plastike za jednokratnu upotrebu – plastičnog pribora za jelo, tanjira, štapića za uši i slamki.
U Evropi svake godine nastane 25 milona tona plastičnog otpada od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, dio se izvozi, dio završi na odlagalištima, u spalionicama, a u konačnici kao otpad u okolišu. U svijetu plastika čini 80 posto otpada na plažama.
Europarlamentarke Dubravka Šuica i Biljana Borzan i načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša Sanja Radović Josić komentirale su problem.
“Europska unija se novim pravilima i direktivom nastoji uhvatiti u koštac sa ovim rastućim problemom. Hrvatska kao članica Europske unije vrlo aktivno sudjeluje u donošenju direktive”, istaknula je Radović Josić. Pojasnila je kako je to tek prijedlog koji je Europska komisija stavila na raspravu pred parlament.
“Predstavnici Hrvatske sudjeluju u radnoj skupini za okoliš. Dajemo prijedloge i komentare. Trenutno su u tijeku pregovori s parlamentom”, dodala je Radović Josić. “Donošenje direktive predviđeno je početkom sljedeće godine. Zemlje članice imat će dvije godine za donijeti svoje propise koji će regulirati ovu problematiku te još dvije do tri godine da bi te mjere bile u potpunosti primjenjene”, izjavila je Radović Josić.
Ono što ona smatra najbitnijim je promijeniti ponašanje potrošača. “I dalje će biti štapića za uši, ali će oni biti od nekog drugog materijala. Plastične čaše neće smjeti biti jednokratne i morat će imati manji udio plastike”.
Šuica je rekla kako je rasprava bila zanimljiva i kako nije bilo razlika i velikih podjela. “Većina europarlamentaraca se zalaže za to da se zabrane proizvodi za jednokratnu uporabu. Podržavamo prijedlog Komisije s nekim malim razlikama, većina se slaže da čak treba postrožiti taj prijedlog kako bi se dodali još neki materijali i proizvodi koji bi se zabranili”, izjavila je Šuica.
Borzan je uvjerena kako proces prihvaćanja ove direktive u zemljama članicama neće dugo trajati budući da se radi o problemu koji apsolutno svi građani i političari prepoznaju kao nešto jako važno. Iznijela je podatak da će do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe te dodala da je to nešto što nas tjera da što brže djelujemo.
Šuica je rekla kako će direktiva biti obvezujuća za sve države članice ali će svaka imati pravo donijeti svoju strategiju i prilagoditi je svojim potrebama. Ne sumnja da će se Hrvatska naći na vrhu zemalja koje će voditi računa o okolišu, piše HRT.
Raskrsnica kod stare zgrade Opstine Tivat koja ce se rekonstruisati u kruzni tok
Izgradnja dva kružna toka na Jadranskoj magistrali u Tivat kao prve faze projekta rekonstrukcije magistrale u saobraćajnicu bulevarskog tipa, neće početi ni ove godine.
Dvije nove kružne raskrnice na ulazu u centar Tivta iz pravca Lepetana (kod stare zgrade Opštine), odnosno ulazu iz pravca Budve u Kukuljini, lokalna DPS-SD-HGI vlast obećava od početka svog mandata prije svije ipo godine.
Do danas međutim, „ni lopatu nisu zaboli“ kako bi realizovali te dvije investicije i koliko-toliko ublažili ogromne probleme sa saobraćajnim gužvama i čepovima koji se tokom ljetnjih mjeseci pojavljuju na Jadranskoj magistrali kroz Tivat.
Izgradnja dva kružna toka bila je i u plnu kapitalnih investicija Opštine Tivat za ovu godinu, a po Planu javnih nabavki za 2018., za njih je u budžetu grada odvojeno po 450.000 eura. Tender za izbor izvođača radova na prvom kružnom toku kod stare zgrade Opštine, trebalo je po Planu javnih nabavki, da bude raspisan još u aprilu, a tender za kružni tok u Kukuljini u junu. To se međutim, nije dogodilo.
Gradonačelnik dr Siniša Kusovac je na posljednoj sjednici lokalnog parlamenta na kritike opozicije da se ništa još nije uradilo po tom pitanju, obećao da će „ubrzo biti tender za kružni tok kod stare Opštine“.
On je kazao da su u lokalnoj upravi u dilemi kako da se na pravi način na tu raskrsnicu uveže i skretanje na lokalni put prema naseljima Tripovići i Mažina koje se sada na magistralu spaja nekoliko desetina metara dalje od mjesta na kome će se graditi kružna raskrnica, te da je to razlog zašto kasni raspisivanje tendera za izgradnju. Što se tiče kružnog toka u Kukuljini, Kusovac nije mogao precizirati da li će se i kada krenuti u njegovu izgradnju jer je tamo navodno problem ekspopropijacija dijela privatne imovine uz trasu magistrale, jer se njeni vlasnici do sada nisu javili na pozive Opštine da se dogovore oko naknade za izuzimanje tog privatnog vlasništva.
U svakom slučaju, gotovo je potpuno izvjesno da se ni za narednju ljetnju sezonu neće stići sa završetkom dva kružna toka, pa će Tivćani i njihovi gosti i dogodine imati još jedno „pakleno saobraćajno ljeto“.
Angažovana izložba “Lament nad ostrvom Sveti Nikola” budvanskog umjetnika Slobodana Boba Slovinića, koja je bila postavljena od 13 – 22. oktobra na Trgu palmi u Starom gradu zvanično je zatvorena.
Podsjetimo, na otvaranju izložbe je upriličen razgovor sa autorom koji je vodila Jelena Papović, akademska slikarka iz Budve.
Tokom trajanja izložbe organizovan je prateći program, čija je centralna tema upravo ostrvo Sveti Nikola, među Budvanima poznatije kao Školj.
U četvrtak, 18. oktobra u 17.30 časova na Trgu palmi održana je diskusija „Potencijalna devastacija Školja“, na kojoj su govorili arhitekta Borislav Vukićević, prof. dr Rade Ratković, dekan fakulteta za biznis i turizam, Vuk Iković, iz organizacije Kod i prof. dr Steten Vujović, urbani sociolog.
Treće večeri, u nedelju, 21. oktobra, takođe u 17.30 časova na Trgu palmi, „Razgovore o Školju“ vodila je Dušica Vugdelić sa građanima i ribarima Budve.
Poseban utisak i značaj je imalo veče na kome su govorili stručnjaci, koji su dali konstruktivne i konkretne zamjerke i predloge vezane za ovaj problem, svako iz perspektive svoje struke.
Ekolog Vuk Iković je istakao da su za ostrvo Sveti Nikola karakteristične određene biljne zajednice koje se nalaze na spisku ugroženih vrsta Evrope, i država Crna Gora je u obavezi da dio njih progrlasi zaštićenim.
Takođe je napomenuo da je ovo budvansko ostrvo najveće gnijezdilište ptice pištavke, odnosno čiope:
„Zbog ovakvih prirodnih bogatstava, ovo ostrvo bi svugdje u svijetu bilo proglašeno strogim rezervatom prirode, a mi planiramo 500 kreveta i marinu, a znamo svi dobro, da kada se gradi marina sa više od 50 vezova imamo potres podloge, odnosno sedimenta, i cijeli živi svijet koji obitava na podlozi čini istu kompaktnom, i sama morfologija ostva bi bila promjenjena izgradnjom marine…”.
Izložba Slobodana Boba Slovinića
Prof. dr Sreten Vujović je istakao da kada bi se poštovao Ustav Crne Gore, koja je proglašena ekološkom državom, ne bi bilo dileme oko toga da osrtvo Sveti Nikola bude zelena oaza.
“Svakim pokušajem gradnje se dovodi u pitanje Ustav, dovodi se u pitanje još dosta pravnih akata”.
Profesor Vujović je predložio da se vezano za ovaj problem održi referendum, i da se sam problem internacionalizije.
Organizator izložbe i pratećeg programa je NVO Feral koji se bavi očuvanjem budvanskog kulturnog nasljeđa, a projekat su podržale Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva. Želja društva Feral je da ovom izložbom i pratećim programom istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene građane.
Ove vrijednosti su slojevite, pa tako je i sam program razmatrao pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive.
Direktor Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburović, sa saradnicima primio je delegaciju Doma zdravlja Dubrovnik, koju je predvodio Branko Bazdan, direktor ove hrvatske zdravstvene ustanove.
Cilj posjete predstavnika dubrovačkog Doma zdravlja bio je uspostavljanje saradnje između dvije zdravstvene institucije u cilju unapređenja kvaliteta usluga na primarnom niovu zdravstvene zaštite. Takođe, razlog posjete bila je i priprema zajedničkog projekta unapređenja zdravstvene zaštite na primarnom nivou, u okviru drugog poziva za projekat IPA INTERREG CRO-BIHME. Dogovorena je saradnja i zajedničko apliciranje na aktuelni poziv regionalnog programa EU, u saradnji sa kolegama iz Mostara.
Dr Kumburović upoznao je kolege iz Dubrovnika sa kapacitetima i mogućnostima Doma zdravlja Kotor i planovima budućeg razvoja.
Jedriličarski klub Porto Montenegro biće domaćin prestižne svjetske RC44 regate, koja je zakazana od 10. do 14. aprila 2019. godine.
Jedrilice RC44 su lagane konstrukcije, izrađene u cijelosti od karbona, s snažnom konstrukcijom jedara, koja su predviđena za snažne vjetrove. Akvatorijum Boke Kotorske savršeno se uklapa u sve predispozicije regate, i biće sjajna kulisa za ovaj format jedrilica.
Ono sto je svakako zanimljivost za ovu regatu je da je pravilo da 50% posade svake jedrilice čine profesionalni jedriličari, sa statusom nosioca američkog kupa ili Olimpijade, a 50% amateri u ovom sportu. Ova jeriličarska tura omogućava svima da budu pod mentorstvom najboljih jedriličara i nauče „finese“ u savlađivanju vjetra.
RC44 Porto Montenegro Cup 2019 je fantastična prilika da se započne nautička sezona na Mediteranu – utrka će se nakon Porto Montenegra nastaviti na još nekoliko atraktivnih jedriličarskih destinacija u Evropi, u slikovitom Rovinju u Hrvatskoj na dva dana, a atraktivnom ostrvu Marstrand u Švedskoj, itd. Cjelokupna agenda 2019 RC44 Racing Tour-a biće objavljena u nadolazećim mjesecima, navodi RC44 jedriličarska asocijacija.
Zadovoljstvo je da sezonu jedrenja u Porto Montenegru započnemo regatom ovog kalibra – Jedriličarski klub Porto Montenegro intenzivno je radio na atraktivnom kalendaru regati tokom svih prethodnih godina, i zadovoljstvo je biti domaćin svjetskim jedričarskim imenima, istakao je direktor marine Porto Montenegra Tony Browne.
RC44 je profesionalna jedrilica za regatne utrke, za čiji su dizajn zaduženi jedriličar Russel Coutts, koji je čak pet puta osvojio American‘s Cup, i nautički arhitekta Andrej Justin – jedrilice su sjajne konstrukcije, oblika trupa, sa svim profesionalnim performansama koje su idealne za jedriličare.Njegov inovativni i tehnički dizajn predstavlja uzbudljiv novi hibridni izazov jedrenja.
Željeli smo uključiti stepenik kompleksnosti, tako da vlasnik može doživjeti što je visok nivo jedrenja, i koje je to jedinstveno iskustvo, objašnjava Coutts.
Herceg Novi bio je domaćin drugog međunarodnog sastanaka u okviru ADRINET-a, projekta koji je usmjeren na zaštitu jadranskog podmorja i unaprijeđenje upravljanja obalnim područijima. Sastanku su prisustvovali predstavnici udruženja ribolovaca, ronilaca, kao i predstavnici lokalne samouprave. Prisutne je u ime Opštine Herceg Novi pozdravila potpredsjednica Danijela Đurović, te ukratko i predstavila projekat ADRINET i ulogu Opštine Herceg Novi u njemu.
Projekt menadžer Anđelo Vilani (Angelo Vilani) sa Univerziteta Bari predstavio je glavne ciljeve i aktivnosti projekta. Posebnu pažnju posvetio je problemu “ghost fishing-a”, ističući da ono označava veliku opasnost za riblji fond Jadranskog mora. “Ghost fishing” se odnosi na mreže, vrše i svu ostalu opremu za ribolov koja biva izgubljena i ostavljena na morskom dnu. Otkrivanje i vađenje ove opreme, kao i stavljanje čipova na mreže onih ribolovaca koji budu zainteresovani da učestvuju u projektu predstavljanja okosnicu projekta ADRINET, naveo je Vilani.
Prema njegovim riječima, projekat je zamišljen kao zajednički poduhvat akademske zajednice, lokalne samouprave, udruženja građana i svih onih društvenih aktera koji mogu doprinjeti zaštiti jadranskog podmorja. Samim tim projekat predviđa i izradu priručnika koji bi se bavio ribarstvom, potpisivanje memoranduma o saradnji, donošenje strategija o upravljanju priobaljem. Takođe projekat će omogućiti povezivanje i razmjenu iskustva ribolovaca iz Crne Gore, Italije i Albanije.
Zaštita jadranskog podmorja interes svih
Rukovoditeljka Kancelarije za međunarodnu saradnju Opštine Herceg Novi, Simonida Kordić govorila je o značaju ovog projekta za lokalnu zajednicu, kao i o drugim mogućnostima koji pružaju ovaj i drugi programi prekogranične saradnje. Zaštita Jadranskog mora kao zajedničkog prostora i resursa zahtijeva uključenost svih relevantnih društvenih aktera, a upravo programi prekogranične saradnje pomažu u ostvarivanju ovog cilja, navela je Kordić.
U kakvom stanju je novsko podmorje i koji su to izazovi sa kojima se susreću sportski ribolovci i ronioci, predočili su prisutnima Dejan Drašković iz SRK ,,Mamula” i Danijel Đorđević iz Udruženja ronilaca Herceg Novi. Problem izgubljenog ribolovnog alata, a naročito mreža, uveliko je prisutan i kod nas, naveli su oni. Pored toga što “ghost fishing” ugrožava riblji fond predstavlja potencijalnu opasnost za sve one koji se bave podvodnim ribolovom ili ronjenjem na takvim lokacijama.
Projekat ADRINET sprovodi se u okviru programa Interreg CBC Italija-Albanija-Crna Gora, uz učešće šest projektnih partnera iz pomenutih država. Vodeći partner je Univerzitet Bari, a na projektu pored Opštine Herceg Novi još učestvuju opštine Kastro iz Italije i Vlora iz Albanije; Univerzitet iz Tirane i Institut za biologiju mora iz Kotora (Univerzitet Crne Gore).
Minimalne intervencije, reverzibilnost i očuvanje istorijske i arhitektonske autentičnosti i integriteta lokacije osnovne su karakteristike projekta trasnformacije i restauracije ostrva Lastavica i utvrđenja Mamula, što je u potpunosti u saglasju sa politikom Ministarstva kulture i drugih insitucija kulture u Crnoj Gori – ocijenjeno je tokom današnje posjete ministra kulture Aleksandra Bogdanovića, kompanijama OHM Mamula i Luštica Development.
Bogdanović je, sa državnim sekretarom, Draženom Blažićem i direktorom Uprave za zaštitu kulturnih dobara, Božidarom Božovićem, danas razgovarao sa menadžmentom kompanije „Luštica Development“ i menadžmentom i konsultantima kompanije OHM Mamula o rekonstrukciji tvrđave Mamula koja bi trebalo da počne u narednih nekoliko mjeseci.
„Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture daju punu podršku projektima koji doprinose ukupnom razvoju Crne Gore, ekonomskom i turističkom, a iz svoje nadležnosti Ministarstvo kulture daje posebnu podršku projektima koji doprinose valorizaciji kulturnog nasljeđa i posebno valorizaciji kulturnog turizma. Obzirom da je Mamula zaštićeno područje, posebno nam je važno što je investitor od samog početka realizacije projekta bio u kontaktu sa predstavnicima Ministarstva kulture i Uprave za zaštitu kulturnih dobara jer smo na taj način uspjeli da sve zaštitne tačke definišemo i očuvamo u skladu sa propisima ali istovremeno pomognemo realizaciju projekta koji je definitivno doprinosi valorizaciji naše bogate kulturne baštine“, istakao je ministar.
Bogdanović je podsjetio da su kulturna dobra resurs na kojem se gradi ekonomski i turistički razvoj. „Takav razvoj imamo i kroz realizaciju projekata kakav je Luštica Bay ali je to i ono što očekujemo kroz valorizaciju Mamule. Posebno me raduje što ćemo u narednom periodu valorizacijom kulturnog nasljeđa kakvo je Mamula imati projekat koji će biti reverzibilna intervencija, koja na taj način štiti i čuva istorijski kontekst. Riječ je o projektu koji doprinosi snaženju turističke ponude, i koji će koordinaciji sa svim drugim državnim organima doprinijeti ostvarenju osnovne misije Ministarstva kulture, a to je što kvalitetnija rješenja za što održivije korišćenje kulturnih dobara“, zaključio je ministar.
Bogdanović u posjeti OHM Mamula – Bogdanović, Gibson, Nenezić,
Izvršni direktor OHM Mamula Predrag Nenezić rekao je da će rekonstrukcija i transformacija Mamule predstavljati izazovan projekat i u Crnoj Gori prvi primjer adekvatne valorizacije istorijskog spomenika i objekta pod zaštitom države.
„U ovom slučaju riječ o pretvaranju u hotelsko-turistički rizort sa svim sadržajima koje zahtijeva takav objekat a koji će istovremeno sačuvati integritet, autentičnost i posjedovati sadržaje kakva je istorijska galerija. Pred nama su novi izazovi nakon faze projektovanja. U periodu koji neće biti jednostavan očekujemo da realizujemo sve što je u skladu sa našim ali i očekivanjima naših partnera – Vlade Crne Gore i Opštine Herceg Novi i ostalih saradnika, a sve u cilju što uspješnijeg rezultata“, rekao je Nenezić.
Mamula budući izgled
Rekonstrukcija tvrđave Mamula i ostrva planira se kroz Glavni projekat koji se trenutno izrađuje u skladu sa prethodno izdatim konzervatorskim i urbanističko-tehničkim uslovima i najvišim međunarodnim standardima zaštite životne sredine, uz maksimalno očuvanje originalne fizionomije predjela i svih zatečenih elemenata utvrđenog kompleksa.
Na projektu radi internacionalni tim renomiranih stručnjaka koji uključuje MCM Design iz Portugala, Orascom Švajcarska, Studio Projektor iz Tivta, , Enformu iz Kotora i druge.
U Zračnoj luci Dubrovnik rekonstrukcijski građevinski radovi u punom su jeku. Krajnji rezultat omogućit će puno veći prihvat putnika. Ukupno ulaganje u projekt ‘Razvoj Zračne luke Dubrovnik’ je 225 miliona eura, od kojih Europski fond za regionalni razvoj pridonosi s 158 milijuna eura ili skoro 74 posto u okviru operativnog programa ‘Promet za Hrvatsku’.
Radovi uključuju izgradnju novog terminala površine 27 hiljada kvadratnih metara i rekonstrukcijske radove na postojećem terminalu, kao što su preinake sustava za prihvat, pregled i otpremu prtljage. Izgradit će se veza između terminala i dva putnička mosta, a početkom novembra počinju radovi na dogradnji i proširenju uzletno-sletne staze, kao i renovacija postojećih rubnih staza i spojnica, te postavljanje novih kako bi se pokrila puna dužina piste. Izgradit će se gorivno postrojenje s cjevovodima za punjenje aviona gorivom, bez ogromnih cisterna ispred zgrade. I stajanka sa zapadne strane će također biti rekonstruirana i proširena, a radi se i nova na istočnoj strani. Radi se i parking za autobuse, te glavni ulaz i izlaz iz Zračne luke. O svemu više govori pomoćnik glavnog direktora i direktor projekta Razvoj Zračne luke Dubrovnik Luko Vuletić.
– Ono što je dio projekta, a za što ne dobivamo novce, jest javna garaža. Radit će se iduće zime, a sastojat će se od prizemlja, kata i krova na kojima će se moći parkirati preko 700 automobila, uza sve postojeće parkinge koje imamo izgraditi, kao što su parkinzi za rent-a-car, taksije, putnike i osoblje. Ta garaža će donijeti još jedan dodatni prihod Zračnoj luci i vjerujem da ćemo u narednih nekoliko mjeseci objaviti javni tender za izgradnju te javne garaže – kazuje Luko Vuletić.
– S rekonstrukcijom središnjeg dijela piste počinjemo 8. novembra. To namjeravamo završiti do 9. decemnbra, uzmimo 15. decembra s obzirom da asfaltiranje piste zahtijeva normalne vremenske uvjete, bez kiše. Ovo je dio godine kada imamo najmanje prometa, zato smo i izabrali taj period – ističe Vuletić.
foto CROPIX
– Pista u Zračnoj luci Dubrovnik najduža je u Hrvatskoj, duga je 3300 metara, a široka 45 metara, s još 15 metara ‘ramena’, po sedam i pol metara čistine sa svake strane. Svi putnički avioni na svijetu mogu sletjeti na ovu pistu. Rekonstruira se zbog dotrajalosti.
Zračna luka izgrađena je početkom 60-tih godina prošlog stoljeća, a niti jedna u Hrvatskoj nije zadovoljavala međunarodne standarde. Zato su obnovljene naša, splitska i zagrebačka, napravljeni su novi terminali. Sve te zračne luke ulažu puno da bi poboljšale kvalitetu usluga – naglašava Luko Vuletić.
Crnogorski olimpijski komitet (COK) predstavio je zvaničnu maskotu Igara malih zemalja Evrope (IMZE) koje se naredne godine održati u našoj zemlji.
18. Igre malih zemlja Evrope, održati će se od 27. maja do 1. juna 2019. godine i okupiti će takmičare iz evropskih zemalja, koje imaju manje od milion stanovnika.
Igre će biti održane u Budvi, Tivtu, Baru, Cetinju i Podgorici.
Smokvić – foto montenegro2019.me
“Smokvić ima ime koje se završava na «ić», kao i većina prezimena, a prezime je jako važno u maloj zemlji poput Crne Gore, gdje se po njemu ljudi i prepoznaju (od kojih su, odakle su), a Smokvići su sa primorja, po kome državu Crnu Goru prepoznaju kao jednu od najljepših turističkih destinacija u svijetu. Smokvić je i rođen dolje na moru, pokraj male kamene kuće i vazda je gledao jednim okom na more, a drugim put brda i planina. Smokvić ima rođake po cijeloj Crnoj Gori. Voli prirodu, ali najviše more i sunce, jer je tu rođen, mada zimi voli da se baškari po sniježnim planinskim vrhovima poznatih crnogorskih planina”, navodi se na zvaničnom sajtu Igara malih zemalja 2019.
Smokvić – foto montenegro2019.me
“Smokvić namjerno liči na smokvu, jer je smokva voće snage, energije, napretka, a to je nephodno svakom sportisti. Smokvić je dobar domaćin i uvijek će vas ponuditi bilo suvim, bilo svježim smokvama. On tvrdi da su crnogorske smokve najukusnije na svijetu, a to su mu potvrdili brojni strani turisti koje je ugostio u svom domu. Neki ljudi su mu, kaže, otkrili da je Kleopatra jela samo smokve sa crnogorskog primorja. Strani gosti ga zovu Mister Smokvič i njemu je to simpatično”.
Smokvić – foto montenegro2019.me
“Smokvić nije gospodin, on je više kao neko iz naroda. Nije ni najzgodniji dasa, niti je sportske građe, ali voli sport i u njemu uživa u svakoj prilici. On je veseo i drag i donosi dobru sreću igračima. Smokvić je i veseljak i vrlo je muzikalan, pa ako se začuje muzika, on će prvi skočiti i zaigrati svoj sopstveni Smokva dance. Smokvić je moderan i tako se i oblači. Nema ko se za njim ne bi okrenuo da ga sretne negdje na ulici. Obožava štrafte, a omiljene boje su mu zelena, ljubičasta i naravno crvena i zlatna. Omiljena kombinacija za izlazak: košulja na svijetlo-tamno ljubičaste štrafte i crvene patike sa zlatnim pertlama”, navodi se na sajtu.
