U Orebiću je održan radni sastanak u svezi multimodalnog projekta pod naslovom ‘Poboljšanje prometne povezanosti Pelješca i otoka Korčule’ koja u ovoj fazi uključuje izgradnju dva trajektna pristaništa u Polačištu na otoku Korčuli i u Perni na poluotoku Pelješcu, spojnih cesta, te obilaznicu Orebića u duljini od 6,5 km.
Na sastanku je razmatrana dinamika i usklađivanje realizacije pojedinih segmenata ovog velikog multimodalnog projekta. Hrvatske ceste su izvijestile da su pokrenule i započele realizaciju ugovora za izradu svih glavnih projekata do građevinske dozvole. Osim glavnih projekata potrebno je izraditi i studiju utjecaja na okoliš za koju se pretpostavlja da će vremenski najznačajnije utjecati na ukupnu realizaciju, jer zbog Europske regulative minimalno trajanje izrade studije ovog tipa iznosi osam mjeseci, izvještava Dubrovačko-neretvanska županija.
Nakon kompletiranja cjelokupne dokumentacije pristupit će se izgradnji obilaznice za što postoje i mogućnosti financiranja iz EU fondova. Budući je trasa same obilaznice i njezin položaj definiran prostornim planom, razmatrana su i usuglašena spojna rješenja na Orebić kao i način spajanja na samim krajevima obilaznice duge oko 6,5 kilometara. ŽUC je izvijestio da se spojne ceste od buduće Luke Perna prema obilaznici Orebića projektiraju u skladu s planom te da su zadovoljni sa sadašnjom dinamikom realizacije, a zamjenik Cebalo je istaknuo da realizacija planiranih trajektnih pristaništa ide zadovoljavajućim tempom te kako su sredstva EU fondova već na raspolaganju što se tiče planiranih luka.
Načelnik Ančić je napomenuo kako nepovoljan položaj postojeće trajektne luke dovodi Orebić u težak i neizdrživ položaj u prometnom smislu, te je pozdravio aktivnosti koje se u ovom trenutku rade na razvoju cjelokupnog projekta. Istaknuo je da je Općina spremna i želi pomoći na svaki način kod realizacije jer je ovaj projekt od neizmjerne važnosti za kvalitetu života kako mještana tako i turista, te za ukupni gospodarski razvoj same Općine, Pelješca i otoka Korčule.
Mještani Bijele se žale da ih grit koji je uskladišten u krugu Jadranskog brodogradilišta Bijela i dalje ugožava jer nije adekvatno obezbijeđen.
Predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojislav Ilić navodi da dobijaju veliki broj pritužbi građana da se u danima kada je pojačan vjetar diže ogromna prašina od grita o čemu postoje i video zapisi.
“Dio prašine, odlazi u more, a dijelom u atmosferu”, kaže Ilić.
Misli da bi trebalo na neki način onemogućiti dizanje prašine nakon sijanja rasutog grita.
Iz mjesne zajednice Bijela navode da su pokušali prošle sedmice da organizuju zvaničan sastanak predstavnika Opštine i Mjesne zajednice, kako bi našli adekvatno rješenje za ovaj problem, ali da se nije pojavio niko od predstavnika izvođača radova – firme “Valgo”.
O svemu su obavijestili Komunalnu policiju koja se proglasila nenadležnom i sve proslijedila ekološkoj inspekciji.
Bijela – grit
Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović i predsjednik francuske kompanije “Valgo” Fransoa Buše su prije 15 mjeseci najavili da će prvi brod sa toksičnim gritom iz Jadranskog brodogradilišta Bijela krenuti za Španiju u januaru ove godine, a čitav projekat remedijacije tla trebalo bi da bude završen do marta 2020. godine.
Predsjednik kompanije “Valgo” je tada kazao da će projekat remedijacije tla trajati 21 mjesec, da će tretirati 150.000 tona otpada na površini od 1,7 hektara i da je projekat vrijedan 23 miliona eura.
Do sada nijedna tona grita nije odvezena iz Brodogradilišta, a u mjesnoj zajednici Bijela nemaju informacije ni kada će to biti.
Prosječna zarada zaposlenih u lokalnoj upravi Tivta, ne računajući primanja radnika javnih ustanova Centar za kulturu, Sportska dvorana i Muzej i galerija koji su takođe na budžetu Opštine, trenutno iznosi 873,57 eura, proizilazi iz analize podataka o izdacima za neto zarade planiranim u budžetu Opštine za 2019. i broja stalno zaposlenih u opštinskoj administraciji.
To je izuzetno visok prosjek imajući u vidu činjenicu da prosječna zarada u Crnoj Gori, prema podacima Monstata, iznosi 512 eura. Prosječna zarada opštinskih činovnika značajno je veća i od generalnog prosjeka zarada u Tivtu koji po Monstatu iznosi 675 eura i koji je ubjedljivo najveći u državi. Imajući u vidu ove podatke, ne čudi prava jagma koja u Tivtu vlada za „udomljavanje u Opštini“ ili njenim javnim preduzećima i ustanovama, u koje bez većeg promišljanja, prelaze i kadrovi DPS koji su do tada radili za strane investitore poput Porto Montenegra, kao što je npr. slučaj sa glavnom administratorkom Opštine Marijom Sijerković, direktoricom Turističke organizacije Gabrijelom Glavočić, Muzeja i galerije Jelenom Bujišić…
Poplava zapošljavanja u lokalnoj upravi rezultirala je činjenicom da je Opština sa 88 stalno zaposlenih, koje je u njoj na proljeće 2014. na kraju svog mandata „ostavio“ bivši gradonačelnik Dragan Kankaraš (DPS), u međuvremenu pod Sinišom Kusovcem narasla na 152 činovnika i funkcionera koji primaju platu iz budžeta koga pune svi Tivćani. Samo za neto zarade ovih 152 administrativaca, iz gradskog budžeta Tivta ove će godine biti potrošeno ukupno 1.593.400 eura, što daje prosječnu neto mjesečnu platu od 873,57 eura. Uz to, Opština će ove godine iz svog budžeta izdvojiti i dodatnih ukupno 293.000 eura za neto plate zaposlenih u Centru za kulturu, Sportskoj dvorani i JU Muzej i galerija.
Ovako glomazna i dobro plaćena lokalna administracija međutim, Tivćanima u najvećoj mjeri ne pruža očekivano visoki kvalitet usluga. Samo u prošloj godini ukupne direktne štete za budžet grada u iznosu od oko osam miliona eura bio je kroz izgubljene sudske sporove, plaćanje odštete građanima za uzurpiranu zemlju ili kontroverznim opraštanjem komunalija strateškim investitorima. Istovremeno, brojne investicije i projekti koji su Kusovac i lokalna vlast na izborima 2016. obećali Tivćanima, idu više nego kilavo, pa je tako lani za svih 12 mjeseci realizovano ukupno nešto više od 40 odsto svih planiranih investicija za 2018. Neki od tih projekata poput gradnje nepunih 400 metara puta u naselju Cacovo gdje za tri godine od početka radova nije još položen ni centimetar asfalta, ili izmještanja dva stuba dalekovoda u Gradiošnici bez čega nema izgradnje Vatrogasnog doma, a na što se čeka već četiri godine, gotovo da su dobila legendarni status i predmet su brojnih šala u gradu.
I dok godinama čekaju da im lokalna administracija unaprijedi komunalnu infrastrukturu i izgradi nedostajuće javne objekte, Tivćani će samo ove godine za plate i ostala primanja zaposlenih u Opštini i trima njenima JU, te poreze i doprinose na njih, izdvojiti više od 3,45 miliona eura. Za taj novac Tivat bi na primjer, mogao dobiti gradu već godinama prijeko potreban objekat nove velike osnovne škole za oko 1.000 učenika, sa svom najmodernijom opremom.
Agencija za razvoj i zaštitu Orjena kao upravljač zaštićenog područja biće partner organizaciji EnvPro- Program za životnu sredinu na projektu zaštite endemičnih, rijetkih i ugroženih vrsta u parku prirode Orjen. Donator sredstava je CEPF-partnerski fond za kritične ekosisteme. Ovaj fond je osnovan kako bi štitio biološki najbogatije i najugroženije regione svijeta.
-U pitanju je mali grant u vrijednosti od 20.000 US dolara koji će nam donijeti konkretne mjere zaštite i konzervacije određenih endemičnih vrsta kao i praćenje istih. Proglašenjem zaštičenog područja Parka prirode Orjen stekli su se uslovi da kao institucionalizovani organ tražimo partnere za ovakve i slične projekte zaštite koji čine primarnu djelatnost Agencije.
Orjen je veoma značajno “Hot spot” područje endemskih vrsta. Zbog velikog broja međunarodno značajnih tipova habitata i vrsta flore Orjen je prepoznat i uvršten u projekte koji predstavljaju mrežu zaštićenih područja Evrope (Emerald I Natura 2000).
-Endemi Orjena su na listi vrsta koje će se istraživati kroz ovaj projekat.
Početak realizacije projekta može se očekivati u martu mjesecu a sada se vrše pripreme sporazuma od strane ENVPro organizacije ,razvoj detaljnog akcionog plana i pristupa u radu kako bi napravili dobru pripremu za budući rad. Predviđeno trajanje projekta je 18 mjeseci.
Ovo je prvi projekat zaštite endemičnih i ugroženih vrsta u Parku prirode Orjen i na Orjenu uopšte.
Sigurna sam da će biti još projekata koje ćemo uspjeti da ostvarimo u saradnji sa organizacijama iza kojih stoje uspješno realizovani projekti od značajnog uticaja za zaštitu životne sredine.
OO DPS Tivta dao je “nedvosmisleu podršku” rukovodstvu te partije i zaključio da se “ne treba udaljavati od važnosti posvećenosti realizaciji Programa partije i sveukupnog sistema vrijednosti DPS-a”.
Saopšteno je to nakon što je održana sjednica OO vladajuće tivatske stranke kojoj su prisustvovali i koordinatori u ime Predsjedništva DPS Predrag Nenezić i Izvršnog odbora Goran Jevrić. OO je kako je saopšteno, razmotrio Izvještaj o realizaciji izbornog programa partije, rada kluba odbornika, a “poseban akcenat je stavljen na realizaciji kapitalnih i drugih investicija koje se realizuju u Tivtu tokom 2018. godine sa akcentom na dinamiku realzacije istih.”
“Predsjednik Opštine Tivat Siniša Kusovac napomenuo da je u prethodnoj godini u cilju efikasnijeg rada donijeta Odluka o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat i da je tom organizaciom preciziran određeni broj sekretarijata službi, sve sa ciljem daljeg unaprijeđenja rada lokalne administracije u cilju efikasnijeg rada i u interesu građana Tivta.”- stoji u saopštenju uz napomenu da su koordinatori članove OO obavijestili o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori te da je “kroz učešće članova OO posebno istaknut značaj uspjeha državne politike na međunarodnom planu jer je Crna Gora 12 godina od obnove nezavisnosti postala regionalni lider euroatlanskih integracija i postala 29-a članinica prestižne globalne bezbjedonosne i ekonomske organizacije NATO, što je dodatno pojačalo imidž Crne Gore kao prestižne investicione destinacije.” Tivatski DPS-ovci zaključili su i da je “važno i dalje nepokolebljivo istrajavati na političkim premisama i sistemu vrijednosti koja se realizuje poslednjih deceniju”.
Osvrćući se na tvrdnje DPS-a, OO Crnogorske Tivat juče je saopštio da je usvajanje nove Odluke o organizaciji i načinu rada lokalne uprave samo dvije gdone nakon što je Kusovac već jednom reformisao opštinsku upravu, dokaz da su on i DPS radili pogrešno i sa poraznim rezultatima.
“Udvostručili su broj zaposlenih, vještački razdvajali i udvostručili broj organa kako bi zadovoljili zaslužne partijske vojnike funkcijama kojima većina nijesu ni izbliza dorasli, izmišljali mjesta pomoćnika starješina organa bez ikakve potrebe i smisla, izmišljali uže organizacione jedinice gdje su pojedinci sami sebi bili šefovi, da bi im dali na značaju i povećali im plate. Zapošljavali su ljude nemilice do mjere da je u posljednje dvije godine u organima uprave Opštine Tivat otvoreno više radnih mijesta nego na višemilionskim inostranim projektima u realnom sektoru.“- saopštio je predsjednik OO Crnogorske Tivat i član Predsjedništva te partije Goran Božović. On je inače, nedavno javno napustio tivatski DPS.
Božović je istatako da je zbog nekontrolisanog zapošljavanja novih kadrova, zgrada Opštine Tivat sva ispregrađivana radi formiranja novih kancelarije pa je to nedavbo učinjeno čak i sa svečanom slaalom za vjenčanja čiji je dio žrtvovan za smještaj novih nepotrebnih kadrova. On je naveo da Opštzina Tivat i nakon nove Odluke ima ukupno čak 19 raznnih organa – isto koliko i glavni grad Podgorica, te da je „minimum 50 zaposlenih u lokalnoj upravi višak“.
“Sistem je ostao isti, a naročito sistem vrijednosti koji potkrepljuje poltronstvo, poslušništvo, bahatost, neodgovornost, zloupotrebe, ucjene, strah, kupovinu glasova, korupciju, nesposobnost, nekritičnost, nepostojanje kriterijuma kvaliteta i niz štetnih stvari koji vode naš grad u propast… Dok DPS na sastancima na lokalnom nivou raspravlja o euroatlantskim integracijama i ponavlja priču o dva uspješna investiciona projekta, dok govori o stvarima veoma dalekim i već ispričanim građanima Tivta, i dok svoje članove ubjeđuje da moraju skupiti redove jer „pad DPS-a znači pad države Crne Gore“, mi iz Crnogorske obećavamo da ćemo se vrlo odlučno boriti protiv njihovih kako rekoše „političkih premisa i sistema vrijednosti“ kojima nas gaze intenzivno i bezobzirno.“-kazao je Božović.
Tivatska Akcija saopštila je da se na sjednici OO DPS nije raspravljalo o tome što tvrde iz vladajuće partije, već da je „ovaj sastanak imao samo dvije tačke dnevnog reda: 1. Gospodi pomiluj, i 2. Vječnaja pamjat.”
“Naš izvori nam kažu da se pojanje izlilo iz svih grudi i duša s takvom iskrenošću i bogoljubavlju da su suze iz očiju prisutnih tekle jače negoli znoj na licu Mila Đukanovića. Anđeosko mnogoglasje, kažu nam, izgleda da je prizvalo i duh svetog velikomučenika Svetozara Krimovičkog, jer su njegovo prisustvo osjetili svi u prostoriji, a Kusovcu i Ivanu Novoselu se čak i ukazao. Ipak, nas u TA najviše je obradovala vijest da se u predivnom horu naročito izdvojio blagougodni sopran gđe Jovanke Laličić, koji je, kažu, u visokim lagama dosezao heruvimske dimenzije”- saopštila je ta opoziciona stranka
TA: DPS DA SE VRATI NA PUT POKAJANJA I PRIMI KAZNU
Poručujući da je “vrijeme da se i politika vrati duhovnosti”, iz TA su pozvali lokalno “bogobojažljivo DPS stado” da se ne stidi “priznanja da ste se vratili na put pokajanja i skrušenja, jer taj put prelazi sve zemaljske granice, i državne i of-šor!”
“I, na kraju, da vam se i mi malo u molitvi pridružimo: Bože, daj nam kaznu za sva naša sagrešenja, i očisti nas grešne od bezakonja, jer nikakvo dobro ne učinismo pred Tobom, izbavi nas od zloga, i daj nam radost spasenja…”- stoji u saopštenju TA.
Božović je ocijenio da je “DPS dobro zreo za razvlašćivanje” i dodao da „država nijesu oni, ni slučajno, i ne dozvoljavamo da patriotizmom nazivaju svoja nepočinstva.“
Odbor za industriju, istraživanje i energetiku (ITRE) Evropskog parlamenta usvojio je u utorak zakonodavno mišljenje o prijedlogu direktive za ukidanje polugodišnjeg pomicanja sata u kojem traži da posljednje usklađeno pomicanje sata u Europskoj uniji bude 2020. godine.
Europska komisija predložila da posljednje zajedničko pomicanje sata država Unije bude 31. ožujka ove godine, no Odbor je usvojio amandman zastupnika Davora Škrleca, izvjestitelja u sjeni kluba Zelenih, u kojem se predlaže odgoda za 31. marta 2020. godine.
“Zbog niza potencijalnih problema dužim bi se vremenom provedbe trebali smanjiti rizici. Direktiva bi se trebala primjenjivati od 1. aprila 2020. pa bi posljednje razdoblje ljetnog računanja vremena koje podliježe pravilima iz Direktive 2000/84/EZ trebalo u svakoj državi članici započeti 31. marta 2020.”, tumači Škrlec.
“Ključno je da se, u kontekstu postupka suodlučivanja za ovu Direktivu, pregovori oko ukidanja pomicanja sata zaključe nakon što države članice postignu dogovor o mehanizmu za koordinaciju. Država članica koja predsjeda Vijećem EU-a igrat će vodeću ulogu u uspostavi koordinacijskog mehanizma. Ovaj mehanizam trebao bi uzeti u obzir tri postojeće vremenske zone u Europskoj uniji i činjenicu da države članice same odlučuju o svojoj vremenskoj zoni. Susjedne države članice trebale bi voditi računa da vremenska razlika među njima ne prelazi sat vremena. Važno je izbjeći potencijalne komplikacije koje bi mogle nastati kada države članice budu implementirale ovu Direktivu. Zato je važno dati im dovoljno vremena i osigurati harmoniziran i dobro usklađen pristup”, ističe hrvatski europarlamentarac.
Država članica koja predsjeda Vijećem koordinirat će proces ukidanja promjene vremena, a ako Europski parlament na plenarnoj sjednici u ožujku prihvati mišljenje Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, to će biti Hrvatska.
Pokušaji usklađivanja na razini EU-a počeli su 1970-ih u cilju olakšavanja učinkovitog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, a danas je ljetno računanje vremena jedinstveno na razini EU-a i uređeno Direktivom 2000/84/EZ, čije se ukidanje planira.
Europska komisija je provela javno savjetovanje i zaprimila 4,6 milijuna odgovora od kojih je 84 posto za to da se ukine režim prema kojem se sat pomiče dvaput godišnje te 16 posto odgovora onih koji žele da se nastavi s postojećom praksom.
EU može ukinuti pomicanje sata dvaput godišnje, no nije nadležan za nametanje standardnog vremena u EU-u.
Stavljanje izvan snage Direktive o ljetnom računanju vremena ne bi automatski značilo ukidanje ljetnog računanja vremena u EU-u već bi samo dovelo do kraja usklađenosti na razini EU-a, a države članice ponovno bi imale nadležnost u pitanju ljetnog računanja vremena.
Europski parlament je u svojoj rezoluciji prošle godine upozorio da je potrebno je izbjeći niz različitih vremenskih zona zbog različitih naklonjenosti država članica prema zimskom ili ljetnom računanju vremena kao standardnom vremenu jer bi to dovelo do veće neusklađenosti na unutarnjem tržištu, a time bi se dodatno zakompliciralo prekograničnu trgovinu, promet, komunikaciju i putovanja unutar unutarnjeg tržišta.
U mišljenju odbora ITRE napominje se da je u istraživanjima u području zdravstva vidljiva poveznica između ljetnog računanja vremena i poremećaja ljudskog bioritma („cirkadijski ritam”).
Pretpostavlja se da bi učinak tih promjena na ljudski bioritam mogao biti ozbiljniji nego što se smatralo no dostupan je tek ograničen broj znanstvenih činjenica, podsjeća odbor.
Za Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o ukidanju pomicanja sata nadležan je odbor EP-a za promet i turizam, a Odbor za industriju, istraživanje i energetiku je bio pozvan dati svoje svoje mišljenje, odnosno amandmane.
Iako su peticiju kojom se tražilo da Opština Tvat ubuduće svim osnovcima u tom gradu, a ne samo đacima prvog razreda, kupuje udžbenike, potpisala 1.652 punoljetnja građana Tivta, predsjednik lokalnog parlament Ivan Novosel (DPS), odbio je da taj zahtjev građana stavi na dnevni red sjendice lokalnog parlamenta prilikom rasprave o usvajanju budžeta Opštine za 2018, a u kojem je trebalo predvidjeti i sredstva za nabavku tih knjiga.
„Grupa građana, koja je pokrenula peticiju sa žaljenjem i ogorčenjem, obavještava javnost, da predsjedniku SO Tivat, g. Novoselu, vaši potpisi i zahtjevi na znače ništa. Zašto to da stavlja na dnevni red Skupštine, kad mu je njegov mentor, predsjednik Opštine Siniša Kusovac, unapred rekao da od toga nema ništa. Šta tu ima da se raspravlja o tome, kada to njih dva da riješavaju na jednostavan način, ovo može – ovo ne može. Šta se tu imaju pitati 1.652 potpisnika, šta se tu imaju pitati poslanici koje smo mi birali”- saopštio je danas jedan od inicijatiora peticije, Bakir Džonlić.
On je dodao da je žalosno kako prema građanima postupaju ljudi koji ”kada imaju nešto, to jest dođu do više novca u vidu primanja plate u državnoj firmi ili organu uprave i tu se prekida odnos njih koji sad imaju i građana koji nemaju.”
“Što više takav čovjek koji ima, to je više udaljen od građana. Kakva žalost!”-zaključio je Džonlić.
Broj firmi koje u Crnoj Gori otvaraju državljani Turske drastično je porastao u prošloj godini, pokazuju zvanični podaci. Sve više Turaka dolazi u Crnu Goru, ne samo zbog posla nego i odluke da se sa porodicom presele i nastave život u zemlji u kojoj, kako kažu, pronalaze dosta toga novog i drugačijeg, ali i sličnog sa njihovom domovinom.
Murad Olcay se prije mjesec i po sa porodicom doselio u Podgoricu i tako postao jedan od 2.500 sunarodnika koji su odlučili da napuste Tursku i nastave život u Crnoj Gori. Kao neke od ključnih razloga zašto je napustio Tursku navodi ekonomsku krizu i politički pritisak. Na pitanje o kakvom se političkom pritisku radi i da li kao poslovan čovjek možda mora “povući” veze da bi sebi omogućio više opcija za biznis, odgovara:
“Da, upravo to je u pitanju. To je pravac kojim novac u Turskoj danas ide. On odlazi ka provladinim biznismenima. Neko će reći, pa dobro, tako je manje više svuda. Ali ne i u Turskoj. Tamo do najboljih poslova dolaze tajkuni bliski vlasti koji nijesu obrazovani, ali su lojalni. Veoma je teška klima za obrazovane i sposobne poslovne ljude koji pripadaju srednjem staležu. Tome dodajmo i da je ekonomija u protekle dvije godine u stalnom padu, a sve više je poreza”, kaže Murad za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Murad sa suprugom planira da se u Crnoj Gori oproba u prodaji tekstila i odjeće za bebe. Misli da je to tržište koje obećava i spreman je za taj izazov.
“Moja supruga će biti glavna za taj posao. Za početak planiramo da otvorimo manju prodavnicu u Tuzima. Do kraja godine želimo da nešto slično uradimo i u Podgorici i Budvi. To je plan, vidjećemo. Inače, bebi konfekcija je rastuće tržište, a ovdje u Crnoj Gori vidim puno beba i sve su one naše potencijalne mušterije. Vidim dobru šansu za dobar posao za mene i suprugu”, navodi Murad.
Selin Harputlu je prije osam mjeseci iz Istanbula doputovala u Podgoricu, gdje je pokrenula posao koji nam opisuje kao “kreativni biznis”. Vlasnica je umjetničkog bara u centru grada.
“Ja sam uvijek sanjala da imam neko malo mjesto gdje ću moći gostima da ponudim kafu, čaj, salep i mogućnost da kupe nešto od mojih umjetnina. Ja stvaram umjetničke predmete tako što vezem ili koristim tkanje kao tehniku. Moja ideja je bila da će se to dopasti mušterijama u Crnoj Gori i bila sam u pravu”, priča.
Da je sve više državljana Turske koji posluju u Crnoj Gori pokazuju i podaci Poreske uprave, prema kojima je broj Turaka koji su do kraja prošle godine otvorili firme u Crnoj Gori značajno porastao. Koliki je porast u pitanju možda najbolje ilustruje podatak da je u 2017. otvoreno 435 privrednih društava čiji su osnivači turski državljani, da bi taj broj već u 2018 porastao preko tri puta – na 1.545.
Kompanije turskih osnivača u CG
Inače, sa uloženih 49,9 miliona eura, Turska je 2018. godine bila četvrta zemlja po prilivu stranih direktnih investicija, nakon Italije, Mađarske i Rusije. Poređenja radi, 2017. priliv direktnih investicija iz Turske u Crnu Goru iznosio je 23,8 miliona eura.
RSE je pokušao da od Ambasade Turske u Podgorici dobije komentar i njihovo tumačenje zašto je interesovanje Turaka za pokretanje biznisa u Crnoj Gori poraslo posljednjih godina. Odgovor još nije došao.
Magistar ekonomije i jedan od urednika poslovnog portala Crnagoraturska.com Jasmin Spahić u izjavi za RSE podsjeća da su prve velike strane investicije u Crnu Goru nakon obnavljanja nezavisnosti stigle upravo iz Turske. On kaže da je više razloga za najnoviji porast interesovanja Turaka za investicije, ali i život u Crnoj Gori.
“Crna Gora je prijateljska zemlja Turskoj, nije geografski daleko, članica je NATO (Turska je jedna od zemalja osnivača Alijanse) Takođe, Crna Gora je na putu ka EU, što Turskoj odgovara za sticanje ekonomskih, političkih i drugih benefita. Tu su i drugi razlozi poput prirodnih ljepota Crne Gore, umjerene klime i načina života koji je dosta opušteniji i sporiji”, konstatuje Spahić.
Prostor oko katoličke crkve Svetog Petra u Bijeloj, koja se nalazi u neposrednoj blizini OŠ „Orjenski bataljon“, će u narednom periodu biti oplemenjen, uređen i popločan đuričkim crvenim kamenom, biće postavljena i turistička signalizacija, a naredni koraci obuhvatiće i rekonstrukciju krova crkve.
Lokaciju su obišli potpredsjednica Opštine Danijela Đurović, sveštenik Kotorske biskupije don Dražen Kraljić i predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojo Ilić.
Kako je Đurović kazala, u narednom periodu će biti izvedeni radovi na postavljanju turističke signalizacije i uređenju prilaznih puteva. Neophodno je izvesti i rekonstrukciju, odnosno popločavanje platoa ispred i oko crkve.
-S obzirom da se radi o malom prostoru, da bi trebalo raditi na prilazima, kao i da je sam plato oko crkve sada samo neuređena zemlja, u dogovoru sa županom smo predvidjeli da se u skorije vrijeme izvrše radovi na popločavanju, i to sa đuričkim crvenim kamenom, kazala je Đurović prilikom obilaska.
Pojasnila je da će jedna od manjih investicija koju će zajednički raditi Kotorska biskupija, Opština Herceg Novi i Mjesna zajednica Bijela, biti nešto što će poboljšati izgled ove lokacije i oplemeniti prostor crkve.
Krov je u dosta lošem stanju, te će biti potrebno zajednički se obratiti Zavodu za zaštitu spomenika, kako bi se dobili kvalitetni urbanističko-tehnički i konzervatorski uslovi, što bi predstavljalo jedan od najboljih koraka u pravcu oplemenjivanja prostora.
Opština Herceg Novi posvećena je očuvanju kulture i tradicije ovog prostora i njegovanju multikonfesionalnosti, potvrdila je potpredsjednica Đurović.
Don Dražen Kraljić, sveštenik Kotorske biskupije, objasnio je da se radi o staroj crkvi sa početka hrišćanstva, te da je tu nekada bio veliki manastir, odnosno benediktinski samostan. Od te velike prošlosti ostala je samo mala crkva Svetog Petra, gdje jednom godišnje, 29. juna, građani katoličke vjeroispovjesti održavaju Svetu misu na blagdan sv. Petra Apostola.
Kako je kazao, još prije par mjeseci obratio mu se predsjednik Mjesne zajednice Bijela Vojo Ilić sa idejom uređenja prostora oko crkve, ali i samog objekta i platoa, kako bi to bio reprezentativan spomenik kulture.
-Na samoj crkvi ne možemo raditi tek tako, biće nam potrebne dozvole Kotorske biskupije i Zavoda za zaštitu spomenika, a prvi neki radovi koji su nam sada u planu sa uređenje platoa, koji bi kasnije nosio ime Trg Svetog Petra, kazao je don Kraljić.
Mališani iz Herceg Novog će pjesmom i plesom predstavljati Belgiju na finalnom takmičenju „Crna Gora u ritmu Evrope“, odlučili su organizatori projekta. O ovome je sekretarka za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo obavijestila roditelje djece koja su izabrana na audiciji u Novom.
Na juče održanom sastanku roditelji su upoznati sa detaljima projekta i svi su dali saglasnost da djeca učestvuju na probama i takmičenju. Probe će biti organizovane svake nedelje do maja, a vodiće ih kreativni tim projekta, koji će osmisliti koreografiju.
„Ovaj projekat je, između ostalog, dobar način da djeca nauče nešto novo o evropskim državama, njihovoj muzici i kulturi. Biće upućen poziv i ambasadoru Belgije da posjeti opštinu Herceg Novi, upozna se i eventualno da svoje sugestije“, objašnjava Ana Zambelić Pištalo, koja je u Herceg Novom koordinator projekta.
„Roditelji su prenijeli da se djeca veoma raduju učešću, što je najvažnije“, kaže Zambelić Pištalo, dodajući da je ovo samo jedan od nekoliko projekata namijenjenih djeci i mladima u Herceg Novom.
Podsjeća da će finale biti upriličeno na proljeće u Tivtu, a prenosiće ga televizija sa nacionalnom frekvencijom. Pobjednik takmičenja biće domaćin sledeće godine, a glasaće se SMS porukama.
„Računamo na podršku svih Novljana, da cijela zajednica podrži mlade, uspješne i kreativne ljude koji će predstavljati naš grad“, poručuje Zambelić Pištalo.
„Crna Gora u ritmu Evrope“ je muzičko-scenski događaj podržavaju ambasadori evropskih zemalja, a osmišljen je u skladu sa Evropskom poveljom o učešću mladih u životu na opštinskom i regionalnom nivou i drugim evropskim dokumentima koji tretiraju problematiku mladih. Projekat se u Herceg Novom ostvaruje zahvaljujući saradnji sa Sekretarijatom za kulturu i obrazovanje i svim školama.
