U Cavtatu pokušavaju spasiti palme od surlaša…

0
Cavtat

I u Opštini Konavle čine sve ne bi li palme na cavtatskoj rivi zaštitili i očuvali od palminog surlaša, stoga ni čudi da je na sjednici Opštine Konavle postavljeno pitanje što se radi ne bi li palme opstale.

Načelnik Opštine Konavle Božo Lasić kazao je kako će se u dogledno vrijeme možda morati posegnuti i za nekim drugim rješenjima, poput sadnje česvina, ako se palme pod najezdom nametnika ne uspiju očuvati.

-Svako tretiranje palmi stoji nas oko 20 tisuća kuna, a mi smo među prvima o napravili. Žao mi je zbog vizura Cavtata, palme su 30-tih godina prošlog stoljeća donesene iz Herceg Novog i postale su dio Cavtata. Nažalost njima nema spasa i moramo pod hitno naći što staviti umjesto njih. To moramo napraviti već u idućim mjesecima. Česvina je možda najbolje rješenje.- rekao je načelnik Lasić.

Načelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i gospodarenje nekretninama Opštine Konavle Miljenko Mikulić kazao je za portal Dubrovnikpress.hr kako postoje i neke nove metode zaštite kojima bi se palme u konačnici mogla očuvati.

– Palme u Cavtatu nisu u toliko lošem stanju, ali se na pojavio nametnik i mi smo preventivno djelovali i u decembru kada smo ih tretirali, i u januarau smo još jednom ponovili taj postupak. Inače, tokom zime nametnik je u stanju hibernacije i čim se aktivira mi ćemo ponoviti cijeli postupak zaštite. Zaražena je samo jedna palma jer smo od prve pojave štetnika u 2016. na vrijeme reagirali i od tada redovito u suradnji s tvrtkom Đardin d.o.o. tretiramo palme zaštitnim sredstvima. – rekao je Mikulić, istaknuvši kako postoje i neke nove metode tretiranja palminih stabala koje bi mogle biti efikasne.

– Palme su simbol Cavtata i zaista u Opštini radimo sve kako bismo ih uspjeli očuvati. Postoji i nova metoda zaštite palminih stabala prema kojoj se zaštitna sredstva injektiraju direktno u deblo palmi, a procjena struke je da ćemo cavtatske palme ipak uspjeti spasiti baš zbog pravovremenog reagiranja. Postoji još jedna metoda koja je onako malo drastična, a radi se o piljenju debla i premazivanja smolom, ali to nam je zadnja opcija. Nadam se da neće do toga doći jer zaista radimo sve što je u našoj moći da spasimo cavtatske palme. – rekao je pročelnik UO za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalni sustav i gospodarenje nekretninama u Opštini Konavle Miljenko Mikulić.

Bokeški Forum: Nemamo pravo da ćutimo

5
Bokeški forum

Podružnice Bokeškog Foruma Herceg Novi obratila se javnosti sopštenjem u kome poručuju:

“Vrijeme previranja, vrijeme korupcije i političke prostitucije. Vrijeme koje će mo pamtiti po prodaji svega po čemu smo bili prepoznatljivi. Oni koji misle da su Bogom dani da odlučuju o našim sudbinama prodali su prošlost, prodali obraz, prodaju budućnost nase djece.

Jedina politička struktura koja se bori protiv toga u Boki Kotorskoj je upravo Bokeški Forum, a da pri tom nije obraz ukaljao vijerskim i nacionalnim pitanjima. Dok su u Tivtu Bokelji odavno digli svoj glas i krenuli u kontra ofanzivu, u Kotoru, Budvi i Herceg Novom se Bokelji  bude iz hibernacije.

luka radovic

Dokazaćemo to i na narednim lokalnim izborima u kojem se nadamo velikom uspjehu. Ne bez razloga, jer otkako je podružnica Bokeškog Foruma osnovana u Herceg Novom članova je sve više i više. Mada bi tome trebali da se radujemo, razlozi zbog kojeg sve više ljudi pristupa našoj organizaciji su poražavajući. Po pravilu su to nemar, sakaćenje obale, nepravde i ponašanje koje karakteriše demonstarcija bahatosti i sile. Najavljena ponovna prodaja Arze, još jedna je kap u prepunoj čaši žuči, još jedan dokaz obezvrijeđivanja svega bokeškog od strane crnogorske Vlade. Bogaćenje preko naših leđa, na koje, ako ne zbog nas samih, a ono zbog naših predaka i potomaka, nemamo pravo da ćutimo.

Budimo ono što jesmo. Čuvajmo svoje, budimo Bokelji. Dignimo glas i podržimo Bokeški Forum jer će mo jedino tako sačuvati Boku”, kaže se u sopštenju koje potpisuje Luka Radović predsjednik podružnice Bokeškog Foruma Herceg Novi.

Pažani brodovima opkolili ribara zbog ilegalnog vađenja školjki

0
školjke

Stanovnici Paga ljuti zbog ilegalnog izlova školjaka. Isti čovjek uporno vadi i do hiljadu kilograma sedmično. On im odgovara da neće stati, javlja RTL, koji je o ovom sukobu snimio reportažu.

“Oni eksploatiraju školjke. Naravno, ilegalno”, saopštava nam Tihomir Kustić s otoka Paga.

“Izvade sedmično od 500 do 1000 kila školjka”, govori Ivan Fabijanić, Pag.

“Ja im poručujem da neću stat!”, odgovara na sve to Saša Eles, ribar.

“Cijeli ekosustav je ugrožen s tim prekomjernim izlovom školjaka”, kaže Tomislav Zubović iz Udruge Veli Škoj Zubovići.

“A ja kažem da sam čudom ostao živ”, kaže Saša Eles, ribar.

“Jednostavno devastiraju i uništavaju obalu”, izjavljuje Ante Fabijanić, gradonačelnik otoka Paga.

Pag – otok kamena, bure, soli i potpuno bistrog mora u Paškoj vali. No osim čistog mora, ovdje ima i puno školjaka.

“Paška uvala je slično jednom velikom jezeru. Ima jedan mali ulaz s mora i u njoj se nalazi jedna mala zona gdje se mogu vaditi školjke. Školjaka ima svugdje, ali smiju se vaditi samo u toj maloj zoni. Te školjke su pluća ove uvale i ako se te školjke izvade neće biti ni ribe ni ostalih organizama, a gdje nema ribe ni organizama, nema ni života”, objašnjava Tihomir Kustić s otoka Paga.

U Paškoj vali se mogu naći školjke klapun i prnjavice. Zbog velikog izlova školjaka ostali su samo mali primjerci klapuna.

Cijela priča počinje ovog ljeta. Pažani su se počeli buniti protiv Saše Elesa, kojeg su i snimili dok je, kako tvrde – skupljao školjke u nedozvoljenom dijelu Paške vale. Pažani su o svemu obavijestili nadležne institucije – od Ministarstva poljoprivrede do policije i Carine – koje su intervenirale više puta.

Cijela stvar eskalirala je u nedjelju 13. januara, kad je 15-ak Pažana brodovima stiglo do mjesta gdje Saša Eles skupljao školjke. Prozvani ribar završio je u splitskom KBC-u, u dekompresijskoj komori jer je, objašnjava, upravo te nedjelje bio prisiljen naglo izroniti zbog straha od njihovih brodova. Te nedjelje – kaže Saša Eles – Pažani su ga pokušali ubiti, a protiv njega su se navodno urotili – baš svi.

“Ovo što se meni dešava, organizirana urota, linč, ne znam kojim izrazom bi se izrazio, to je ono što ja doživljavam od građana Paga. A u svim tim događanjima, u nekoliko navrata mi je pokušano oduzimanje života. Na vrlo grub način. A da ne kažem koliko je puta uništena moja imovina, otuđena moja imovina ili je bilo pokušaja otuđivanja moje imovine”, govori Saša Eles, tvrdeći da ne lovi u nedozvoljenom području.

Iz Ministarstva poljoprivrede šalju grafički prikaz dozvoljene i nedozvoljene zone koji pokazuje da su ljuti Pažani u pravu.

“Dozvoljena zona izlova školjaka na Pagu prostire se nekih kilometar plus minus širine, a tako je i s donje strane. Južni dio uvale i sjeverni dio uvale je zabranjen za izlov”, objašnjava nam Ivan Fabijanić s otoka Paga.

“Paška uvala je pretežito pjeskovita uvala i ima puno školjaka. Te školjke su prirodni pročišćivač mora i o tim školjkama ovisi cijeli ekosustav. Ako nestane školjki, naša vala će se zaprljati, a naša vala je velika. Ima samo jedan ulaz koji je možda milju, milju i pol i ona se jednostavno ne može sama profiltrirati. Tako da školjke pomažu u mnogo toga i k tome same ribe se hrane školjkama. Orade, hobotnice. One su direktno ovisne o tome”, objašnjava Tomislav Zubović, Udruga Veli Škoj Zubovići.

“Ja se ne borim za sebe, ja se borim za djecu, da djeci ne trebam pokazivati školjku u knjizi, nego da se zaroni, da izvadi dvije školjkice, da vidi da u moru postoji život”, objašnjava Kustić.

Koncertom Zdravka Čolića počinje 50. Praznik mimoze

0
Praznik mimoze 2019.

Otvaranje 50. Praznika mimoze i koncert Zdravka Čolića biće održan na platou ispred hotela Igalo, kao što je i ranije najavljeno, potvrđeno je na press konferenciji upriličenoj povodom početka Praznika.

Program će početi večeras u 18 sati nastupima DJ-eva i uličnih performera. Organizatori Praznika mimoze planiraju i karnevalsku povorku, koja će u 19,30 krenuti od Trga Nikole Đurkovića Njegoševom ulicom prema Igalu. Koncert Zdravka Čolića počinje u 21 sat.

-Za održavanje koncerta nemamo alternative, definitivna lokacija je Igalo. Nadamo se da će vremenske prilike biti na našoj strani. Imali smo kao mogućnost Sportski centar, ali zbog tehničkih i bezbjednosnih razloga nije izvodljivo primiti u tom objektu veliki broj ljudi, a znate da je veliko interesovanje, kazao je potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević.

On je na konferenciji istakao da je Karavan Praznika mimoze bio veoma uspješan i da su zadovoljni postignutim.

-Najavljeno je da će dosta gostiju stići na Praznik mimoze iz gradova u kojima smo bili. Ovo je bila prilika da poslije dugo vremena obnovimo prijateljske i pobratimske odnose sa predstavnicima gradova. Obišli smo 17 gradova od 10. januara, svuda smo dočekani domaćinski i mislim da je ovo bio pun pogodak, kazao je Konjević.

Član Direkcije Praznika mimoze Zoran Živković istakao je da su svi programi potvrđeni.

-Trudili smo se da ove godine, s obzirom na jubilej, selektujemo najkvalitetnije programe. Na turneji  smo vidjeli koliko je veliko interesovanje ljudi iz cijelog regiona, a od kolega iz Turističke organizacije znamo da je veliki broj smještajnih kapaciteta rezervisan, tako da će ovo biti jubilej koji će pamtiti i grad i Crna Gora i region, kazao je Živković.

Direktorica JUK Herceg fest Gordana Porobić Krcunović kazala je da će tokom 50 dana praznika biti priređeno preko 60 programa i da je organizacija bila veoma zahtjevna.

“Program je estetičko bogatstvo za sve ukuse i čula, jer nudi od pučkih manifestacija do sportskih programa i kulturno-umjetnilih sadržaja. Lijepa vijest je i da će 8. februara biti promovisana poštanska markica povodom 50 godina Praznika mimoze”,  kazala je Krcunović.

U kreiranju koncepta Praznika, kako je istakla Porobić Krcunović, pridržavali su se koncepta utemeljivača praznika koji je definisan već sedamdesetih godina i naglasila da svaki program ima svoju publiku.

-Tada je jasno definisan cilj i smisao organizovanja Praznika mimoze, a to je promocija kulturno istorijskih vrijednosti i turističke ponude. Ne zaboravimo da je Herceg Novi kulturna destinacija i da je Praznik mimoze idealna prilika da promovišemo kulturnu ponudu našeg grad i da u naš program budu uključeni i kulturno-umjetnički sadržaji, kazala je direktorica Herceg festa.

Sekretar za društvene djelatnosti i sport Darko Klasić govorio je o bogatom sportskom programu koji je počeo u Baošićima XX Kupom mimoze u sportskom ribolovu na kojem učestvuje 14 ekipa.

Prvi „New Castle of the World Day“ u H.Novom

0
new-castel

Manifestacija pod nazivom “New Castle of the World Day” održaće se u nedelju 3. februara na terasi Gradske kafane u Herceg Novom. Događaj je otvoren za sve Novljane i sve goste. U okviru programa posjetioci će imati priliku da uživaju u nastupima izvođača iz Hejđin-a, New castel na Tajnu, biće predstavljeni  i  Šinširo iz Japana, New Castel iz Australije i drugi gradovi kroz video i druge sadržaje. Pored inostranih gostiju i Herceg Novi će pokazati neke svoje talente, poput  nastupa muzičara iz Muzičke škole, ženske klape Lira, plesne škole AS i drugih.

Čitav događaj obogatiće prisustvo lokalnih i inostranih predstavnika koji će nam kreativno na štandovima predstaviti svoje sadržaje: Šinširo, Japan – umjetnost kaligrafije, Nove Zamki, Slovačka – tradicionalne nacionalne specijalitete, NVO Ruke – tradicionalne bokeljske lokalne specijalitete i proizvode, Viteški štand – interaktivno će nas upoznavati sa istorijom, a predstavnici Njukasla na Tajnu, kao i naše komšije iz Trebinja – pružaće nam različite promo materijale.

Ovaj događaj, jedan je od projekata koje je ugovorila Kancelarija za međunarodnu saradnju sa partnerskim gradovima okupljenim u organizaciji “New Castles of the World”, kaže Simonida Kordić,  šef Kancelarije za međunarodnu saradnju.

Program se odvija pod motom  „Herceg Novi je svijet“, što odražava i naše nastojanje da naš grad i njegove vrline što više afirmišemo i maksimalno ga otvorimo ka svijetu. Tokom protekle godine uveli smo Herceg Novi u tri značajne međunarodne organizacije, čime smo otvorili vrata brojnim projektima i mogućnostima saradnje sa velikim brojem  značajnih  svjetskih gradova, dodaje Kordić.

– Ideja o okupljanju mjesta širom svijeta, koja dijele ime “Newcastle”, potiče iz 1996. godine i predstavlja ideju  umjetničkog menadžera Džona Nikolaou, koji je tada živio u gradu Njukaslu na Tajni. On je tada započeo „Newcastles of the World United“ projekat, koji je rezultirao sa internet stranicom i knjigom pod ovim nazivom, obuhvatajući Njukaselove sa engleskog govornog područja. Cilj projekta bio je da se ojačaju veze u domenu prijateljstva, kulture, obrazovanja i turizma između gradova Njukaselova. Danas, pored predstavnika Njukaselova sa engleskog govornog područja, udruženje takođe broji mnoge Njukaselove širom svijeta. Od 2018. godine Herceg Novi se pridružio Njukasl porodici i ubraja se među preko 40  članova ovog udruženja koje okuplja gradove sa svih kontinenata. U okviru te mreže realizuju se brojni projekti iz oblasti kulture, obrazovanja, privrede. Putem medijske mreže ove organizacije, promovišu se aktivnosti i sadržaji u  gradovima-članovima, poput Praznika mimoze u Novom i drugih sadržaja.

Božović na čelu Crnogorske u Tivtu

2
Tivat – Photo Anton Marković

Član Opštinskog odbora Crnogorske u Tivtu Goran Božović izabran je danas za predsjednika Crnogorske u ovoj opštini.

Kako je kazao, čast mu je što je izabran da bude prvi među jednakim i slobodnim ljudima lojalnim Crnoj Gori.

“Crnogorska vodi iskrenu borbu za bolji život i život dostojan svakog građanina bez razlike i zato mi je drago što ću u naredne dvije godine upravljati našim odborom u Tivtu“, izjavio je Božović.

Goran Božović

On je poručio da će se boriti za svoj grad po mjeri građana Tivta.

„Obećavam da ću opravdati povjerenje koje mi je ukazano ovim izborom i ubijeđen sam da ćemo u narednom periodu steći povjerenje građana Tivta, čiji nam je interes na prvom mjestu“, zaključio je Božović.

Dodijeljene nagrade na 52. Hercegnovskom zimskom salon

0
Scepanovic Miodrag, I nagrada Salona

Na 52. Hercegnovskom zimskom salonu žiri u sastavu: Radoslav Milošević- Atos, umjetnik -predsjednik žirija; Tamara Rajković, istoričarka umjetnosti i Savo Pavlović, umjetnik, dodijelio je tri nagrade.

Prva nagrada u iznosu 700 € je dodijeljena  Miodragu Šćepanoviću za skulpturu pod nazivom „Zatišje“.

Druga nagrada od 500€ je pripala Mariji Vemić za dvije slike iz ciklusa „Dodir sebe“,a treća u iznosu 300€, Silvi Radić za rad u kombinovanoj tehnici „Divan život“.

Hercegnovski zimski salon se svečano je otvoren večeras u galeriji Josip Bepo Benković.

Tivatska solila – “Močvarna staništa i klimatske promjene”

0
Solila

Međunarodni dan močvarnih staništa obilježava se svake godine 2. februara u okviru RAMSAR konvencije, sa ciljem da se promoviše značaj zaštite ovakvih staništa, prvenstveno onih koja su upisana na RAMSAR listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja.

Ovogodišnja tema Međunorodnog dana močvarnih staništa je “Močvarna staništa i klimatske promjene” fokusirajući se na značaj močvarnih staništa u ublažavanju uticaja klimatskih promjena, posebno poplava zbog sposobnosti ovih područja da primi velike količine vode.

Skadarsko jezero je 1996. godine, a posebni rezervat prirode “Tivatska solila” 2013. godine su upisani na listu močvarnih staništa kao jedina dva RAMSAR područja u Crnoj Gori.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana močvarnih staništa, Ministarstvo održivog razvoja  i turizma, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom i Opština Tivat u petak 1. februara 2019. godine u Tivtu, sa početkom u 10 sati, organizuje  Okrugli sto o značaju i vrijednostima posebnog rezervata prirode “Tivatska solila”.

Solila www.djuricic.me

Na okruglom stolu biće predstavljen značaj i položaj RAMSAR konvencije u legislative Crne Gore, primjeri upravljanja močvarnim staništima u korist prirode i čovjeka, kao i najnoviji rezultati istaživanja biodiverziteta koja su na području Solila sprovedena tokom 2018. godine.

Cilj okruglog stola je da se kroz primjer dobrog upravljanja posebnim rezervatom prirode “Tivatska Solila” približi značaj očuvanja ovakvih područja ne samo kao značajih staništa rijetkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, već i zbog uloge koju močvarna područja imaju za lokalno stanovništvo.

Težak incident između naših pomoraca na kontejnerašu italijanske kompanije

MSC Marta

Dvojica crnogorskih pomoraca lakše su, a jedan teže povrijeđen u incidentu koji se u srijedu dogodio na brodu za prevoz kontejnera „MSC Marta“ na pučini Atlantika.

Trojicu Crnogoraca je, kako nezvanično saznajemo, nakon svađe napao i nožem povrijedio njihov sunarodnik, Danilo Adžić sa Cetinja – mornar na „MSC Marti“.

U tom incidentu A.D. iz Bara i Đ.S. iz Kotora  – mehaničar i fiter na brodu, zadobili su lakše tjelesne povrede, dok je brodski kuvar Saša Šnobl iz Herceg Novog, teže povrijeđen. Njegove povrede su bile toliko ozbiljne da je Šnobl morao biti hitno evakuisan sa broda koji plovi Atlantikom, između luka  Kusedo u Dominikanskoj Republici i Santos u Brazilu. Stoga je za tog našeg pomorca sa najbližeg kopna – Francuske Gvajane,  stigao helikopter sa medicinskim timom koji je preuzeo ranjenika i prevezao ga do najbliže bolnice. Zbog predostrožnosti sa broda je helikopterom tom prilikom evakuisan i Đ.S. čije su povrede bile ozbiljnije od onih koje je pretprio njegov kolega, A.D.

Šnobl i Đ.S. su adekvatno medicinski tretirani i zadržani na daljem liječenju u jednoj bolnici u Francuskoj Gvajani.

Ostatak posade broda među kojoj ima još naših pomoraca, uspio je savladati napadača Adžića koji je potom izolovan i zatvoren. U pritvoru na „MSC Marti“ on će ostati i narednih par dana dok kontejneraš od 72.000 tona koji pripada italijansko-švajcarskoj kompaniji Mediteran Shipping Company, 4.februara  po rasporedu ne uplovi u Santos, a gdje će Adžić biti predat brazilskoj policiji koja će protiv njega pokrenuti kriminalističku istragu.

Najstarije razglednice jadranskih riba

0
Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije

U knjizi „Pozdrav iz zaboravljene Dalmacije“ nalazi se mini poglavlje na kojem je predstavljena unikatna serija razglednica jadranskih riba.

Razglednice su nastale 1898. godine, a napravio ih je lošinjski fotograf Benedikt Lergetporer i ova serija spada među najstarije fotografije ove tematike.

Iz današnje perspektive naprosto je nevjerojatna činjenica da je Lergetporer došao na ideju da u suradnji s lokalnim ribarima ovjekovječi njihove svakodnevne ulove i te fotografije upotrijebi kao predloške za izradu foto-razglednica.  Vrlo je upitna i njihova tiraža i postoji li još neka slična razglednica iz tog opusa.

Prikazanih osam razglednica s motivima jadranskih riba pronađene su u Beču gdje su više od 100 godina u albumu bile sastavni dio Lergetporerova  opusa od čak 96 razglednica otoka Lošinja, iz razdoblja od 1897. do 1905.

Razglednice riba

Čitav album kupio je 2014. na aukciji u Sazburgu kolekcionar Franko Neretich koji iz dalekog New Yorka sakuplja strpljivo i nostalgično sve vezano za rodni otok i Jadran.

Otkriće ovih razglednica može se nazvati senzacionalnim jer iz tog vremena, ali i kasnije, jednostavno ne postoje neke sličnih motiva.