Kusovac i Novosel neće o ostavkama

1
Kusovac i Novosel

Ni nakon sedam dana upornog ponavljanja pitanja da li će i kada podnijeti ostavke, predsjednik Opštine Tivat dr Siniša Kusovac (DPS) i predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Novosel (DPS), nisu odgovorili da li će se odlučiti na taj moralan čin zbog svojih javno priznatih i dokazanih nelegalnih i aktivnosti malverzacija sa gradskom imovinom.

Novosel je podnijevši zahtjev za legalizaciju, priznao da je gradio mimo onoga što mu je omogućavala građevinska dozvola, podižući svoju porodičnu kuću u naselju Seljanovo. Predsjednik parlamenta je nelegalno gradio dok je bio na toj, odnosno ranije funkciji gradonačelnika Tivta, iako je nelegalna gradnja krivično djelo, a Novosel se u svojim nastupima u SO, često poziva na potrebu neselektivnog poštovanja zakona. Novosel inače, kuću gradi na placu koji mu je poklonila Opština Tivat radi riješavanja stambenog pitanja, i to najvećim dijelom radi novcem koji je u više navrata dobijao na ime izuzetno povoljnih, gotovo bepsovratnih stambenih kredita koje je proteklih gdoina dobijao od lokalne uprave.

Kusovac je krajem prošle godine, protivno odredbama odgovarajućeg lokalnog propisa, zatražio i od Opštine na čijem je čelu, dobio „kredit za riješavanje stambenog pitanja“ u iznosu od 52.000 eura, od čega će u narednih 20 godina u gradsku kasu vratiti samo 14.560 eura. On je to učinio uprkos tome što mu je Opština Tivat već jednom – 1999. riješila stambeno pitanje ustupivši mu uz simboličnu naknadu od 2.542 eura i odloženo plaćanje na pet godina, opštinsku plac od 533 kvadrata na Seljanovu, radi izgradnje porodične kuće. Iako na to po riješenju SO Tivat iz avgusta 1999.-te nije imao pravo da uradi prije isteka roka od pet godina, Kusovac je već tri ipo godine aknsije, u martu 2003. taj plac i na njemu započetu kuću od 150 kvadrata, preprodao trećem licu za 40.000 eura, odnosno 16 puta veću cijenu od one koju je on trebao platiti Opštini Tivat.

Nakon toga aktuelni tivatski gradonačelnik godinama je bio vlasnik ili suvlasnk čak tri stana u Tivtu, koji su naprasno 2015. nestali iz njegovih imovinksih kartona, bez da je Kusovac prijavio primjenu imovine veću od 5.000 eura, što je kao javni funkcioner, morao učiniti po zakonu. On je potom krajem prošle godine priložio dva fiktivna ugovora o navodnoj zajedničkoj izgradnji stamenen zgarde u Pod Kuku u kojoj već desetak godna ima dva stana, te o navodnoj „kupovini u izgradnji“ stana od 80 kvadrata u tom objektu, a što mu je bio osnov da mu Opština odobri novi „kredit za riješavanje stambenog pitanja“ od 52.000 eura.

Očekujemo i odgovore predsjednika Etičke komisije za izabrane predstavnike i funcionere Opštine Tivat, advokata Danila Jovanovića, na pitanja što je ta komisjima po službenoj dužnosti preduzela zbog ovakvog ponašanja dvojice najviših funkcionera grada Tivta.

Retrospektivna izložba Darka Đurišić u galeriji “Josip Bepo Benković”

0
Darka Đurišića

U okviru proslave Dana Opštine Herceg Novi “Oktobarski dani “  u galeriji “Josip Bepo Benković” biće upriličena retrospektivna izložba Darka Đurišića, poznatog hercegnovskog i crnogorskog slikara.

Darko Đurišić je rođen u Srbici 1927. godine. Pripada prvoj generaciji Umjetničke škole, gdje je učio i završio slikarstvo kod Lubarde, Milunovića, Kujačića i Lekovića. Nastavlja da studira na Likovnoj akademiji u Beogradu, kod profesora Ljubice Sokić.

Po završetku studija radio je kao profesor u Školi umjetničkih zanata u Herceg Novom i područnom odeljenju Više pedagoške škole sa Cetinja, gimnazijama u Rožajuma i Baru, te Pedagoškoj akademiji pri

Filozofskom fakultetu u Nikšiću. Kasnije je radio kao kustos Zavičajnog muzeja, pa Galerije “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom.

Samostalno je izlagao na Cetinju, Titogradu, Baru i Herceg Novom. Sa trojicom u Titogradu, a na jugoslovenskoj izložbi u Sarajevu. Sa ULUCG-om je izlagao u Titogradu, Beogradu, Cetinju, Baru, Ljubljana, Prištini, Kotoru,Nikšiću, Herceg Novom, Novom Sadu, Somboru, Subotici, i Zrenjaninu. 14 puta je izlagao na “Zimskom salonu” u Herceg Novom i Salonu “13. novembar” na Cetinju više puta. Izlagao je na kolektivnim izložbama u: Barleti, Hamburgu, Štutgartu, Manhajmu, Oslu, Tunisu, Kairu, Aleksandriji, Nikoziji, Varni i Gracu.

Nagrada na Zimskom salonu za slikarstvo i otkupna nagrada na Zimskom salonu. Imao stipendiju iz Fonda “Moša Pijade” u Parizu.

Darko Đurišić zadužio je grad Herceg Novi svojim likovnim, misaonim i kulturnim poslanstvom. Mada tematski raznovrsno i interesantno, Đurišićevo slikarstvo najviše se ističe po koloritu koji je ekspresivan i u službi iskaza ideje. Misaono i ekspresivno zaokružene i dorečene, Đurišićeve slike su bez obzira na temu i motiv izazov za gledanje, često zagonetne i nadovezuju se jedna na drugu poput zbirke umjetnikovih ličnih, ali i onih opštih, filozofskih, priča koje se tiču čovjeka i njegovog mjesta u Univerzumu.

Izložbu će otvoriti kustos galerije Jasmina Žitnik 25. oktobra (četvratak),  u 19 časova.

TO Kotor na konferenciji “Kulturna raznolikost – zajedničko naslijeđe čovječanstva”

0
Konzorcijum CulturWB

“Kulturna raznolikost – zajedničko naslijeđe čovječanstva” naziv je međunarodne konferencije koja je održana u Sarajevu 18. oktobra 2018. godine, a u okviru koje je zvanično obilježen početak rada mreže “Jačanje kapaciteta za promjene u turizmu na zapadnom Balkanu: izgradnja kompetencija za kvalitetno upravljanje baštinom i kulturnim turizmom – CulturWB”. Na ovoj konferenciji prisustvovali su i predstavnici TO Kotor kao dio CulturWB konzorcijuma.

Konferencija je  na jednom mjestu okupila sve interesne strane iz oblasti kulture i turizma iz BiH, Srbije, Crne Gore i Grčke, kako bi razmijenili ideje, pozitivna iskustava te razvili mrežu saradnje CulturWB.

Najveći benefit  same konferencije je osnivanje rada mreže za kulturni turizam zapadnog Balkana – CulturWB – mreža institucija i organizacija kroz koju će se promovisati zajedničko naslijeđe Evrope i regiona.

Konferencijom u Sarajevu se nastoji  doprinijeti  poduzetništvu kulturnih i kreativnih sektora i podsticati razvoj kreativnih inkubatora kako bi se omogućio pristup finansiranju i formiranju prikladnog poslovnog okruženja. Na panelima su učestvovali priznati stručnjaci i profesori u području kulturnog turizma.

Cultural-Diversity-Conference

Prisutnima su se obratili Khaldoun Sinno, zamjenik šefa Delegacije EU u BiH, Dino Mujkić, predsjednik Sarajevo susret kultura, Biljana Čamur- Veselinović, sekretar Ministarstva civilnih poslova BiH  i Gian Andrea Garancini, ispred uprave grada Heraklion, Grčka.

Organizatori skupa su EU info centar i organizacija Sarajevo susret kultura, uz podršku Evropske unije, Ministarstva civilnih poslova BiH, Federalnog ministarstva kulture i sporta te konzorcija Erasmus+ i CulturWB.

,,Kotorski vizuelni umjetnici 2018”

0
Galerija Kotor
Galerija Kotor

Gradska galerija Kotor i ove godine, povodom Dana opštine Kotor, priprema tradicionalnu godišnju izložbu likovnog stvaralaštva u Kotoru, pod nazivom KOTORSKI VIZUELNI UMJETNICI 2018.

Kako nam je saopšteno iz Gradske galerije, pravo učešća na izložbi imaju svi likovni i primijenjeni umjetnici koji su ili rođeni ili žive i stvaraju na teritoriji Opštine Kotor, a koji su diplomirali na akademijama likovnih ili primjenjenih umjetnosti.

Svi likovni umjetnici zainteresovani za učešće na ovoj izložbi, a koji zadovoljavaju postavljene kriterijume, treba da donesu 2 do 3 rada, kao i kratku biografiju u Gradsku galeriju Kotor, najkasnije do 10. novembra tekuće godine, svakog radnog dana od 8 do 20 sati ili se prethodno informišu na telefon 032 325 204.

Dana 13. novembra zasijedaće tročlani stručni žiri koji će napraviti selekciju radova za izložbu i donijeti odluku o dodjeljivanju ,,Nagrade za najbolji likovni rad nastao u Kotoru u 2018-oj godini”, te stoga radovi koji budu predati nakon 10. novembra ne mogu i neće biti prihvaćeni. Posebno nam je drago što će Radio Kotor i ove godine podržati održavanje ove tradicionalne godišnje smotre likovnog stvaralaštva u Kotoru, tako što će dodijeliti nekom od umjetnika nagradu slušalaca, odnosno publike: ,,Ton i slika – Radio Kotor vizuelnim umjetnicima”. Naime, na sajtu Radio Kotora biće postavljene fotografije svih radova kotorskih vizuelnih umjetnika sa kojima ove godine konkurišu, te će posjetioci sajta Radio Kotora biti u prilici da glasaju po sopstvenom nahođenju. Glasanje će trajati od 14. novembra do dana otvaranja izložbe. Pobjedniku glasanja nagradu će uručiti Vjera Banićević, direktorka Radio Kotora, na otvaranju izložbe ,,Kotorski vizuelni umjetnici 2018” – stoji u saopštenju koje nam je proslijeđeno iz Gradske galerije Kotor.

“Kup rombuna-memorijal Milovan Miško Vujičić”

0

 

Ekipa Ama – Kostanjica

Na devetom “Kupu rombuna-memorijal Milovan Miško Vujičić”, koji je proteklog vikenda održan u Topaljskom zalivu, prvo mjesto osvojila je ekipa Igalo 1, druga je bila Ama iz Kostanjice i treća Sipa iz Tivta.

Ukupno je učestvovalo 28 ekipa sa 84 takmičara.

Kotorska ekipa sportskih ribolovaca nastupila je u sastavu Predrag Tasić, Zoran Beljkaš i Goran Dabović.

U pojedinačnoj konkurenciji najuspješniji je bio Dejan Sijerković sa 23.660 bodova iz ekipe “Ribar” Baošići, drugi Aleksandar Milosavljević iz “Igala” sa 22.494 boda i treći Predrag Tasić iz “Ame” sa 20.820 bodova.

Tasić 3 mjesto pojedinacno na Medjunarodnom kupu Ronbuna u konkurenciji 86 takmicara

“Ovo je još jedan uspjeh za našu ekipu. Konkurencija je bila zaista jaka,a organizator je odradio odličan posao”, kazao je Tasić, koji je nastavio sa odličnim rezultatima.

Kup rombuna, koji se održava u okviru manifestacije “Oktobarski dani Herceg Novog”, okupio je 26 ekipa iz Srbije, Makedonije, Hrvatske i Crne Gore.

“Više od svjetla i soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”

0
foto Marin Gospić

U Muzeju antičkog stakla otvorena je  izložba Hrvatskog pomorskog muzeja Split i Plovputa “Više od svjetla i  soli: 200 godina hrvatskih svjetionika”. Izložba je nastala u povodu obilježavanja 200 godina od izgradnje prvoga svjetionika kao i početka rada  organizirane svjetioničarske službe na Jadranu.

– Prvi hrvatski svjetionika na Savudriji podignut je 1818. godine i to  prema nacrtu tršćanskog arhitekte Pietra Nobile. Nakon njega, Austro-Ugarska duž obale gradi velik broj svjetionika. Ono što je bitno istaknuti  jest da su naši svjetionici dio naše kulturno-povijesne baštine te su važni  za našu pomorsku tradiciju i identitet, rekla je Danka Radić, ravnateljica  Hrvatskog pomorskog muzeja Split.

Nepoznate fotografije

Istaknula je kako se na izložbi mogu vidjeti povijesni počeci izgradnje  svjetionika, ali i predmeti koje su svjetioničari koristili pri radu, čak i dio  uniforme. Svjetioničari su tada imali i oružje kojim su se branili od napadača. Na izložbi će posjetitelji imati priliku vidjeti i austrougarske razglednice iz zbirke Luke Dragičevića te malo poznate fotografije Hrvatskog  hidrografskog instituta iz 1930-tih. Autori se dotiču i pitanja kako je gradnja svjetionika mijenjala lokacije na kojima su sagrađeni, te kako su se  sami svjetionici mijenjali kroz ratove, modernizacijom tehnologije i čovjekovim napuštanjem uslijed automatizacije. Uz eksponate koji svjedoče  o dugačkom popisu dužnosti svjetioničara, prezentira se i dokumentarna građa s vrijednim informacijama o djelovanju svjetioničara tijekom  čitavog prošlog stoljeća. Također se tematizira i što znači biti svjetioničar  u 21. stoljeću. Izložene su razne vrste leća koje su se koristile na svjetionicima, ali više nisu u uporabi.

 – Nisu svi svjetionici automotizirani te još uvijek radi velik broj svjetioničara koji održavaju i svjetionike. Još uvijek je velika korist svjetionika  iako živimo u vremenu tehnologije i GPS-a, jer često može doći do kvara  tehnike ili ljudske pogreške te su svjetionici ipak tu da pokažu put, pojasnila je Radić.

Uz izložbu različitih predmeta posjetitelji mogu pogledati i izložbu  “Hrvatski svjetionici”, Željka Višića, autora projekta pokretne izložbe fotografija s preko 60 hrvatskih i inozemnih fotografija s motivima svjetionika.

Mnogi bi u svjetioničare

– U zadnjih deset godina dobili smo oko 900 fotografija od kojih smo  odabrali 90 fotografija koje izlažemo. Do sada smo imali 67 postava u cijelom svijetu, rekao je Višić istaknuvši kako su na izložbi i fotografije zadarskih autora, među kojima je istaknuo Mladena Radolovića Mrlju, Stipu Suraća, Ivana Čorića i Borisa Kačana. Izložba je otvorena od 18. listopada – 19. studenog 2018.

Trenutno na Jadranu radi 17 svjetionika na kojima je zaposleno ukupno 34 svjetioničara. Unatoč ponekad teškim uvjetima rada i dalje postoji  interes za rad na svjetionicima.

– Interes je jako velik te imamo upite i od žena, ali i iz inozemstva i veći  je nego što možemo zaposliti ljudi. Javljaju se ljudi iz Dalmacije, ali i iz  unutrašnjosti Hrvatske, rekla je Antonija Perković iz Plovputa, tvrtke koja  je zadužena za održavanje svjetionika, dodavši kako svaki svjetioničar  ostane na poslu do odlaska u mirovinu, ali i da pomlađuju kadar.

/Anamarija Bilan/

Institut Igalo je dragulj na Mediteranu

0
Institut Igalo Ljilja Nikezić
Institut Igalo – foto Ljilja Nikezić

Nakon nešto više od godinu dana od dolaska na funkciju izvršne direktorke dr Gordane Rajović, u intervjuu za Dnevne novine, kaže da je Institut planirano ostvario, ali i više od toga i to mimo svih očekivanja.

U Institutu nikada nije bio problem kadar. Pacijenti su zadovoljni, ali je problem, nakon 70 godina postojanja, oprema. Medicina napreduje velikim koracima, ali je oprema u Institutu zastarjela.

“Meni, dobronamjerno, prebacuju da sam kardiolog, pa sam pokrenula obnavljanje prvo kardiološke opreme. Naravno da nijesam to uradila zbog toga. Oprema za fizikalnu medicinu je stalno kupovana i obnavljana koliko je to moglo u tim vremenima. Jedino, iz svog tog korpusa, ništa se nije kupovalo od opreme za kardiološku rehabilitaciju. To je za mene bilo strašno jer sam tu najstručnija. Sada smo potpuno opremili kardiologiju sa najnovijim aparatima. Tu je ultrazvučni aparat za sve oblasti, a ne samo za ultrazvuk srca, a imamo i ljekare svih specijalnosti i subspecijalnosti. Jedan dio smo dodali i za dijagnostiku. To je ergometrija sa treadmilom trakom, holter EKG koji ima mogućnost dijagnostike sleep apnee i elektromiografiju iz oblasti neurologije”, kazala je Rajović.

To je, dodaje, najsavremeniji aparat.

“Nakon nabavke i instaliranja opreme krenuli smo sa edukacijom kadra. Specijalizacija je zahtijevala visokoobrazovane stručnjake koji su nam došli sa Vojno-medicinske akademije sa Dedinja, jer imaju licencirane škole. Mi imamo ovdje pacijente iz Norveške, Danske, Holandije, Švedske i mnogih drugih zemalja, dakle iz zemalja EU i koji za svaku dijagnostičku metodu koju im radite zahtijevaju pokriće. Zbog toga smo se odlučili za VMA jer, nakon obuke, naši ljekari dobijaju licencu za rad na tim dijagnostičkim aparatima”, kazala je Rajović.

U Institutu ima gostiju koji nemaju terapije, već su u Igalu turistički. Prošle godine su imali 220. 000 noćenja i to je bio rekord.

“Prošla godina je bila izuzetno dobra. Mnogo bolja od mnogih prethodnih. Ove godine imamo, do sada, još 6.000 noćenja više. Naporno smo radili i trudili se da izađemo na tržište. Otišli smo na velike sajmove, selektivno, zbog finansijske situacije. Tu smo vidjeli našu šansu da povećamo broj gostiju”, navodi Rajović.

Povećan broj turista iz Rusije

Ističe da je povećan broj ruskih gostiju.

dr Gordana Rajović

“Značajno i to onih individualnih gostiju i nekih sportskih ekipa. Statistika sve pokazuje. Gdje god smo bili na sajmovima, kao što je to bio slučaj sa Norveškom i Rusijom, mi smo značajno povećli broj individualnih gostiju. Mi već više od 20 godina imamo Holanđane za stalne goste, zatim Dance, Šveđane i Njemce. Što se tiče Norvežana, u više navrata sam ponovila, da smo mi aplicirali kod njihove Vlade i prvi smo rangirani na norveškom tenderu. Do sada smo uvijek dobijali šest grupa gostiju, a sada smo, prvi put poslije 40 godina, dobili i sedmu grupu od po 140 gostiju. Trudila sam se da u razgovorima sa predstavnicima norveških bolnica i Vlade ispunim sva njihova očekivanja, i ispunimo neke male zahtjeve koje su imali, što je rezultiralo dobijanjem još jedne grupe gostiju, odnosno 980 pacijenata svake godine u narednom četvorogodišnjem periodu”, kazala je Rajović.

Iako ne može učestvovati u privatizaciji Instituta, ona ga preporučuje investitorima.

“Ovo je dragulj. Cjelokupna imovina Instituta je očuvana i imamo veliki potencijal. Samo nam nedostaju investicije. Sve ovo što se sada radi ima za cilj samo održavanje. Mi nemamo mogućnosti da krenemo dalje jer nemamo novca. Ovom Institutu je potrebno da napravi iskorak i svi oni koji ulože novac shvatiće da je Institut zaista pravi dragulj na Mediteranu. I u ovoj situaciji, uspjeli smo ove godine, nakon 10 godina, da povećamo plate zaposlenima za sedam odsto. Uz porast PDV i troškova, mi pozitivno poslujemo i sada smo na bijeloj poreskoj listi”, ističe Rajović.

Potrebne su investicije

Da li Institut može bez investitora i bez većih ulaganja?

Bez investitora će stagnirati.

“Imamo obrt od deset miliona, ali treba imati u vidu da održavanje je jako skupo. Preko 400.000 eura je bilo investicija za ovih godinu dana od kada sam ja na čelu Instituta. Ranija politika je bila da se ne ulaže, jer će Institut dobiti investitora. Ne slažem se sa tim. Naprotiv. Treba ulagati i zbog pacijenata, ali i zbog investitora koji će se lakše odlučiti da kupi dobru firmu. Puno je uloženo u renoviranje, čišćenje i održavanje. Možda je dovoljno reći samo da u Institutu ima oko 550 raznih pumpi. One se kvare, neke su dotrajale… Kada dođe do havarije, kao što se dešavalo, na pumpi za mineralnu vodu, to dovodi do zaustavljanja 2000 terapija i toliko nezadovoljnih pacijenata. Dakle, pored planiranih, imamo i neplanirane troškove, a to odnosi veliki dio novca. Oba objekta zahtijevaju veliku rekonstrukciju i zato je neophodan investitor”, ističe Rajović.

Barani cijelu noć čuvali čemprese

0
Barani čuvali čemprese

Građani Barana dežurali su cijelu noć kako bi zaštitili čemprese. Naime, u Baru već treći dan traju cjelodnevni protesti povodom devastacije parka i dvorišta dvije srednje, jedne muzičke i jedne osnovne škole. Pomenuti park je sačinjen od preko 80 stabala čempresa starih 86 godina.

“Ova lokacija je preko noći pretvorena u gradilište, i na njoj se planira izgradnja predškolske ustanove”, kažu građani Bara.

Ističu da se ne protive gradnji samog vrtića, već gradnji bilo kakvog objekta na ovoj lokaciji.

Za peticiju kojom se traži nova lokacija za vrtić i obnova javne rasprave o lokaciji, do sada je prikupljeno preko 2.700 potpisa.

Građani traže odlaganje radova i sječe čempresa, te organizovanje nove javne rasprave, koja će ovog puta, kako ističu, zaista biti javna.

Otvoren Avanturistički park na Vrbanju, najveći u regionu

Avanturistički park na Vrbanju, u bukovoj šumi na 1 100 metara nadmorske visine, pod Orjenom, najveći  u regionu danas je i zvanično otvoren.

U godinama koje dolaze Avanturistički park će oživjeti cijeli podorjenski kraj, podstaći mlade i one malo starije da se uopznaju sa bogatstvima jedinstvenog Orjena, kazao je otvarajući park predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić.

-Mladi će ovdje učiti da vole i čuvaju prirodu, turisti će odmarati od rutine i tehnologije, omamljeni ljepotom koju su otkrili. Uz to, svi mi smo dobili šansu da u svom gradu doživimo novo, nezaboravno iskustvo što svakako ne treba podcjeniti. Brojni građani su park posjetili i prije otvaranja, nestrpljivi da se uvjere u kvalitet nove ponude hercegnovskog zaleđa. Interesovanje u gradovima na tromeđi, potvrda je da prepoznatljivost Orjena i atraktivnost ovog parka već prevazilaze granice naše države, kazao je Katić.

On je istakao da smatra važnim što su radovi na izgradnji okončani prije planiranog roka, a cijeli projekat je realizovan u potpunosti prema procedurama i standardima Evropske unije, poštujući standarde zaštite životne sredine, a bezbjednost korisnika sadržaja parka je na prvom mjestu.

-Izgradanja Avanturističkog parka jedan je od projekata koji su slika volje i želje Opštine Herceg Novi da pokaže na koji način se, sopstvenim snagama, podstiče ravnopravan razvoj svih djelova opštine i otvaraju vrata za nove mogućnosti. Postigli smo jedan cilj ali tu nećemo stati. Projekti sanacije i proširenja puta koji vodi ka Vrbanju i ostalim dijelovima Orjena, ono su na šta ćemo biti usmjereni u narednom periodu, svjesni da je uređena putna mreža neophodan uslov za dalji razvoj hercegnovskih sela, kazao je Katić.

Avanturisticki park – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

Načelnik Direkcije za evropsku teritorijalnu saradnju Miodrag Račeta kazao je da je park na Vrbanju primjer kako jedan projekat koji kreće od entuzijazma ljudi i dosta truda i osvajanja znanja u pripremi aplikacije za evropske fondove na kraju rezultuje sa konkretnim projektom i aktivnostima i rezultatom.

-Avanturistički park će sigurno promjeniti prostor Vrbanja i izmamiti da ga posjeti još veći broj posjetioca i zaljubljenika u planine. Pored toga što je riječ o trilaterarnom projektu koji je finansiran kroz prvi konkurs, napominjem da je drugi u toku i raspisan je do 20. decembra, ukupne je vrijednosti 26 miliona eura.

Sve one koji pripremaju projektne aplikacije, pored fotografija, informacija, dokumenata, što nije tako teško kada se na vrijeme spremi projektna ideja, mislim da najviše motiviše ovakav rezultat koji vidimo danas. Uživajte i čuvajte prostor planine Orjen koji je u julu ove godine proglašen Parkom prirode pa će kao takav biti i institucionalno zaštićen, a ovakvim projektima dopunjen kako bi u njemu uživala djeca ali i stariji, kazao je Račeta.

Direktor Agencije za izgradnju i razvoj  Herceg Novog Boro Lučić  izuzetno je zadovoljan što su uspjeli da realizuju ovako važan projekat koji će biti zamajac razvoju turizma u novskom zaleđu.

Avanturisticki park – foto Agencija za razvoj i zaštitu Orjena

-Ovo je samo prvi korak ali je pokretač budućeg razvoja našeg zaleđa. Herceg Novi pored ljepote obale i mora može još mnogo toga pružiti u planinama i selima, nadam se da će ovo biti zamajac razvoja turizma u zaleđu i samo prvi projekat ovog tipa. U Agenciji već radimo i na sledećim projektima i nadam se da ćemo nastaviti istim tempom te da će ova planina dobiti ono što zaslužuje, a da će naš grad imati ponudu koju će malo ko moći da sustigne jer ćemo spojiti planinu i more a između je samo pola sata vožnje, kazao je direktor Lučić.

Park, kao trenutno najveća investicija u zaleđu za sobom će povuči i rješavanje drugih pitanja: uređenje puta, zaposlenje domaće radne snage. Kako je istakao Lučić, Agencija planira i otvaranje pijace gdje bi se prodavala eko hrana proizvedena u podorjenskim selima.

Radno vrijeme parka je svakog dana od 9 do 16 sati, a ulaz će biti besplatan tokom prve godine.

Podsjećamo, izgradnja Avanturističkog parka na Vrbanju dio je INTERREG – IPA projekta „ Adriatic Canyoning“. Riječ je o jednom od najsavremenijih u regionu, prati sve standarde zaštite životne sredine, sprave, oprema  i mobilijar sačinjeni su od prirodinih materijala. Rasprostire se na 7.000 metara kvadratnih , a sastoji se od četiri poligona,dok posebni, peti – obuhvata fascinantni 200-to metarski zip-line. Razvrstan je po kategorijama, od najlakšeg dijela, prilagođenog za djecu od 6 godina, do najsloženijeg , što je izazov za iskusnije i odvažnije korisnike.

 

Protest mještana u Budvi: “Ostavimo nešto i našoj djeci”

0
Budva protest – foto V.L

Ostavimo nešto i našoj djeci – poruka je sa današnjeg skupa koji je simbolično u minut do 12 organizovan u Luci Budva. Više od stotinu mještama odazvalo se protestu koji je NVO “Porat – Pizana” organizovala kako bi pozvali državu Crnu Goru da vrati Luku Budvanima.

“Tražimo da se Luka Budva vrati na upravljanje lokalnoj komunalnoj službi, jer je pokušavaju na sve moguće načine pretvoriti u marinu. U Registru luka Crne Gore ona se vodi kao luka od lokalnog značaja, a ne marina i mi želimo da ona takva ostane”, poručio je predsjednik NVO “Porat – Pizana” Jerolim Dragićević.

Mještani su u znak protesta prošetali dokom, potom barkama isplovili i sirenama i pištaljkama iskazali revolt.