Miholjska Prevlaka – Ostrvo Cvijeća foto Boka News
Aktivnosti Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore kojjeg predvode visoki funkcioneri HGI, vezano za radove koje Mitropolicija crnogorsko-primorska preduzima na obnovi manastira na Miholjskoj Prevlaci kod Tivta, smišljene su radi skretanja pažnje javmosti sa milionskih afera lokalne DPS-SD-HGI vlasti u Tivtu – tvrdi tivatska opozicija.
HNV na čijem je čelu član Predsjedništva HGI Zvonimir Deković obratio se prije nekoliko dana otvrenim pismom Ministarstvu kulture i Upravi za zaštitu kulturnih dobara, a povodom medijskih napisa da je na Prevlaci napravljena nova manastirska riznica i da je mitropolit Amfilhije najavio da je to prvi korak u potpunoj obnovi srednjevjekovnog manastira Svetog Arhangela Mihaila čiji su ostaci vidljivi na zapadnom kraju tog ostrva. HNV je pitalo državne instuitucije „je li dozvoljeno na zaštićenom arheološkom lokalitetu, za koji zasigurno nema podataka kako je izgledao u idealnom obliku, graditi, ili samo izvršiti konzervatorske zahvate“ i indirektno izrazilo sumnju u kvalitet arheolopkih istraživanja koja su na Prevlaci pod okriljem MCP, vršena posljednjih godina.
Dekovićeva inicijativa izazvala je reakciju Matice Boke koja je za stavove HNV-a u vezi Prevlake, saopštila da „nena uporište u stvarnim činjenicama što daje posebno svjetlo na višak zluradosti i istovremeno manjak objektivnosti“ i izrazila čuđenje što se rimokatolici oglašavaju o tematici koja je vezana za obnovu jednog pravoslavnog manastira, „sve sa željom da se još jednom u javnosti MCP prilijepi etiketa devastatora“.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović je odgovarajući na dopis Dekovića, saopštio da je Ministarstvo kulture sredinom 2017. godine, obrazovalo stručni tim za sprovođenje i praćenje aktivnosti na Manastirskom kompleksu Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta.
“U sastav tog tima su uključeni najrelevantniji stručnjaci iz zemlje i regiona, a čiji je zadatak bio da na osnovu neposrednog uvida na terenu i uvida u stručnu dokumentaciju te nalaza do kojih se došlo u toku sprovedenih arheoloških istraživanja i drugih aktivnosti, kao i na osnovu podataka iz literature sačine naučno-stručne ocjene, mišljenja i sugestije i to kako u pogledu karaktera i obima istraživačkih radova, tako i u pogledu rješenja za prezentaciju i revitalizaciju Manastirskog kompleksa Sv. Arhanđela Mihaila na Prevlaci kod Tivta, sa više aspekata (konzervatorski, kulturno-istorijski, arhitektonski, arheološki, muzeološki, statički…). U tom smislu, imenovani stručni tim je realizovao navedene aktivnosti i sačinio izvještaj sa zaključcima”- poručio je Bogdanović Dekoviću.
Odbornik Tivatske akcije Miomir Abović, danas je ocijenio da aktivnsti HNV-a u vezi Prevlake “a za koje se u međuvremenu zainteresovao i RTCG „nedavno vraćen u tople skute DPS-a”, nisu slučajne.
Miomir Abović
„HNV je privjesak HGI-ja, a HGI je koalicioni partner, politički satelit i privjesak DPS-a: i na lokalnoj tivatskoj, i na državnoj razini. Sa druge strane, koalicija DPS-SD-HGI u Tivtu veoma je delikatnoj političkoj situaciji budući da novopečeni predsjednik Opštine Siniša Kusovac treba da potpiše ugovor o oprostu 5,6 miliona eura naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta Adriatic Marinas-u (a uskoro možda i dodatnih šest miliona eura). Ima li išta logičnije nego u takvoj političkoj situaciji raspiriti vatru nekog potencijalnog međunacionalnog spora između Hrvata i Srba u Tivtu, iskonstruisati neki trenutne nesuglasice Hrvata i Srba i tako fokus medijske pažnje sa oprosta milionskog duga za komunalije Adriatic Marinasu prebaciti na taj događaj?“- zapitao se Abović pozivajući Tivćane obiju vjerosipovjesti da ne nasjednu na takve provokacije, već da fokus zadrže na životnim temama od kojih vlast želi da pobjegne.
On je istakao da je DPS nominalno građanska partija, pa stoga „to potpirivanje međunacionalnog spora oni stavljaju u zadatak nekoj (kvazi)nacionalnoj grupaciji koja je njihov pouzdani politički satelit i koja je spremna na sve samo da zadrži privilegije koje ima u vlasti.“
„Boljeg izbora za takvu (kvazi)nacionalnu grupaciju u Tivtu nema- nažalost po nas Hrvate- od HNV-a i HGI-ja. Odlično poznajući gotovo tridesetogodišnju praksu vladavine DPS-a, koja se svodi na starorimsku maksimu divide et impera (podijeli pa vladaj)- suviše je u ovoj priči oko Miholjske Prevlake nekih indikativnih motiva da bi ponašanje HNV-a s tim u vezi bilo slučajno“- istakao je Abović koji je prije nekoliko godina napustio HGI smatrajući tu pratiju previše bliskom DPS-u.
Osam ipo desetljeća jedrenjak „Jadran“ svojevrsna je škola pod jedrima za mlade pomorce – kako pripadnike ratnih mornarica koje su u svrhu praktične obuke svog mornaričkog kadra koristile ovaj lijepi brod, tako i civilnih pomorskih škola, svjesnih da je za mlade pomorce najbolje da more prvi put osjete upravo na tradicionalnom jedrenjaku. „Jadran“ koji je na današnji dan prije tačno 85 godina upisan u Flotnu listu Kraljevske Mornarice Jugoslavije, sudbinski je vezan za Boku još od svog dolaska iz Njemačke u ljeto 1933., kada je Tivat bio prva luka ovog jedrenjaka u domovini.
Gromko odsvirani taktovi svečanih marševa sa instrumenata Mornaričke i Gradske muzike Tivat, postrojeni mornari i oficiri u svečanim bijelim odorama, visoki vojni i civilni funkcioneri i klicanje razdraganog naroda, od rane zore iskupljenog na obali i po barkama na moru zaliva, dočekali su tog 16.jula 1933. lijepi novi jedrenjak. Brod koji je uz razvijenu zastavnu galu i sa na rubni pozdrav postrojenom posadom na palubi i po snasti, polako prilazio Tivtu, kao da je u Boku ponovno donio duh starih, romantičnih vremena kada su ovdašnji pomorci na sličnim jedrenjacima, nošeni udruženim snagama bogova Eola i Neptuna, punili najslavnije i kulturom i materijalnim bogatstvom najraskošnije stranice zalivske povjesnice.
Upravo se toga dana ponovno ispisivala istorija – u prvu luku u svojoj domovini -Tivat, uplovljavao je novoizgradjeni školski brod Kraljevske Mornarice Jugoslavije (KrMJ) – barkantin „Jadran“. Nakon dvadesetodnevnog putovanja i pređenih preko 3.100 milja iz Hamburga u Njemačkoj gdje je izgrađen, „Jadran“ je stigao u Boku, glavnu bazu tadašnje KrMJ. Još dok je elegantni novi bijeli jedrenjak bio u vodama južnog Jadrana, polako se približavajući Ponti Oštro i Mamuli, pred njega su kao vjesnici dobrodošlice, izašli hidroavioni iz sastava Treće hidroplanske komande Pomorskog vazduhoplovstva Jugoslavije sa bazom u Kumboru. Kada je „Jadran“ pod komandom kapetana korvete Nikole Krizomalija ušao u zaliv, u susret su mu krenule brojne svečano okićene barke Bokelja, a sa kuća načikanih uz obale na putu do Tivta, brod i posadu tradicionalno su, mahanjem lenculima i bijelim šugamanima, pozdravljali mještani.
JADRAN na Atlantiku 1938.
Na mulu 1 Pomorskog Arsenala u Tivtu gdje je brod pristao, „Jadran“ su dočekali komandant Pomorske obalske komande, kontradamiral Marjan Polić, komandant Arsenala, kapetan bojnog broda Rikard Kubin, načelnik Opštine Tivat Antun Vuksanović, te čitav Mjesni odbor „Jadranske straže“ i lokalno Sokolsko društvo. Toga dana stvorila se jedinstvena veza između Tivta i „Jadrana“ koja traje već više od osam desetljećaiako je brod Mornarici zvanično predat na upotrebu na velikoj svečanosti 6.septembra 1933. u Splitu. Uprkos tome što je tokom proteklih decenija službovao u Gružu, Puli, Šibeniku i Splitu, lijepi jedrenjak veći dio svog života proveo je u Tivtu gdje je u nekadašnjem Arsenalu redovno održavan, a i svi veliki remonti i rekonstrukcije „Jadrana“, osim posljednjeg, odrađeni su vještim rukama tivatskih meštara.
Inicijativu za izgradnju novog školskog broda tada mlade jugoslovenske Ratne mornarice, pokrenula je 1926.godine, pomorsko-propagandna organizacija „Jadranska straža“. KrMJ nije raspolagala sa adekvatnim plovilom za obuku u praksi svojih novih kadrova koji su se od 1923., školovali na Pomorskoj vojnoj akademiji u Gružu. Ulogu školskih brodova za mlade pitomce tokom krstarenja Jadranom i Mediteranom, najčešće su igrali stara torpiljarka „D-2“, minopolagač „Orao“ i zastarjela krstarica „Dalmacija“. U takvim okolnostima „Jadranska straža“, masovna organizacija koja je imala svoje odbore u skoro svim većim mjestima širom tadašnje Kraljevine Jugoslavije, pokrenula je akciju sakupljanja sredstava za izgradnju namjenski konstruisanog i napravljenog školskog broda sa pogonom na jedra.
Prvi dolazak JADRANA u Tivat 16.jula 1933.
„Pravog školskog broda naša ratna mornarica do sada i nije imala: njeni su mladi oficiri i podoficiri iz škola išli ravno na ratne brodove, preskačući onaj period koji je za stvaranje duhovnog pojma mornarstva jednog naroda, jedne mornarice od neophodne važnosti: period kada budući mornar otkriva u beskrajnoj poeziji jedara i brodskih užeta, vjetra, mora i njihovih ljepota, jednu po jednu tajnu mornarskog zvanja. Te tajne zapravo, sačinjavaju srčiku mornarske vještine i mornarskog duha, koliko pojedinaca toliko čitavog naroda. Bez ovakove vrste školovanja mi bi smo mogli imati ne znam kako vrijedne, sposobne, hrabre marince, ali nikada mornare u pravom, tradicionalnom i psihološkom značenju ove riječi. Zato i sve ratne mornarice svijeta, ma kako polagale na školovanje sa najmodernijim ubojnim oružjem i brodovima, imaju i grade školske brodove na jedra i vaspitavaju na njima svoje buduće pomorske oficire i podoficire. Sad će eto, i naša mornarica imati takav brod, a što je najvažnije, imaće ga kao poklon naroda, koji će njime ujedno manifestovati probuđenu želju Jugoslovena: hoćemo da napreduje naša Ratna mornarica!“ – stoji u uvodniku glasila „Jadranska straža“ iz aprila 1930. koje donosi vijest da je postignut sporazum između Izvršnog odbora te organizacije i Komande KrMJ, oko nabavke novog školskog broda.
„Jadran“ na kraju ipak nije bio „poklon naroda“ tadašnjoj Mornarici kako je to željela „Jadranska straža“ jer je ta organizacija, uprkos velikim naporima, odlično osmišljenoj akciji i čak priređivanju posebne lutrije čiji je prihod bio usmjeren za izgradnju broda, uspjela da namakne tek oko milion tadašnjih dinara – nešto manje od osmine ukupno potrebnih sredstava. Najveći dio ostatka do ukupne sume od 8.407.030 dinara ili u protivvrijednosti, 622.743 tadašnje njemačke rajhs-marke, obezbijeđen je iz budžeta Ministarstva Vojske i Mornarice, dok je značajnu sumu iz ličnog fonda priložio i jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević. Zanimljivo je da su od odbora „Jadranske straže“, najviše novca za izgradnju broda prikupili „kontinentalci“ – odbor iz Sarajeva tako je sakupio 310.850 dinara, Veliki Bečkerek (današnji Zrenjanin) 190.000, Beograd 150.000, Novi Sad 135.630 dinara. Primorci se baš i nisu proslavili jer je naprimjer, Split uspio sakupiti tek 32.203 dinara, Sušak 22.000, Dubrovnik 3.000, a Cetinje je dalo simboličnih 1.500 dinara…
ŠB Jadran
Ugovor o gradnji novog broda tipa barkantin, po projektu hrvatskog inženjera Josipa – Joza Škarice, sklopljen je 4.septembra 1930. sa njemačkim brodogradilištem „H.C. Stulcken Sohn“ u Hamburgu. Jedrenjak je dobio ime “Jadran”, a porinut je 25. juna 1931. kada mu je na svečanosti u Hamburgu, kumovala supruga komandanta KrMJ, viceadmirala Nikole Stankovića.
“Tip školskog broda “Jadran”, njegova konstrukcija, tehničke karakteristike, veličina i ostale osobine potanko su prethodno proučavane i konačno tako određene da objekat bude najbolje odgovarao specifičnim potrebama i zadaćama naše ratne mornarice. Brod je građen po tipu križne škune sa tri čelična jarbola. Ploština svih jedara iznosi 800 metara kvadratnih. Brod posjeduje i zasebna rezervna jedra, koja stalno sobom nosi. Za pomoćni pogon ugradjena je moderna Dieselova mašina od 380 KS na šest cilindara, fabrikata Linke-Hofmman-Busch, koja daje brodu brzinu od 8 ipo čvorova, čime je brod pretvoren u motorni jedrenjak, odgovarajući tako sadašnjem napretku tehnike u toj grani brodogradnje.”- opisao je u tadašnjim novinama, svoju kreaciju konstruktor “Jadrana”, inženjer Škarica. Brod koji je on “nacrtao” dug je preko svega 60 metara, širok 8,9, a gaz mu iznosi 4,3 metra. Jedrenjak čelične konstrukcije spajan je tehnologijom zakivanja, ima tri palube, a puni deplasman broda iznosi 761 tonu. Visina velejarbola je 39,1 metar, ukupna dužina svih konopa u snasti potrebnih za upravljanje sa ukupno 12 jedara je veća od 11 kilometara, a “Jadran” je svojevremeno na jedra, povoljan vjetar i sa uvježbanom posadom, postizao zavidnu maksimalnu brzinu od čak 15,8 čvorova.
Brod je originalno bio naoružan sa dva topa kalibra 47mm za salutne svrhe, te dva mitraljeza M7/12 i 56 pušaka za posadu. Stalna posada sastojala se od 12 oficira, 36 podoficira i čak 108 mornara.
ŠB Jadran
Zbog nastalih problema oko naplate potraživanja iz ratne reparacije, pri čemu je veliko razumijevanje prema naručiocima pokazao vlasnik brodogradilišta Hajnrih fon Ditlajn koji je čak i na štetu svoje firme izašao u susret željama i potrebama KrMJ, brod je potpuno dovršen tek 27. juna 1933. godine. Prethodno je na jednoj od probnih vožnji kada je njime upravljala njemačka posada, “Jadran” 14.juna imao manji sudar sa engleskim parobrodom “City od Yokohama” u vodama ispred Hamburga, ali novi jedrenjak na sreću, tom prilikom nije teže oštećen.
Nakon dolaska u domovinu i svečanog prijema u flotu KrMJ, “Jadran” je već 25.juna 1934, isplovio na prvo duže međunarodno školsko krstarenje sa pitomcima X klase Pomorske vojne akademije iz Gruža. Ruta je bila Dubrovnik-Tunis-Malta-Pirej-Tivat, a pri povratku iz Grčke u domovinu “Jadran” se zaustavio kod grčkog ostrva Vido gdje je njegova posada uz propisan pomorski ceremonijal, u “Plavu grobnicu” srpskih vojnika iz Prvog svjetskog rata, položila vijenac.
ŠB Jadran
Do početka Drugog svjetskog rata, školski brod “Jadran” obavio je ukupno sedam dužih međunarodnih krstarenja, ploveći vodama Mediterana, Crnog, Crvenog, Egejskog, Mramornog i Tirenskog mora, te tri puta i Atlantskim okeanom. Najduže je bilo krstarenje 1938. godine na ruti Šibenik- Malta-Gibraltar-Madeira-Hamilton-Njujork-Boston-Azori-Gibraltar-Tunis-Dubrovnik. Pod zapovjedništvom kapetana fregate Jerka Kačić-Dimitrija, “Jadran” je tada na moru proveo 4 mjeseca i 10 dana i preplovio ukupno 11.252 milje. Navigacijski oficir bio je mladi poručnik fregate Milan Spasić koji je pritom, uprkos nepovoljnim meteo uslovima koji su tokom posljednjih dana plovidbe Atlantikom onemogućavali osmatranja nebeskih tijela i dobijanje pozicije broda metodama astronomske navigacije, uspio da “Jadran” tačno na vrijeme, dovede na očekivanu poziciju u blizini Bermudskog otočja. Na brodu je tada u svojstvu brodskog stolara, bio ukrcan i kaplar Josip Nikolić iz Donje Lastve kod Tivta, zahvaljujući kojem je sačuvan kompletan i precizan spisak posade na tom istorijskom krstarenju “Jadrana” za SAD, gdje je u Njujorku, dio posade jedrenjaka posjetio i čuvenog jugoslovenskog naučnika Nikolu Teslu. Zanimljivo je da je KrMJ za 1937. godinu bila detaljno ispanirala izuzetno veliko krstarenje za školski brod “Jadran” koji je trebalo da otplovi čak do obala Južne Amerike i na moru ostane čitavih sedam ipo-osam mjeseci. Brod je trebalo da isplovi iz Tivta i prođe rutom Boka-Malta-Alžir-Madeira-Dakar-Bahia-Rio de Žaneiro-Buenos Ajres-Sent Helena-Sen Vincent-Gibraltar-Boka u ukupnoj dužini od čak 17.114 milja, ali se na kraju od svega odustalo,prvenstveno iz finansijsko-materijalnih razloga. Umjesto toga, u ljeto 1937. realizovano je krstarenje na ruti Dubrovnik-Malta-Napulj-Aleksandrija-PortSaid-Suez-Tripoli-Vati-Carigrad-Sulina-Konstanca-Burgas-Kavala-Atos-Patras-Dubrovnik.
Posljednje međunarodno krstarenje za KrMJ, “Jadran” je obavio u ljeto 1939. na ruti Dubrovnik-Malta-Šerbur-Roterdam-Hamburg-Kil-Gdinja-Stokholm-Kopenhagen-Oslo-Portsmut-Dubrovnik. Brod se u domovinu vratio nakon što je rat već počeo, uplovivši 5.septembra 1939 u Gruž, sa zalihama vode, goriva i hrane koje su već bile na izmaku jer se “”Jadran” nigdje nije zaustavljao još od kada je 19.avgusta napustio Veliku Britaniju.
Nakon prekida školovanja u vojnim akademijama Kraljevine Jugolavije poslije puča 27.marta 1941, “Jadran” je prebaziran iz Šibenika za Tivat gdje je brod dočekao napad sila Osovine na Jugoslaviju 6.aprila. Sa “Jadrana” su, kada je proglašeno stanje neposredne ratne opasnosti, skinuta i iskrcana jedra i njihova oprema, te sav ostali zapaljiv materijal. Brodu na kojem je bila smanjena posada, povjeren je zadatak transporta trupa unutar zaliva Boke, ali je jedrenjak većinu vremena proveo na sidrištu ispred Đenovića gdje ga njemački i italijanski avioni nisu napadali, iako je posada “Jadrana” u nekoliko navrata otvarala mitraljesku vatru na niskoleteće neprijateljske vazduhoplove. Posada je na brodu ostala sve do 17.aprila kada je u Tivatskom zalivu potopljen razarač “Zagreb”, nakon čega “Jadran” preuzimaju Italijani čije su jedinice okupirale Boku. Lijepi jedrenjak je i kod novih gazda zadržao ulogu školskog broda, a ime mu je promijenjeno u “Marco Polo”. Kapitulacija Italije 8.septembra 1943, brod je zatekla u Veneciji gdje “Marca Pola” preuzimaju Njemci koji međutim, nisu imali interesa da jedrenjak koriste u njegovoj pravoj namjeni. Brod stoga kraj Drugog svjetskog rata dočekuje u izuzetno zapuštenom stanju, devastiran i opljačkan, služeći kao most na jednom od venecijanskih kanala. Na zahtjev jugoslovenske Vlade, jedrenjak je ubrzo vraćen i dotegljen u Tivat gdje je 21.aprila 1947. počela detaljna obnova gotovo potpuno uništenog “Jadrana”.
ŠB Jadran
U tivatskom Arsenalu “Jadranu” je kroz generalni remont koji je potrajao sve do sredine 1949. vraćen život – brod je detaljno obnovljen, ugraden je novi glavni motor FIAT od 383 kW, nova drenaža, cjevovodi, elektroinstalacije, obnovljene su stambene prostorije, palubna oprema i postavljena potpuno nova snast, oputa i nova jedra. Budući da sačuvane predratne tehničke dokumentacije gotovo da više nije bilo, presudnu ulogu u obnovi broda činila su sjećanja starih Arsenalovih inženjera i meštara, pri čemu je opet stolar Josip Nikolić iz Donje Lastve koji je “Jadranom” 1938.plovio za SAD, imao ogromnog udjela.
Brod je jula 1949. vraćen u operativnu upotrebu u uvršten je u sastav Školskog odreda Jugoslovenske Ratne mornarice sa bazom u Divuljama kod Splita. “Jadran” je opet preuzeo svoju ulogu “škole pod jedrima” pa je sa pitomcima nove, socijalističke mornarice, ponovno plovio Jadranom, Sredozemljem i Crvenim morem. Dužih međunarodnih krstarenja poput onih predratnih međutim, više gotovo da nije bilo, jer je tu ulogu na sebe preuzeo mnogo veći školski brod JRM, “Galeb”. Novi generalni remonti “Jadrana” odrađeni su 1956-57.godine, 1967-69. , 1983, i 1991, svaki u tivatskom Arsenalu.
Izbijanje rata u bivšoj SFRJ brod je zateklo u Tivtu na generalnom remontu i od tada do danas je “Jadran” opet neprekidno vezan sa tim gradom i Bokom. Slavni jedrenjak je 2005. godine pozvan da učestvuje na velikoj proslavi 200-te godišnjice Trafalgarske bitke u Velikoj Britaniji. “Jadran” se tada u Portsmutu našao među nekoliko desetina najmoćnijih i najljepših ratnih i školskih brodova iz cijelog svijeta, a smotru ove impoznatne flote usidrene u moreuzu Solent, izvršila je lično britanska kraljica Elizabeta II. Nakon osamostaljenja Crne Gore 2006. do danas, “Jadran” je imao četiri duža međunarodna krstarenja po Mediteranu i Crnom moru, do luka u Italiji, Španiji, Grčkoj, Rumuniji, Malti i Turskoj. Brod je od 2013. do 2017. u Bijeloj prošao još jedan generalni remont vrijedan 1.700.000 eura. Bio je to ogroman posao koji je podrazumijevao da se brod rastavi bukvalno do golog korita, sve što je problematično na njemu popravi i zamijeni, a onda nanovo jedrenjak „sklopi“. Tokom ovog remonta „Jadranov“ glavni pogonski motor, stari i pouzdani „Burmeister Alpha“ snage 353kW, a koji je u njegovoj strojarnici radio još od 1967., zamijenjen je novim modernim američkim dizel motorom tipa „Caterpillar C18“ snage 447 kW. Ugrađena su i dva nova „Caterpillarova“ pomoćna motora (dizel-agregata) snage po 100 kW i jedan agregat od 70 kW, brod je dobio modernu kontrolnu sobu za centralizovano uporavljanje pogonskim kompleksom, novu propelersku osovinu sa četvorokrakim propelerom, klimatizacijski sistem, a kompletno je zamijenjena sva drenaža i sve instalacije struje, odnosno komprimovanog vazduha. Ugrađena je nova centralna elektro-razvodna ploča, desalinizator morske vode koji proizvodi 8.000 litara tehničke vode na dan, prostorije za boravak posade su osavremenjene i opremljene novim namještajem, uređeni su mokri čvorovi, brod je dobio novu modernu kuhinju, razne nove pumpe, zanovljen je i modernizovan dio elektronske i navigacijske opreme, a zamijenjeni su novima i svi djelovi drvenih nastavaka jarbola i križeva u snasti jedrenjaka.
Jadran krštenje mornara
Nakon remonta, „Jadran“v je dobio novu „dozu života“, ali i djelimično izmijenjene tehničke karakteristike. Dimenzije broda i deplasman nisu se mijenjali, ali novi pogonski motor sada jedrenjaku obezbjeđuje veću ekonomsku i maksimalnu brzinu koje sada iznose 9, odnosno 11,3 čvorova. Maksimalna daljina plovljenja prilikom vožnje ekonomskom brzinom iznosi 3.000 milja, a autonomnost broda je 15 dana sa zalihama vode od 32 tone i zalihama goriva od 24,5 tone. Utrošak goriva sada iznosi 70 litara dizela na sat pri vožnji ekonomskom, odnosno 115 litara na sat pri vožnji maksimalnom brzinom. Brod sada ima 40 članova redovne posade, a može primiti do 52 kadeta-pitomca koji se na njemu obučavaju u pomorskim vještinama, astronomskoj, terestričkoj i elektronskoj navigaciji, pomorskoj meteorologiji, te osnovima strojarstva i nauke o brodu.
“Jadran” koji već 85 godina služi kao najbolja praktična škola pomoraca ratne, ali i trgovačke mornarice i danas, u 21.vijeku, najvećim dijelom plovi i funkcioniše jednako kako su to činili stari, klasični jedrenjaci iz prve polovine 19.vijeka. Vitla, koloturnici, jedra i kormilo na “Jadranu” pokreću se sirovom snagom ljudskih mišića, bez pomoći moderne elektronike i hidraulike. Kao i kod starih jedrenjaka iz srednjeg vijeka, „Jadran“ ima sidreno vitlo na mehanički pogon što znači da se snagom mišića njegove posade iz mora podižu dva glavna admiralitetna sidra težine po 1.050 kilograma. Sidreno vitlo pokreće 18 ljudi.
JADRAN 60-tih
“Jadran” je danas zapravo ploveći tehnološki i spomenik pomorske tradicije svih jugoslovenskih naroda. Ovaj brod i danas je od onih koji na njemu imaju priliku ploviti, voljen i čuvan jednako kao da je ljudsko biće – njima najbliskiji član porodice, zahvaljujući čemu će “Jadran” svjetskim morima broditi još mnogo, mnogo godina.
Najveća hibridna aviokompanija iz regiona Persijskog zaliva Flydubai, nakon završetka ljetnje sezone, ukinuće saobraćaj između Dubaia u Crne Gore.
Flydubai koji je prošle godine uspostavio saobraćaj sa Crnom Gorom, trenutno leti tri puta nedjeljno na liniji Dubai-Tivat, a ta sezonska linija trajaće do kraja septembra. Za razliku od prošle godine kada je u oktobru linija sa Crnom Gorom nastavljena i tokom zime kada su avioni Flydubaia dva puta sedmično letjeli za Podgoricu preko Sarajeva, to se ove godine neće dogoditi. Navodno, relativno slabo interesovanje za letove za Podgoricu koje je bilo prošle godine tokom tzv. zimske IATA sezone, nagnalo je menadžment arapske aviokompanije da ove godine ne nastavi cjelogodišnji saobraćaj iz Dubaia za Crnu Goru.
Iz Porto Montenegra koji je bio glavi promoter dovođenja Flydubaia u Crnu Goru nezvanilno je juče potvrđeno „Vihjestima“ da su od svojih partnera iz te kompanije dobili obavještenje da u zimskoj sezoni 2018-19, neće biti letova za Crnu Goru, ali će se Flydubai vratiti na aerodrom Tivat već u aprilu 2019. sa sezonskom linijom uz Dubaija. Avioni te kompanije koji lete za Tivat inače, tokom ljeta veoma su dobro popunjeni, ali je menadžment kompanije odlučio da ne ipak ne nastavi saobraćaj za crnogorski primorski grad tokom zime.
Za crnogorske turističke poslanike koji imaju sve više gostiju iz zemalja Persjijog zaliva to nije dobra vijest jer dobre aviokonekcije pospješuju razvij turizma. Flydubai i Porto Montenegro inače, imaju istog vlasnika- državni investicioni fond Dubaia ICD.
Povlačenjem Flydubaia tokom zime, Crnna Gora ostaje bez direktne aviokonekcije sa regionm Persijskog zaliva. Osim ukidanja letova za Podgiricu, Flydubaio je u regionu, za predstojeću zimsku sezonu redukovao i broj sedmičnih rotacija na liniji iz Dubaia za Beograd sa sedam na pet, smanjio za jendu sedmičnu rotaciju saobraćaj sa Skopljem, a sezonska linija za Dubrovnik biće zamijenjena svakodnevnom za Zagreb.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 100 javnih kupališta, koju je Institut za biologiju mora sproveo od 15. do 17. avgusta, pokazali su da je na 91 kupalište kvalitet morske vode bio K1 klase, dok je na devet kupališta bio K2 klase.
“Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima odličnog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju”, saopštilo je JP Morsko dobro.
Kako se navodi, na svih devet kupališta u opštini Tivat i na području opštine Ulcinj, voda je bila odličnog kvaliteta (K1) na svim lokacijama.
“U Baru je, od ukupno 12 kupališta, kvalitet K1 bio na devet lokacija dok je na tri lokacije kvalitet bio klase K2. Na području opštine Budva analiza je rađena na 27 lokacija, od kojih je na jednoj zabilježen kvalitet K2, dok je na ostalim lokacijama voda bila K1 klase. U Kotoru je, od ukupno 15 kupališta, kvalitet K1 bio na 12 lokacija dok je na preostale 3 kvalitet bio klase K2. Kada je u pitanju kvalitet vode na obali Herceg Novog, analize su pokazale kvalitet K1 na ukupno 19 kupališta, dok je na preostala 2 kupališta voda bila klase K2”, saopštilo je Morsko dopbro.
Dodaju da se rezultati ispitivanja sanitarnog kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.com.
“Kada neko oprosti više od 5 i po miliona eura duga inostranom “partneru”, a nije riješio osnovne probleme u sopstvenoj kući onda je taj neko: ili neznalica, ili nepošten ili lud.
Tivatska infrastruktura naročito ona koja je od vitalnog značaja ne da nije na nivou elitnog, nego nije ni na nivou hostelskog turizma Š kategorije. Sem ako niste Rošild ili neki drugi multimilijarder, pa znajući u kakvu nedođiju idete, sve svoje nosite sa sobom. Ostali, naravno trpe. I, na žalost, još uvijek ćute.
Najdrastičnija situacija je u tivatskom Domu zdravlja gdje se osoblje i pacijenti suočavaju sa nemogućim uslovima. U špicu sezone. Zbog katastrofalnih uslova doktori daju otkaze, pacijenti se žale na neadekvatan tretman, a radnici ove ustanove ( ne može im se ništa zamjeriti na trudu) suočavaju se iz dana u dan sa sve većim poteškoćama. I pitanje je do kad će i oni koji su ostali da rade izdržati, jer nisu objektivno u mogućnosti da svoju dužnost izvršavaju u skladu sa iole prihvatljivim standardima.
U lokalnoj vlasti od ovog gorućeg problema, kao i od svega do sad, okreću glavu. Može im se… Njihova destinacija su ionako skupe privatne klinike.
Baš zbog toga situacija nije bolja ni u drugim opštinama, kao ni na nivou Crne Gore. Jednostavno živimo u društvu prepunom socijalnih anomalija u kojima su istinske vrijednosti odavno prepustile mjesto kvazieliti koja diktira uslove na svim poljima. Tako je u obrazovanju, tako je u zdravstvu, tako je i u frižideru”, kaže se u saopštenju Bokeškog Foruma, koje potpisuje Damir Nikolić.
Jedan od trenutno najpoznatijih svjetskih strip autora, sjajni irski umjetnik, tvorac vizuelnog stila najpopularnije tv serije na svijetu, Igra prestola (Game of Thrones), Vilijam Simpson (William Simpson) je i zvanično prvi ambasador Hercegnovskog strip festivala u svijetu od koji će se održati u Herceg Novom od 7 – 12. septembra.
„Udurženje ljubitelja stripa HSF, zbog ogromnog doprinosa popularizaciji naše manifestacije u svijetu i nesebičnog doprinosa napretku festivala, jednoglasnom odlukom Skupštine udruženja donijelo je odluku da se uvede ova titula i da se ponudi Vilu da on bude prvi titular. Sa neizmjernim zadovoljstvom i ponosom konstatujemo da je poznati umjetnik odmah i sa oduševljenjem prihvatio da bude naš ambasador u svijetu uz konstataciju da ćemo ga razmaziti količinom časti koju mu ukazujemo“, kažu iz HSF-a.
Vilijam Simpson će ambasadorsku povelju primiti na otvaranju ovogodišnjeg, dvanesetog izdanja Hercegnovskog strip festivala koji je na programu od 7. do 12. septembra. Simpson se tako priključuje listi specijalnih, ranije najavljenih gostiju, pa popis svetskih zvijezda stripa koji su potvrdili svoj dolazak na 12. HSF izgleda ovako: Fernando Dagnino, Juanan Ramirez, Giada Perissinotto, Chris Thompson, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Dan Verlinden, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Jovan Ukropina, Robert Solanović, William Simpson (sve biografije dostupne na našem sajtu http://stripfestival.me/ ). Pored 14 specijalnih gostiju, na ovogodišnji HSF iz regiona stižu u Herceg Novi: Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić.
Ovogodišnji HSF počinje 7. septembra svečanim otvaranjem na trgu Belavista u starom gradu, nakon čega slijedi obilazak izložbi u galerijama Sue Ryder i Josip Bepo Benković, da bi se sektakluarno otvaranje zaokružilo na tvrđavi Forte Mare koncertom poznatog bokeljskog hip-hop benda Who See. Tokom šest dana festivala posjetioci će imati priliku da gledaju uživo crtanje svjetskih majstora stripa, da dobiju i svoj primjerak crteža sa posvetom, ali i da prisustvuju strip radionicima, berzi stripa, školi crtanja, promocijama najnovijih izdanja, predavanjima, predstavljanjima gostojućih festivala. Takođe ove godine se nastavlja saradnja sa osnonvim školama, praksa započeta na prethodnom izdanju HSF-a u okviru koje će gostojući umjetnici-pedagozi održati po čas crtanja u hercegnovskim obrazovnim ustanovama. Radovi koji budu nastali tokom tih časova biće potom izloženi u bašti Gradskog muzeja Mirko Komnenović. Bogati program podrazumijeva i već čuvene HSF žurke, te krstarenje zalivom i posjetu Luštici. Dvanaesto izdanje HSF-a se završava 12. septembra koncertom jednog od trenutno najpopularnijih regionalnih bendova, beogradskog noise-pop sastava Artan Lili koji će nastupiti na Peoples Beach baru. Svi programi na HSF-u su besplatni za posjetioce, pa i ulazi na koncerte Who see i Artan Lili.
HSF
XII HERCEGNOVSKI STRIP FESTIVAL
7 – 12. septembar 2018.
Specijalni gosti
Chris Thompson, Robert Solanović, Walter Venturi, Joevito Nuccio, Mirko Čolak, Davide de Cubelis, Alessandro Patrovicchio, Lorenzo Pastrovicchio, Giada Perissinotto, Jovan Ukropina, Dan Verlinden, Juanan Ramirez, Fernando Dagnino, Ambasador HSF u svijetu William Simpson.
Gosti
Milorad Vicanović Maza, Fran Strukan, Valentina Briški, Vladimir Laci Krstić, Iztok Sitar, Tihomir Tico Tikulin, Filip Andronik, Enis Čišić, Aleksa Gajić, Stevan Subić, Luka Cakić, Vladimir Vesović, Bora Grbić, Dragana Kuprešanin, Milica Mastelica, Rajko Čučak, Stefan Katanić, Aleksandar Zograf, Ivan Šainović, Siniša Banović, Milan Mišić.
– Otvaranje izložbi – Josip Bepo Benković i Sue ryder
– koncert grupe Who See – Forte Mare
8. septembar, subota
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, DJ-ing – trg Nikole Đurkovića
– HSF žurka – Got
9. septembar, nedjelja
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja, predstavljanje gostujućih festivala, performansi viteških družina – Škver
– HSF žurka – Prostorija
10. septembar, ponedjeljak
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja u saradnji sa osnovnim školama, performansi viteških družina – Gradska kafana, Dvorana Park, Park Boke
– izložba radova sa radionica u osnovnim školama – Gradski muzej Mirko Komnenović
– HSF žurka – Atelier
11. septembar, utorak
– obilazak muzeja i izložbe radova učenika osnovnih škola – Gradski muzej Mirko Komnenović
– obilazak zaliva, crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice, predavanja – Klinci Luštica
– performansi viteških grupa, berza stripa – Park Boke
– HSF salsa party – Park Boke
12. septembar, srijeda
– crtanje za fanove, crtanje na majicama, berza stripa, radionice – Peoples Beach club
U Herceg Novom je povodom Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) u saradnji sa KK AS iz Herceg Novog, proteklog vikenda organizovalo tradicionalni međunarodni košarkaški turnir za pionire „Herceg Novi 2018”.
Pored obilježavanja Međunarodnog dana mladih čiji je moto ove godine na globalnom nivou: „Bezbjedni prostori za mlade” – („Safe spaces for youth”), ovo predstavljajedan od načina na koji se u Društvu borimo da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, a ne misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti.
Stoga međunarodni košarkaški turnir „Herceg Novi 2018” predstavlja jedan vid borbe i dio naših stalnih aktivnosti u borbi protiv pušenja, kao jednog od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti. Na tradicionalnom međunarodnom košarkaškom turniru pored KK AS iz Herceg Novog, učestvovali su KK Grbalj iz Radanovića (Kotor), KK Montenegro iz Nikšića i KK Leotar iz Trebinja, sa igračima rođenim 2005. godine. Turnir je održan u SC „Igalo” u Herceg Novom, gdje je u polufinalnim susretima KK Montenegro savladao KK Grbalj sa 60:36, a KK Leotar ekipu KK AS 37:31. U borbi za treće mjesto KK Grbalj je pobijedio KK AS sa 48:36, dok su u finalnoj utakmici turnira u borbi za
pehar snage odmjerile ekipe KK Montenegro i KK Leotar. Susret je nakon velike borbe i neizvjesnosti, završen trijumfom KK Montenegro sa 38:31.
Na kraju, CDPR je pobjednika turnira nagradilo velikim peharom koji im ostaje u trajno vlasništvo, dok su i drugoplasirana i trećeplasirana ekipa takođe dobile prigodne pehare u trajno vlasništvo. Najbolji igrač turnira je Mitar Sarić iz KK Montenegro, dok je najbolji strijelac Nikola Đuričić iz KK AS. Najbolju petorku turnira po ocjeni trenera ekipa koje su učestvovale na turniru sačinjavaju: Balša Caković i Mitar Sarić iz pobjedničke ekipe KK
Montenegro, Milan Batinić i Veljko Ivanković iz KK Leotar i Vasilije Lukšić iz KK Grbalj.
Sajmom starih zanata na risanskoj pijaci, ispod stare trgovačke ulice Gabela, danas su u Risnu završeni “Dani kraljice Teute u Rizinijumu”, koju je organizovana po prvi put NVO ,,Bocche di Cattaro“.
Petnaestak izlagača podsjetili su na stara vremena, brodogradnje u drvetu, kamenorezci, duborez, tkanja, nakit, izložene su i prćije Risanska i Orahovačka (ono što su djevojke nosile sa sobom kada su se udavale).
Svakako interesantna je bila tezga kapetana Mihaila Ognjenovića koji je izložio sertifikate o završenim zanatima svoga oca, tačno ispred kuće u kojoj je nekada bila radionica u kojoj je radio.
Sajam starih zanata Risan
Tokom nekoliko dana u sklopu originalne manifestacije ,,Dani kraljice Teute u Rizinijumu” posjetioci su bili u prilici vidjeti izložbu slika koja je proistekla tokom sedmodnevene slikarske kolonije, bogati kulturno-edukativni program na Rimskim mozaicima pod naslovom ,,Kultura u vrijeme Ilira“ i muzički program.
Manifestaciju je uspješno organizovala NVO ,,Bocche di Cattaro“ iz Risna uz sponzorstvo TO Kotor.
Pripadnici ophodnog broda Obalne straže RH OB-03 Cavtat danas su pronašli i spasili nestalu žensku osobu, britansku državljanku, koja je pala u more s kruzera Norwegian Star u području ZERP-a Republike Hrvatske, sinoć oko 23:45, izvijestili su iz MORH-a.
Snage Obalne straže RH, i to ophodni brod OB-03 Cavtat i zrakoplov PC-9, u potragu su krenuli u svitanje, oko 6:30, na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeka (MRCC – Maritime Rescue Coordination Centre).
Foto: NCL.com, MORH, Obalna straža RH
Posada broda Hrvatske ratne mornarice je na temelju dobivenih podataka o stanju vjetra i mora u trenutku nesreće, kao i preciznog izračuna o mogućoj poziciji nestale osobe u trenutku dolaska broda u područje traganja, oko 9:40 uočila osobu u moru te je brzom akcijom plivača spasioca u 9:45 žena spašena te ukrcana na brod Obalne straže RH.
Preduzeće „Čistoća“ Herceg Novi radi punom parom, što je na terenu vidljivo. Centralne hercegnovske ulice redovno se peru, otpad se odvozi tri puta dnevno, a na terenu je preko 100 radnika preduzeća „Čistoća“ koji su zaduženi za sve aktivnosti.
U Herceg-Novom trenutno boravi 34.307 turista ili 21 odsto više nego prošle godine, dnevno se prikuplja oko 100 tona otpada, trostruko više nego u zimskom dijelu godine, i to svakog dana u tri navrata, primjera radi, samo kartona je u reciklažnom dvorištu ove godine prikupljeno duplo više nego lani. Urađeno je pranje i dezinfekcija krečenjem na svih 250 kontejnerskih mjesta.
Sinhronizovan, efikasniji rad koji je uspostavljen u proteklih mjesec dana rezultirao je značajno boljom čistoćom u cijelom gradu, što su primijetili i građani i turisti.
Dinamika poslova na održavanju čistoće grada najbolje se vidi na konkretnim primjerima i aktuelnim fotografijama, snimljenim u protekla dva dana, kaže direktor ”Čistoće” Vladimir Arsić.
Čistoća HN
Svih devet kamiona u voznom parku „Čistoće“ su u funkciji i svakodnevno na ulicama Herceg Novog.
Centralne gradske ulice se redovno peru i to: svakog jutra Stari grad u kojem je pojačana hidrantska mreža (Belavista, Trg Mića Pavlovića, Ulica Marka Cara, Trg Nikole Đurkovića, pješečka zona Njegoševe ulice), kao i Stepenište 28. oktobra, Šetalište Pet Danica od tvrđave Citadela do hotela „Sun Resort“, zatim na svaka dva-tri dana Šetalište od „Galeba“ do Tople i hercegnovska rivijera, redovno se održava i Njegoševa ulica na potezu od „Novljanke“ do centra grada.
Na terenu je svakodnevno oko 100 radnika – čistača, radnika na specijalizovanim vozilima, radnika na uređenju površina i održavanju opreme.
Povećana je produktivnost rada na način što je bolje organizovano odvoženje otpada (pretovar se sada obavlja u reciklažnom centru, odakle samo dva do tri najveća kamiona voze ka deponiji, dok su ostali angažovani u gradu), kao i preraspodijelom kadrova unutar preduzeća.
Svakodnevna, intenzivna saradnja sa gradskim preduzećima „Vodovod i kanalizacija“ i „Komunalno-stambeno“, Službom zaštite i spasavanja, kao i najvećim turističko-privrednim subjektima u našem gradu, kao što su Institut Igalo, kompleks „Lazure“, hoteli „ACD“, „Park“ i drugi.
Bolja je naplata inkasantske službe – tokom ovog ljeta naplata će biti između 30 i 40% veća nego u istom periodu prošle godine.
Ažurira se baza podataka korisnika usluga preduzeća „Čistoća“ što će za rezultat imati značajno povećanje broja korisnika usluga, koje se sada procjenjuje na preko 20%, kazao je Arsić.
