Prvu naftnu bušotinu dobijamo krajem 2019.

0
Naftna platforma

Prvi brod za seizmička istraživanja nafte i gasa uploviće u crnogorske vode 1. novembra, dok ćemo prvu naftnu bušotinu imati krajem 2019, kazao je za TVCG Vladan Dubljević, direktor Uprave za ugljovodonike.

Koncesionari već plaćaju državi naknadu od oko milion i po eura godišnje, a pravi profit nas čeka tek pronalaskom nafte i gasa, dodao je Dubljević.

Istraživanja u prethodnom vijeku pokazala su da nafte i gasa ima. Dokaz za to su uzorci jezgra bušotina koja su smještena u depou Uprave za ugljovodonike i pažljivo se čuvaju.

Koliki je taj prirodni resurs, na kojoj dubini i gdje se nalazi pokazaće ozbiljna istraživanja kojima su otvorena vrata, prije tri godine, raspisivanjem prvog tendera. Za uspostavljanje čvrste zakonske osnove, Ministarstvo ekonomije je koristilo iskustvo Norvežana, čija je zemlja peta u svijetu po izvozu nafte na čemu zarađuju oko 40 milijardi dolara godišnje.

Na tender su se prijavile tri grupe kompanija, a prvi ugovor Vlada je potpisala sa italijansko-ruskim konzorcijumom Eni-Novatek u septembru 2016.

Drugi ugovor sklopljen je sa grčkom kompanijom Energean Oil and Gas, koja je prošle godine objavila izvještaj nezavisnog procjenitelja „Competent Persons Report – CPR“ u kojem se tvrdi da Crna Gora u podmorju ima 51 milijardu kubika gasa i 144 miliona kubika tečnih resursa, što je oko 438 miliona barela nafte.

Podaci su se odnosili na 330 kilometara kvadratnih kod Ulcinja na koje su dobili koncesiju.

“To su samo grube procjene na bazi rezultata istraživanja u okolnom prostoru i bušenja i eksploatacije u okolnom prostoru albanskog podmorja, hrvatskog i italijanskog”, kaže Branislav Glavatović, inženjer geofizike.

Uplovljavanje prvog broda za seizmička istraživanja, koja će takve analize potvrditi ili demantovati, očekuje se prvog novembra, a prva bušotina je planirana krajem 2019.

Iako kompanije već plaćaju državi naknadu oko milion i po godišnje za površine koje istražuju, pravi profit nas čeka, tvrdi Dubljević, tek pronalaskom nafte i gasa.

”Onoga trenutka kada krene proizvodnja, mi dijelimo taj profit i mi smo definisali naš sistem tako da on bude zasnovan na koncesionoj nadoknadi plus posebnom porezu na profit. Podjela na 42 – 58 odsto u korist države Crne Gore”, naveo je Dubljević, direktor Uprave za ugljovodonike.

Uprava za ugljovodonike i Vlada pripremaju se za raspisivanje drugog tendera. Za razliku od prethodnog, na koji su se prijavile naftne kompanije, koje će osim istraživanja moći i da prerađuju i prodaju gas i naftu, naredni tender namijenjen je samo onima koji će savremenim tehnologijama precizno utvrditi da li i koliko crnog zlata ima u našem podmorju u oblastima koje su još neistražene.

“Kada se dobiju ti rezultati podaci će biti ponuđeni naftnim kompanijama, a mi ćemo kao država sa geo-fizičkim kompanijama podijeliti profit od toga. Oni će izvršiti procjenu tog prostora i ako nađemo potencijalno novi prostor u kojem ima nafte i gasa, mi ćemo raspisati novi tender”, naveo je Dubljević.

U potrazi za naftom i gasom Crna Gora ipak kaska za zemljama regiona.

”Italija mislim da je uspjela da napravi preko 1.500 bušotina, da ima oko 130 aktivnih, da ima tridesetak platformi, da imate u Hrvatskoj gasne platforme, Albanija već to radi, Grčka je zapadni dio obale usmjerila na istraživanja. Po mom sudu Crna Gora ne bi smjela da se odrekne takve mogućnosti”, naveo je ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Potraga Crne Gore za naftom traje više od 100 godina. Prvi put u istoriji i prvi u regionu, kralj Nikola 1914.daje pravo holandskom biznismenu J.Kocare da traži petrolej u okolini Skadarskog jezera. Prva koncesija ozvaničena je 20. februara te godine objavom zakona u službenom listu „Glas Crnogorca“.

Vizija Holanđanina, ali i Crne Gore ubrzo se ugasila zbog početka Prvog svjetskog rata, no to nije bio kraj, već početak naše potrage za fosilnim gorivima.

Popović-Moškov: Opštine da budu jednake u novom Zakonu o finansiranju lokalne samouprave

0
Ljiljana Popović Moškov foto Boka News

Nije ništa novo da Vlada Crne Gore umjesto da prednjači u poštovanju zakona ove države, radi suprotno i predlaže zakonska rješenja kojima se krše drugi sistemski zakoni Crne Gore, saopštila je danas potpredsjednica Opštine Kotor i članica Predsjedništva GP URA Ljiljana Popović-Moškov.

Navodi da je najnoviji primjer za to je predlaganje novog Zakona o finansiranju lokalne samouprave, koji je Ministarstvo finansija sačinilo i u formi nacrta dalo na javnu raspravu, koja je ovih dana i završena.

„Sistemskim zakonom kakav je Zakon o lokalnoj samoupravi, propisano je između ostalog da se lokalna samouprava ostvaruje na načelima demokratije, jednakosti, decentralizacije, autonomnosti, zakonistosti a pomenutom izmjenom postojećeg  Zakona o finansiranju  lokalne samouprave, odnosno prijedlogom donošenja novog Zakona, upravo se radi suprotno. To zbog toga što se opštine srednje i južne regije dovode u potpuno neravnopravan položaj kada je u pitanje njihovo finansiranje u odnosu na opštine sjeverne regije“, navodi Popović-Moškov.

Podsjeća da su do sada sve opštine (izuzev Glavnog grada i Prijestonice) imale isti procenat ostvarenog prihoda  od „poreza na dohodak građana“ i da je on iznosio 12% dok su manje razvijene opštine i one koje nijesu ostvarivale dovoljno prihoda za finansiranje imale pravo na sredstva iz „egalizacionog fonda“.

„Novim zakonskim rješenjem predloženo je da opštine srednje i južne regije zadrže isti procenat finansiranja kao i do sada (12%), a da se opštinama sjeverne regije ovaj procenat poveća na 50%, a opštinama do 3000 stanovnika na 70%. Ovakvim prijedlogom flagrantno se  krši pomenuti  sistemski zakon  po kojem sve lokalne samouprave, između ostalog, imaju pravo na jednakost“, navodi Popović-Moškov.

Ističe da u GP URA smatraju da porez na dohodak građana ne treba da spada u grupu tzv „ustupljenih prihoda“ odnosno prihoda koje država prenosi lokalnim samoupravama,već treba da bude u potpunosti „sopstveni prihod lokalnih samouprava“ jer je to praksa zemalja EU, kojima se i Crna Gora pridružuje.

„U njima je zakonom jasno definisano da su najvažniji prihodi države: PDV, carine, akcize i trošarine dok su najvažniji prihodi lokalnih samouprava: porez na dohodak gradđana i porez na imovinu koje im pripadaju (na ovaj ili onaj način) u 100% iznosu“, naglašava Popović- Moškov.

Kao uporednu praksu navodi Hrvatsku u kojoj od ove vrste prihoda država ne zadržava ništa i u čl.5 njihovog zakona o finansiranju lokalne samouprave stoji da je porez na dohodak  zajednički porez. On se dijeli između opština, gradova i županija (regija) na način da je udio opštine, odnosno grada 60%, udio županije (regije) 17%, udio za decentralizovane funkcije (školstvo, socijalu, zdrastvo, vatrogasne postaje) 6% i udio za fiskalno izravnanje (kao naš egalizacioni fond) 17%.

„Prema tome sav novac od ovog poreza pripada direktno ili indirektno jedinicama lokalne samouprave.

Primjera radi  i u Srbiji, koja nije članica EU, ovaj procenat je značajno veći i  i iznosi 77%. Navedeni  procenti su takvi, jer je sasvim  logično da ljudi koji žive i rade u jednoj opštini i ostvaruju svoja lična primanja, plaćaju porez „opštini“ u  kojoj  žive i rade i time doprinose unapređenju  kvaliteta života u svojim sredinama. Uopšte nije logično postojeće  nepromijenjeno zakonsko rješenje od strane Ministarstva finansija, da npr. stanovnici opštine Kotor plaćaju porez na svoja lična primanja u iznosu od cca 7,5 miliona eura, a da im država odnese 88% i samo 800.000 eura „vrati“ (ili kako oni kažu „ustupi“) u sredinu u kojoj žive i rade“, kaže Popović-Moškov.

Kotor – foto Boka News

Zbog svega navedenog ona je u ime opštine Kotor, uputila primjedbe i sugestije na predloženi nacrt Zakona i između drugih primjedbi (kao što su prihodi od koncesija, Morskog dobra i sl), i sugerisala izjednačavanje procenta na 50% ustupanja prihoda od poreza na dohodak građana, za sve opštine (izuzev onih do 3000 stanovnika, kod kojih su saglasni da im pripadne 70% ovog prihoda). kao i povećanje Egalizacionog fonda sa 11 na 30% iz kojeg bi se finansirale manje razvijene opštine.

„Država bi u ovom slučaju zadržavala 20% ovog prihoda, a prostor da „nadomjesti“ razliku u odnosu na dosadašnji prihod po ovom osnovu, treba da potraži u svojim izvornim prihodima (PDV, carine, akcize,trošarine i sl). I to u prvom redu suzbijanjem tržišta „sive ekonomije“ i sprovođenjem još najstrožijih  mjera „finansijske discipline“ u naplati  istih, što joj je između ostalog i primarni zadatak za punjenje budžeta na realnim osnovama“, zaključuje potpredsjednica Opštine Kotor Ljiljana Popović-Moškov.

Koncert na Rimskim mozaicima za kraj turističke sezone

0
poster škola

Koncert učenika Š.O.S.M.O. “Vida Matjan” iz Kotora, održaće se 06. oktobra 2018. godine (subota) na lokalitetu Rimski mozaici u Risnu sa početkom u 12 sati.

Prisutni će imati priliku da uživaju u nastupima: Tamare Živković (flauta) i Jovane Mršulje (flauta), klasa prof. Andree Živković, Danijele Krstović (gitara), klasa prof. Romea Lukšića,

Boška Tujkovića (harmonika), klasa prof. Gorana Ševaljevića, Boško Bismiljaka (truba), klasa prof. Sare Lakičević, Marka Zgradića (klavir), klasa prof. Ane Mihaljević, Vjere Radulović (violina), klasa prof. Ivane Radović, Kristine Miljenović (gitara), klasa prof. Romea Lukšića i Marije Gajić (klavir), klasa prof. Dejana Krivokapića.

Ovim koncertom zatvoriti ćemo ovogodišnju uspješnu sezonu kulturnih dešavanja na Rimskim mozaicima, poručuju domaćini.

Peace Boat protiv nuklearnog naoružanja u Kotoru

1
Peace Boat – Brod mira kroz Boku

U luku Kotor danas je uplovio  brod „Ocean Dream“ koji predstavlja koncept Peace Boat.

“Već treći put u našoj luci imamo priliku da dočekamo organizaciju koja plovi svijetom sa ciljem da širi poruku mira i humanosti. U septembru mjesecu ove godine Peace Boat krenuo je iz japanske luke Yokohama pa preko Kine, Maldiva, Grčke i Hrvatske doplovio u Kotor. Planirano je da se zadrži do 19 sati kada će isploviti za italijansku luku Palermo” – kazali su nam iz Luke Kotor.

Peace Boat ima sjedište u Tokiju, a već 30 godina organizuje edukativne programe na prekookeanskom brodu. Član je upravnog odbora ICAN-a, Međunarodnog udruženja za eliminaciju nuklearnog oružja, koja je 2017. godine dobila Nobelovu nagradu za mir.

Tema ovog putovanja je  „Od zabrane do ukidanja nuklearnog oružja snagom civilnog društva“.

Putnici sa broda Peace Boat u Kotoru foto Boka News

U organizaciji opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Kancelarije za prevenciju narkomanije, bolesti zavisnosti i rizičnih ponašanja iz Kotora a u saradnji sa međunarodnom nevladinom organizacijom „Peace Boat”, održano je predavanje u press sali Kulturnog centra „Nikola Đurković”.

Gošće iz Hirošime Tsukamoto Michiko i Sora Tamiko s okupljenima su podijelile svoja svjedočanstva o preživljavanju atomskog bombardovanja 1945. i razornim posljedicama koje nosi nuklearno oružje.

U uvodnom izlaganju predstavnica organizacije Terachi Ami naglasila je kako nuklearno naoružanje ugrožava svijet, izaziva strašne posljedice i potrebno ga je zabraniti u svakom smislu upotrebe. Upoznala je prisutne s trenutnim programima Peace Boata i aktualnom situacijom s ratifikacijom Sporazuma o zabrani nuklearnog oružja Ujedinjenih naroda.

Tsukamoto Michiko imala je 10 godina kad je preživjela pad atomske bombe, a u svom izlaganju okupljenim učenicima i predstavnicima udruženja i društvenih organizacija, između ostalog poručila je kako nuklearno oružje i ljudi ne mogu egzistirati zajedno. Naglasila je kako njeno svjedočanstvo nije istorijska priča, već je stvarnost i danas jer i u današnje vrijeme mnogi ljudi pate od posljedica radijacije.

Dražen Grgić se iz Šibenika otisnuo na plovidbu života

0
Dražen Grgić se iz Šibenika otisnuo na plovidbu života – Foto: V.B. / ŠibenikIN

Na vrlo rizičnu i opasnu plovidbu do brazilskog otočja Fernando de Noronha i natrag do Šibenika otisnu se danas sa šibenskog mula Krke oftamolog Dražen Grgić, Šibenčanin koji živi i radi u Zagrebu i to sam na svojoj regatnoj jedrilici. Cilj mu je ukazati na važnost očuvanja mora i oceana od zagađenja plastičnim otpadom.

Ispratili su ga majka Marija i prijatelj Davor Pažanin.

„Imali smo brod Dalmatinku i jednom je nestao. Mislili smo da je negdje blizu, ali kako se preko noći nije vratio doma, počela ga je tražiti i policija. Sutra se vratio i smije se gospodin. ‘Bio sam na Hvaru’ rekao nam je. Tako je zavolio more i nikad nije prestao. Imao je dječji gumenjak s pentom ‘četvorkom’ i s tim je plovio kao dijete“, kazala je novinarima Draženova majka. Na Mulu Krke su ga ispratili majka Marija i prijatelj Davor Pažanin koji je trebao isploviti s njim, ali zbog obaveza nije se stigao spremiti pa je odustao.

Na tom dugom putu na kojem će biti oko tri mjeseca, da ostvari plan, morat će mu pomoći sreća i viša sila jer se upustio u poduhvat za koji nema dovoljno pomorskog iskustva i vještina i s jedrilicom koja nije predviđena za plovidbu Atlantikom.

Prijatelji su ga, kako doznajemo od Pažanina pokušali odvratiti od toga s obzirom na veliki rizik, ali on je ostao pri svom naumu.

„Predlagao sam mu da odgodi putovanje za dvije godine kako bi se mogao dobro pripremiti, ali on je tvrdoglavo ostao pri svom i šta možemo. Neka ga prati sreća, itekako će mu trebati“, kazao je za Šibenik News Pažanin.

Svoju je jedrilicu koju je kupio prije nekoliko mjeseci napuni s jednom tonom tereta – oko 300 litara vode i nešto druge vrste pića te konzerviranu i dehidriranu hrane.

Iz Šibenika je otplovio prema kornatskom arhipelagu, a potom će do Italije i onda uz obalu Italije, Sardinije i Španjolske do Gibraltrara i Kanara što je sigurno puno lakši i manje opasan put od onoga koji će prevaliti sam preko Atlantika. Na brazilskom otočju do kojeg će ploviti je i nacionalni park tako da mu je želja svojim putovanjem simbolično povezati dva, kako kaže najljepša pomorska nacionalna parka – Kornate i Fernando de Noronha.

Tivat – brzom intervencijom vatrogasaca ugašen požar u naselju Marići

0
Sa gasenja pozara u Maricima

Brzom intervencijom, pripadnici Službe zaštite i spašavanja Opštine Tivat danas poslijepodne su ugasili manji šumski požar koji je izbio u reonu naselja Marići.

Vatrogasci su oko 13.40 časova dobili  dojavu da je došlo do požara u šumskom dijelu u Marićima, iznad kuća. Na lice mjesta odmah su izašla dva protivpožarna vozila i deset vatrogasaca – pripadnika Službe zaštite i spašavanja i dobrovoljaca iz Vatrogasnog voda SZS.

Oni su požar ugasili za petnestak minuta i spriječili da vatra nanese veću štetu šumovitom području iznad ovog tivatskog naselja.

Uzrok zbijanja požara za sada nije poznat.

Ko ne ustane na himnu Crne Gore platiće kaznu do 2000 eura

0
Vlada CG

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici usvojila Predlog zakona o izmjeni i dopunama Zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore kojom se uvodi obaveza ustajanja  prisutnih prilikom izvođenja himna Crne Gore, kao i odgovarajuća kaznena odredba ukoliko se prekrši ova kaznena odredba, kazao je ministar kulture Aleksandar Bogdanović nakon današnje sjednice Vlade.

“Kazna građanima za neustajanje dok se izvodi državna himna od tristo do dvije hiljade eura”, rekao je Bogdanović.

Novim zakonskim rješenjem je predviđeno da je obaveza opština i javnih ustanova čiji je osnivač država ili opština da viju državnu zastavu.

Utvrđen je i Predlog zakona o državnim nagradama.

Zadržano pet nagrada. Izmjena je ta da se Njegoševa nagrada dodjeljuje za ukupno stvaralaštvo, a ne kao do sada za jedno djelo. Trinaestojuslka nagrada dodjeljuje se za sve oblasti rada i stvaralaštva.

Porto Montenero gubi radnike u korist novog turističkog resorta u Krtolima

33
Promenada Luštica Bay

Od kada je otvorena sredinom jula ove godine, prva faza novog turističkog grada na Jadranu – Luštice Bay (LB) u Krtolima, privukla je brojne zaposlene koji su do tada radili u dosadašnjoj jedinoj velikoj direktnoj stranoj investiciji u Crnoj Gori – projektu Porto Montenegro (PM).

Prema nezvaničnim saznanjima iz PM je, privučeno boljim ponuđenim uslovima rada i većim platama, u Lušticu prešlo  preko 50 dosadašnjih radnika elitne tivatskog nautičkog centra. Dobro upućeni izvor iz PM kazao je da su za prelazak kod novog poslodavca posebno zaintetesovani niže pozicionirani radnici iz odsjeka „Porto Montenegro Facilities“ koji podrazumijeva tehničko održavanje, brigu o zelenim i javnim površinama i ostale slične aspekte rada tog naselja.

„Nekoliko kolega koji su sjajno godinama obavljali svoj posao u Portu i uprkos tome nisu dobijali niti povišicu plate, niti mogućnost da napreduju u službi, prešli su ljetos u LB. Tamo su uz veću platu, odmah dobili i mnogo bolje pozicije i uslove rada.“- kazao je sagovornik, insistirajući na anonimnosti. Ilustrovao je to konkretnim primjerima nekolicine sada već bivših zaposlenika PM iz Tivta i okoline, a koji su pored odgovarajućeg većeg stepena obrazovanja i dokazano dobrog rada, godinama „tavorili“ u Portu na istim niskim pozicijama poput čistača, električara, majstora ili održavalaca bazena. Po prelasku u LB odmah su dobili veće plate i odgovarajuće menadžerske pozicije.

„Sjajan i obrazovan momak koji je kod nas šest godina mogao samo da održava bazene i dobija istu platu, u Luštici je odmah postavljen za mnogo bolje plaćenog menadžera sektora održavanja i upravljanja svim vodenim strukturama u tom naselju“- ističe naš sagovornik dodajući da je osim boljih uslova rada i plate, motiv dosadašnjim radnicima PM za prelazak u Lušticu bila i činjenica da je na čelu „Porto Montenegro Facilitiesa“ već dugo Desimir – Desko Portić, srbijanski menadžer sa iskustvom dugogodišnjeg rada u Britaniji, a koji je navodno, izuzetno zahtjevan i neopravdano strog prema radnicima, te „vrlo težak“ za saradnju.

Gubitak kadrova PM u korist LB proteklih mjeseci je bio toliko izražen da je navodno, direktora Sektora za ljudske resurse Porta Sandra Kapičić insistirala na održavanju sastanka sa menadžerima Luštice po ovom pitanju. Tu je  navodno postignut „džentlmenski sporazum“ po kome se LB obavezala da mimo već preuzetih, neće više  nuditi posao i preuzimati preostale zaposlene u Portu.

„To je svojevrsna diskriminacija prema ljudima koji su još ostali u Portu i koji nisu imali smjelosti ili jednostavno zbog posla nisu stigli da proteklih mjeseci pređu u LB kao boljeg poslodavca, jer sada ostajemo na neki način „osuđeni“ i vezani za PM. Mislim da takvo postupanje i sklapanje takvih dogovora nije niti korektno, ni zakonito“- kazao je naš sagovornik  i sam veoma zainteresovan da svoje višegodišnje iskustvo rada u PM i dobre stručne reference „bolje valorizuje“ kod izdašnjijeg poslodavca.

Iz menadžmenta Porta nam nisu ni potvrdili ni demantovali infromaciju da su sektori za ljudske resurse Porto Montenegra i Luštice Bay, navodno postigli (ne)formalan sporazum po kome će se Luštica uzdržati od toga da ubuduće za svoje potrebe, regrutuje osoblje iz redova zaposlenih u PM. Nije odgovoreno ni na koji način Porto konkretno  namjerava da odgovori izazovu koji mu u smislu odliva kadrova, predstavlja nova konkurencija u obliku sličnih luksuznih turističkih rizorta u neposrednom susjedstvu.

Porto Montenegro

„Porto Montenegro, uporedo sa razvojem luksuzne destinacije u Tivtu, pažljivo radi i na razvoju brenda poslodavca, čiji je bitan segment etička politika upravljanja ljudskim resursima koju vodimo. Kompanija Adriatic Marinas podržava zdravu konkurenciju, jer bogatije tržište stvara uslove za inovacije i napredak, te dalje doprinosi sveukupnom razvoju domaće radne snage od kojeg svi, kako poslodavci, tako i zaposleni, imaju benefita“- rekli su iz PM-a dodajući da direktno ili indirektno zapošljavaju oko 800 ljudi van sezone, a preko 1.000 u sezoni.

„Osluškujemo i istražujemo potrebe svojih zaposlenih i radne snage 21. vijeka, te neprestano radimo na poboljšanju uslova svojih zaposlenih, kako bi Porto Montenegro ostao najbolje mjesto za rad, a potencijalnim kandidatima poslodavac prvog izbora“- kažu iz te firme.

Luštica Bay Marina naselje 1

LUŠTICA: NISMO  POTPISALI BILO KAKAV SPORAZUM SA PORTOM OKO RADNIKA

“Nije bilo sastanka HR tima Luštice Bay sa HR timom Porto Montenegra. Ne postoji nikakav sporazum između kompanije Luštice Development i Porto Montenegra-a kojim se obavezujemo da nećemo preuzimati radnike te kompanije.”- rekao nam je izvor blizak menadžmentu te firme koja razvija projekat Luštica Bay.

Iz LB su kazali da oni svakako sami “ne regrutuju osoblje Porto Montenera sa ponudama za prelazak kod nas”, već da su sva slobodna radna mjesta u Luštici oglašena na sajtu kompanije i kandidati se na njih sami prijavljuju.

“Mi ne informišemo PM da li su se njihovi kandidati prijavili, niti tražimo od njih da informišu svoje nadređene o činjenici da su se prijavili; njihova odluka da se prijave ostaje samo njihova i poštujemo pravila o zaštitu privatnosti podataka.” – ističe naš sagovornik dodajući da su plate koje nude kadrovima zainteresovanim da rade kod njih, “unutar tržišnog opsega za iste ili slične poslove.”

“Таkođe, tvrdnje u vezi sa uslovima pod kojima su neki ljudi zaposleni kod nas, nisu tačne. Nikad ne dajemo tzv.kontra-ponude u odnosu na ponudu nekog drugog poslodavca. Ugovoreni aranžmani za rad su po standardima  “Luštice Development”, a proces zapošljavanja kod nas  je standardizovan i konzistentan i mi ćemo nastaviti da radimo na taj način.”- kažu u toj kompaniji koja realizuje 1,1 milijardu eura vrijednu investiciju u projekat Luštica Bay.

U Splitu otvorena izložba “15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama”

0
Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu

Pomorski muzej Crne Gore iz Kotora sinoć je u Splitu priredio izložbu fotografija „15 decenija Bokeljske mornarice na fotografijama” u sklopu koje je prikazan i film Kolo Bokeljske mornarice, autora Dušana Vulekovića.

Izložba je otvorena u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Ovim projektom autori izložbe Ilija Mlinarević i Slavko Dabinović predstavili su u dio bogate istorije jednog od najstarijih udruženja pomoraca na svijetu Bokeljske mornarice, čije viševjekovno postojanje svjedoči o bogatoj pomorskoj i kulturnoj prošlosti Kotora i Boke.

Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu

Na otvaranju su govorili: direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Andro Radulović, kooautor izložbe Slavko Dabinović, direktorica Hrvatskog Pomorskog muzeja Split Danka Radić.

Izložbu je otvorila Ivana Tadinac Šećer – izaslanica gradonačelnika Splita Andra Krstulovića Opare.

Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu

“Danas kada kada sa ponosom sasvim opravdano iznosimo pred našu i svjetsku javnost iznosimo tradiciju bokeljskog pomorstva velika nam je čast što smo i mi istrajali u obavezi da očuvamo i na pravi način učinimo dostupnim sve ono što su naši preci stvarali kroz generacije i kroz njihovu želju da se sa generacije na generaciju prenese i sačuva svijest značenja prošlih vremena, sačuvanih u materijalnom i nematerijalnom obliku. Pomorski muzej je u potpunosti ispunio svoju misiju…“ – kazao je između ostalog direktor Pomorskog muzeja Crne Gore Andro Radulović.

Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu

Izložba će biti otvorena do 3. novembra ove godine. Jedan od autora izložbe Slavko Dabinović najavio je mogućnost da se ona, nakon Splita, predstavi i u Rijeci.

“Ovom izložbom pokazujemo aktivnost Bokeljske mornarice od kraja 19. stoljeća do najnovijih dana, a iz Rijeke su pokazali zanimanje da se ona predstavi i u tome gradu,” rekao je Dabinović

Izložbi su prisustvovali predstavnici Ministrastva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske ratne mornarice.

Otvaranje izložbe o Bokeljskoj mornarici u Splitu

Inače, saradnja između Pomorskog muzeja iz Splita i Pomorskog muzeja Crne Gore iz Kotora obnovljena je izložbom posvećenoj Viškoj bitki iz 1866. godine pod nazivom „Ljudi od željeza na brodovima od drva” u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore, Hrvatskog muzeja Split i Arheološkog muzeja u Splitu koja je bila otvorena 2017. godine u palati Grgurina.

Povodom Dječije nedjelje ulaz u OJU Muzeji Kotor besplatan

0
Muzej grada Perasta

Povodom Dječije nedjelje, ulaz u Muzej grada Perasta, kao i u ostalim jedinicama OJU Muzeji Kotor, Galeriji solidarnosti, Crkvi svetog Pavla i Lapidarijumu, za organizovanu posjetu djece predškolskog i školskog uzrasta sa teritorije Crne Gore, biće besplatan do 7. oktobra.

Posjeta podrazumijeva i stručno vođenje kroz navedene jedinice. Ulaz je takođe besplatan i za pojedinačne posjete učenika., saopštili su iz ove ustanove.