Konferencija o klimi u Madridu važna za ključnu 2020. godinu

0
Klimatske promjene

Konferencija COP25 od 2. do 13. decembra u Madridu trebala bi dati zamah za spas planeta uoči godine u kojoj države trebaju iznijeti ambicioznije klimatske ciljeve te u jeku prosvjeda mladih aktivista i znanstvenih upozorenja da je krajnji čas za akciju.

Pregovarači iz 200 zemalja okupit će se u ponedjeljak u Madridu na UN-ovom samitu o klimi kako bi usuglasili pravila kojima će postići dogovoreni cilj o smanjenju globalnog zatopljenja prema odredbama Pariškog sporazuma o klimi iz 2015. godine.

Dvosedmična konferencija COP25 događa se u vrijeme objave brojnih znanstvenih radova koji potvrđuju da je krajnji trenutak za akciju, a brojne meteorološke katastrofe svjedoče da klimatske promjene nisu fikcija već stvarnost.

Sve se to odigrava se dok mladi ljudim diljem svijeta prosvjedima opominju starije da oni nisu vlasnici Zemlje već su je posudili od budućih naraštaja.

Madrid je preuzeo organizaciju kao druga zamjena pošto je Čile, suočen s nasilnim prosvjedima, u studenom otkazao domaćinstvo.

Zapravo je COP25 trebao biti održan u Brazilu no ta je južnoamerička država otkazala domaćinstvo kada je na njezin vrh stupio novi predsjednik, klimatski skeptik Jair Bolsonaro, kojeg je međunarodna zajednica oštro kritizirala zbog neprimjerena odgovora na razorne požare u amazonskim prašumama.

Vatrena stihija u toj regiji koju nazivaju plućima Zemlje samo je jedna od ekstremnih klimatskih nepogoda koje potresaju planet kao što su i požari u Australiji i Kaliforniji, smrtonosni uragan na Bahamima i nedavni rekordni plimni val u Veneciji.

Brazil nije jedina država čija je vlada neprijateljski raspoložena prema klimatskoj agendi. Američki predsjednik Donald Trump nedavno je počeo proces povlačenja Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma i taj američki potez “visi” nad skupom COP25, kazala je za agenciju dpa Sherri Goodman iz neprofitne organizacije Centar za klimu i sigurnost.

S obzirom na američku odluku i preseljenje samita o klimi u Madrid “prvi je i najvažniji cilj, neovisno o tehničkim pojedinostima, nastaviti pokazivati jedinstvo većine zemalja i predanost većine da bude dio procesa”, rekla je Goodman.

COP25 prilika je političarima da pokažu da su dobro čuli globalne pozive u akciju za spas planeta koje je povela švedska tinejdžerica Greta Thunberg. Ta 16-godišnja aktivistica nadahnula je milijune ljudi diljem svijeta da se pridruže štrajkovima za klimu u pokretu mladih nazvanom Petkom za budućnost.

U rujnu je Thunberg ukorila svjetske lidere zbog izdaje mladih ljudi i rekla im neka poslušaju riječ znanstvenika.

Brojna znanstvena upozorenja počela su kada je UN-ov Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) u 2018. godini objavio povijesno izvješće u kojem je upozorio na užasne posljedice za planet ako se atmosfera bude zagrijala više od 1,5 stupnjeva Celzijev.

Samit spremnih za 2020. 

No ranije ovaj tjedan UN je objavio izvješće u kojem kaže da države moraju utrostručiti aktualne planove za smanjenje emisija stakleničkih plinova ili će promašiti zacrtani cilj iz Pariškog sporazuma da globalno zagrijavanje zadrže ispod 2 stupnja Celzijevih.

Kako sadašnja obećanja iz sporazuma 2015. lako premašuju granicu od 2 stupnja, države su obećale izraditi ambicioznije planove za zaštitu klime do kraja 2020., te donijeti strategije za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050.

“Iduća godina stvarno je kritičan ispit da zemlje pokažu što su spremne učiniti da postignu ciljeve Pariškog sporazuma”, rekao je David Waskow, direktor Međunarodne inicijative za klimu za neprofitni institut World Resources Institute (WRI).

“Zato se ovaj COP u mnogim aspektima smatra ključnim na tom putu, on je odskočna daska za ono što se treba dogoditi u 2020”, kaže Waskow.

Do sada je 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, naznačile da su spremne povećati svoja obećanja iduće godine. Ali na njih otpada samo osam posto ukupnih emisija stakleničkih plinova.

Ugljični otisak

Većina velikih onečišćivača tek treba objaviti nove ciljeve za spas planeta od klimatskih promjena.

“COP25 može ubrzati ta kretanja i pokazati da su države zapravo spremne provesti obećanja (…) može donijeti zaključke o rokovima za 2020. za obveze koja će provoditi države”, kaže Waskow.

Zajednički vremenski okvir za provedbu nacionalnih obveza vjerojatno će biti u središtu samita COP25. Upravo je vremenski okvir jedno od neriješenih pitanja zadnjeg samita održanog u poljskim Katowicama pod nazivom COP24 na kojem su donesena pravila za provedbu Pariškog sporazuma.

Drugo prijeporno pitanje o kojem će se raspravljati ove godine je kako se države mogu koristiti sredstvima tržišnog gospodarstva za ispunjenje svojih ciljeva.

Ugljični otisak može pomoći nekoj državi da postigne zacrtane ciljeve smanjenja emisija stakleničkih plinova tako što će ih financirati u drugoj državi.

Ali bez “valjanog nadzora i stege”, ti propisi mogli bi “teško oslabiti akciju za klimu” stvarajući ‘rupe u propisima’ koje će omogućiti državama da se izvuku”, smatra Yamide Dagnet iz WRI-ja.

Izaslanici na COP25 u Madridu trebaju se ozbiljno pozabaviti i financiranjem, a što je već izazvalo prijepor. Siromašne zemlje pogođene klimatskim promjenama traže da im se prizna pretrpljena šteta i zahtijevaju dugoročnu financijsku podršku.

Ključni samit Ujedinjenih naroda o klimi u 2020. trebao bi se održati u škotskome gradu Glasgowu.

URA Kotor : “Crna Gora prepoznata kao nesposobna zemlja u riješavanju problema u pomorstvu” Ministar Nurković priznao nemoć svog ministarstva i molio za pomoć

4
Boka Kotorska – foto Boka News

Pompezan naslov saopštenja Ministarstva Saobraćaja i Pomorstva  “CRNA GORA PREPOZNATA KAO OZBILJNA POMORSKA ZEMLJA” , na žalost ne korespondira sa tekstom saopštenja i  poentom razgovora Ministra Nurkovića sa zvaničnicima Medjunarodne pomorske organizacije IMO u Londonu,kao i  i onim što nam je poručeno iz ovih medjunarodnih pomorskih institucija.

GP URA-Kotor je  u više navrata isticala problem našeg “ pomorstva” koji se tiču primjene medjunarodnih standarda, a koji je subjektivne prirode i nesposobnosti Ministarstva da unazad niza godina od ratifikacije sporazuma, prilagodi domaće zakonodavstvo medjunarodnim propisima.

Isticali smo,zajedno sa pojedinim nevladinim organizacijama i nezavisnim pojedincima da je resorno Ministarstvo nespremno,neorganizovano i bez dovoljnog broja stručnih ljudi u svojim redovima koji bi umjeli i znali riješavati navedene probleme našeg pomorstva,kao što su sigurnost pomorske plovidbe, pomorsku bezbjednost, luke, obrazovanje i obuku pomoraca, izdavanje sertifikata o osposobljenosti pomoraca, zagađenju sa brodova odnosno zaštiti morske okoline itd.

Poručivali su nam da je to što govorimo politikanstvo,pa se pitamo “a što je ovo” –kada i Ministarstvo i Ministar Nurković u svom saopštenju navode  da je  “IMSAS audit tim, koji je nedavno boravio u Crnoj Gori ukazao na nedostatke, koje je potrebno otklanjati, a sve u cilju dostizanja najvećih međunarodnih pomorskih standarda” ili kada navode da je  “ministar Nurković od generalnog sekretara IMO-a g-dina Kitak Limoma, zatražio pomoć, posebno u dijelu omogućavanja obuke, donošenja regulativa, usvajanju protokola kao i prevazlaženju nedostataka i izazova koji su prepoznati od strane predstavnika IMO-a, koji su nedavno izvršili kontrolu-reviziju naše države, članice IMO-a” .

Ovakvo saopštenje nije ništa drugo do  potvrda svih navoda iz naših  pisanja i saopštenja na temu “stanja u crnogorskom pomorstvu”,jer evo je i sam Ministar Nurković na najznačajnijem i najeminentnijem mjestu  u pomorskom svijetu ,kao što je zasijedanje redovne skupštine Međunarodne pomorske organizacije IMO, u Londonu, saopštio da Crna Gora ne ispunjava preuzete medjnarodne standarde iz oblasti pomorstva i da nije sposobna da to  sama uradi.

Medjutim za razliku od nas koji smo  pisanjem navodili činjenice i  pozivali resorno Ministarstvo da uoči problem i da ga počne riješavati,Ministar Nurković je svojim nastupom i moljenjem za pomoć inostrane organizacije  praktično  ponizio i našu državu i  sve naše stručne ljude ,koje Crna Gora ima kada je pomorstvo u pitanju,kao u nijednoj drugoj branši.Medjutim domaća pamet i stručni ljudi  su za državu nevidljivi , vjerovatno od mnoštva nestručnih ljudi koji pokrivaju oblast pomorstva u resornom ministarstvu i zbog kojih je Ministar bio prinudjen da prizna nemoć .

Zbog takvih “kadrova” i “politike”u  Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva u  naše vode mogu, i pored IMO-vih propisa koji stupaju na snagu od 1.januara 2020.godine,a koje Crna Gora nije ugradila u zakonske propise , da uplovljavaju  i oni brodovi koji upotrebljavaju gorivo sa visokim postotkom sumpora i koji imaju otvoren sistem prečišćavanja izduvnih gasova.Isto tako ti brodovi će moći  slobodno ispuštati štetne materije direktno u more i naše luke.

Kotor – URA

Takodje zbog  takvih “kadrova” i “politike” u  Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva, Crna Gora ima sistem obrazovanja i obuke pomoraca koji je prepoznat kao  “cash & carry”, a da i ne govorimo o nerješavanju problema narušavanja višedecenijskog ugleda ogromnog broja časnih i profesionalnih pomoraca zbog šačice tkz. pomoraca koji se bave kriminalnim radnjama i zbog kojih  je značajno ugroženo zapošljavanje velikog broja  naših pomoraca kod stranih poslodavaca.Zbog takvih “kadrova” i “politike”u  Ministarstvu Saobraćaja i Pomorstva  koja uopšte ne afirmiše i ne uvažava struku već prednost daje partijskim interesima i očuvanju vlasti,jer kako drugačije protumačiti  zakonsku regulativu ovog ministarstva po kojoj  osoba koja pokriva radno mjesto “ Lučki kapetan” ne mora da ima pomorske sertifikate o osposobljenosti i prethodno pomorsko iskustvo kao ni pomorski fakultet.

Zbog ovakvog činjeničnog stanja, kao i sopstvenog priznanja nemoći i nesposobnosti Ministarstva  na čijem je čelu, da ispuni ono što Medjunarodna pomorska organizacija zahtjeva na osnovu preuzetih obaveza iz davno potpisanih Sporazuma, smatramo da bi Ministar Nurković trebao da da ostavku, ako ne iz drugih razloga,a ono iz razloga objektivne odgovornosti, sopšteno je i URE Kotor.

Obilne kiše i nedavni zemljotres dodatno ugrožavaju lokalni put i objekte u selu Ratiševina

0

Obilne kiše i zemljotres koji je u utorak pogodio i Crnu Goru dodatno su urušili dio lokalnog put Igalo-Ratiševina-Mojdež u zaleđu Herceg Novog.

Mještanin Ratiševine Marko Vidić tvrdi da put propada već dvije godine, da su na njemu ogromne rupe pa je automobilom teško proći  saobraćajnicom, a prilazni put zaseoku   Bačanovići u tom selu je neupotrebljiv. On poziva institucije sistema da rade njihov posao i čudi se zašto niko do sada nije odgovarao za prethodno loše urađenu sanaciju tog puta.Upozorava da klizište osim puta, ugrožava kuće, pomoćne objekte i imanja stanovnika sela.

Njegova komšinica Mirjana Stanković tvrdi da se promjene na potpornim zidovima i na putu mogu vidjeti svakodnevno .”Kako je krenule do Nove godine, ako se nešto ne preduzme,  naše kuće stići će do mora”, kaže Stanković.

Podsjećamo da je sanacija puta u dužini od oko 400 metara, koju je radila firma Krušo završena  u ljeto 2017 godine, a tri mjeseca kasnije – u decembru, su se pojavile prve pukotine u asfaltu. Sanacije puta  je koštala 55o hiljada eura, a izvedeni radovi imali garanciju od dvije godine.

Nakon toga je privremeno sanirano oko 40 metara prethodno rekonstruisanog lokalnog puta. Tada je predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić obećao da će preispitati odgovornost “ovlašćenih osoba  koje su tada donijele odluku da se uđe u realizaciju projekta iako za to nisu bili ispunjeni zakonski uslovi, jer  dokumentacija nije bila u skladu sa tada važećim propisima”.

Ratiševina

Osnovni uzrok deformacija na dionici puta Ratiševina –Mojdež  su površinske i podzemne vode, utvrđeno  je u  u reviziji Glavnog projekta rekonstrukcije lokalnog puta i tehničke kontrole izvedenih radova na klizištu, koju je obavio tim Instituta za građevinarstvo iz Podgorice, kojeg je angažovala Opština Herceg Novi.  Konstatovano je da su propusti u pripremi projekta, konkretno u projektnoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na  rješavanje pitanja odvođenja površinskih i podzemnih voda, bili glavni uzrok kasnijih deformacija, cijepanja i klizanja cjelokupne kolovozne konstrukcije dijela puta Ratiševina – Mojdež.

Katić je prije nekoliko dana kazao je novinarima da su nedavno dobili revidovani projekat Instituta za građevinarstvo kako bi mogli uraditi sanaciju klizišta. On je kazao da je raspisan tender  za izvođača radova I da bi radovi na sanaciji klizišta mogli početi naredne sedmice .

Procijenjeno  je da će sanacija klizišta koštati  oko 28.000 eura, a nakon toga će se raditi revidovani glavni projekat,  čija je prvobitno predviđena vrijednost radova  sa 180.000 smanjena  na  120.000 eura,  naveo je Katić.

Mještani zamjeraju što nije iskorišćeno lijepo vrijeme prethodnih mjeseci za završetak radova na sanaciji klizišta I puta.

Sela Sušćepan, Ratiševina i Mojdež posljednjih godina atraktivna su i mnogima strancima, koji su u tim mjestima izgradili, uglavnom kuće za odmor i rentiranje.

/S.K./

Dvoje mrtvih u napadu na London Bridgeu, napadač ubijen

0
London – foto pixbay

Britanska policija objavila je da je došlo do incidenta na Londonu Bridgeu. Nekoliko ljudi je izbodeno nožem, a napadač je ubijen u terorističkom napadu, prenose svjetske agencije.

Policija je napad koji se oko 14 sati dogodio u središtu Londona proglasila terorističkim incidentom.

Vjeruje se da je napadač, koji je preminuo na mjestu događaja, imao lažnu eksplozivnu napravu, navela je policija.

Reporter BBC-a na mjestu događaja rekao je da je vidio komešanje na mostu i da je nekoliko ljudi svladalo jednog muškarca. Ubrzo su stigli policajci i u njega ispalili više hitaca, opisao je reporter.

Voditelj protuterorističkog odjela londonske policije Neil Basu rekao je da motiv napada nije poznat.

– Osumnjičenika je ustrijelio londonski policajac i mogu potvrditi da je osumnjičenik preminuo na mjestu događaja, rekao je Basu na konferenciji za novinare.

Britanska prometna policija objavila je da je stanica na London Bridgeu zatvorena i da se vlakovi ondje neće zaustavljati.

Osobama koje se nalaze u blizini mjesta događaja svjetuje da slušaju upute policajaca na terenu.

London Bridge već je bio poprištem napada 3. lipnja 2017. u kojem je ubijeno osmero ljudi, a više ih je ranjeno.

Do najnovijeg incidenta dolazi nakon što je teroristička prijetnja u Velikoj Britaniji snižena 4. studenoga iz “ozbiljne” u “značajnu”, što znači da su napadi “vjerojatni”, a ne “vrlo vjerojatni”.

Premijer Boris Johnson, koji se iz svoje izborne jedinice vratio u sjedište vlade, izjavio je dasu  hitne službe i građani koji interveniraju “ono najbolje što imamo”.

Za petak navečer sazvao je sjednicu krizne vladine skupine Cobre.

I konzervativci i laburisti prekinuli su kampanju za parlamentarne izbore 12. prosinca.

Tito ponovno izašao na gradsku rivu Pine

2
Predstavnici NVO „Generalni konzulat SFRJ“

Predstavnici NVO „Generalni konzulat SFRJ“ i brojni poštovaoci Titove Jugoslevije iz Tivta, obilježili su danas 29.novembar, praznik koji se u SFRJ proslavljao kao Dan Republike.

Nakon intoniranja himne „Hej, Sloveni“ i svečanog podizanja jugoslovenske trobojke sa petokrakom na prostorijama konzukata u Ulici palih boraca, generalni konzul SFRJ u Crnoj Gori Marko Perković, povodom 76. rođendana „najljepše zemlje na svijetu“, priredio je diplomatski koktel, a na gradsku rivu Pine i za ovu priliku vratio je statuu osnivača i doživotnog predsjednika druge Jugoslavije, maršala Josipa Broza Tita.

„Spomenik najvećeg sina naših naroda i narodnosti sada, za razliku od prošle godine kada je okrenuo leđa Porto Montenegru kao simbolu kapitalističkog razvrata i hegemonizma, ove godine posmatra razigranu tivatsku omladinu kako se kliza na vještačkom klizalištu na ledu, pitajuči se „šta je ovo, neki Sibir, majku mu Božju?“- kazao je okupljenima Perković dodajući da se nada da će ove godine oni koji su lani izvještaje u novinama  o njegovom postavljanju Titovog spomenika na Pinima na sva zvona proglasili za fake news, „imati toliko inteligencije da konačno spoznaju konceptualnu umjetnost i kulturu uopšte“.

Statua maršala Tita koju je on i danas postavio na gradskoj rivi, predstavlja sertifikovani odlivak od bronze visine 23 centimetra i težine 4,290 kg koji se u posebnoj kutiji od mahagonija obloženoj plišom, kao poseban protokolarni dar, u SFRJ poklanjao stranim državnicima i drugim značajnim ličnostima toga vremena.

Tito

„Prostim poređenjem, srazmjerno broju stanovnika i veličini opštine Tivat, ovaj spomenik u svojim gabaritima u mnogome prevazilazi veličinu spomenika koji je poslije 30 godina sakrivanja i stida, lani Titu „otkriven“ u Titogradu. Onaj kojeg je u Titogradu otkrivao mladi pionir Ivan Vuković, morao je biti najmanje još duplo veći,“- kazao je Perković ističući da lanjsko otkrivanje Titovog spomenika u Tivtu „nije bilo fake news,  dokazuje i to što je prošle godine za spomenikom čitav dan tragao ne samo brkati Balkanski špijun, nego i njegovi „ćosavi“ saradnici, a prvi koji su se upisali u zvaničnu knjigu posjetilaca, bili su komunalni policajci Opštine Tivat koji su po prijavi Morskog dobra, došli sa nalogom za uklanjanje spomenika i o tome sačinili zapisnik.“

„Da su makar toliko revnosni u Krašićima gdje cvjeta divlja gradnja i uzurpacija obale, druge bi nam ptice danas pjevale.“-poručio je Perković koji je Titovu statuu na gradskoj rivi juče postavio u pratnji članova rukovodstva tivatske Organiozacije boraca NOR-a, Mata  Brguljana i Gojka Ivanovića.

Inače, ta statua se kasno poslijepodne sa gradske rive „preselila“ u Library Bar luksuznog hotela Regent Porto Montenegro koji je i ove godine, u povodu Dana Republike, priredio poseban party sa jugoslovenskom tematikom.

Bivša Titova rezidencija u Igalu danas turistička atrakcija

Vila Galeb u Igalu, nekadašnja rezidencija Josipa Broza Tita doživotnog predsjednika SFRJ za turiste je otvorena prije pet godina. Interesovanje za  to intrigantno zdanje raste iz godine u godinu, a od početka juna do kraja oktobra ove godine posjetilo ga je oko četiri ipo hiljade  znatiželjnika. Od prodaje ulaznica ostvareno je od 12,5 hiljada eura prihoda. Vila se može pogledati i ostatku godine, ali samo za grupe od deset i više ljudi. Posjetioci mogu da vide prostore u kojima je Tito sa saradnicima i gostima održavao sastanke, gledao filmove, zatim  jedan od apartmana u kojima su boravili njegovi bliski saradnici, kao i njegov,  i apartman njegove supruge Jovanke, koji su ujedno i najekskluzivniji dio Titove vile. U najvećem dijelu zdanja zadržan je stari nameštaj. Tako je odmah do ulaza, u kongresnoj dvorani gde je zasijedalo nekadašnje Savezno izvršno vijeće još 51 fotelja za toliko članova Centralnog komiteta.

Posjetioci vile bili su iz cijelog svijeta, a najviše iz zemalja sa područja bivše Jugoslavije, Zapadne Evrope i iz Rusije, ali I sa Novog Zelanda, Kanade,…

Alen Filipović vodič kroz vilu,  kaže da je među posjetiocima ovog ljeta bio i premijer jedne afričke zemlje sa porodicom, kao i njemački i austrijski ambasadori  koji se nisu mogli složiti oko toga da li je Herta Hes, druga Titova supruga,  bila Njemica ili Austrijanka.

Filipović ističe da je posjetiocima najzanimljiviji Titov radni kabinet i da se tu najduže i zadržavaju. Turistima vodič priča i neke zanimljivosti i anegdote iz vremena Titovog boravka u Igalu, kao onu kada je “pobjegao” svom obezbjeđenju koje ga je kasnije našlo u jednoj porodičnoj kući u Igalu kako pije rakiju sa domaćinom.

Tito je u ovoj vili boravio četiri puta, prvi put, kada je izgrađena, a poslednji put 15. aprila 1979. godine kada je Crnu Goru zadesio katastrofalni zemljotres. Tito je zajedno sa pratnjom istog jutra obišao cijelu rivijeru i uputio apel republikama tadašnje Jugoslavije da pomognu Crnoj Gori. Noć pred odlazak proveo je u šatoru, da bi 16. aprila napustio Igalo i vratio se u Beograd. Njegova supruga Jovanka u vili Galeb bila je  samo jednom.

Za Tita je u hercegnovskoj opštini sagrađena još jedna rezidencija–vila Lovćenka u krugu nekadašnje Vojne bolnice u Meljinama Međutim on nikada u njoj nije boravio. Kada je kompleks Centra vojno–medicinskih ustanova u Meljinama, u sklopu kojeg se nalazi “Lovćenka”, kupio konzorcijum na čelu sa Atlas grupom bilo je predviđeno  rušenje vile zbog, kako je obrazloženo, “nestabilnosti i klizanja terena”. Lovćenka  nije srušena, a  u njoj je posljednjih godina smješten “Azmont studio centar”,koji radi na projektu turističkog kompleksa Portonovi u Kumboru.

Titova vila – Igalo

Ima i atomsko sklonište

Titova,  ili vila Galeb sagrađena je 1976. godine nakon prve Titove posjete Herceg Novom , a jedan od glavnih razloga gradnje bila je blaga  klima i blizina Instituta “Dr Simo Milošević” i  izvandrednih  medicinskih i terapijskih usluga koji su u velikoj mjeri uticali na poboljšanje Titovog zdravstvenog stanja. Vilu je projektovao Milorad Petijević, arhitekta iz Herceg Novog, a izgrađena je za svega šest mjeseci .

U  oko 5.600 metara kvadratnih stambenog prostora, smješteno je nekoliko apartmana, restoran, bar, sala za odmor, radni kabinet koji je nekada koristio Tito, kuhinja,… Poseban dio predstavljaju terapijski sadržaji. U vili se nalazi bazen sa mineralnom vodom, blatne i biserne kade, dio za hidro, elektro i kinezi terapiju i trim sala.

Pored čuvenog plavog apartmana i kamin sale, Tito je najviše slobodnog vremena provodio u kino dvorani u kojoj je u večernjim satima obožavao da se opusti gledajući kaubojske filmove, a tu su za njega ponekad održavani i koncerti.

U vili je smješteno i atomsko sklonište koje je napravljeno u slučaju ratnog stanja. U tom podrumu nalazio se veliki akvarijum za provjeru ispravnosti vode,  koji se napajao vodom iz istog ventila kao i ostali dijelovi vile,  pa tako ukoliko bi ribe u njemu uginule, to bi značilo da je voda neispravna.

Vila Galeb projektovana je za izuzetno komforman  boravak  30-tak gostiju uz mogućnost korišćenja medicinskih i usluga rehabilitacije. Ugostila je izmedju ostalog i mnoge svjetske državnike, ali i ličnosti iz javnog života.

U njoj su boravili Safija Gadafi, Helmut Šmit, Sirimavo Bandaranaike, premijerka Šri Lanke, Huari Bumedijen, predsednik Alžira, a 1978. Godine u jednodnevnoj posjeti bio je tada mladi princ Čarls.

Ovo izuzetno zdanje koje  od  kraja 80 tih godina prošlog vijeka  posluje u sastavu Instituta Igalo ( tadašnje Savezno izvršno vijeće  predalo mu ga je na upravljanje), u toku ljeta prije desetak godina zakupljivala je  ruska turistička agencija “Travel centar “iz Moskve. Gosti su prvih godina bili bolje platežni turisti iz Rusije. Izmedju ostalih, ovdje su ljetovali ruski kosmonaut Aleksej Leonov, bugarski biznismen (vlasnik nekoliko hotela na Crnomorskoj obali) Petar Mazukov i mnogi drugi.Leonov se svojevremeno sreo i sa Titom,  za koga i danas misli da je bio veliki državnik.

Propada park svojevremeno jedan od najljepših na Crnogorskom primorju

Titova vila dio parka

Park oko vile koja je okružena prirodnom šumom čempresa i  primorskih borova ,  bio je jedan od najljepših i najvrijednijih vrtova na crnogorskoj obali, ali je zbog neodržavanja proteklih godina prilično propao.

“Šumski kompleks i površine koje pripadaju ovom objektu  zauzimaju  oko  40.000 m2.    Izgrađeni su pristupni putevi, staze i serpentine koje vode od vile do puta i Šetališta pored mora. Izgrađen je i vidikovac,  pa čak i mali staklenik. Osnovna ideja je bila da se  prirodni ambijent   sačuva i uklope neke nove karakteristične vrste. Postoje podaci da  se tada zasadilo  2.000 velikih stabala čempresa, kedrova, magnolija,  borova,  7.000 kom raznih vrsta ukrasnog šiblja i žbunja, 8.000 komada perena, sezonskog cvijeća  i zasijano 15.000 m2 travnjaka”, navodi dipl ing. pejzažne arhitekture Milica Berberović.

Ona ističe  da  poseban kvalitet parku daje vidikovac sa jugozapadne strane objekta oko kog su bile zasađene brojne palme, dracene, juke, i drugo mediteransko bilje, a duž čitave ograde velike količine puzavica  – bogumila, glicinija, bršljana.  Duž staze koja se spuštala ka moru i šetalištu bilo je  zasađeno  mnogo  novih vrsta kao kedrovi, zlatne tuje, magnolije, lagerstremija, kažu da je bilo i puno mimoza svuda u parku. Padine su bile prekrivene zimzelenim žbunjem i perenama,  sve žardinjere na terasama su bile zasađene sezonskim cvijećem ali najviše ruzmarinom, lavandom, santolinom.  Tada su zasađeni i uskopiramidalni čempresi, koji i danas postoje, i predstavljaju divan ukras ovog objekta.

“Godinama je ova površina bila prepuštena sama sebi.  U jednom periodu se uopšte nije staralo o šumi i biljkama oko objekta, te su tako  one osjetljivije nestale,  osušile se , polomile, perene su potpuno nestale.  Opstali su samo najrezistentniji elementi kao oleanderi, lemprike, palme, a šumski kompleks se sam obnavlja”, ističe Berberović.

Tito i princ Čarls u Igalu- foto kolekcija Miodraga Gaba Golubina

Grupa građana  je 1998 godine  pokrenula inicijativu da se  ovaj rezidencijalni kompleks otvori za javnost kao muzej,   a da se oko njega formira botanička bašta jer za to postoje svi uslovi. Međutim inicijativa nije imala  odjeka.

Vila se nekada mogla prodati za 20 miliona eura

Podsjećamo da su pregovori oko zaključenja kupoprodajnog ugovora za većinski paket državnih akcija od 56,4 odsto Instituta Dr Simo Milošević ušli  u završnu fazu. Tenderska komisija za privatizaciju usaglasila je većinu članova ugovora sa konzorcijumom Phillibert i Ville Oliva, koji je jedini dostavio ponudu

To podrazumijeva i prodaju Titove vile za koju su ranije mnogi mislili da bi je trebalo izdvojiti iz tog “paketa”. Vila nikada samostalno nije nudjena na prodaju, ali ljudi koji se bave nekretninama procjenjuju da je u vrijeme buma prodaje nekretnina u Crnoj Gori mogla dostići vrijednost od oko 20 miliona eura i da su ta sredstva i uz povoljan kredit mogla biti uložena u Institut, kako bi se izbjegla njegova prodaja.

/S.Kosić/

Ko ima veću moć: država ili vlasnik kompanije Vektra Boka ?

0
sa pressa

Iako je Savjet za privatizaciju na čijem je čelu premijer Duško Marković upozorio mendžment Vektra Boke da ne može izdvojiti hotel Plaža u novoosnovanu firmu , kako bi je nesmetano prodali, odbor direktora te kompanije na čelu sa Draganom Brkovićem ponovo je zakazao skupštinu akcionara za 6.decembar, sa istom tačkom dnevnog reda. Advokati radnika Jovan Pejović i Ranko Martinović  , na današnjoj konferenciji ua novinare poručili da će se na ovom primjeru pokazati da li je jača Vlada Crne Gore ili organizovani kriminal.

Menadžment Vektra Boke do sada je prodao ogromnu imovinu te firme, a od šest milona eura  stečenih na taj način  pet  je otišlo na račune drugih Brkovićevih firmi kao pozajmice , koje tvrde advokati bivših radnika Vektra Boke nikada neće biti vraćene . Najnoviji pokušaj da se hotel Plaža izdvoji iz imovine Vektra Boke i proda na isti način , osujetio je Savjet za privatizaciju  na čelu sa premijerom DuškomMarkovićem koji je  poslao dopis menadžmentu Vektra Boke u kome sejasno navodi da se imovina te kompanije ne može prodavati nitiizdvajati bez saglasnosti savjeta za privatizaciju.Radnike je ta informacija umirila i obradovala, ali na kratko.Samo nakon nekoliko dana zakazana je nova Skupština akcionara sa istom tačkom dnevnog reda.

Hotel Plaža foto S. Kosić

“Upornost sa kojom Brković sprovodi nezakonje mora da zabrine svakog građanina, jer  samim tim  što je zakazao vanrednu sjednicu pokazuje da ima moć. Da li se može govoriti da se jedan čovjek uzdigao iznad države. Ja mislim da nije, i mislim da se ovakvom ponašanju mora jednom stati na put”, kazao je Martinović. On je ustvrdio I da  su i prethodne prodaje imovine bile nezakonite i da je JP  Morsko dobro uspjelo da poništi knjiženje prodate imovine u zoni morskog dobra na nove vlasnike.

Pravni zastupnik bivših radnika Jovan Pejović kaže da Brković ima podršku predsjednika privrednog suda Blaža Jovanića

“On se oglašava, često, neprincipijelno i pristrasno. Pojavljuje se u  ulogama bivšeg stečajnog sudije AD Vektra Boka, predsjednika  Privrednog suda i u ulozi izvršnog sudije, kada treba zaustaviti  dospjela izvršenja radnika i Opštine Herceg Novi.

Neprincipijelnost se ogleda u tome što ne da Opštini Herceg Novi i  radnicima da naplate svoja potraživanja u rokovima iz Plana  reorganizacije”, istakao je Pejović.

Ukoliko Dragan Brković kao većinski vlasnik  ostvari svoj naum 6.decembra, to će prema riječima Pejovića biti poraz pravne države.

Vektra boka duguje radnicima plate , doprinose  za nekoliko godina , a mnogi zbog toga  ne mogu ostvariti pravo na penziju.Predstavnica radnika Maja Pajović kazala je da im jedino preostaje da se vrate na ulicu i radikalizuju proteste.

/S.Kosić/

Luka Kotor bilježi osjetan rast prometa – za devet mjeseci 30 odsto više putnika

Luka kotor foto Boka News

Za prvih devet mjeseci ove godine preduzeće  »Luka Kotor« A.D. je postigla izuzetne rezultate u pružanju usluga u međunarodnom pomorskom saobraćaju.

U ovom periodu u luku je uplovilo 366 brodova na kružnim turističkim putivanjima sa ukupno 469.171 putnikom. Navedeno je to u Informaciji o rezultatima ljetnje turističke sezone a koju je u četvrtak razmotrila Vlada.

Ukupan broj jahti u Lucu Kotor za ovaj period iznosio je 1.504 plovila sa prometom od 8.369 putnika. U odnosu na devet mjeseci prethodne godine kada je u Kotor uplovilo 316 brodova sa 359.499 putnika, ove godine povećan je broj dolazaka kruzera za 15,66% , dok rast u broju putnika sa brodova koji su posjetili Kotor iznosi čak 30,51%.

Istovremeno, za 10,69% je smanjen broj dolazaka jahti, ali je sa njima ove godine ipak došlo 12,92% više putnika nego u uporednom period lani.

Inače, u Lučkoj kapetaniji Kotor koja sa ispostavama u Tivtu i Zelenici pokriva akvatorijum cijelog zaliva, ove godine je za deset mjeseci izdato ukupno 3.936 vinjeta koje kao potvrdu da s  platile taksu za plovidbu teritorijalnim morem Crne Gore, dobijaju strane jahte prilikom prelaska državne granice.

Novi bilans: U zemljotresu u Albaniji 49 mrtvih

0
Albanija foto Reuters

Najnoviji bilans izgubljenih života usled zemljotresa u Albaniji je 49, od kojih 25 u Draču, 23 u Tumanu i jedan u Ljaću, saopštio je jutros na vanrednom zasedanju vlade Albanije premijer Edi Rama.

Kako je dodao, u okrugu Drača 1.260 osoba smešteno je van svojih domova, od kojih njih 625 u hotelima, 360 u školskim salama, dok su ostali pod šatorima ili kod svojih porodica.

U Tumanu je oko 500 osoba smešteno u šatorima, a za njih je počeo prevoz u hotelima u primorskom mestu Šenđin.

U okrugu Tirane je 3.480 osoba koje su bez krova nad glavom, od kojih je oko 1.000 smešteno u prihvatnim centrima, a ostali pod šatorima ili kod svojih bližnjih.

Rama je dodao da na osnovu trenutnih informacija, u Draču je oštećeno preko 700 stanova, 12 stanova potpuno uništeno, a 176 zgrada oštćeno.

U Tirani je potpuno uništeno 15 stanova a 230 oštećeno, 8 zgrada je van funkcije a preko 60 teško oštećeno.

“Ovaj bilans treba da se upotpuni kako niko ne bi ostao van njega”, kazao je Rama.

Najavio je da će prve međunarodne ekipe stići danas kako bi sa domaćim izvršile procenu načinjene štete.

Ponovo je pozvao sve da usmere finansijsku pomoć na jednistvenu državnu platformu e-albania.al, uveravajući da će se sav novac transparentno trošiti. Dodao je da je do sada sakupljeno preko 5 miliona evra i oko milion i po dolara, dok je novac sakupljen na različitim web stranicama kao što su ‘go fund me’ ili preko nevladinih organizacija oko 4,5 miliona evra.

Počeo je rad čišćenja u Draču i Tumanu gde se više ne sprovode spasilačke akcije.

Kazao da će u 2020. svi koji su izgubili krov nad glavom biti zbrinuti u još boljim uslovima nego što su imali. Za sve porodice koje su izgubile članove porodice rekao je da će vlada u subotu usvojiti ‘specijalni paket’.

Zemljotres jačine 6,4 stepena po Rihteru, pogodio je Albaniju u utorak rano ujutru.

Nakon 13 godina aviolinija između Dubrovnika i Budimpešte

0
Budimpešta foto EPA

Dubrovnik i Budimpešta će nakon 13 godina biti povezani aviolinijom u ljetnom rasporedu letenja, objavili su u petak iz Hrvatske turističke zajednice (HTZ) napominjući kako je prvi let najavljen za 7. juna 2020. godine.

Avioliniju između Dubrovnika i Budimpešte najavio je komercijalni direktor poljskog LOT-a Michal Fijol na aerodromu Liszt Ferenc u Budimpešti gdje je predstavio povećanje postojećih te uvođenje novih letova te aviokompanije u 2020. godini.

“Cilj nam je daljnje pozicioniranje Hrvatske kao aviodestinacije, a tome će nam uvelike pridonijeti uvođenje direktnog leta između Dubrovnika i Budimpešte nakon 13 godina”, kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.

Dodao je i da je siguran kako će taj let u Hrvatsku privući još veći broj mađarskih gostiju koji se nalaze među top 10 tržišta s kojih ostvarujemo najveći turistički promet.

U dosadašnjem dijelu godine s mađarskog tržišta ostvareno je oko 640 tisuća dolazaka i više od 3,2 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 3 posto, rekao je Staničić.

Linija Budimpešta – Dubrovnik prometovati će nedjeljom, vožnja će trajati 1 sat i 15 minuta, a prvi let najavljen je za 7. lipnja 2020., navodi se u priopćenju.

Na liniji će prometovati zrakoplovi tipa Embraer koji će iz Budimpešte za Dubrovnik kretati u 7:00 sati, dok je polazak iz Dubrovnika za Budimpeštu predviđen istoga dana u 8:55 sati.

Prema sadašnjim planovima LOT-a, ovaj će let biti aktualan do kraja rujna 2020., ali je ostavljena opcija prometovanja tijekom cijelog ljetnog rasporeda letenja. Letovi su već dostupni na LOT-ovoj web stranici.