Novljanin otvorio prvo privatno groblje

0
Novljanin otvorio prvo privatno groblje – foto Pobjeda

Grad raste, groblja postaju tijesna, na Savini mjesta za proširenje nema, a sve ih je manje i na crkvenim. Otud se prije devet godina rodila ideja kod 66-godišnjeg Milenka Bojanića da na placu u Ratiševini izgradi privatno groblje.

“Imao sam nekih sredstava i razmišljao sam u šta da ih uložim. Nedostatak grobnih mjesta u našoj opštini je višegodišnji problem. Otišao sam u opštinu da bih vidio šta je sve potrebno od papira da bi se otvorilo groblje. To je bilo 2010. godine, a tada je predsjednik opštine bio Dejan Mandić, a njegov pomoćnik Vlado Mračević. Kada sam izložio ideju, on je rekao da je dobra jer na taj način Herceg Novi može riješiti problem manjka grobnih mjesta. Kompletiranje papirologije je dugo trajalo, morao sam da dobijem sve saglasnosti, a zatim sam pauzirao godinu i po zbog bolesti”, priča za Pobjedu Bojanić, vlasnik prvog i za sada jedinog privatnog groblja u Herceg Novom.

Dodaje da je po njegovim informacijama jedino i u Crnoj Gori, ali da u okruženju, u Hrvatskoj i Bosni, postoje privatna groblja.

Bojanić je nesvakidašnji “biznis“ počeo tako što je otvorio preduzeće za pogrebne usluge “Vječnost“. Kupio je plac u Ratiševini, na granici tog sela i Sutorine, udaljeno od 1.100 metara od Jadranske magistrale i napravio oko 40 grobnica.

“Plac je površine 5.600 kvadrata. Uređujem groblje polako, snalazim se. Za sada radim uglavnom sam, za teže poslove angažujem radnika, dođe i sin da pomogne. Radim kada god vrijeme dozvoli, kada je kiša sjedim, odmaram i razmišljam šta dalje. Uložio sam dosta sredstava, za kupovinu placa, zemljane radove, izgradnju grobnica, veliki dio sam se zadužio… Srećom, kod rodbine i prijatelja, pa me još ne „pritiskaju“ da vraćam”, kaže Bojanić.

Podigao je i kredit da bi okončao neke radove.

”Trudim se da groblje bude uređeno, po svim standardima. Staze su metar i po širine, između grobnica ima prostora da se normalno prolazi jer je ružno da se gazi po tuđim grobovima. Sada popločavam kamenom staze, to jeste teže i skuplje, ali želim da lijepo izgleda. Postaviću i ogradu oko cijelog groblja, klupe, a namjera mi je da posadim nekoliko stabala platana uz ogradu radi hladovine. Mora se raditi onako kako treba, da bude funkcionalnog”.

Pripremio kamen za crkvu

“U dogledno vrijeme, ako budem imao sredstava, izgradio bih i objekat za cvjećaru, restoran, kako bi se ljudi imali gdje poslužiti, kao i malu crkvu za koju sam pripremio kamen. Crkvu bih poklonio selu.  Put do groblja je makadamski, u solidnom stanju, ali ću moliti opštinu da mi pomogne da ga uredimo. Ako ne budu pristali moraću sam, barem dio”, objašnjava Milenko Bojanić.

Cilj mu je da u skorije vrijeme napravi kapelu i sanitarni čvor. Vodu je doveo do placa, a uskoro će i struju. Zatražiće pomoć od opštine za asfaltiranje ili betoniranje puta do groblja. To su najveći problemi koje mora u skorije vrijeme da riješi.

Na pitanje da li ljudi zaziru da kupe grobno mjesto zbog toga što je u privatnom vlasništvu, što je za crnogorske uslove pomalo neobično, Bojanić odgovora da ima dvoumljenja, ali da su razlozi drugi, praktične prirode.

Grobnica 3.000 eura

Milenko Bojanić smatra da je,cijena grobnog mjesta kod njega prihvatljiva, s obzirom na one u okruženju.

“Cijena grobnice je 3.000 eura. Kada neko nema novca dam na poček. Sada mi duguju 18.000 eura, čekam da se sami ljudi jave i plate, jer znam kakva je situacija. Ako taj novac dobijem, odmah bih ga uložio u dalje uređenje. Ne treba zarađivati na tuđoj nevolji. I ja radim da zaradim, ali se trudim da idem sa povoljnim cijenama, da sačekam one koji nemaju. Svi ćemo, i oni koji imaju milione i ja koji imam u džepu 20 eura, ili neko ko ima i manje od mene, doći na kraju gdje nam mjesto “, kaže Bojanić.

Prema njegovim riječima, to što je groblje privatno nije opredjeljujuće, već isključivo činjenica što još nema kapelu i što je prilaz makadamski.

“Do sada je sahranjeno 15 ljudi, opština je kupila grobnice za socijalne slučajeve. Ne zaziru ljudi od privatnog groblja, premda je bilo negativnih komentara, da je ovo „pasje groblje“, ali ne želim da obraćam pažnju na njih. Radim, sređujem da bih ja bio zadovoljan, ali i oni koji kupuju ,,vječnu kuću“. Čovjek mora poći od sebe, kada se desi smrtni slučaj a porodica nema gdje da sahrani pokojnika, to je veliki problem. A u Herceg Novom se sa tim problemom suočavamo posljednjih godina. Mislim da sam napravio pametan potez, ako me zdravlje posluži završiću posao kako bi ovo groblje bilo reprezentativno”, kaže Bojanić.

“Ulov godine 2018.” Jovanu Đakonoviću za brancina od 10,5kg

0
1. mjesto-2018. Jovan Đakonović-brancin-10.5kg

Tivatska kompanija „Una“ koja organizuje nagradnu igru za sportske ribolovce  proglasila je najbolje u akciji „Ulov godine 2018.“

Prvo mjesto i vaučer u iznosu od 150 eura koga dobitnik može potrošiti u maloprodajama Sipa ili Marine centru, Radanovići osvojio je Jovan Đakonović sa ulovljenim kapitalnim primjerkom brancina od 10,5kg.

“Kišno jutro, nedelja, ribam negdje iznad svetionika Mendra u Valdanosu, Ulcinj. Štap odjednom počinje da se nateže, mislim opet zakačilo, namotavam- kad imam šta i da osjetim… nešto se jako opire. Poslije nekog vremena borbe pojavio se na površini- brancin, veliki! Bilo je to jedno ribanje sa veoma sretnim završetkom.“, rekao je Đakonović.

2 -mjesto 2018. Tomo Cvijetković-pagar-krunas-12kg

Drugo mjesto i vaučer u iznosu od 100 eura osvojio je  Tomo Cvijetković sa ulovljenim pagrom krunašem od 12,2kg.  Pagar je ulovljen na štap 350 Tubertini bolentino, udica VMC 4, mašinica Okuma surf distance 80, struna sakura 0.12. najlon 0.25.

Borba je trajala 20 minuta, a pozicija je bila zaliv ispred Baošića. Kao njeska je korišćena gavica.

3.mjesto-2018-Zoran-Roganović-brancin-89kg

Treće mjesto i vaučer u iznosu od 50 eura osvojio je Zoran Roganović sa ulovljenim brancinom od 8.9 kg.

Brancin je ulovljen 26.11.2018. godine u Risnu. Ulovljen je štapom, a kao mamac je korišćen živi cipol.

Dobitnici će moći svoje vaučere da iskoriste u maloprodajnim objektima “ Sipa” ili u Marine centru, Radanovići. Takođe će ih pripasti i simbolična diploma firme UNA.

Praznik mimoze – koncert Zdravka Čolića u Igalu, petak 8.februar

0
Praznik mimoze – foto Boka News

U sklopu 50. Praznika mimoze u Herceg Novom, pop zvijezda Zdravko Čolić održaće koncert u petak 8.februara od 21 sat na platou ispred hotela Igalo.

Praznik mimoze, 50. po redu, otvoren je 2. februara Feštom od mimoze. Ovogodišnji jubilarni Praznik mimoze, u čast 50 godina, traje 50 dana.

Za to vrijeme posjetioci će moći da uživaju u raznovrsnom programu sačinjenom od kulturnih, umjetničkih, sportskih i gastro manifestacija.

Tokom Praznika mimoze biće održani maskenbali za odrasle na kojima će nastupati OK bend, Frajle, Dženan Lončarević i Indira Forza.

Poseban dio martovskog programa čini program „Ljubav u doba mimoze“ u okviru kojeg će koncerte 7. odnosno, 8. marta održati Saša Matić i Kaliopi.

Izmjena režima saobraćaja tokom koncerta Zdravka Čolića 8. februara

Budva sa Čolićem dočekala Novu godinu
Čolić

U cilju nesmetanog i bezbjednog odvijanja povorke 50. Praznika mimoze i koncerta Zdravka Čolića na platou ispred hotela „Igalo“ u petak, 08. februara biće privremeno izmijenjen režim saobraćaja od Igala do Tople, obavještavaju iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti i ekologiju.

Privremena izmjena saobraćaja, na način da se zabranjuje saobraćaj za sva vozila, biće na snazi:

  • u Njegoševoj ulici, na potezu od zgrade „Novljanke“ na Toploj do početka Ulice Save Kovačevića, u periodu od 18.30 do 20.30 časova;
  • u Ulici Sava Ilića u Igalu, na potezu od ukrštanja sa Ulicom V crnogorske (bivšeg hotela „Tamaris“) do zgrade „Novljanke“ na Toploj, u periodu od 18.30 do 01 sat.

Iz Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora mole sve korisnike korisnike vozila da sjutra do 17.30 sati pomjere svoja vozila iz centra Igala i Herceg Novog, radi nesmetanog i bezbjednog defilea povorke 50. Praznika mimoze. Kako objašnjavaju, važno je da vozila budu pomjerena sa parkinga na sledećim dionicama:

  • u centru grada, u Njegoševoj ulici, od parka hotela Boka do ulaza u šetačku zonu
  • u Igalu, od raskrsnice Pete crnogorske brigade i Ulice Sava Ilića (parking nekadašnjeg hotela „Tamaris“) do raskrsnice Njegoševe i Osječke ulice (restoran „Galeb“)

 

Sportska dvorana Tivat ove će godine prihodovati 184.640 eura

0
Uređenje Sportske dvorane Župa
Sportska dvorana Župa foto arhiv

Javna ustanova Sportska dvorana Tivat ove će godine prihodovati ukupno 184.640 eura, od čega su 127.640 eura prihodi iz budžeta Opštine Tivat koji je osnivač i vlasnik te JU i dotira njen rad. Sportska dvorana će imati 57.000 eura sopstvenih prihoda od čega samo 27.000 eura od svoje primarne djelatnosti –prodaje termina za pripreme i utakmice sportskih ekipa, odnosno za rekreaciju građana.

Sportska dvorana namjerava da ova godine potroši ukupno hiljadu eura više nego što su joj očekivani ukupni godišnji prihodi. Od ukupne planirane sume rashoda za 2019. u iznosu od 185.640 eura, najviše novca i to 148.440 eura potrošiće se na plate i doprinose za zarade zaposlenih.

U obrazloženju Finansijskog plana Sportske dovorane za 2019. koji je usvojio kako Savjet te JU, tako i odbornici u Skupštini opštine Tivat, nema objašnjenja kako će se pokriti razlika od hijadu eura u rashodima nad ukupnim prihodina, niti ima ikakvog objašnjenja zašto se ove godine uvodi novi trošak od čak 6.100 eura za „komisije i savjete“, a koga uopšte nije bilo lani. Sportskom dvoranom inače, kao v.d. direktor ruzkovodi Dalibor Petković (Socijaldemokrate).

Skupština Bokeljske mornarice

0
Bokeljska mornarica foto Boka News

Redovna godišnja Skupština Bokeljske mornarice Kotor biće održana u petak 8.februara sa početkom u 18 sati u koncertnoj dvorani Muzičke škole “Vida Matjan”.

Na dnevnom redu, između ostalog, je izvještaj o radu i finansijski izvještaj Bokeljske mornarice za 2018. godinu.

Takođe, biće razmatran i Program rada Bokeljske mornarice za 2019.godinu, kao i izmjene i dopune Statuta Bokeljske mornarice Kotor, Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o odori, činovima i nastupima aktivnog sastava Bokeljske mornarice Kotor.

Crna Gora počinje drugu fazu istraživanja ugljikovodika u podmorju

0
Brod-Ramform-Titan

Brod norveške kompanije PGS, Ramform Titan, uplovio je u srijedu ujutro u crnogorske teritorijalne vode, radi geofizičkih istraživanja u projektu pronalaska ugljikovodika u crnogorskom podmorju.

Brod Ramform Titan se nalazi na sidrištu luke Bar, na udaljenosti od oko milju od obale, priopćeno je iz uprave za ugljikovodike i dodaje da su s njim uplovili i prateći brodovi Sanco Sea i Thor Freya.

“Planirano je da od 7. do 10. februara brod Ramform Titan prikuplja geofizičke podatke”, ističu u upravi.

Istraživanje će se obaviti na blokovima ukupne površine 338 km2 koji se nalaze na prostoru između Bara i Budve.

3D geofizičko istraživanje na blokovima 30 i 26 definirano je programom ugovora o koncesiji koji je potpisan početkom 2017. s grčkom kompanijom Energean.

Predstavnici talijansko-ruskog konzorcija “Eni i Novatek” i crnogorska vlada potpisali su ugovor o koncesiji kojim je previđeno da koncesija traje 30 godina i da se odnosi na četiri bloka koji se nalaze na krajnjem jugu crnogorskog podmorja.

Predsjednici HGI-a Mariji Vučinović izglasano nepovjerenje

10
Marija Vučinović foto M. Marušić

Na sjednici Središnjeg odbora Hrvatske građanske inicijative (HGI), najvećeg organa stranke, jedine političke stranke Hrvata u Crnoj Gori, izglasano je nepovjerenje predsjednici stranke i ministrici u Vladi Crne Gore Mariji Vučinović.

Za vršioca dužnosti predsjednika izabran je penzioner Josip Gržetić, član Predsjedništva HGI, koji će ovu dužnost obavljati do izvanrednog Sabora stranke.

„Središnji odbor se odlučio na ovaj važan korak radi promjene postojećeg stanja u stranci i njene bolje pozicioniranosti na političkoj sceni Crne Gore. HGI ide na izvanredni Sabor“ –  saopšteno je iz stranke.

Kako nezvanično saznajemo do izglasavanja nepovjerenja dugogodišnjoj predsjednici došlo je nakon krize unutar stranke koje traje neko vrijeme, Vučinovićki se prebacuje da nije dovoljno uradila na zapošljavanju članova stranke, te da treba podmladiti rukovodstvo stranke.

Dubrovnik i Zagreb u Michelinovom vodiču “Glavni gradovi Europe 2019”

0
Gastro
Dubrovnik i Zagreb uvršteni su kao novi gradovi među 38 europskih destinacija s izborom najboljih restorana u predstojeći Michelinov vodič “Glavni gradovi Europe 2019” koji izlazi 27. marta.

“Anonimni obučeni inspektori posjećuju i odabiru restorane primjenjujući slavni Michelinov sustav ocjenjivanja hrane i koriste sličan proces za hotele. Putnici se mogu osjećati pouzdano oslanjajući se na Michelin jer samo najbolji čine razliku” ističu iz Michelina u opisu.

U Hrvatskoj je trenutno 62 restorana s oznakom Micehlinovih tanjura ili zvjezdica. Zagrebački restorani Noel, Apetit City, Zinfandel’s, Takenoko, Mano, Dubravkin put, Boban, Mundoaka, Bistro apetit by Marin Rendić, Agava, Gallo i Le Bistro Esplanade nalaze se u prestižnom društvu selekcije Michelinovog gastro vodiča za 2018. godinu, a Michelinove zvjezdice zaslužili su restorani Pelegrini iz Šibenika, 360º iz Dubrovnika te Monte iz Rovinja.

Dani poljske kulture u Herceg Novom – Grad Lobez se predstavlja muzikom i delicijama

0

Nastupom orkestra poljskog grada Lobeza na glavnom gradskom trgu danas su u Herceg Novom počeli Dani poljske kulture, koji se odvijaju u okviru 50. Praznika mimoze.

Dva grada je povezala muzika, što je rezultovalo učešćem Lobeza na jubilarnom, 50. Prazniku mimoze, gdje predstavljaju svoju muziku, poljsku kulturu i gastronomiju. Ovo je druga godina zaredom da su predstavnici Lobeza gosti Praznika mimoze, ali prvi put da gradski orkestar učestvuje u programu.

Omladinski orkestar iz Lobeza je prodefilovao kroz centar grada i na skalama podno Tore izveo nekoliko svjetski poznatih kompozicija. Oni će večeras od 18 sati nastupiti i u Igalu gdje će takođe svirati kompozicije iz svog redovnog repertoara: poljske, grčke, ruske, američke. Sjutra, 07. februara će u Gradskoj kafani biti održano veče poljske gastronomije, od 20 sati.

Dani poljske kulture u HN

Nakon nastupa, gosti iz Lobeza su posjetili Gradsku muziku Herceg Novi, koja je prošle godine učestvovala na Međunarodnom festivalu duvačkih orkestara i big bendova u tom gradu, kao i hercegnovsku Muzičku školu. Takođe, predstavnici grada Lobeza su bili gosti Opštine Herceg Novi, gdje su o daljoj saradnji razgovarali sa potpredsjednicima Milošem Konjevićem i Danijelom Đurović.

„Herceg Novi je predivan grad. Ima predivno more i muziku, divne ljude. Osjećamo se ovdje kao kod kuće“, istakao je nakon nastupa dirigent Omladinskog orkestra i direktor Doma kulture u Lobezu Darijus Lezion.

Lezion je izrazio zainteresovanost za saradnju na zajedničkom projektu, koji će povezati orkestre dva grada. Naime, predstavnici poljskog grada inicirali su uključivanje Herceg Novog u međunarodni omladinski projekat koji realizuju sa partnerima iz njemačkog grada Bavenhauzena. Ovo je prvi korak koji su uradili, a sada je potrebno da apliciraju za finansijska sredstva iz Evropske unije, kaže Lezion, i nada se da će to biti podsticaj i za neke buduće projekte.

Kapelnica Gradske muzike Herceg Novi Valentina Kulinović izuzetno je zadovoljna zbog dolaska kolega iz Poljske na 50. Praznik mimoze. Kako je podsjetila, Gradska muzika se kroz saradnju sa orekstrom iz Lobetza nakon dužeg vremenskog perioda našla u prilici da se takmiči i uporedi se sa orkestrima u Evropi. Kulinović je potvrdila zainteresovanost za učešće u projeku čiji je cilj edukacija mladih članova orkestara.

„Dobili smo poziv za radionicu u Babenhausenu, u Njemačkoj, koja će biti realizovana u maju ove godine. Gospodin Darijus je koordinator ovog projekta i prepoznao nas je kao jako interesantan i zanimljiv sastav jer imamo veliki broj djece. Bićemo jedini predstavnici iz zemlje koja nije u Evropskoj uniji“, kazala je Kulinović. Ona poručuje da je ovakav vid saradnje neophodan da bi se širili vidici, jačale veze, ali i da se kvalitet onoga što se radi u Herceg Novom pokazao mnogo šire od granica naše države.

Crna Gora parafirala sporazum koji omogućava raspoređivanje Europske obalne i granične straže

0
Frontex

Europska komisija i Crna Gora parafirale su u utorak u Bruxellesu sporazum koji će omogućiti raspoređivanje Europske granične i obalne straže u toj zemlji.

Sporazum su parafirali povjerenik za unutarnje poslove i migracije Dimitris Avramopoulos i crnogorski ministar unutarnjih poslova Mevlduin Nuhodžić.

Poslije parafiranja uslijedit će potpisivanja sporazuma nakon što obje strane dovrše potrebni zakonski postupak. Također se traži i pristanak Europskog parlamenta.

Kada sporazum stupi na snagu, ekipe Europske granične i obalne straža moći će biti raspoređene u dijelovima Crne Gore koje graniče s EU-om, odnosno s Hrvatskom. Za njihovo raspoređivanje trebat će pristanak crnogorskih i hrvatskih vlasti.

Do sada su već zaključeni takvi sporazumi s Makedonijom, Albanijom, Srbijom i Bosnom i Hercegovinom.

“Danas smo poduzeli još jedan korak u jačanju naše suradnje s partnerima na zapadnom Balkanu kada je riječ o upravljanju granicama, migracijama i sigurnosti. Izazovi s kojima se suočavamo su zajednički i jedino zajednički ih možemo rješavati”, rekao je povjerenik Avramopoulos.

Sporazum omogućava pomoć Europske i obalne straže Crnoj Gori u upravljanju granicama i u zajedničkim opearcijama, poglavito u slučaju nagle promjene migrantskih tokova.