Crna Gora je, na osnovu pravosnažnih presuda više osnovnih sudova, isplatila 1,43 miliona eura logorašima iz zatvora Morinj.
Pravni zastupnik logoraša Zdravko Begović kazao je za “Dan” da je nalog suda izvršen i da je njegovim klijentima isplaćen svaki cent.
On je, međutim, dodao da to nije kraj kada se radi o tužbenim zahtjevima i da su njegovi klijenti, njih 220, nakon što su dobili naknadu za zlostavljanje i mučenje, podnijeli nove tužbe protiv Crne Gore zbog umanjenja poslovne sposobnosti i životnih aktivnosti.
Morinj
Visina tužbenih zahtjeva pojedinačno iznosi od deset do 15 hiljada eura.
“Osnovnim sudovima smo podnosili tužbene zahtjeve za naknadu nematerijalne štete. U pitanju su ratni zarobljenici iz logora u Morinju koji su državljani Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Većina postupaka je pravosnažno okončana, kao i postupak izvršenja”, kazao je Begović.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić i načelnik hrvatske Opštine Čepin Dražen Tonkovac potpisali su danas u okviru projekta ”Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“, sporazum o saradnji.
Ovim sporazumom kojim potvrđuje nastavak prijateljstva još od 1965. godine uspostavljenog između Osijeka, u čijem sastavu je tada bio Čepin, i Herceg Novog. učvršćuje obostrano razumjevanje i prijateljstvo između mještana i susjednih naroda, podstiču se razmjene i saradnja, te se tako doprinosi zajedničkom napretku oba mjesta i povezivanja sa drugim evropskim gradovima.
“Zadovoljstvo mi je što se ovaj projekat realizuje pod pokroviteljstvom EU, što smo zajedno ušli u ovaj projekat i nadam se da ćemo našu saradnju nastaviti na svim poljima, jer postoje velike mogućnosti za to, kazao je Katić.
Potpisivanje sporazuma HN i Čepina
“Evropa nudi puno mogućnosti samo ih treba iskoristiti. Mi smo ti koji bi trebalo da povuku novac iz EU fondova, jer smo članica EU već četiri godine, a na taj način možemo biti partneri na projektima koji mogu donijeti dobrobit i našim i vašim građanima”, kazao Dražen Tonkovac. On je istakao da je Herceg Novi destinacija u koju bi gosti iz Hrvatske mogli dolaziti i ubuduće, jer je kao turistička destinacija mnogo jeftinija nego Dalmacija .
Projekat Opštine Čepin „Zajedno u prošlosti-zajedno u budućnosti“ u potpunosti je finansiran iz programa Evropa za građane. On je jedan od pet projekata koji su odobreni po javnom pozivu početkom ove godine, za koji je uslov bilo povezivanje najmanje dva partnerska grada, od koji jedan mora biti u državi članici EU.
I tako, prvi čin farse (mada, po svojim posljedicama, za Tivat i Tivćane u pitanju je jedna druga dramska vrsta: tragedija) konačno je završen: novi predsjednik Opštine Tivat, Siniša Kusovac, potpisao je Ugovor o oprostu 5,6 miliona eura naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Adriatic Marinas-u.
Neću se, međutim, u ovom članku baviti niti ovim činom Kusovca, niti pravno-političko-ekonomskim implikacijama potpisivanja ovog Ugovora; o tome je proteklih mjeseci rečeno i više nego dovoljno.
Mnogo zanimljivije od pravno-političko-ekonomskih implikacija potpisivanja Ugovora o oprostu komunalija Adriatic Marinas-u su neke istine metafizičko-antropološke prirode koje je čitav ovaj događaj otkrio o nama kao ljudima i društvu.Tivatska priča sa potpisivanjem Ugovora o oprostu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Adriatic Marinas-u samo je još jedno u okeanu dešavanja koja svakodnevno svjedoče u kakvoj zemlji tragičnih apsurda mi živimo. Ova storija sadrži u sebi čitav niz nevjerovatnih apsurda koji na prvi pogled nisu toliko ni vidljivi.
Apsurd prvi: bivša predsjednica Opštine Tivat Snežana Matijević zvanično je smijenjena zbog loše realizacije investicija. Na njeno mjesto dolazi čovjek, njen bivši potpredsjednik g. Siniša Kusovac, koji je bio zadužen upravo za realizaciju investicija. Valjda bi,po zakonima logike- ako je loša realizacija investicija razlog za nečiju smjenu (a svi znamo da nije)- trebalo da bude smijenjen upravo potpredsjednik Opštine zadužen za investicije, tj. g. Kusovac!! Ili- što bi bilo najviše u skladu sa zakonima zdravog razuma- trebalo je da budu smijenjeni i Matijević i Kusovac. Ali ne; funkcijom je, gle čuda, platila samo nedovoljno poslušna Matijević.
Apsurd drugi: Kusovac je krajem prošle godine u Skupštini Opštine Tivat izjavio da je 80% investicija na teritoriji tivatske opštine realizovano. Otkud onda uopšte priča o lošoj realizaciji investicija?!
Apsurd treći: svi znaju da je Kusovca na funkciju predsjednika Opštine preporučila njegova bezuslovna spremnost da potpiše Ugovor kojim će budžet Opštine Tivat biti oštećen za nekoliko miliona eura. U zemljama sa koliko toliko očuvanim normalnim sistemom vrijednosti ljude za odgovorne funkcije u društvu i u jednoj zajednici preporučuju njihovi profesionalni kvaliteti i spremnost da rade na dobro i prosperitet te zajednice. Kusovac koji kao potpredsjednik Opštine zadužen za realizaciju investicija više od dvije godine nije uradio gotovo ništa na tom planu- za funkciju predsjednika Opštine preporučila je, umjesto profesionalne sposobnosti, njegova spremnost da- na duže staze- ozbiljno doprinese uništenju perspektive svog grada. Tako nešto ne viđa se više ni u zemljama supsaharske Afrike.
S. Kusovac
Apsurd četvrti: Kusovac veliki je pobornik davanja u koncesiju Aerodroma Tivat, čemu se žestoko protive njegovi koalicioni partneri iz SD-a. No, usprkos tome, odbornici SD-a u Skupštini Opštine Tivat na sjednici 9.08. glasali su ZA izbor Kusovca na funkciju predsjednika Opštine.
Apsurd peti: na istoj toj sjednici ZA izbor Siniše Kusovca glasali su i odbornici HGI-ja, partije čije glasačko tijelo u pretežnom broju čini (ili bi barem trebalo da je tako) jedan broj domicilnih stanovnika Tivta. Činjenica da je za Tivat, njegovu budućnost i njegov prosperitet emotivno ipak najvezanije njegovo domicilno stanovništvo ipak nije spriječila odbornike HGI-ja u Skupštini Opštine Tivat da za predsjednika Opštine bez dileme podrže Sinišu Kusovca.
Priča o potpisivanju- od strane Siniše Kusovca- Ugovora o poravnanju dugova sa Portom Montenegro, konačno, priča je prije svega o velikom broju Tivćana i o aktuelnoj Crnoj Gori. Priča je to o tragičnom građanskom kukavičluku; priča je to o glasanju mnogih po ko zna koji put- iz uvijek istih prizemnih razloga- za ljude koji nemilosrdno uništavaju društvenu supstancu Tivta; priča je to o sveopštoj hipokriziji i opštem raspadu sistema vrijednosti u društvu u kome živimo. Da živim negdje drugdje, postavio bih pitanje:“Dokle više?“ Ovdje, izgleda i nažalost, to pitanje nema smisla postavljati.
Proslavili 65 godina mature - najstariji kapetan Dušan Savić
Proslavili 65 godina mature
Proslavili 65 godina mature
„Vi ste naši oriđinali koji nas podsjećate i uživo vraćete u vremena duge tradicije naše škole koja je osnovana 1849. godine“, poručio je između ostalog direktor Veljko Botica generaciji nautičara Pomorske škole Kotor iz 1953.godine koji su danas proslavilli šezdesetpet godina mature okupljanjem u gradskoj kafani “Dojmi”.
Uspješna generacija nakon 65 godina danas broji 10 maturanata, svi bivši kapetani duge plovidbe, Dušan Savić, Vojo Dulić, Marko Vuksanović, Ivo Giljača, Bato Lovrić, Đoko Lončarević, Boro Martinović, Đoko Njirić, Sava Ivanović i Mihail Ognjenović.
Od ukupno 34 maturanata, okupilo se njih osam kako bi evocirali zajedničke uspomene na školske dane.
Maturant, nekadašnji kapetan duge plovidbe Mihail Ognjenović je kazao da je ovo njihovo treće okupljanje, a da kafana “Dojmi” nije slučajno odabrana, jer je to bila kultna kafana gdje su se okupljale ondašnje generacije kotorskih nautičara.
Proslavili 65 godina mature
„Generacija nautičara iz 1953. godine jedna je od najuspješnijih generacija Pomorske škole u Kotoru. Od ukupno 34 učeniika, 32 su postali kapetani duge plovidbe, jedan je postao profesor, a jedan menadžer pomorstva. Posebno bih istakao našeg kolegu Antona Moškova koji je bio direktor Jugooceanije Kotor, gradonačelnik Kotora i kapetan duge plovidbe” – kazao je između ostalog kapetan Ognjanović.
Maturante je pozdravio i uručio im prigodne poklone direktor Pomorske škole Kotor, Veljko Botica.
„Na prethodnom okupljanju, 60 godina mature, bilo ih je pet, a ovaj put osam. Imam utisak što su stariji da ih je sve više. Nadam se da će i oni na kraju nekih svojih životnih karijera imati ovo kao još jedan događaj koji će pamtiti ne samo oni nego i njihovi naslednici. Ovo su trenuci kada priča prelazi u djelo tog vremena. Sigurno je mnogo emocija. Pred nama su ljudi nepunih 90 godina koji su na neki način pisali poslijeratnu istoriju Pomorske škole” – kazao je Botica.
Proslavili 65 godina mature
On je istakao da ovo okupljanje predstavlja svojevrsnu lekciju mladim pomorcima.
„.Uslovi su se uveliko promijenili, ali ona suština pomorstva ostaje uvijek ista. I dan danas se trudimo da izvučemo maksimum iz tih nekadašnjih iskustava i da ovim mladima koji idu njihovim stopama to približimo, da pokušaju da shvate što je to kada je neko na brodu bio tri godine, a njima je danas teško da budu šest mjeseci” – zaključuje Botica.
Najstariji maturant, kapetan Dušan Savić iz Ubala a koji živi u Đenovićima, za mjesec dana puni 90 godina. Cijeli svoj radni vijek proveo je na brodovima Jugooceaniji, nije mijenjao kompanije, kaže da je sa njenim nestankom za njega prestalo interesovanje za pomorstvom.
Proslavili 65 godina mature – najstariji kapetan Dušan Savić
„Jugooceanija je bila druga po veličini brodarska kompanija u tadašnjoj državi. Rado i danas posmatram ovu zgradu Jugooceanije koja će nažalost završiti kao i kompanija…“- sjetno zaključuje Savić.
Nakon okupljanja ispred gradske kafane „Dojmi”, maturanti iz 1953. godine nastavili su proslavu u restoranu „Dobrotski dvori”.
Za vikend donosimo širu reportažu sa današnjeg druženja maturanata koji su obilježili 65 godina mature.
Predsjednik Opštine Tivat, dr Siniša Kusovac i izvršni direktor kompanije Adratic Marinas, Dejvid Margason, potpisali su Ugovor o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta i poravnanju međusobnih potraživanja u iznosu od 5,6 miliona eura.
„Obaveza Opštine Tivat da prihvati ulaganja kompanije Adriatic Marinas u pripreme za komunalno opremanje kao i u komunalno opremanje, uređena je Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata, i u saglasju je sa Ugovorom o kupoprodaji Remontnog zavoda “Sava Kovačević” čiji potpisnici su Vlada Crne Gore i Adriatic Marinas. Iznosi ulaganja utvrđeni su nalazom ovlašćenog sudskog vještaka, te na osnovu validne dokumentacije.
Potpisivanje ugovora je logičan slijed poteza nakon usvajanja nalaza mješovite Radne grupe za rješavanje obaveza po osnovu komunalnih naknada i nalaza nezavisnih vještaka, te usvajanja u Skupštini opštine.
Prethodno je Skupština opštine Tivat, 17. januara 2018. godine, usvojila Odluku o davanju saglasnosti na Predlog ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinas d.o.o.
Na ime komunalija, Opština Tivat je od Adriatic Marinasa za osam godina naplatila 7.646.018,20 eura.
Porto Montenegro
Kompanija Adriatic Marinas koja realizuje projekat Porto Montenegro, uložila je do sada u njegov razvoj 550 miliona eura neto a najavljeno je još 100 miliona ulaganja u narednom periodu. Na projektu direktno ili indirektno radi između 800 i 1.200 ljudi.
Planovi razvoja Porto Montenegra u narednoj deceniji otvaraju brojne mogućnosti za saradnju sa Opštinom Tivat na unapređenju oblasti obrazovanja, kulture, sporta, zdravstvenog sistema, te stvaranju uslova da Tivat postane prestižna i poželjna nautička i turistička destinacija tokom cijele godine.
Ovim projektom Tivat je jedini grad na svijetu koji ima Platinum marinu sa pet zvjezdica“, saopšteno je danas iz kabineta predsjednika Opštine Tivat, Siniše Kusovac.
U organizaciji Jedriličarskog kluba Delfin, u akvatorijumu Tivatskog zaliva sutra počinje Otvoreno prvenstvo Crne Gore u jedrenju, na kome pored domaćina JK Delfin, učestvuju jedriličari JK Lahor iz Kotora, JK Jugole Grakalić iz Herceg Novog, JK Jovo Dabović iz Baošića i jedriličari JK Orsan iz Dubrovnika.
Jedriličari se takmiče u klasama Optimist, Laser 4.7, Laser Radial i Laser Standard. Prvenstvo traje tri dana, do nedelje 23. septembra, i planirano je da se jedri ukupno 8 regata u tri dana.
Jedrenje
Nakon finalnih jedrenja u nedjelju u 16 asova planirana je ceremonija dodijele nagrada ispred JK Delfin.
Državno prvenstvo se organizuje uz podršku Opštine Tivat i Ministarstva sporta Crne Gore.
Širom Planete 26. septembra već duže od 20 godina obilježava se Svetski dan čistih planina. Ovo je prilika za jačanje svijesti o značaju planina za život i da se istaknu mogućnosti i ograničenja u njihovom očuvanju.
Ovaj dan obično se obiležava obavljanjem ekoloških aktivnosti poput akcija čišćenja, posjeta prirodi i planinarenja. Planine su izuzetno važne za održavanje života na našoj planeti. One nam obezbijeđuju kiseonik, vodu za piće, pružaju dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, ali, takođe bitno, dijele sa nama svoju ljepotu.
Planinama danas prijete nove opasnosti od globalizacije, urbanizacije i masovnog turizma. Posebno su ugroženi izvori pitke vode koji izviru u planinama, a od kojih zavisi više od polovine ljudske populacije. Klimatske promjene takođe ugrožavaju njihova prirodna bogatstva.
Na Orjenu će povodom Dana čistih planina, u nedelju, 23. septembra, biti održana akcija čišćenja Kamenske ravni, sa promotivnim prolaskom nove, retrasirane staze za obližnji vrh Siljevik (1452 m).
Organizatori su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena (akcija čišćenja) i planinarski klub „Subra“ (planinarski uspon).
Dan čistih planina – Orjen
SATNICA:
09h: Okupljanje volontera kod planinarskog doma “Za Vratlom” (1160 m), raspoređivanje i prikupljanje otpada.
10h: Završetak akcije, sumiranje rezultata
10h i 30 min: Polazak na Siljevik
11h i 30 min: Izlazak na vrh, pauza, zatim povratak
13h: Dolazak u pl. dom na zajednički ručak
14h: završetak programa
Učešće na akciji je besplatno, a na sopstvenu odgovornost, za maloljetnje na odgovornost punoljetne osobe. Za akciju čišćenja je dobro imati svoje rukavice. Uspon na Siljevik je pogodan za osrednje spremne učesnike, a podrazumijeva posjedovanje ruksaka, gojzerica, rezervne robe, dok su štapovi poželjan dio opreme. Zbog planiranja ručka je OBAVEZNA PRIJAVA učesnika do petka u podne na telefon/vajber: 069 360 803 – Agencija za razvoj i zaštitu Orjena
Prva Međunarodna konferecija posvećena zaštiti podvodnih arheoloških lokaliteta održana je u protekla dva dana u hotelu Splendid u Bečićima. Tridesetak stručnjaka iz zemalja Evrope i regiona, podijelilo je iskustva i sazanja iz te oblasti, gdje za sada prednjači Italija, sa najvećim tehničkim i drugim dostignućima.
Njihova iskustva prenio je savjetnik za kulturna dobra i idenetitet Sicilije i predsjednik Intrenacionalne akademije za podvodne tehnike i nauke Sebastijano Tusa, navodeći kao ključni problem u zaštiti, integraciju nasljeđa i zahtjeva modernog doba. Kada je u pitanju Crna Gora, pomoćnica direktora Centra za konzervaciju i arheologiju Marija Jabučanin, istakla je nedostatak stručnog kadra, a slaba tehnička opremljenost i nepostojanje nadzornih i inspekcijskih organa, decenijama već odlažu početak sistematskog podvodnog istraživanje.
Izlaz iz veoma loše situacije u zaštiti poodvodnih lokaliteta Jabučanin vidi u primjeni dobrih iskustava iz zemalja okruženja, ali i u davanju koncesija Ministarstva kulture ronilačkim klubovima koji bi podvodne lokalitete uvrstili u turističku ponudu, u saradnji sa lokalnom zajednicom. Kao hitnu potrebu vidjela je osnivanje obalske policije, čije bi ingerencije isključivo bile za oblast baštine, zatim kancelarije za suzbijanje prekogranične nelegalne trgovine podmorskim blagom.
Iskustava i mišljenja o istraživanju u ovoj oblasti podijelili su i Istok Pebregar, Veselin Mijajlović, Anastazija Miranović, Andrej Gaspari, Masimo Kapuli, Barbara Davide, Ema Salvatore, Dejan Gazivoda, Milorad Đuknić, Miraš Martinović, Fabio Ruberti, Neven Lukas i Damir Podnar.
Ronioci
Danas je obavljeno ronjenje na podvodnim arheološkimm lokalitetima u Budvi.
Konferencija čiji je cilj upoznavanje sa temama zaštite podvodnih arheoloških lokaliteta, novim rezultatima podvodnih arheoloških istraživanja u Crnoj Gori, pomorskom trgovinom kroz istorijska razdoblja, kao i osposobljavanje profesionalnih ronilaca traje do 20. septembra.
Organizatori konferencije su: Regionalni ronilački centar za podvodno deminiranje i obuku ronilaca – Herceg Novi i Accademia Internazionale di Scienze e Tecniche Subacquee – Roma, pokrovitelj je Vlada Crne Gore – Ministarstvo kulture.
Docentica Irena Radić Rossi i Katarina Batur, asistentica s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, imale su sa svojim timom doista dinamično radno ljeto. Istraživalo se čak četiri velika i važna lokaliteta, od Cavtata do Caske, a ono s čime se najviše borilo nisu iscrpljujući sati provedeni s ronilačkom opremom u podmorju ili vremenske neprilike, već stalni izazovi financiranja projekata koji su dragocjeni za očuvanje hrvatske kulturne baštine, ali i zahtjevni u organizacijskom i logističkom smislu.
Na istraživanju mjesta brodoloma mletačkog broda “Gagliana grossa” kod otočića Gnalića ekipi se pridružio se i naš fotoreporter Božidar Vukičević, zahvaljujući kojemu smo i mi ostali mogli opet zaviriti na mjesto brodoloma i na jedno od najsenzacionalnijih podvodnih arheoloških nalazišta na svjetskoj razini, koje zbog obilja raznih predmeta iz kasno renesansnog doba, pronađenih među ostacima potonulog broda, te brojnih ljudi i događaja koji se uz njega vežu, stručnjaci zovu “ogledalom renesansnog svijeta”. Potonuo 1583. godine s teretom za carigradski dvor i tržište, brod neprestano otkriva nešto novo i zanimljivo, a tako je bilo i ovoga ljeta…
Osjetljive bačve
– Svake godine istražujemo novi dio nalazišta, a što više istražujemo, više shvaćamo koliko nas mnogo posla još očekuje i koliko je taj posao vrijedan i zanimljiv s obzirom na važne podatke kojima nalazište obiluje. Ono što nismo mogli niti zamisliti prve ili druge godine istraživanja, sada nam se napokon ukazuje. Da bi se do toga stiglo potrebno je puno truda, ne samo zbog dubine već i zbog kompleksnosti nalazišta. Godinama smo muku mučili sa drvenim bačvama koje su vrlo zanimljiv i vrijedan dio brodskog tereta. One doista krasno izgledaju i impozantno djeluju nad brodskom konstrukcijom. Veće su ispunjene žarko crvenim hematitom, manje olovnim bjelilom, a očuvana je i slama korištena prilikom pakiranja. Bačve su izrazito osjetljive i lako se raspadaju pa nismo znali kako riješiti problem njihova vađenja, sve dok se u jednom razgovoru s kolegama iz Italije nije pojavilo pravo rješenje. Kolegica Barbara Davidde koja vodi Odjel za podvodne arheološke zahvate (Nucleo per gli interventi dell’archeologia subacquea) na Institutu za konzervaciju i restauraciju (Istituto Superiore per la Conservazione ed il Restauro – IsCR) talijanskog Ministarstva kulture u Rimu već je od ranije poznavala brodolom kod Gnalića i, poput mnogih, bila njime fascinirana pa je rado priskočila u pomoć inovativnom tehnologijom koju je u okviru europskog projekta SASMAP razvio njezin tim. Tako je započelo planiranje zajedničke aktivnosti, a nakon potpisivanja sporazuma sa Sveučilištem u Zadru Barbara Davidde i Marco Ciabattoni pridružili su se ovogodišnjem istraživanju. S njima je stigla i mlada konzervatorica Martina Patriarca koja će svoje iskustvo dijeliti s ekipom na Gnaliću tijekom čitavog rujna, a također i studenti Raquel Delgado Llata, Valeria Bellagamba, Enrico Sapienza i Cristian Pedone kojima je boravak u Hrvatskoj bio dio ovogodišnje terenske prakse. Barbara i Marco sa svojim su suradnicima eksperimentirali u podmorju s karbonskim vlaknima i uspješno razvili metodologiju vađenja osjetljivih predmeta – kaže Irena Radić Rossi.
Čvršće od čelika
Riječ je ustvari o karbonskim vlaknima koja se s obje strane prekrivaju sintetičkom tkaninom i zamazuju epoksi smolom, a nakon toga zatvaraju u nepropusnu najlonsku ovojnicu. Na taj način dobiva se materijal koji se odlikuje čvrstoćom većom od čelika, a tijekom šest sati koliko je potrebno da se stvrdne može se lijepo oblikovati prema predmetu i prionuti uz njegovu površinu. Time se stvara odlična armatura koja omogućuje da se predmet bez teškoća iznese na površinu u zatečenom stanju i konzervira na odgovarajući način. U kasnijim fazama ta se armatura može iskoristiti i za čuvanje ili izlaganje nalaza, jer ustvari odražava njihov originalni oblik.
– Ove smo godine napravili eksperiment s nalazima na Gnaliću, tj. s ostacima jedne velike i jedne manje bačve. Postupak je doista jednostavan i svima dostupan. Potrebno je nešto novca uložiti u materijal, ali kad se usporedi sa rezultatima koje dobijete, to je neznatna investicija. Osim toga, kolege iz Italije i njihovi vrijedni studenti pregledali su ostale predmete u našem radnom prostoru i pomogli nam u uspostavljanju određenog režima preliminarne konzervacije za izrazito kompleksnu gnalićku građu – kaže Irena Radić Rossi. S obzirom na to da je Općina Tkon ustupila na korištenje arheološkom timu prostor za stanovanje i obradu nalaza, stručnjaci iz Rima voljni su uložiti truda i s hrvatskim kolegama izraditi projekt malog laboratorija za hitne intervencije i preliminarnu konzervaciju predmeta izvađenih iz mora. O takvom je laboratoriju snivao Božidar Vilhar, konzervator kojemu možemo zahvaliti spas mnogih vrijednih predmeta izvađenih s Gnalića i drugih brodoloma u drugoj polovici prošloga stoljeća, ali ga nažalost nije dočekao.
Foto Božo Vukičević/HANZA MEDIA
Neovlašteno vađenje
– Kad se bačva u karbonskom “plaštu” izvuče, prvo mora u vodu, a obloge čuvaju originalni oblik predmeta. Dogovorili smo da ćemo ove godine napraviti zajednički eksperiment i ispitati potencijal opisane metodologije u našem slučaju. S obzirom na to da je eksperiment odlično uspio, pokušat ćemo osigurati odgovarajuća sredstva za vađenje preostalih bačava i njihovo konzerviranje u Tkonu. Bačava se očuvalo pedesetak, ali su neke od njih bile u izrazito lošem stanju pa su već izvađene u komadima. Ima ih svakakvih, većih, manjih, ovalnih, izduženih… Katarina Batur u okviru doktorskog rada proučava sirovine za proizvodnu boja i ambalažu u kojoj su prevožene pa će, nadajmo se, proučavajući bačve doći do novih i zanimljivih spoznaja. Iako se svi mi zalažemo za zaštitu nalaza in situ (na mjestu pronalaska), određeni materijali neminovno propadaju i njihovu degradaciju nije moguće zaustaviti. Posebno je to slučaju s organskim materijalima i materijalima podložnim koroziji, poput željeza. Ne prikupimo li na vrijeme podatke, zauvijek ćemo ih izgubiti. Zbog toga nam je stalo bačve izvaditi te ih spasiti od sigurne propasti. Mnogo smo podataka već izgubili jer je nalazište očekivalo istraživače od 1973. kad su prekinuta prva istraživanja. Čitavo je vrijeme degradacija napredovala, a neovlašteno vađenje nalaza da i ne spominjemo. Ako se nitko ne brine za nalazište, ono je izrazito ugroženo, jer ljudi misle da nikome do njega nije ni stalo pa se s njime može raditi što se hoće – kaže zadarska arheologinja.
Sve se opet vrti oko financiranja, pri čemu domaći stručnjaci moraju ulagati beskonačno mnogo improvizacijskih sposobnosti kako bi uspjeli namaknuti sredstva i okupiti stručnjake za kvalitetno provođenje istraživanja. – Većinu naših aktivnosti financira Ministarstvo kulture, međutim, niti u jednom mom projektu to nije jedini izvor sredstava, već je uvijek riječ i o sredstvima Hrvatske zaklade za znanost, lokalne zajednice, vlastitim sredstvima, sredstvima donatora iz zemlje i inozemstva i drugim izvorima. Problem je što je riječ o kompleksnom procesu koji ima razne faze. Lakše je obrazložiti terenski dio naših istraživanja, međutim ono što dolazi poslije, obrada dokumentacije i nalaza, to je ono što zadaje najviše glavobolje. Postoje istraživanja poput nalazišta kod Cavtata koja su financirana iz europskih projekata ili istraživanja poput onih ovogodišnjih na Koločepu i Korčuli u kojima pružamo usluge pregleda određenog područja na kojem se sprema neki građevinski zahvat pa imamo priliku proučiti neko antičko sidrište ili luku. Na Gnaliću nas spašava suradnja s njemačkom Udrugom za promidžbu podvodne arheologije (FUWA) i Ronilačkim centrom Tauchbasis iz Koblenza. Oni redovito svake godine dođu i osiguraju nam mjesec dana istraživački brod, najmanje 10 ronilaca, kompresor za punjenje ronilačkih boca i raznu drugu opremu, a sve na vlastiti trošak. Bez njih bismo na Gnaliću radili dva do tri tjedna, a ne dva mjeseca kao obično – kaže Irena Radić Rossi.
Važna suradnja lokalne zajednice
Sredstva koja dodjeljuje Ministarstvo kulture realno bi pokrila tek pet do sedam radnih dana, a toliko je potrebno da se nalazište otkrije i pripremi za radi i ponovno pokrije do sljedeće sezone.
– Stoga nam zlata vrijedi podrška Općine Tkon, svi naši stručni suradnici iz zemlje i inozemstva, a posebno djelatnici Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković koji nam pomažu u zbrinjavanju teških metala iz brodskog tereta; svi studenti i volonteri i svatko tko nam na bilo koji način pruža stručnu, znanstvenu ili logističku podršku. Sve je to rezultat naše snalažljivosti, ali mi se čini da bi se moglo mnogo učiniti kad bi se problemu sustavno i ozbiljno pristupilo. Naš je Jadran izrazito zahtjevan prostor koji obiluje podmorskom baštinom pa da nas ima o stotinu, ne bi nas bilo dovoljno, a niti bismo imali dovoljno sredstava da baš sve zaštitimo. Stoga je nužno potrebno odrediti prioritete i čini mi se da je u ovome času i Ministarstvo kulture toga svjesno. Osim toga, lokalne su zajednice jako zaintersirane za suradnju ukoliko pokažete dobru volju i pružite im za to dobar razlog. Kad bismo umjesto velikih muzeja podvodne arheologije radili na mreži malih zbirki koje bi u svakome mjestu nekom lokalnom zanimljivošću privlačile posjetitelje i činile sastavni dio velike cjeline, tada bi svatko više cijenio ono što ima, time se ponosio i o tome brinuo. Ljudi bi tada mogli otkrivati neke tematske priče, posjećujući razne lokacije na obali i otocima, a mnogo naoko nevažnih i nepotrebnih nalaza dobilo bi napokon svoje pravo mjesto. Čini mi se, međutim, da bi iza toga moralo stajati Ministarstvo kulture, jer bi tek takva podrška bila stimulacija lokalnim zajednicama… U Tkonu smo prije nekoliko godina osnovali udrugu pod imenom Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA i time lokalnoj zajednici na neki način zahvalili što nas tako zdušno podržavaju. Članovi osnivači ugledni su stručnjaci iz zemlje i inozemstva, zahvaljujući kojima se već realizira nekoliko većih projekata istraživanja, zaštite i očuvanja pomorske kulturno-povijesne baštine. Kupili smo i malu gajetu s latinskim jedrom kako bismo ju koristili za učenje mladih generacija; nedavno smo zahvaljujući angažmanu Zrinke Brkan Klarin uspješno održali radionicu pletenja tradicijskih pramcobrana i bokobrana od konopa. U Tkonu su nam zahvalni što smo ostali na otoku, umjesto da smo otišli u neki veliki grad. Jasno je da svatko želi napredak svoga mjesta, pa kad se stvori odnos uzajamnog povjerenja, tada je lako raditi u tome smjeru – zaključuje Irena Radić Rossi.
Habitat pod morem
Jedna od najzanimljivijoh ideja je habitat pod morem. Zahvaljujući Ianu Koblicku koji posjeduje dva operativna habitata na Floridi, a s Jamesom Milleom napisao je knjigu “Živjeti i raditi u moru”, ta zamisao golica i istraživače brodoloma kod Gnalića. Kad bi mogli živjeti i raditi na morskom dnu, efikasnost bi bila puno veća, jer umjesto da arheolozi istražuju dva puta po pola sata dnevno, mogli bi satima raditi živeći pod morem po nekoliko tjedana. – Već duže vrijeme s kolegom i prijateljem Vedranom Dorušićem, vlasnikom Ronilačkog centra “Foka” u Šimunima na Pagu, o tome maštam, a prije nekoliko godina čak su i osnovne postavke stavljene na papir. Postoje istraživačke ekipe u Italiji koje su itekako zainteresirane za takve vrste eksperimenata i kad bi nam pošlo za rukom pridobiti ih za suradnju, moja bi entuzijastička skupina bila presretna. Najviše bi me veselilo kad bih tijekom istraživanja imala dovoljno vremena za otkrivanje i proučavanje svih tih zanimljivih nalaza i kad bih izašla iz mora s blagom svih tih podataka … – kaže Irena Radić Rossi, voditeljica projekta Arheologija jadranske plovidbe i brodogradnje Hrvatske zaklade za znanost.
Multimedijalni program „Kotorski vremeplov“, posvećen gradskom životu Kotora tokom proteklih vjekova biće izveden u Luštici Bay, u petak, 21. septembra, od 18 do 20 časova. Svojevrsnu prezentaciju kotorskog načina života priprema i realizuje kotorska organizacija „Che nova” uz pokroviteljstvo Opštine Kotor.
Izvođenje u Luštici Bay je prvi put da se program odvija van Kotora. Za ovu priliku Kotorski vremeplov će se dešavati na više različitih mjesta u naselju.
Kroz dramsku igru i scenografiju biće simbolično predstavljeno kako se odigravala smjena straže na glavnim gradskim vratima, održavanje gradskog sata koje je već stotinu godina u nadležnosti porodice Homen, rad stare apoteke na Parilu – jedne od najstarijih u Evropi i pripremu preparata na djelu. Posjetioci će moći da vide i kako se vodio razgovor lavandera kod česme Karampana, te rad znamenitih kotorskih slikara koji su na trgovima pronalazili inspiraciju.
Kotorski vremeplov – apotekari
„Cilj organizovanja Kotorskog vremeplova u Luštici Bay je da se na prostoru nove zajednice u nastajanju napravi spona sa tradicijom, vrijednostima i bogatom kulturom Kotora i da se i kulturni ambijent Luštice, kao što je to slučaj sa arhitektonskim i svakako prirodnim, što više prilagodi emitentnom podneblju. Nadamo se da će ovom interesantnom putovanju kroz vrijeme prisustvovati što više Bokelja, posjetilaca iz cijele Crne Gore i turista jer nas očekuje zaista lijep događaj“, saopštila je Slavica Milić iz marketinga Luštica Development.
Kotorski vremeplov – pjaca
Tango ljubitelje u nedjelju 23. septembra u Luštici Bay očekuje velika revija plesa strasti, počev u 12 časova pa sve do 18 sati. Tango maraton je trodnevna manifestacija koja će se održati na promenadi Luštica Bay i na dvije lokacije u Porto Montenegru – Jahting klubu /Yachting Club/ i hotelu Ridžent /Regent /, u organizaciji plesne škole „Tango i tačka“.
Turističko naselje Luštica Bay otvoren je ovog ljeta kao operativna i funkcionalna turistička destinacija, otvorena za sve posjetioce i turiste. Hotel Čedi /The Chedi /, prvi od sedam planiranih u gradu, otvorio je vrata 21. jula a gostima su na raspolaganju dva restorana i bara, SPA i fitness centar, plaža i drugi sadržaji.
Promenada Luštica Bay
U glavnoj marini u Luštici Bay tokom ovog ljeta u ponudi su različiti sadržaji, restorani i kafići, prodavnice odjeće i opreme za domaćinstvo, zlatara, kozmetički salon, prodavnice kozmetičkih proizvoda, galerija, prodaja nekretnina, zdravstveni centar i supermarket.
