Mountain biking dan na Orjenu 19. avgusta

0
Mountain biking dan na Orjenu

“Mountain biking dan na Orjenu” biće održan u nedelju, 19. avgusta, kada će premijerno biti održana vožnja sa Vrbanja, gdje će se startovati u 9 sati, da bi se za oko sat i po prešao atraktivni makadamski put do Orjenskog sedla (1600 m), prevoja-vidikovca smještenog u samom srcu masiva.

Usput će biti organizovano osvježenje na upravo ovih dana uređenim odmorištima, kao i na samom cilju, kod planinarskog doma Orjen sedlo, uz nezaobilaznu posjetu obližnoj jami-sniježnici i degustaciju “gorskog sladoleda”.

Najave se obavljaju na telefon 069 603 389, a za učešće je potrebno imati minimalnu kondiciju, planinski bicikl, kacigu, litru vode, adekvatnu garderobu, rezervnu unutrašnju gumu i prateći alat. Postoji mogućnost prevoza bicikala od kružnog toka u Meljinama u 8h, dok je povratak oko 15h.  Učešće u događaju je besplatno (osim eventualnog iznajmljivanja bicikla), a na sopstvenu odgovornost.

Put Vrbanj-Orjensko sedlo je pravljen na početku 20-og vijeka, kao vojno-strategijska cesta koja je spajala Hercegovinu sa velikom austrougarskom kasarnom na Crvicama, u blizini nekadašnje granice sa Crnom Gorom. Predstavlja pravo remek-djelo, kako odlično sprovedenom trasom, tako i odabirom kamena kao isključivog građevinskog materijala. Najviša tačka na cjelokupnoj trasi je upravo prevoj Orjensko sedlo, mjesto sa izvanrednim vidicima od morske pučine do duboke planinske unutrašnjosti Crne Gore. Ovaj prevoj je ujedno svojevrsna vazdušna banja, sa prijatnim avgustovskim temperaturama između 17 i 23 stepena.

Organizator događaja je Agencija za razvoj i zaštitu Orjena, u saradnji sa Opštinom Herceg Novi-Sekretarijatom za društvene djelatnosti i sport, Turističkom organizacijom Herceg Novi, Odjeljenjem Granične policije Herceg Novi, Službom zaštite i spasavanja opštine Herceg Novi i planinarskim klubom “Subra”.

Stanovnici Gorskog kotara pomažu migrantima u šumama oko Rijeke

0
izbjeglice-migranti

Lokalno stanovništvo pomaže migrantima koji gladni, umorni, isprpljeni prolaze njjihovim krajerm pokošavajući se domoći granice i boljeg života.

– Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad’

Došla su njih dvojica, negdje prije mjesec dana. Umorni, iscrpljeni, prljavi. Zatražili su vode, jer su bili žedni. Dali smo im pića i hrane i otišli su svojim putem – opisuje za Novi list vlasnik ugostiteljskog objekta u zaleđu Novog Vinodolskog, svoj susret s ilegalnim migrantima kojih je, čini se, u zadnje vrijeme sve više u šumama u široj okolici Rijeke, kuda prolaze nastojeći se domoći neke od zapadneuropskih zemalja. Mladići koji su pokucali na njegova vrata bili su, ističe, vrlo pristojni, ali i očigledno izgladnjeli i premoreni.

– Pokazivali su rukama da su žedni, da žele vode. Slabo se, zapravo nikako, služe stranim jezicima, ali uspjeli su nam objasniti da dolaze iz Sirije. Dali smo im vode, kao i nekoliko bočica fante i coca-cole. Vidjelo se na njima da su i gladni pa smo im ponudili i hranu. Uzeli su jedan sir škripavac i kruha. Supruga im je htjela dati i pršuta i kobasica, ali su to uljudno odbili, kazavši da su muslimani. Ma htjela im je ona dati još svašta, ali nisu htjeli uzeti, samo sir i kruh. Nudili su nam i novac, da plate za to, ali nismo im htjeli naplatiti. Treba pomoći, tko zna koliko već dugo ovako lutaju, i koliko su toga putem pretrpjeli – kaže ugostitelj.

– Jadni ljudi. Što drugo reći. Zamislite da nas, koji smo tu čitav život, netko ostavi u šumi da se sami snalazimo, bez zaklona, hrane, vode, to bi bilo strašno, a kako je tek njima koji ne znaju pravo ni gdje su, ni što ih još sve čeka – kaže dugogodišnji ugostitelj.

I u selu Bateru, jedna od mještanki pokazuje i zaštitničko raspoloženje prema migrantima. Nije ih vidjela, kaže.

– A da i jesam, ne bih vam rekla. Ni vama, ni policiji, nikome. Da ih sad tu dođe deset, dala bih im vode i hrane i nek’ ljudi idu svojim putem. Oduvijek su ljudi išli trbuhom za kruhom, bježali od gladi, rata, kako god su znali i mogli, pa tako i oni sad – kaže mještanka.

Susret s migrantima imao je vlasnik jedne od vikendica u Driveničkoj šumi, koji je također htio ostati anoniman.

– Nedavno je blizu moje kućice prošlo njih nekoliko. Vidio sam ih samo nakratko, jer se nisu zadržavali. Nisu prilazili, ništa nisu dirali, niti su išta tražili. Vlasnik jedne od susjednih kuća također mi je rekao da je nedavno sreo jednu skupinu u šumi, nedaleko svoje vikendice. Čak je i popričao s njima, koliko je uspio, a prema njegovim riječima bili su pristojni i nisu ništa tražili – kaže ovaj Driveničanin.

I na području Općine Jelenje, ponajviše u mjestima koja graniče sa šumskim predjelima poput Jelenja i Podkilavca, susreti s migrantima koji se kreću prema slovenskoj granici nisu rijetkost.

– Negdje oko četiri popodne čuli smo glasan lavež našeg psa u dvorištu pa smo izašli van, a ondje su stajala dvojica migranata, bili su vrlo mladi. Na engleskom su nas pozdravili i pitali ako bismo im dali nešto za jesti i piti jer da su dugo hodali te su jako gladni i žedni. Isprva, naravno, osjetite strah, no i veliko sažaljenje. Znamo da su oni tu ilegalno, no kad vam gladni i premoreni ljudi dođu na vrata, što ćete negoli im dati jesti. Uz to, bili su vrlo pristojni i kulturni. Mi smo im u kući spakirali hranu koju imamo i stavili nekoliko boca vode u vrećice za ponijeti, a oni su to uzeli te su uz mnogo zahvala krenuli dalje svojim putem. Uistinu su bili pristojni. Nismo pitali odakle dolaze i kamo idu, nije nam baš svejedno bilo, no ponavljam, ljudi su bili u potrebi i morali smo im pomoći – rekla je mještanka koja je odlučila ostati anonimna.

Razgovarali su novinari Novog lista s još nekoliko ljudi i s područja crikveničko-vinodolskog zaleđa i s Grobnika, i doslovce od svih čuli isto – iako nisu susreli izbjeglice, svi kažu da bi im, ako se to dogodi, bili spremni dati hrane i pića, a baš nitko nije rekao niti jednu ružnu riječ na tu temu. Svi smatraju da je riječ o ljudima koje je nevolja natjerala da prolaze njihovim krajem, i da im, koliko se može, treba pomoći.

Bezopasna meduza ‘jaje na oko’ širi se Jadranom

0
Meduza Foto Srđan Vrančić/HANZA MEDIA

Meduza hamburger ili “Jaje na oko”, latinskog imena Cotylorhiza tuberculata, ovih je dana često viđana na zapadnoj obali Istre.

Zapravo su bezopasne i ne peku. Oko njih se motaju mladi saruni i mlađ koja se na taj način štiti od manjih predatora poput iglica. Veličine su obično oko deset centimetara.

Ova meduza obitava u cijelom Sredozemnom moru, endemna je i hrani se planktonom.

Predstava Kotorski vremeplov na Pjaci od kina

0
Kotorski vremeplov

Predstava Kotorski vremeplov bit će  izvedena na Pjaci od kina, u petak, 17.avgusta u 21 sat.

NVU “Ke nova” iz Kotora već drugu godinu zaredom na kotorskim pjacama oživljava likove, slavne trenutke,  ali i  onaj uobičajeni svakodnevni život u gradu iz nekih davnih vremena. U petak 17. avgusta,  imat ćete prilike sresti se sa gvardijom, Lovrom Dobričevićem, Francom Laforestom , ali i čuti brontulavanje i ćakulanje, amorižavanje i po koju  pjesmu.

Kotorski vremeplov segment je Bokeškog vremeplova pod pokroviteljstvom Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Općine Kotor.

Prijatelji ovog kulturnog događaja su TO Kotor, Crveni križ, KC Nikola Đurković, HTP Fjord, DOO Piper.

Gradiće šetalište, objekte i javne sadržaje, ali navodno neće dirati plažu

2
Postojeci izgled Ponte Seljanova

Sekretarija za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Opštine Tivat dao je formalnu saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za projekat „rekonstrukcije i uređenja“ obale na Ponti Seljanova u tom gradu.

Elaborat na koji je tokom javne rasprave stiglo mnoštvo primjedbi laičke i stručne javnosti, uradila je firma „Paming“ iz Podgorice. Oni su procjenjivali uticaj na životnu sredinu od realizacije kontroverznog projekta koga na Ponti Seljanova želi da sprovede kompanija „Sea Trade“ iz Kotora, koja je preuzela ugovor o zakupu morskog dobra na toj lokaciji, a koji ističe krajem ove godine. Na čelu „Sea Tradea“ bila je nedavno u Kotoru ubijena ukrajinska državljanka Anastazija Lašmanova, a nju je na mjestu direktora zamijenio Aleksander Starčak.

“Sea Trade” je već uradio projekat za ovu lokaciju  na koga je dobio saglasnost glavnog državnog arhitekte, a po kome bi se na nešto preko 4.000 kvadrata plaže na Ponti postavile čak 252 ležaljke sa suncobranima. Za lokalno stanovništvo ostavljen je samo manji dio plaže uz istočni dio rta Seljanovo, a duž Ponte bi se gradilo šetalište, nova betonska mula, nasulo na hiljade kubika pijeska i šljunka radi proširenja plaža, te napravili plažni restoran, tehnički objekat i punkt za DJ-a. Dobar dio tih riješenja kosi se sa Državnom studijom lokacije za ovaj prostor i urbanističko-tehničkim uslovima koje je “Sea Tradeu” izdala Opština Tivat. Projekat za takve namjere investitora već je bila završilaekipa predvođena arhitektom iz Kotora Ivanom Miloševićem. Protiv namjera „Sea Trade“ sa Pontom Seljanova- jedinom preostalom većom javnom plažom u Tivtu, izjasnio se najveći dio ovadšnje javnosti a građani su prije par mjeseci čak organizovali i protestnu šetnju u kojoj je učestvovalo preko 200 ljudi.

Opština Tivat sada je dala zeleno svjetlo na Elaborat o procjeni uticaja realizacije projekta na životnu sredinu, a u kome je moguće negativne uticaje na morski ekosistem procjenjivala diplomiranna billoginja Snežana Dragićević koja radi u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore kao kustos Zbirke mahovina. U odnosu na ranije stanje, projekat je sveden na manju površinu i sada obuhvata oko 3.400 kvadarata površine urbanističkih parcela koje međutim, ne obuhvataju postojeće plaže.

„Shodno planskoj dokumentaciji DSL „Dio Sektora 22” kupalište na predmetnoj lokaciji je javno i kao takvo mora ostati dostupna svim gradjanima.”- piše u Elaboratu ali bez podataka koliko će kupališta biti “pokriveno” plažnim mobilijarom čije će se korišćenje naplaćivati. Planirana je međutim, rekonstrukcija postojećih i gradnja jedne dodatne betonske ponte jer to predviđa DSL.

“Između ponti su plaţe, koje ostaju u postojećem stanju i nijesu predmet ovog projekta, jer nijesu u zahvatu koje zauzima dio UP 20 i UP 24.”- stoji u Eleboratu uz napomenu da su obrađivaći projekta uvažili zahtejv iz UTU da se obala ne smije proširivati nasipanjem na račun mora.

Pasija po Vanni

0
Tivat – foto Boka News

I tako je ŠB “Jadran” za svoj 85. rođendan ostao uskraćen za koncert popularne Ivane Vrdoljak, poznatije po umjetničkom imenu Vanna. Nije stari jedrenjak imao sreće da mu Ivana Vrdoljak Vanna za rođendan otpjeva “Tek je dvanaest sati” ( a Komunalna inspekcija lokale zatvara u jedan), “Kao da me nema” (a ima me, samo sam radila duplu smjenu na poslu; ljeto je, vrijeme od profita), “Ako je vrijedilo išta” ( a izgleda da nije s obzirom na to u kakvom društveno-civilizacijskom rasulu živimo) i ostale njene hitove, ali zato se našla- da plovećem starcu neko ipak uljepša obljetnicu poslovično pouzdana i dostojna glazbena rezerva: cetinjski “Perper”, sa njihovim tematski izuzetno razuđenim patriotsko-ljubavnim opusom: od vjetrova koji tamo negdje (daleko) iluzije tjeraju do goluba sa (bivšeg) Trga Republike. Pjesma nas je održala, njojzi hvala.

A sad šalu na stranu. Ovaj događaj sam po sebi jest banalan i nebitan, ali bjelodano je pokazao  da ovim prostorom još uvijek pušu neki hladni i potencijalno opasni vjetrovi iz nedavne prošlosti. Vanna je koncert otkazala zbog pritiska hrvatskih medija, budući da Republika Hrvatska ŠB “Jadran” smatra svojom imovinom: brodom koji treba da joj pripadne kao rezultat podjele imovine bivše SFRJ. A ako je jedna pjevačica bila prinuđena da otkaže svoj koncert zbog- nazovimo to tako- međudržavnog nesporazuma oko vlasništva nad jednim jedrenjakom starim 85 godina, možemo se samo pitati do kakvih bi sve neprijatnosti mogle dovesti npr. neke buduće potencijalne teškoće u rješavanju pitanja državne granice na Prevlaci. Jer, podsjetimo se: Prevlaka je- i pored zvaničnih izliva uzajamnog uvažavanja i poštovanja između crnogorskih i hrvatskih državnika te zaklinjanja u dobre međudržavne odnose- gotovo trideset godina poslije čuvenog “Rata za mir” još uvijek neriješeno pitanje. Otkazivanje koncerta Vanne povodom obljetnice ŠB “Jadran” došlo je kao neka vrsta buđenja, povratka u realnost; kao kad sanjate nešto lijepo pa vas neko uštine i grubo probudi. Granica između Crne Gore i Hrvatske danas- za razliku od devedesetih godina prošlog stoljeća- jest, hvala Bogu, otvorena; protok ljudi, roba i kapitala jest slobodan, ali i vampiri iz prošlosti još uvijek su itekako živi.

Drugi problem koji je slučaj otkazanog koncerta Ivane Vrdoljak Vanne brutalno jasno iznio na vidjelo jesu pogubne posljedice partitokratskog zapošljavanja na čelnim funkcijama u lokalnoj upravi. O čemu se radi? Radi se o tome da je onaj/ona iz Turističke organizacije Tivat kome/kojoj je palo na pamet da za proslavu 85. rođendana ŠB „Jadran“ pozove glazbenog izvođača iz Hrvatske jednostavno morao znati da je ŠB „Jadran“ dugogodišnji međudržavni problem između Crne Gore i Hrvatske, i da će taj izvođač nužno biti pod velikim pritiskom hrvatske javnosti da ne pjeva na „Jadranu“. Neko ko je pravi profesionalac u svom poslu i ko elementarno prati politička dešavanja na međunarodnoj razini to bi svakako i znao. I, u skladu s tim, ne bi za ovu prigodu ni pozivao izvođača iz Hrvatske. Direktori iz redova DPS-a i njegovih političkih satelita, nažalost, ne prate odnose na međudržavnoj i međudržavnoj razini. Oni prate samo odnose u okviru svojih partija, trenutno raspoloženje svojih nadređenih i kretanje opoziciono nastrojenih viđenijih ljudi koje- zajedno sa brojnim poltronima sličnim sebi samima- doživljavaju kao smrtne neprijatelje.

Tivat – foto Boka News

Na kraju ovog članka, moram kazati par riječi o odnosu prema ovom događaju- otkazivanju Vanninog koncerta- ljudi iz takozvane organizirane hrvatske zajednice u Crnoj Gori, dakle čelnika HGI-ja i HNV-a. Njihova reakcija je- kao i gotovo uvijek kad se pojavi neki zaista ozbiljan problem koji se tiče Hrvata u Crnoj Gori- odsustvo reakcije, i, što bi kazali domicilni Bokelji, mučanje. Bili su izuzetno medijski bučni kad su u žižu javnosti izbacili- i neko vrijeme vještački ga održavali u fokusu medijske pažnje- jedno suštinski potpuno nebitno pitanje kao što je pripadnost ovoj ili onoj naciji Kola bokeljske mornarice. Sad, međutim, kad se desio jedanako imali ali ipak međudržavni incident između Crne Gore i Hrvatske, nigdje ih nema da nešto javno saopšte. Dakle, apsolutno i junačko mučanje HGI-ja i HNV-a oko otkazivanja Vanninog koncerta!! Da se razumijemo: niko od njih i ne očekuje da daju neke bogzna kako bitne i dalekosežne izjave, a pogotovo ne da se otvoreno svrstavaju na ovu ili onu stranu u sporu oko ŠB „Jadran“. Ali takođe niko ne očekuje- a pogotovo niko od bokeljskih Hrvata- da hrvatske institucije u Crnoj Gori nemaju zvanični stav bukvalno ni oko jednog istinski bitnog problema koji se tiče (i) Hrvata u Crnoj Gori. Tako da  i u budućnosti možemo očekivati da najveće dostignuće HGI-ja i HNV-a, kad su bokeljski Hrvati u pitanju, bude  informacija na Radiju Dux o spisku i satnici misa za Božić i Uskrs. Jer, recepata za jela- što je bilo nešto najbolje što se pojavljivalo na facebook profilu Radija Dux- nažalost odavno više nema.

/prof.dr Miomir Abović/

Dvoje poginulo u padu paraglajdera

0
Paraglajder

Dvije osobe poginule su u srijedu veče nakon pada paraglajdera na Bečićkoj plaži.

“Od povreda zadobijenih usljed pada paraglajdera smrtno su stradali S.D. (1973) iz Bijelog Polja i M.M. (1990) iz Egipta”, saopšteno je iz OKC-a Uprave policije.

Nesreća se dogodila oko 18.45, a paraglajderista iz Bijelog Polja i turistkinja iz Egipta koju je vozio, podlegli su povredama u 20.45 sati.

Očevici kažu da se na nebu događala prava drama, gdje su se paraglajderisti borili sa vjetrom kako bi se prizemljili.

U vrijeme nesreće Bečiće je zahvatilo nevrijeme praćeno kišom i jakim vjetrom.

Pedeset akcija spašavanja na Jadranu

0
Akcija spašavanja

Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) u utorak je tokom nevremena na moru zaprimila više od 120 poziva u pomoć te je pokrenuto 50 spasilačkih akcija  u kojima je spašeno 65 osoba, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture RH. Najveći broj pomorskih nesreća dogodio se na šibenskom, splitskom i dubrovačkom području. Očevid i procjena štete su u toku.

Na šibenskom području zbog jakog nevremena evakuirana je posada s dviju jedrilica, nasukanih kod otočića Prčevac, zaprimljen je i poziv u pomoć posade jedrilice koju je jaka nevera zatekla sjeveroistočno od Primoštena, a spašena su i  tri ronioca kod Smokvice, kojima je su jaki vjetar i valovi brodicu odnijeli sa sidrišta.

Na splitskom području pozive u pomoć uputilo je nekoliko jedrilica u akvatoriju Visa i Hvara, kojima su zbog pogoršanih vremenskih uvjeta otkazivali pogonski strojevi i lomljeni jarboli, no posade su u svim slučajevima uspješno spašene. Odrađeno je i još nekoliko spasilačkih akcija manjeg intenziteta –  spašavani su turisti u rekreativnom čamcu koji je nevrijeme otpuhalo od otoka Šćedra,  iznemogli daskaš kod Brista, a službenici Lučke ispostave Hvar, po jakom nevremenu, uspjeli su spasiti tri iznajmljene brodice, jednu jahtu i jedan kajak u Hvarskom arhipelagu.

Jedna je njemačka državljanka, ploveći malom brodicom s peteročlanom posadom iz Dubrovnika za Korčulu, u utorak oko 14 sati uputila panične pozive u pomoć. Jako ih je nevrijeme nasukalo na plažu, čiju poziciju nisu znali odrediti. Odmah su obaviještene Lučka kapetanija Dubrovnik i lučke ispostave Korčula i Komiža. Budući da su svi prošli bez ozljeda, savjetovano im je da ostanu na plaži do smirivanja nevremena, a u suradnji sa službom 112 pomoću signala mobilnog uređaja utvrđena je tačna lokacija brodolomaca na sjevernoj strani Korčule, kamo ih je, po smirivanju nevremena, preuzeo iznajmljivač brodice te ih prevezao na sigurno.

U Nacionalnu središnjicu u Rijeci dojavljeno je i da je jedan talijanski nautičar oko 17 sati u blizini Korčule pronašli prevrnuto plovilo i dvije osobe u moru. Dvoje neozlijeđenih brodolomaca spasioci su izvukli iz mora i prevezli u Korčulu. Prema podacima Lučke kapetanije Dubrovnik, prevrnula se brodica ‘Prosecco’ koja plovi pod talijanskom zastavom. Na dubrovačkom području na otoku Lastovo u uvali Sapun pozivi su poslani s tri nasukana plovila, na kojima nitko nije ozlijeđen.

Otvorena izložba „Najljepše pravoslavne ikone u Crnoj Gori”

0
Otvaranje Izložbe

Galatea Gallery iz Podgorice i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu u saradnji sa Opštinom Kotor, organizovali su tradicionalno, povodom blagdana Velike Gospe na ostrvu Gospa od Škrpjela, jubilarnu desetu izložbu „Najljepše pravoslavne ikone u Crnoj Gori”. U Pomirdbenoj dvorani izložbu je otvorio dr Antun Sbutega, admiral Bokeljske mornarice i ex ambasador Crne Gore u Italiji i pri Svetoj stolici.

Izvod iz predgovora u katalogu Dr Aleksandra Čilikova, istoričara umjetnosti:

„I pored izuzetnog poštovanja i značaja ikonopisa u katoličkim sredinama, molitveni karakter ikone svoje suštinsko ishodište nalazi u pravoslavnoj crkvi. U dogmatskom smislu ikona prenosi Božiju milost i posjeduje svojstva Svetih tajni. Sedmi Vaseljenski sabor, između ostalog, izričito određuje da „kada se molimo pred ikonom, bivamo osvećeni”. Drugim riječima, ako se vjernik molitvom obraća Hristovoj i Bogorodičinoj ikoni on se sa njima neposredno suočava.

Posredstvom ikone stižemo u sveti i bezvremenski prostor. Upravo je osnovni zadatak slikara da omogući kontakt između vjernika i Boga, Hrista, Bogorodice, anđela i svetitelja – u tom suptilnom poslu to je apsolutno primarno u odnosu na umjetničku kreaciju koja svakako predstavlja svojstvo slikane ikone.

Zlatno doba umjetnosti izrada ikona predstavljao je period srednjeg vijeka. Nakon propasti Vizantijskog carstva i turskih osvajanja djelova jugoistočne Evrope,

Bliskog istoka i sjeverne Afrike, ikona u novim političkim okolnostima ne gubi na značaju o čemu svjedoče brojna djela nastala tokom Novog vijeka. Umjetnost

slikanja ikona aktuelna je i danas o čemu svjedoče i djela – kanonski opravdana, slikarski kvalitetna i sa notom ličnog pečata – koja se predstavljaju publici u Pomirdbenoj dvorani na otoku Gospa od Škrpjela.”

Ovo su bili i više nego dovoljni razlozi da se Galatea Gallery zainteresuje za ovakvo predstavljanje izložbe ikona i uključi ga u svoj program decenijske saradnje sa Župnim uredom u Perastu, jer je ovo već deseta izložba koju zajedno organizuju Galatea Gallery i Biskupski Ordinarijat Kotor – Župni ured u Perastu, što je postala i tradicija pred Veliku Gospu ovdje na otoku Gospa od Škrpjela“, saopštili su iz Galatea Gallery.

Dan kada je šibenska policija mrežama lovila demižane vina u kanalu Vetog Ante

0
Šibenski kanal

Demižane s crnim i bijelom vinom mrežama i mezomarinerima lovila je šibenska policija na dan 11. kolovoza 1940. godine u kanalu sv. Ante. Kako se doznaje policajci su uz pomoć vojske ulovili devet demižana od 3 do 5 litara i jedan pikantni paket finog svilenog rublja i damskih čarapa.

-Lov na demižane, stoji u zapisniku, pokrenut je po hitnoći i proveden je dosta slabo organizirano. To je valjda zato što se policajcima i agentima žurilo pohvatati demižane prije nego li nestanu ili ih ne odnese uzobalni kurenat.

Policijski brod isplovio je odmah po dojavi da će se pojaviti demižane u kanalu sv Ante. Demižane, kao što je od prije poznato, plutaju kanalom jer ih u vodu bacaju brižne majke i žene vojnika u kasarnama i stražarama duž kanala, a ima i krijumčarki osobito s Prvića koje bace demižane u vodu, a vino vojnicima naplate kada ih puste u Šibenik na dopust.

Ta je pojava bila simpatična kada su neki Šibenčani u želji da razvesele vojnike počeli tu i tamo kad plove kroz kanal pustiti koju bocu vojnicima u kanalu. To je postalo kao neki veseli običaj. Policiji to nije bilo zanimljivo, a ni vojna vlast nije bila osobito stroga.

Prošle godine ta je zabava počela bivati ozbiljna. Kanalom su počele plivati zavidne demižane s vinom za opijanje vojske i preprodaju. To je sada kada su policajci ulovili demižane mrežama i mezomarinerima, a čuje se da su neke i ostima gađali, okončano. Sve demižane s vinom završile su u policijskom skladištu i sada agenti rade na tome da se otkrije čije su.

Misteriozni paket sav u gumi da se sadržaj ne smoči koji je sadržavao fino svileno rublje i damske čarape, Šibenčane zanima više od kanalskih demižana s vinom koje im nisu bile novost jer su ih viđali kako plove kanalom. Ali tko je kome i zašto vojnicima u kanalu poslao delikatno rublje i damske čarape tom im je sada glavna intriga.