Nakon još relativne topline i kiše danas, od utorka će biti sve hladnije. Za razliku od vikenda, vjetar će okrenuti na sjeverne smjerove, sjeverozapadnjak pa buru.
Sa sjevernim vjetrovima stiže hladniji vazduh, stoga će od utorka postupno biti sve hladnije.
Utorak:
Umjereno do potpuno oblačno povremeno kiša, ponegdje i pljuskovi sa grmljavinom. Poslijepodne u planinama na sjeveru, kiša će preći u snijeg, koji će se krajem dana i tokom noći proširiti i na niže predjele.
Poslijepodne na sjeveru, a krajem dana ili tokom noći i u ostalim krajevima, pojačan do jak, na udare i veoma jak, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Jutarnja temperatura vazduha 0 do 12, najviša dnevna 2 do 17 stepeni.
Srijeda:
Na jugu već u prvom dijelu dana doćiće do prestanka padavina i smanjenja oblačnosti. Na sjeveru pretežno oblačno povremeno susnježica i snijeg, u jutarnjim satima više uslova za padavine, tokom dana padavine uglavnom slabog intenziteta.
Vjetar pojačan i veoma jak, u južnim i centralnim predjelima mjestimično na udare olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni.
Jutarnja temperatura vazduha -5 do 9, najviša dnevna -3 do 16 stepeni.
„Spomenici-svjedoci prošlosti, putokazi budućnosti” naziv je izložbe koja će, u okviru programa Dana opštine Kotor, biti otvorena u srijedu 28. novembra sa početkom u 17 sati u Galeriji kotorskog Kulturnog centra „Nikola Đurković” – Kotor.
Organizator ovog događaja je Savez Udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore.
Domaći med pakovan u nacionalnu staklenku za med uskoro će se naći na policama hrvatskih trgovina, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.
“Pravo na korištenje nacionalne staklenke imaju pčelari, primarni proizvođači pčelinjih proizvoda upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka koji proizvode pčelinje proizvode na vlastitom gospodarstvu i stavljaju na tržište, koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ili u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog porijekla koje vodi Ministarstvo poljoprivrede. Maksimalan broj nacionalnih staklenki po korisniku utvrđuje Hrvatski pčelarski savez na temelju podataka iz Evidencije pčelara i pčelinjaka te na temelju godišnje proizvodnje meda po košnici. Korisnik (pčelar) je obvezan kupljenu nacionalnu staklenku puniti isključivo medom hrvatskog porijekla u skladu s Dobrom pčelarskom praksom. Korisniku koji zloupotrijebi nacionalnu staklenku zabranit će se daljnja kupovina i upotreba staklenki na rok od dvije godine, a identitet korisnika bit će javno objavljen.
Med pakiran u nacionalnu staklenku pri stavljanju na tržište mora udovoljiti standardima kvalitete propisanim odredbama Pravilnika o medu, med mora biti propisno deklariran, označen naljepnicom proizvođača s obveznom naznakom „zemlja podrijetla Hrvatska”. Svaka nacionalna staklenka mora biti označena i znakom „Med hrvatskih pčelinjaka” u sklopu kojeg je naveden i jedinstveni broj pomoću kojeg će potrošači moći provjeriti podrijetlo meda.
„Prosječna potrošnja meda po stanovniku u Hrvatskoj je dva kilograma, a 8 hiljada pčelara s 450 hiljada pčelinjih zajednica godišnje proizvede više od 9 hiljada tona meda. Na slobodnom tržištu kakvo je naše, može se naći i meda iz cijelog svijeta. No, kako u cijeloj toj ponudi prepoznati domaći hrvatski med? Iako stalno podsjećamo potrošače da čitaju deklaracije i informiraju se prije kupnje, uskoro će svaka dvojba o podrijetlu meda biti otklonjena jer će nacionalna staklenka za med biti lako prepoznatljiva. Pčelari su još jednom pokazali da dobra organizacija i saradnja daju izvrsne rezultate”, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Izradu nacionalne staklenke za med naručio je Hrvatski pčelarski savez koji je i nositelj industrijskog dizajna, a staklenka je izrađena u četiri dimenzije.
Med u staklenci od 370 mL koristit će se i za promociju meda u školama u sklopu Školskog mednog dana koji će se obilježiti 7. decembra simboličnom podjelom staklenki domaćeg meda prvašićima na području cijele zemlje”, stoji u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju je dana 26. novembra 2018. godine, u 15 časova i 17 minuta registrovao zemljotres manje jačine sa epicentrom na 7 km sjeveroistočno od Kruševice (Crna Gora).
Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.6 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od V stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 13 km.
Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, saopšteno je iz Zavoda za seizmologiju Crne Gore,
Radovi na obnovi tri spomen obilježja u Tivtu, u Veliukom gradskom parku: Spomenik narodnom heroju Milanu Spasiću i narodnom heroju Sergeju Mašeri; Spomenik u čast 31. oktobra 1918. godine, dana podizanja flotne zastave Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca; spomen ploča osnivaču Velikog gradskog mornaričkog parka, počeće od utorka 27. novembra, sopšteno je iz Opštine Tivat.
Projekti za izvođenje konzervatorskih mjera na spomenicima urađeni su u skladu sa Rješenjima o konzervatorskim uslovima izdatim od strane Ministarstva kulture- Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a na zahtjev Sekretarijata za kulturu i društvene djelatnosti.
Firma koja je putem javnog tendera izabrana da izvodi radove na samim spomenicima je “Projektor” doo iz Tivta, dok je nadzorni organ “PLAN B Consulting & Design” iz Podgorice.
Izradu projekata i sprovođenje konzervatorskih radova finansirala je Opština Tivat u iznosu od 14.950 eura.
Ovo je najveća investicija ,unazad vise godina, kada je riječ o brizi o spomen obilježjima koja se sprovodi u opštini Tivat.
Crna Gora i Tivat su na Generalnoj skupštini Evropske asocijacije za olimijsku klasu Laser (EurILCA), koja je održana u Varšavi proteklog vikenda, dobili organizaciju Evropskog prvenstva.
U konkurenciji Italije i Grčke, Crna Gora i Tivat su dobili 13 od 24 glasa, a smorta najboljih jedriličara Starog kontinenta do 21 godine, u olimpijskim klasama biće organizovano 2021. godine. Za pobjednička postolja na šampionatu Evrope, boriće se jedriličarke u klasi Laser Radial, odnosno jedriličari u klasi Laser Standard.
Precizan datum održavanja Evropskog prvenstva biće ustanovljen tokom proljeća kada će predstavnici EurILCA posjetiti Crnu Goru i Tivat, nakon čega će biti odlučeno da li će borbe za medalje početi 1. juna ili 20. avgusta 2021. godine.
Nema nikakve dileme da će organizacija Evropskog šampionata biti od ogromnog značaja kako za promociju i unapređenje jedrenja u Crnoj Gori, tako i za unapređenje i promociju Crne Gore kao turistike destinacije. Tivat i Crna Gora će naredne godine biti organizatori 52. Balkanskog prvenstva u jedrenju, što će biti istinski spektakl u zalivu i sjajna uvertira za Evropski šampionat koji slijedi
Regata „Dan Tivta“
Povodom oslobođenja grada Tivta, Jedriličarski klub Delfin je organizovao tradicionalnu regatu „Dan Tivta“, koja se održala proteklog vikenda. Na regati su učestvovali jedriličarai iz Boke. Regata je imala i međunarodni karakter jer su učešće uzeli i reprezentativci Ukrajine koji se u Tivtu nalaze na pripemama.
Dan Tivta 2018.
Planirano je bilo da se jedri četiri regate. U subotu su vremenske prilike bile naklonjene organizatorima i jedrilčarima, pa se u svim klasama vodila velika borba po levantu jačine od šest od osam čvorova. U nedelju, nije bilo vjetra, a obilna kiša je spriječila jedriličare da izađu na more, pa su ostvareni rezultati od prvog dana, subote, bili i zvanični rezultati.
U klasi Optimist, dominirali su jedriličari kluba Delfin. Prvo mesto i zlatnu medalju je osvojio Pavle Musić, srebro je pripalo Viktoru Lesjaku, a bronza i treće mesto Marku Ljubojeviću. Isti je poredak i kada je riječ o jedriličarima do 12 godina. Što se jedriličarki tiče, najbolja je bila Romina Racković iz Jedriličarkog kluba Lahor iz Kotora, drugo mjesto i srebrnu medalju je osvojila Sofija Gluhova iz kluba Delfin, a bronzana medalja je pripala Nini Strahinji iz kotorskog kluba Lahor.
U klasi Laser 4.7. prvo mesto i zlatnu medalju osvojio je Nikola Golubović iz JK Delfin. Ostala odličja su pripala sjajnim Ukrajincima. Juri Gumenko je osvojio srebro, a Jrgna Nikonova bronzanu medalju. U klasi Laser Radial slavio je Andri Kamenčuk iz Ukrajine, srebro je pripalo Madonič Oskaru takođe iz Ukrajine, a i bronzana medalja je pripala Ukrajincima, zahvaljujući Anastasiji Demehenko. U jakoj konkurenciji, Irina Kusovac je zauzela peto mesto, a bila je treća u konkurenciji jedriličarki.
U olimpijskoj klasi za jedriličare, klasi Laser Standard zlatnu medalju je osvojio aktuelni šampion Crne Gore i član Jedriličarskog kluba Delfin Ilija Marković. Ilija je obije regate završio kao prvoplasirani. Srebro je pripalo Radivoju Popoviću iz kotorskog kluba Lahor, dok je treće mesto i bronzanu medalju osvojio Miloš Tripović iz JK Delfin.
Nagrade najboljim jedriličarima regate biće uručene večeras, u ponedeljak 26. novembra, u Muzeju pomorskog nasleđa u Porto Montenegru kada će biti otvorena izložba „Navigare necesse est“ koja je posvećena istoriji sportskog jedrenja u Tivtu, sa fokusom na JK Delfin, koja traje već 70 godina. Izložbu će otvoriti gospodin Siniša Kusovac, predsjednik Opštine Tivat. Pozivamo Vas da svojim prisustvom uveličate događaj i uživate u dokumentarnoj postavci posvećenoj istoriji sportskog jedrenja u Tivtu i Crnoj Gori.
Matica Boke u saradnji sa Generalnim Konzulatom Srbije u Herceg Novom i JUK “Herceg Fest” organizuje predavanje “Pomorci iz Boke u borbi za oslobođenje i ujedinjenje”.
O ovoj temi govoriće hercegnovski publicista Nebojša Rašo.
Predviđena je i projekcija dokumentarnog filma RTS “Zaboravljeni admiral Ernest Trubridž”. Događaj će se održati u foajeu dvorane “Park” u Herceg Novom, u ponedjeljak 26.novembra sa početkom u 19 sati.
U više crnogorskih gradova, oko ponoći, osvanuli su plakati na kojima je napisano “Nikad više 1918”.
Plakati su osvanuli u Podgorici, Budvi, Kotoru, Baru, Pljevljima… povodom 100 godina od srpske okupacije i sramne Podgoričke skupštine koja je označila kraj crnogorske države.
Grupa građana, kako je saopšteno portalu Analitika, nastavlja sa lijepljenjem plakata, pa su zakupljeni bilbordi u gotovo svim crnogorskim gradovima.
Na plakatima je napisano: Povodom ulaska Drugog jugoslovenskog dobrovoljačkog puka na teritoriji današnje Crne Gore, vojvoda Živojin Mišić naređuje “…da se na teritoriji koju je naša vojska okupirala, uguši svaka agitacija, svim sredstvima, koja možete raspolagati bez ikakvog prezanja”!
Nepoznate osobe uklonile su više od 100 kamenih međaša na dijelu granice između Grčke i Makedonije, javila je grčka policija.
Policija u Lerinu na sjeverozapadu Grčke javila je da je 105 betonskih stubova, među kojima piramide visoke oko jedan metar, uklonjeno u noći od četvrtka na petak na dijelu granice dugom 13 kilometara.
O incidentu je pokrenuta istraga, prenosi AP.
Makedonija i Grčka su u julu postigli sporazum kojim se rješava 27-ogodišnji spor oko imena Makedonije koja treba prema dogovoru da se preimenuje u Republika Sjeverna Makedonija da bi se jasno razlikovala od grčke pokrajine Makedonije. Parlamenti obje zemlje treba da ratifikuju sporazum.
U utorak navečer, 20. novembra, brod za krstarenje „Costa Luminosa“ spasio je 11 pomoraca s gorućeg broda za transport ribe u Egejskom moru.
Dok je plovio u blizini rta Matapan, u Grčkoj, turski brod za prijevoz ribe „Kilic 1“ pretrpio je požar u strojarnici. Njegova posada nije uspjela staviti vatru pod kontrolu te je poslala poziv za pomoć.
U vrijeme poziva „Luminosa“ je bila na putu s Peloponeza za luku Katakon i prolazila je tim područjem. Zaprimila je zahtjev od Centra za koordinaciju spašavanja Obalne straže Pirej da pomogne brodu „Kilic 1“.
Zapovjednik „Luminose“, kapetan Pietro Sinisi, odgovorio je na poziv i usmjerio brod prema navedenoj lokaciji. Usprkos gustom dimu s broda za transport ribe i nepovoljnim vremenskim uvjetima, vjetrovima od trideset čvorova i valovima od šest stopa, kruzer je uspješno obavio operaciju spašavanja. Jedanaest članova posade spašeno je s pramca „Kilica 1“ tenderom s „Costa Luminose“ i prebačeno na samaritanski teretni brod. Pomorci su, prema izvješću, dobro. Nakon povratka tendera „Luminosa“ je nastavila svoje putovanje.
“Upravo sam prvi put vidjela nevjerojatne zajedničke napore posade da pruže pomoć kada je to potrebno”, napisala je putnica Michele Jackson u postu na društvenim mrežama. “Nikad nisam vidjela upotrebu broda za spašavanje ili napore njegovog vraćanja na brod nakon operacije spašavanja”, stoji u postu.
„Kilic 1“ je brod za prijevoz ribe, izgrađen 1986. godine, koji pripada velikom konglomeratu morskih plodova.
