Tradicionalne kotorske karnevalske ljetne fešte biće održane od 1. do 3. avgusta 2019. Internacionalni ljetni kotorski karneval, jedna od manifestacija sa najstarijom tradicijom kako u Kotoru, tako i u Crnoj Gori.
Uz bogat muzički program tokom tri karnevalska dana, na karnevalu će, pored karnevalskih grupa iz Kotora i Crne Gore, nastupiti i grupe iz Italije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Ukrajine i Kube.
Osim navedenih grupa, Karnevalu će prisustvovati i predstavnici borda FECC-a i predstavnici iz više evropskih karnevalskih gradova.
Organizator XVIII. Internacionalni ljetnog Kotorskog karnevala je Udruženje “Fešta” iz Kotora, a pokrovitelji manifestacije su: Ministarstvo turizma i održivog razvoja Crne Gore, Općina Kotor, Nacionalna turistička organizacija i TO Kotor.
Letnji kotorski karneval 2018. foto Boka News
1. avgust (ČETVRTAK)
*Svečano otvaranje karnevala Stari grad, 21 sat
Koncert „Trio Gušt“
Trg od oružja 22 sata
*Ribarska fešta Muljanska riva 21.30 sati
Organizator: Mjesna zajednica Muo
2. avgust (PETAK)
*Najmaškaraniji grade“ – Veliki Abrum i predstavljanje inozemnih karnevalskih grupa
Stari grad 21 h
*Ljetni Internacionalni maskenbal KONCERT grupe „MAGAZIN“
Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Pula jedinstvenom web platformom objedinjava poduzetnike malog i srednjih poduzeća nautičkog sektora Jadransko-jonske regije. Ovaj projekt realizuje se od februara prošle, do januara iduće godine, prenosi HRT Radio Pula.
Županijska gospodarska komora Pula partner je u projektu ECO-NautiNet koji se realizuje iz Fonda za regionalni razvoj i IPA sredstava u sklopu Interreg Adrion programa.
Pozivamo sve poduzetnike nautičkog sektora da se uključe i koriste višestruke koristi ove platforme, kaže viši stručni suradnik pri HGK Županijskoj gospodarskoj komori Pula Denis Hrelja.
Brojni mali i srednji poduzetnici nautičkog sektora već koriste ovu web platformu, čime su im otvorene nove mogućnosti i zajedničke koristi, sve kako bi ojačali svoju konkurentnost i inovativnost.
Tu su, uz ostalo, tražilice koje daju uvid u proizvode, tehnologije i specijalizirane usluge članova platforme. Potom, modul E-učenje koji omogućava pristup on-line materijalima.
Web platforma malim i srednjim poduzetnicima omogućava međusobno umrežavanje te povezivanje s istraživačkim organizacijama i ostalim institucijama radi informiranja i razmjene znanja i tehnologija unutar nautičkog sektora.
Pri izradi web platforme anketirano je više od 150 poduzetnika iz pet zemalja. Učilo se iz primjera dobre prakse Grčke i Italije, a osposobljeni su i takozvani brokeri koji su na raspolaganju budućim i već registriranim korisnicima.
Vrijednost projekta je 970 tisuća eura. Nositelj projekta je Gospodarska komora Achaia iz Grčke a ostalih šest partnera dolazi iz Albanije, Italije, Slovenije i Hrvatske.
Web platforma ECO-NautiNet projekta nadograđuje se i mijenja, ovisno o potrebama korisnika, ističu u Županijskoj gospodarskoj komori Pula, a adresa odnosno poveznica je econautinet.fsb.hr.
Izložba „PROZORI LJUBAVI / MOLITVA PREKO MORA”, autora prof. Ljubomira Borozana, akademskog slikara biće otvorena u srijedu 31. jula, sa početkom u 21 sat u Muzeju grada Perasta.
Glumice Marija Đurić, Jelena V. Đukić i Maša Labudović odigraće odlomak iz predstave „Tre sorele”, a svoje stihove posvećene Tre sorelama, govoriće autorka Mila Moškov.
Uprkos upozorenjima i istaknutim crvenim zastavicama, česti su slučajevi da nesavjesni kupači ulaze u more, ne razmišljajući da time ugrožavaju ne samo svoj život, već i život spasilaca, kazali su iz Uprave pomorske sigurnosti.
Tako je bilo i juče, kada su se pojedini kupači oglušili na upozorenja o nestabilnim vremenskim prilikama.
“Slučaj koji je juče bio veoma reprezentativan, u tom smislu gdje pokazuje da ne vode računa ni o svojim životima. To su sve bila djeca, 17, 18 godina. Vi kad uđete jednom u talase, ne možete da se vratite. Mi smo angažovali svoje najbolje plovilo koje može na to more da izađe, ali, vjerujte, prema iskustvu spasilaca, donekle je i nama život bio ugrožen“, istakao je Žarko Lukšić iz Uprave pomorske sigurnosti.
Napominje da postoje dvije vrste spasilaca.
“Prvi su na plažama koje angažuju zakupci plaže i koji su zaduženi do tog morskog pojasa, odnosno ograđene zone kupališne na 100 metara, a iznad 100 metara tu je nadležna Uprava pomorske sigurnosti, shodno nacionalnom planu traganja i spašavanja”, naglasio je Lukšić.
Dodaje da danas nijesu imali intervencija.
“Danas smo u ranim jutranjim časovima izašli preventivno do Petrovca i nazad, međutim, more se smirilo, malo pada kiše, sva plovila su u lukama, ali nijesu povoljni uslovi za kupače”, ističe.
Svakog ljeta Uprava pomorske sigurnosti suočava se sa sličnim problemima, te pokušavaju da ih riješe na adekvatan način.
Zato Lukšić apeluje na građane i turiste da poštuju plažni red i da ne plivaju izvan bova.
Zbog otkazivanja pumpi na postrojenju za otpadne vode WTE na plaži ispred hotela ‘Iberostar Belvi’ u Bečičima, prethodne noći su se fekalije izlile na plažu, a isto se desilo i danas, pišu Vijesti.
Iako su službenici njemačke kompanije WTE, koja upravlja postrojenjem, naveli kako je sve u redu, tehnički direktor Iberostar Belvi Petko Đogo je kazao da se tek kada su otvorili postrojenje uvidjelo da je došlo do začepljenja.
“U pitanju je nepouzadan sistem jer su se praktično sve otpadne vode koje je pumpa trebalo da usmjeri ka glavnom postrojenju u Vještici, izlile na dvijema šahtama ispred našeg i susjednog hotela Montenegro”, kazao je on.
Iako se očekivalo da je problem riješen, danas oko 16 časova ponovo je došlo do izlivanja.
“Fekalije su počele sinoć da se izlivaju, a to je trajalo tokom cijele noći, da bi se veliko izlivanje dogodilo u 11 časova. Uprava WTE samo kaže da im na kompjuteru govori da je sve u redu, a na terenu se događa pravi haos”, kazao je Đogo.
Uprava hotela, u kome je smješteno više od hiljadu i po turista, je najavila tužbu protiv WTE i zahtjev za odštetu.
Kako smo svjedoci sve češćih nemilih scena na moru, izazvanih nepažnjom, neznanjem ili nečim drugim, iz Kluba sportskih ribolovaca Igalo, pozivaju na oprez sve učesnike pomorskog saobraćaja.
-Nakon nedavnog incidenta na moru koji je zadesio našeg člana i jedno lice sa privremenom dozvolom za ribanje (stranac) još jedna je opomena svima da se nešto mora preduzeti. Upravitelj glisera je u noćnim satima udario u barku našeg člana i napustio mjesto udesa neobazirući se na povrede i štetu koju je izazvao.
Materijalna šteta je u ovom slučaju zanemarljiva ali nepružanje prve pomoći nije zanemarljivo. Počinilac je i dalje nepoznat.
Kako bi sve nepravilnosti na moru bile prijavljene a u skladu sa procedurama, nadležnim institucijama, molimo vas da nesavjesne upravitelje glisera, skutera prijavljujete na broj 129.
Operativci ovog centra će znati koju službu da obavjeste u zavisnosti od njihove nadležnosti, saopštavaju iz Kluba sportskih ribolovaca Igalo.
Ministarstva kulture podržalo organizaciju 33. Filmskog festivala Herceg Novi
Ministarstvo kulture ove će godine podržati organizaciju Filmskog festivala u Herceg Novom iznosom od 102.000 eura.
To je predviđeno Ugovorom o organizovanju i sufinansiranju 33. Filmskog festivala Herceg Novi – Montenegro film, koji su danas potpisali ministar kulture Aleksandar Bogdanović, direktorka JUK „Herceg Fest“ Gordana Krcunović i poslovni direktor pomenutog festivala mr Zoran Živković.
Ukupan budžet ovogodišnjeg festivala iznosiće 170.000 eura, pri čemu će Ministarstvo kulture finansirati 60% ukupnog budžeta, a Opština Herceg Novi 40%.
Montenegro film festival Herceg Novi je najveći filmski festival u Crnoj Gori, prepoznat i izvan granica naše države. Zbog umjetničkih osobenosti i produkcionih kapaciteta, 2008. godine je stekao status manifestacije od posebnog značaja za kulturu i realizuje se uz kontinuiranu podršku Ministarstva kulture i Opštine Herceg Novi.
Danas je ovaj Festival postao nezaobilazna adresa ukrštanja stvaralačke sinergije sedme umjetnosti, prezentacije i promocije recentnog domaćeg, ali i inostranog filmskog stvaralaštva.
„Hercegnovski festival najznačajniji je međunarodni filmski program u Crnoj Gori, a uz to ima status manifestacije od posebnog značaja za kulturu. Stoga, vjerujem da je sasvim razumljiva naša orijentacija da u velikoj mjeri podržimo njegovu organizaciju, kako bismo zajedno napravili iskorak u svakom segmentu u odnosu na prethodna izdanja. Svakako, od posebnog značaja su i uspjesi naše kinematografije tokom prošle godine – tako da će predstojeći festival u Herceg Novom kao posebnu vrijednost donijeti najznačajnija domaća i koprodukcijska ostvarenja, naravno – uz kvalitetnu selekciju regionalnih i evropskih filmova“ – kazao je ministar Bogdanović nakon današnjeg potpisivanja Ugovora.
Ministarstvo kulture podržalo organizaciju 33. Filmskog festivala Herceg Novi
Tokom događaja, naglašeno je i kako Filmski festival Herceg Novi, izuzev popularizacije filma i umjetničkog stvaralaštva, bitno doprinosi i razvoju tog grada kao filmske i turističke destinacije. Iz tog razloga, zaključili su potpisnici dokumenta, u potpunosti postoji spremnost za zajednički rad kako bi smotra u Herceg Novom iz godine u godinu bila što značajnija – ne samo na nacionalnom i regionalnom nivou.
Okosnicu ovogodišnjeg glavnog filmskog programa Festivala, koji ćemo pratiti u ambijentu Kanli kule, čine najnovija ostvarenja crnogorskih autora, ili ostvarenja u kojima je naša država obezbijedila koprodukcioni status, kao i značajni evropski filmovi. U okviru selekcija Kino Evropa na tvrđavi Forte Mare će biti prikazana najnovija filmska ostvarenja iz Francuske, Njemačke, Belgije, Bugarske, Italije.
Dvorana Park rezervisana je za ponoćne filmske projekcije, kao i za selekciju studentskog filma koja nam predstavlja najbolje radove studenata Cetinjske, Beogradske, Sarajevske i filmske akademije iz Skoplja.
Prema predlogu Savjeta Festivala, utvrđen je novi termin za selekciju dokumentarnog filma, koja će biti pripremljena za novembar 2019. godine, čime se obezbjeđuje kontiuirana godišnja prezentacija festivalskih sadržaja.
Festival se realizuje pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i opštine Herceg Novi, a izvršni producent je JUK Herceg fest i i trajaće od 01. do 07. avgusta 2019. godine.
Nakon što je početkom lipnja uveden novi i suvremeni sustav naplate parkinga “ParkWallet”, a koji omogućava plaćanje parkinga s pametnog telefona kreditnom karticom, Grad Umag je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća svim svojim građanima osigurao besplatno korištenje dodatna četiri velika parkinga, što sada ukupno čini 5 besplatnih parkinga na području samog centra grada.
Naime, kako ističu iz grada Umaga, od 1. juna 2016. godine svi građani s prebivalištem na području Umaga i prometnom dozvolom izdanom od strane Policijske postaje Umag, besplatno i bez ograničenja koriste veliki parking na obali, i to 365 dana u godini. No, kako se Umag, kao i njegovo stanovništvo u centru i naseljima ubrzano razvija i raste, donesena je još jedna Odluka koja će uvelike razveseliti Umažanke i Umažane te koja definitivno svrstava Umag na listu rijetkih gradova koji svojim sugrađanima osiguravaju besplatan parking u užem centru grada, i to na čak 5 lokacija.
Umag je tako postao prvi grad u Hrvatskoj koji ima organizovani sistem naplate parkinga, ali i organizovani besplatni parking za svoje građane u užem centru grada, i to na 5 lokacija.
Bravo za potez grada Umaga. Smisao turizma je da se upravo generirana turistička potrošnja usmjeri na bolju kvalitetu življenja lokalnog stanovništva. Za koga razvijati turizam ako ne za lokalnu ekonomiju i lokalno stanovništvo, koja mora imati direktnu korist od istog. Također, kako su tijekom ljetnih mjeseci velike gužve u gradu zbog dolaska turista, tako je i kvaliteta života lokalnog stanovništva puno manja. Tako je recimo odlazak u dućan, poštu, ambulantu i druge primarne potrebe lokalnog stanovništva, nekad ne moguća misija. Zato je odluka grada Umaga o besplatnom parkingu u centru grada iznimno važna i odličan primjer u kojem smjeru treba razvijati turizam.
Pioniri acid jazz pokreta i jedan od najboljih britanskih bendova u protekle četiri decenije, bend Incognito, nastupiće 17. avgusta u Sinhru Porto Montenegra – koncert benda sa svojim četrnaestočlanim orkestrom u marini Porto Montenegro je Synchronized događaj koji predstavlja vrhunac edicije događaja Soul Summer in Porto, koje su tokom ljeta zajednički organizovali Southern Soul Festival i Porto Montenegro.
Nakon objavljivanja njihovog poslednjeg 17. studijskog albuma “In Search of Better Days”, Incognito je na turneji po cijelom svijetu gdje izvode neke od svojih najvećih hitova kao što su “Still a Friend of Mine”, “Don’t you worry ’bout a thing”, “Deep Waters”. U Crnoj Gori, njihov koncert biće održan na otvorenom, u areni Synchro, na samo nekoliko metara od mora, što je savršena lokacija za zvuk koji nam Incognito donosi.
Njihova karijera traje već 40 godina, i danas je Incognito prava legenda britanske muzike. Od hitova koji su bili na top 10 listama do produkcije i saradnje sa najpoznatijim umjetnicima – od R&B ikona do savremenih džez muzičara, uključujući George Bensona, Stevie Wondera, Chaku Khan, Jocelyn Brown, George Dukea, Al Jarreau, Paul Wellera, Maxi Priesta, Maria Biondia – Incognito ponosno drži svoje mjesto među svjetskim velikanima soul muzike.
Incognito je jazz/fank/soul bend, a sa svojim četrnaestočlanim orkestrom njihov energični nastup predstavlja pravi muzički i umjetnički spektakl. Njihovi koncerti su događaj koji svako mora vidjeti uživo, makar jednom u životu. Oni sjaje, prenose neodoljive vibracije i pozitivne poruke kroz svoju muziku.
Southern Soul Festival, tradicionalno podržava talentovane mlade muzičare, i ovom prilikom pruža priliku našoj mladoj uzdanici jazz klavira, Sari Jovović koja studira na prestižnoj muzičkoj akademiji Berkli u Bostonu, da otvori ovaj događaj sa svojim sastavom.
Ulaznice za ovaj događaj naći će se u prodaji putem Gigstix mreže na preko 50 prodajnih mjesta Tobacco S Pressa u Crnoj Gori.
Ulaznice za ovaj događaj naći će se u prodaji putem Gigstix mreže na preko 50 prodajnih mjesta Tobacco S Pressa u Crnoj Gori.
Jadransko more pripada građanima, a ne tajkunima i mafiji, poručeno je u subotu s protesta protiv daljeg istraživanja nafte i gasa u crnogorskom podmorju, koji je održan u Baru. Učesnici protesta istakli su da mi imamo more, ali i treba da pokažemo da more ima nas.
Ekološki i građanski aktivisti iz cijele države, okupljeni oko Građanske grupe „SOS za Montenegro”, istakli su da je poslednji trenutak za spas Jadrana. Protest je simbolično počeo u dvorištu gimnazije u Baru gdje su prije šest mjesec posječeni čempresi, a potom su ulicama grada prošetali građani zajedno s aktivistima organizacija „Ozon”, „Sačuvajmo Sinjajevinu”, „Nesvrstani”, studentske inicijative „Neću da idem”, pokreta „Odupri se”, sportski ribolovci i drugi. Učesnici su tokom šetnje nosili transparente s natpisima „Zelena gerila – Glavu damo, prirodu ne damo”, „Naše rijeke su naš krvotok”, „SOS za Jadran”. Prije polaska povorke u šetnju, na asfaltu je sprejom ispisano „Ulica palih čempresa”, a ispred marine „Stop bušenju Jadrana”.
Poznati građanski aktivista Mirsad Kurgaš iz Bara skrenuo je pažnju da strani investitori uvijek ističu da za sve svoje aktivnosti imaju sve potrebne dozvole državnih organa i institucija.
– I zato smo krenuli odavde, iz ulice palih čempresa, jer je odavde krenula ta iskra građanske slobode i neposlušnosti, koja je pokrenula plamen i u Podgorici, i na Crnom jezeru, Bukovici… Ovdje smo jer ne želimo da dozvolimo privatizaciju državnih resursa, želimo da more ostane naše – rekao je Kurgaš.
On je naveo da je sve institucije države zarobio korumpirani režim, te je stoga građanima jedino preostalo da se za prirodu bore na ulicama. Kurgaš je kao dobar primjer istakao Holandiju koja je obustavili dalja ispitivanja podmorja nakon spoznaje o njihovoj štetnosti, i na slučaj susjedne Hrvatske, gdje ekolozi takođe vode žestoku borbu protiv uništavanja morske flore i faune podvodnim istraživanjima.
– Naši građani nemaju nikakvu garanciju da će im vađenje nafte na Jadranu povećati životni standard, jer većina profita ide u budžet naftnih kompanija, a ovdje od turizma direktno i indirektno žive desetine hiljada ljudi. Turizam i naftne platforme nikako ne idu zajedno – istakao je Kurgaš.
Sportski riblovac Vesko Ojdanić zamjerio je kolegama što se nisu jučerašnjem protestu odazvali u većem broju. On je pozvao sve one koji žive od mora da se bore za njegovu zaštitiu.
– Treba da sačuvamo obalu od Kadica, Crvene plaže, da ostane nešto za našu djecu i unuke. Pokažimo da smo slobodni ljudi, podignimo svoj glas – rekao je Ojdanić.
Vuk Vujisić iz Studentske nicijative koja vodi kampanju „Neću da idem”, kazao je da juče na protestu u Baru nije bilo mnogo ljudi dali da je njihova borba pravedna i da će na kraju pobijediti. On je istakao da je dobro što se aktivistima pridružuje sve veći broj građama, koji shvataju da se gubitkom prirode gubi sve.
– U Baru smo okupili aktiviste koji su bili na Bukovici, na Tari, na Sinjajevini, svakim danom nas je sve više. Naredna dva protestna skupa biće 2. avgusta na Sinjajevini i 4. avgusta na Tari – najavio je Vujisić.
D.S.
Nemamo luksuz da gubimo teritoriju
Prema riječima direktora Ekološkog pokreta „Ozon” Aleksandra Perovića, ekološki građanski bunt raste iz dana u dan. On smatra da građani postaju sve svjesniji da je Crna Gora mali prostor, te da svi moramo biti lokal patriote i da se borimo za očuvanje svake njene stope.
– Ostale su nam još samo rijeke, jezera, šume i more, moramo ih zaštititi, podjednako je važna borba i za jezera i za rijeke i za šume i za more – rekao je Perović.