Povodom 85. godišnjice školskog broda „Jadran“, penzioner i bivši potpredsjednik Opštine Kotor, Filo Biskupović u utorak je posjetio brod i uručio poklon, veliku fotografiju ovog jedrenjaka, staru više decenija iz svoje privatne zbirke.
Poklon je primio komadant „Jadrana“ Zoran Ivanovski, koji je izrazio zahvalnost te istakao da će fotografija sigurno naći svoje mjesto na brodu.
Biskupović se ovom prilikom prisjetio kada je prije 43 godine nekoliko dana plovio na ovom jedrenjaku.
„Kada smo ja i kolege iz klase, te davne 1975. godine završili Školu rezervnih oficira u Splitu, dobili smo trodnevno nagradno krstarenje Jadranom duž primorija. Bilo je to nezaboravno iskustvo.
Žao mi je što iz zdravstvenih razloga nisam bio u prilici ovog ljeta pokloniti fotografiju, kako bi bila dio izložbe koja je priređena u čast obilježavnja jubileja 85. godišnjice ovog plovećeg muzeja“ – kazao je Biskupović.
Zoran Ivanovski komadant Jadrana – foto Boka News
Komadant „Jadrana“ gosta je upoznao sa trenutnim aktivnostima posade i sa ponosom pokazao skoro postavljene mesingane pločice na kojima su ispisana najznačajnija duža međunarodna krstrenja „Jadrana“ kroz njegovu istoriju.
Ivanovski i Biskupović – foto Boka News
Kao izraz zahvalnosti komadant Ivanovski je Biskupoviću poklonio numerisanu bocu vina Vranac, posebne edicije od samo 85 flaša koju su specijalno za 85. rođendan Jadrana izdale Plantaže.
Pronašli olupinu broda iz 400. godine prije Krista
Najstarija u potpunosti netaknuta olupina grčkoga trgovačkog broda koja datira iz 400. godine prije Krista otkrivena je na dnu Crnoga mora, izvijestili su u utorak članovi englesko-bugarske znanstvene ekspedicije.
“Nikada ne bih pomislio da je moguće pronaći tako očuvanu olupinu plovila iz antičkog razdoblja i to na samo dva kilometra dubine”, kazao je jedan od voditelja ekspedicije, profesor Jon Adams, direktor Centra za pomorsku arheologiju Sveučilišta Southampton.
“Ovo će otkriće izmijeniti naše poimanje pomorske gradnje i jedrenja u antičko doba”, dodao je.
Ekspedicija Black Sea MAP (Maritime Archaeology Project – Pomorski arheološki projekt) već tri godine pretražuje dno Crnoga mora duž 2000 četvornih kilometara bugarske obale uz pomoć sonara i vozila na daljinsko upravljanje opremljenog posebnim kamerama namijenjenim za istraživanje morskih dubina. Riječ je o tehnologiji koja je ranije bila na raspolaganju uglavnom naftnim tvrtkama.
Ekipa na čelu s profesorom Adamsom na spomenutom je mjestu otkrila 60 olupina, među kojima su flota ruskih kozaka iz 17. stoljeća te rimski trgovački brodovi s amforama. Najstarija među njima pronađena je na morskoj dubini na kojoj nema kisika, što omogućuje da se “organski predmeti očuvaju i tisućama godina”, objasnili su stručnjaci.
“Pronašli smo i ostatke brodica iz još starijeg razdoblja, no ova je savršeno očuvana”, istaknula je arheologinja Helen Farr koja surađuje na projektu. “Naslonjena je na jedan bok, još uvijek ima jarbol, kormilo…, ovakvo nešto ne vidite svaki dan.”
Znanstvenici su isprva proučavali postupan porast morske razine i nastojali ustanoviti koliko je taj dio crnomorske regije ‘uronio’ u more. Otkriće brodskih olupina sretna je okolnost našeg istraživanja”, dodala je Farr.
Ovaj tip grčkoga trgovačkog broda dosad smo nalazili samo na oslikanim grčkim keramičkim posudama, potvrdili su znanstvenici.
Ekspediciju su zajedno proveli Sveučilište u Southamptonu, Državni arheološki muzej, Akademija znanosti i bugarski Centar za podvodna arheološka istraživanja. Dokumentarni film o projektu počet će se prikazivati danas u Britanskom muzeju.
Najbolji student Herceg Novog za ovu studijsku godinu je Ivana Banićević, a nagrada će joj biti uručena na svečanoj sjednici povodom Dana opštine Herceg Novi, 28. oktobra. Ovo je prvi put da Opština Herceg Novi dodjeljuje nagradu najboljem studentu, nakon konkursa koji je sproveo Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.
Ivana Banićević je student magistarskih studija na studijskom programu Hemijska tehnologija – Ekološko usmjerenje na Metalurško-tehnološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Položila je sve ispite predviđene planom i programom osnovnih akademskih studija sa prosječnom ocjenom „A“ (9,96) i specijalističkih studija sa najvišom ocjenom „A“ (10,00).
„Kontinuirano ulaganje u mlade je strateško opredjeljenje lokalne uprave. S tim u vezi, izmjenama Odluke o stipendiranju definisana je mogućnost da vrijednujemo rad najuspješnijih“, obrazložila je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi je u septembru raspisao Konkurs za dodjelu studentskih stipendija i nagrada za ovu studijsku godinu, po kojem je dodijeljena nagrada najboljem studentu završne godine studija, a biće i donijeta odluka o stipendijama za najuspješnije studente iz Herceg Novog.
U okviru IPA Interreg projekta “WELCOME” koji realizuju Univerzitet Crne Gore -Institut za biologiju mora (IBMK)i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom (JPMD) a koji se realizuje u okviru programa prekogranične saradnje za Italiju, Albaniju i Crnu Goru, 22. oktobra su održane prve prezentacije namijenjene djeci osnovnih škola sa ciljem edukacije na temu problematike otpada na plažama i u moru.
Prezentacije su održane u OŠ “Veljko Drobnjaković” iz Risna – Kotor, od strane: mr Slađane Gvozdenović, saradnice u istraživanju (IBMK – UCG), Marije Bajković, saradnice za zaštitu životne sredine (JP Morsko dobro) i Vojislava Dragnića, višegsamostalnog saradnika za uređenje prostora(JP Morsko dobro).
Predavanjima je prisustvovalo oko 160 djece, uzrasta od 7-14 godina, nekoliko nastavnika i školskog osoblja. Prezentacije su se sastojale iz dva dijela, pri čemu je prvi diobio posvećen opštem predavanju o problematici otpada na plažama i u moru kao i vremenu razgradnje različitih kategorija otpada; negativnim uticajima otpada na živi svijet podmorja i posljedično – uticaj na čovjeka. Nakon toga, predstavljeni su prvi rezultati projekta WELCOME koji se odnose na analize proljećnog sakupljanja i kategorizacije otpada, a koje su sprovedene na nekoliko plaža crnogorskog primorja, na teritorijama Opština Ulcinj, Budva i Herceg Novi. Djeci su predstavljeni i postojeći naučni rezultati o količinama, vrstama i prostornoj distribuciji otpada u moru sa područja Jadranskog i Jonskog mora.
IPA Interreg projekta “WELCOME”
Drugi dio predavanja je obuhvatio temu stepena ugroženosti, zaštite i unaprijeđenja pješčanih dina, kao specifičnih formacija koje se nalaze u zaleđima pješčanih plaža, a čija je zaštita od erozije planirana u okviru WELCOME projekta. Isticanje značaja pješčanih dina koje se nalaze na području velike Ulcinjske plaže je od posebne važnosti za djecu prvenstveno u cilju unaprijeđenja njihovog znanja, odnosa prema životnoj sredini i upoznavanja sa specifičnim, rijetkim i endemičnim biljnim i životinjskim vrstama koje naseljavaju prostore dina. U cilju unaprijeđenja stanja i zaštite pješčanih dina, u okviru pomenutog projekta planirano je sakupljanje prirodnog, otpadnog i neobrađenog drveta koje će poslužiti kao bazni resurs za zaštitu dina, odnosno formiranje drvenih ograda i koridora i spriječiti njihovu direktnu eroziju.
Aktivnosti vezane za edukaciju djece u okviru projekta će biti nastavljene i u narednom periodu u drugim osnovnim školama na crnogorskom primorju.
Na otvoreni postupak javne nabavke za izgradnju trga u Radovićima na poluostrvu Luštica, vrijedan 80 hiljada eura, Komisiji za javne nabavke Opštine Tivat stiglo je sedam ponuda.
Radi se o kompanijama “Flemer Stone – AG”, “V project” i “Akroplois” iz Nikšića, “Incom” , “Montal DSD” i “Avio Petrol” iz Podgorice i barskoj kompaniji “Đokić Group”.
Komisiji za javne nabavke pristigle su i dvije ponude za nabavku i ugradnju konferencijskog sistema za skupštinsku salu, vrijednog 35 hiljada eura. Radi se o ponudama “Sipa” iz Podgorice I “Open It” iz Beograda. Digitalni konferencijski sistem treba da obuhvati detaljno tehničko rješenje, posebno postavku opreme i kabliranje. Sistem treba da omogući efikasno vođenje sjednica Skupštine opštine Tivat.
Za adaptaciju sportskog terena, vrijednu 31 hiljadu eura, zainteresovane su podgoričke kompanije “Grand Design” i “M Sport MNE”.
Danas se u Evropskom parlamentu glasa o novim pravilima koja bi se trebala primijeniti do 2021., a obuhvaćaju smanjenje plastike u morima i zabranu najčešće pronađenog plastičnog otpada na morskim obalama, plastike za jednokratnu upotrebu – plastičnog pribora za jelo, tanjira, štapića za uši i slamki.
U Evropi svake godine nastane 25 milona tona plastičnog otpada od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja, dio se izvozi, dio završi na odlagalištima, u spalionicama, a u konačnici kao otpad u okolišu. U svijetu plastika čini 80 posto otpada na plažama.
Europarlamentarke Dubravka Šuica i Biljana Borzan i načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu zaštite okoliša Sanja Radović Josić komentirale su problem.
“Europska unija se novim pravilima i direktivom nastoji uhvatiti u koštac sa ovim rastućim problemom. Hrvatska kao članica Europske unije vrlo aktivno sudjeluje u donošenju direktive”, istaknula je Radović Josić. Pojasnila je kako je to tek prijedlog koji je Europska komisija stavila na raspravu pred parlament.
“Predstavnici Hrvatske sudjeluju u radnoj skupini za okoliš. Dajemo prijedloge i komentare. Trenutno su u tijeku pregovori s parlamentom”, dodala je Radović Josić. “Donošenje direktive predviđeno je početkom sljedeće godine. Zemlje članice imat će dvije godine za donijeti svoje propise koji će regulirati ovu problematiku te još dvije do tri godine da bi te mjere bile u potpunosti primjenjene”, izjavila je Radović Josić.
Ono što ona smatra najbitnijim je promijeniti ponašanje potrošača. “I dalje će biti štapića za uši, ali će oni biti od nekog drugog materijala. Plastične čaše neće smjeti biti jednokratne i morat će imati manji udio plastike”.
Šuica je rekla kako je rasprava bila zanimljiva i kako nije bilo razlika i velikih podjela. “Većina europarlamentaraca se zalaže za to da se zabrane proizvodi za jednokratnu uporabu. Podržavamo prijedlog Komisije s nekim malim razlikama, većina se slaže da čak treba postrožiti taj prijedlog kako bi se dodali još neki materijali i proizvodi koji bi se zabranili”, izjavila je Šuica.
Borzan je uvjerena kako proces prihvaćanja ove direktive u zemljama članicama neće dugo trajati budući da se radi o problemu koji apsolutno svi građani i političari prepoznaju kao nešto jako važno. Iznijela je podatak da će do 2050. u moru će biti više plastike nego ribe te dodala da je to nešto što nas tjera da što brže djelujemo.
Šuica je rekla kako će direktiva biti obvezujuća za sve države članice ali će svaka imati pravo donijeti svoju strategiju i prilagoditi je svojim potrebama. Ne sumnja da će se Hrvatska naći na vrhu zemalja koje će voditi računa o okolišu, piše HRT.
Raskrsnica kod stare zgrade Opstine Tivat koja ce se rekonstruisati u kruzni tok
Izgradnja dva kružna toka na Jadranskoj magistrali u Tivat kao prve faze projekta rekonstrukcije magistrale u saobraćajnicu bulevarskog tipa, neće početi ni ove godine.
Dvije nove kružne raskrnice na ulazu u centar Tivta iz pravca Lepetana (kod stare zgrade Opštine), odnosno ulazu iz pravca Budve u Kukuljini, lokalna DPS-SD-HGI vlast obećava od početka svog mandata prije svije ipo godine.
Do danas međutim, „ni lopatu nisu zaboli“ kako bi realizovali te dvije investicije i koliko-toliko ublažili ogromne probleme sa saobraćajnim gužvama i čepovima koji se tokom ljetnjih mjeseci pojavljuju na Jadranskoj magistrali kroz Tivat.
Izgradnja dva kružna toka bila je i u plnu kapitalnih investicija Opštine Tivat za ovu godinu, a po Planu javnih nabavki za 2018., za njih je u budžetu grada odvojeno po 450.000 eura. Tender za izbor izvođača radova na prvom kružnom toku kod stare zgrade Opštine, trebalo je po Planu javnih nabavki, da bude raspisan još u aprilu, a tender za kružni tok u Kukuljini u junu. To se međutim, nije dogodilo.
Gradonačelnik dr Siniša Kusovac je na posljednoj sjednici lokalnog parlamenta na kritike opozicije da se ništa još nije uradilo po tom pitanju, obećao da će „ubrzo biti tender za kružni tok kod stare Opštine“.
On je kazao da su u lokalnoj upravi u dilemi kako da se na pravi način na tu raskrsnicu uveže i skretanje na lokalni put prema naseljima Tripovići i Mažina koje se sada na magistralu spaja nekoliko desetina metara dalje od mjesta na kome će se graditi kružna raskrnica, te da je to razlog zašto kasni raspisivanje tendera za izgradnju. Što se tiče kružnog toka u Kukuljini, Kusovac nije mogao precizirati da li će se i kada krenuti u njegovu izgradnju jer je tamo navodno problem ekspopropijacija dijela privatne imovine uz trasu magistrale, jer se njeni vlasnici do sada nisu javili na pozive Opštine da se dogovore oko naknade za izuzimanje tog privatnog vlasništva.
U svakom slučaju, gotovo je potpuno izvjesno da se ni za narednju ljetnju sezonu neće stići sa završetkom dva kružna toka, pa će Tivćani i njihovi gosti i dogodine imati još jedno „pakleno saobraćajno ljeto“.
Angažovana izložba “Lament nad ostrvom Sveti Nikola” budvanskog umjetnika Slobodana Boba Slovinića, koja je bila postavljena od 13 – 22. oktobra na Trgu palmi u Starom gradu zvanično je zatvorena.
Podsjetimo, na otvaranju izložbe je upriličen razgovor sa autorom koji je vodila Jelena Papović, akademska slikarka iz Budve.
Tokom trajanja izložbe organizovan je prateći program, čija je centralna tema upravo ostrvo Sveti Nikola, među Budvanima poznatije kao Školj.
U četvrtak, 18. oktobra u 17.30 časova na Trgu palmi održana je diskusija „Potencijalna devastacija Školja“, na kojoj su govorili arhitekta Borislav Vukićević, prof. dr Rade Ratković, dekan fakulteta za biznis i turizam, Vuk Iković, iz organizacije Kod i prof. dr Steten Vujović, urbani sociolog.
Treće večeri, u nedelju, 21. oktobra, takođe u 17.30 časova na Trgu palmi, „Razgovore o Školju“ vodila je Dušica Vugdelić sa građanima i ribarima Budve.
Poseban utisak i značaj je imalo veče na kome su govorili stručnjaci, koji su dali konstruktivne i konkretne zamjerke i predloge vezane za ovaj problem, svako iz perspektive svoje struke.
Ekolog Vuk Iković je istakao da su za ostrvo Sveti Nikola karakteristične određene biljne zajednice koje se nalaze na spisku ugroženih vrsta Evrope, i država Crna Gora je u obavezi da dio njih progrlasi zaštićenim.
Takođe je napomenuo da je ovo budvansko ostrvo najveće gnijezdilište ptice pištavke, odnosno čiope:
„Zbog ovakvih prirodnih bogatstava, ovo ostrvo bi svugdje u svijetu bilo proglašeno strogim rezervatom prirode, a mi planiramo 500 kreveta i marinu, a znamo svi dobro, da kada se gradi marina sa više od 50 vezova imamo potres podloge, odnosno sedimenta, i cijeli živi svijet koji obitava na podlozi čini istu kompaktnom, i sama morfologija ostva bi bila promjenjena izgradnjom marine…”.
Izložba Slobodana Boba Slovinića
Prof. dr Sreten Vujović je istakao da kada bi se poštovao Ustav Crne Gore, koja je proglašena ekološkom državom, ne bi bilo dileme oko toga da osrtvo Sveti Nikola bude zelena oaza.
“Svakim pokušajem gradnje se dovodi u pitanje Ustav, dovodi se u pitanje još dosta pravnih akata”.
Profesor Vujović je predložio da se vezano za ovaj problem održi referendum, i da se sam problem internacionalizije.
Organizator izložbe i pratećeg programa je NVO Feral koji se bavi očuvanjem budvanskog kulturnog nasljeđa, a projekat su podržale Opština Budva i Turistička organizacija opštine Budva. Želja društva Feral je da ovom izložbom i pratećim programom istakne ogromnu vrijednost koju ostrvo Sveti Nikola ima za Budvu i njene građane.
Ove vrijednosti su slojevite, pa tako je i sam program razmatrao pitanja o Školju iz umjetničke, stručne i društvene perspektive.
Direktor Doma zdravlja Kotor dr Igor Kumburović, sa saradnicima primio je delegaciju Doma zdravlja Dubrovnik, koju je predvodio Branko Bazdan, direktor ove hrvatske zdravstvene ustanove.
Cilj posjete predstavnika dubrovačkog Doma zdravlja bio je uspostavljanje saradnje između dvije zdravstvene institucije u cilju unapređenja kvaliteta usluga na primarnom niovu zdravstvene zaštite. Takođe, razlog posjete bila je i priprema zajedničkog projekta unapređenja zdravstvene zaštite na primarnom nivou, u okviru drugog poziva za projekat IPA INTERREG CRO-BIHME. Dogovorena je saradnja i zajedničko apliciranje na aktuelni poziv regionalnog programa EU, u saradnji sa kolegama iz Mostara.
Dr Kumburović upoznao je kolege iz Dubrovnika sa kapacitetima i mogućnostima Doma zdravlja Kotor i planovima budućeg razvoja.
Jedriličarski klub Porto Montenegro biće domaćin prestižne svjetske RC44 regate, koja je zakazana od 10. do 14. aprila 2019. godine.
Jedrilice RC44 su lagane konstrukcije, izrađene u cijelosti od karbona, s snažnom konstrukcijom jedara, koja su predviđena za snažne vjetrove. Akvatorijum Boke Kotorske savršeno se uklapa u sve predispozicije regate, i biće sjajna kulisa za ovaj format jedrilica.
Ono sto je svakako zanimljivost za ovu regatu je da je pravilo da 50% posade svake jedrilice čine profesionalni jedriličari, sa statusom nosioca američkog kupa ili Olimpijade, a 50% amateri u ovom sportu. Ova jeriličarska tura omogućava svima da budu pod mentorstvom najboljih jedriličara i nauče „finese“ u savlađivanju vjetra.
RC44 Porto Montenegro Cup 2019 je fantastična prilika da se započne nautička sezona na Mediteranu – utrka će se nakon Porto Montenegra nastaviti na još nekoliko atraktivnih jedriličarskih destinacija u Evropi, u slikovitom Rovinju u Hrvatskoj na dva dana, a atraktivnom ostrvu Marstrand u Švedskoj, itd. Cjelokupna agenda 2019 RC44 Racing Tour-a biće objavljena u nadolazećim mjesecima, navodi RC44 jedriličarska asocijacija.
Zadovoljstvo je da sezonu jedrenja u Porto Montenegru započnemo regatom ovog kalibra – Jedriličarski klub Porto Montenegro intenzivno je radio na atraktivnom kalendaru regati tokom svih prethodnih godina, i zadovoljstvo je biti domaćin svjetskim jedričarskim imenima, istakao je direktor marine Porto Montenegra Tony Browne.
RC44 je profesionalna jedrilica za regatne utrke, za čiji su dizajn zaduženi jedriličar Russel Coutts, koji je čak pet puta osvojio American‘s Cup, i nautički arhitekta Andrej Justin – jedrilice su sjajne konstrukcije, oblika trupa, sa svim profesionalnim performansama koje su idealne za jedriličare.Njegov inovativni i tehnički dizajn predstavlja uzbudljiv novi hibridni izazov jedrenja.
Željeli smo uključiti stepenik kompleksnosti, tako da vlasnik može doživjeti što je visok nivo jedrenja, i koje je to jedinstveno iskustvo, objašnjava Coutts.
