Više od 11.000 naučnika iz 153 države proglasilo je izvanredno stanje za klimu upozorivši da ono može donijeti “nečuvene patnje” ako se hitno ne poduzme akcija radi očuvanja biosfere.
“Naučnici imaju moralnu obvezu jasno upozoriti čovječanstvo na bilo koju veliku egzistencijalnu prijetnju”, kažu potpisnici teksta objavljenog u utorak u časopisu Bioscience.
“Uprkos 40 godina svjetskih pregovora o klimi, uz nekoliko iznimaka, općenito smo poslovali uobičajeno i uvelike smo propustili uhvatiti se u koštac s tim osjetljivim pitanjem”, piše savez naučnika a predvode ih William Ripple i Christopher Wolf sa Sveučlilišta (američke savezne) države Oregon.
“Klimatska kriza stigla je i ubrzava se brže nego što je većina naučnika očekivala”, pišu potpisnici.
Preporučuju šest koraka koji bi trebali ublažiti najpogubnije učinke klimatskih promjena: zamijeniti fosilna goriva niskougljičnim obnovljivim izvorima; smanjiti emisije onečišćivača poput metana; zaštititi ekosustave na Zemlji; jesti uglavnom hranu baziranu na biljkama, a manje na proizvodima životinjskog podrijetla; stvarati gospodarstvo bez korištenja ugljika; stabilizirati svjetsku populaciju.
Naučnici kažu da su ohrabreni nedavnim manifestacijama mladih ljudi koji petkom upozoravaju vlade da krenu u akciju za spas planeta kao i drugim temeljnim kampanjama.
Kao Savez svjetskih naučnika, potpisnici ističu da su spremni pomoći vladama i svim koji donose odluke u poslovanju i razvoju u ostvarenju pravednog prijelaza na obnovljivu i pravednu budućnost.
Čovječanstvo treba postupati tako “da održi život na planetu Zemlji, našem jedinom domu”, navode potpisnici.
U Galeriji solidarnosti u Kotoru u ponedjeljak je održana press konferencija na kojoj je predstavljen program obilježavanja 21. novembra – Dana opštine Kotor i 150 godina ustanka u Boki Kotorskoj.
Na pressici su govorili, Marina Dulović, sekretarka Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti, ispred Stručne službe predsjednika Opštine Kotor Iva Mirošević i Slađana Mijanović, direktorica OJU Muzeji Kotor.
Sekretarka Dulović kazala je da se program obilježavanja 150 godina ustanka u Boki Kotorskoj sastoji iz tri segmenta.
“U petak, 8. novembra u 11 sati na Crkvicama na Krivošijama pred spomenikom ustanicima će biti polaganje vijenca. Predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović obratiće se prisutnima.
Kao simbol obilježavanja 150 godina ustanka, pozvali smo 150 kotorskih osnovaca iz tri osnovne škole da prisustvuju edukativnom času, nakon kojeg ćemo im upriličiti tradicionalne sportske igre” – kaže Dulović.
Kako navodi, u muzičkom dijelu programa nastupiće Gradska muzika Kotor.
Istog dana u 19 sati u crkvi Svetog Pavla će biti predstavljena knjiga “Werk – Austrougarske tvrđave”, autora Radojice Pavićevića iz Herceg Novog. O knjizi će pored autora, govoriti prof. dr Boris Ilijanić sa Arhitektonskog fakulteta, te publicista i novinar Vlatko Simunović.
“Planiramo veliku naučnu konferenciju povodom obilježavanja 150 godina ustanka u Boki Kotorskoj koja je planirana za proljeće sljedeće godine” – navodi Dulović.
Ona je predstavila i program proslave Dana opštine Kotor i najavila izložbu Duška Večerine pod nazivom “Jadran nadahnuće” koju će otvoriti predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović.
“Tradicionalna izložba Kotorski vizuelni umjetnici, koju organizuje Gradska galerija Kotor/Kulturni centar Nikola Đurković, biće otvorena u srijedu, 20. novembra u 18 sati. Izložba Crnogorsko ćirilsko štamparstvo biće otvorena u Crkvi Svetog Pavla u subotu, 23. novembra 19 sati. Organizator je Matica Crnogorska. U četvrtak, 28. novembra od 19 sati u palati Grgurina biće otvorena izložba “Od Krka do Kotora”, u organizaciji Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor” – navela je Dulović.
Ona je predstavila i muzički program proslave Dana opštine Kotor.
“Prvi iz tod dijela jeste koncert klape Sinj u subotu, 9. novembra od 19 sati u crkvi Svetog Duha. Kao gosti nastupiće dječja klapa Marineri, zatim ženske klape Maris i Belezza” – kaže Dulović.
U petak, 15. novembra u 19 sati u crkvi Svetog Duha biće upriličen koncert ženskih izvornih grupa: “Nikola Đurković” Kotor, “Mijat Mašković” Kolašin i “Primorkinje” Budva.
Dan opštine Kotor
“U ponedjeljak, 18. novembra u 19 sati biće upriličen koncert koji nosi simboličan naziv Poklon gradu, a nosioci tog programa su učenici ŠOSMO ,,Vida Matjan” iz Kotora.
Solistički koncert pijaniste Bojana Martinovića, Kotoranina, istaknutog muzičara i dekana Muzičke akademije održaće se u utorak, 26. novembra od 19 sati u crkvi Svetog Duha” – navodi Dulović, predstavljajući i književni program proslave Dana opštine Kotor.
“Gradska biblioteka i čitaonica Kotor organizuje promociju romana Andrea Nikolaidisa koji nosi naziv Mađarska rečenica u srijedu, 13. novembra od 19 sati u multimedijalnoj sali Kulturnog centra Nikola Đurković Kotor.
Promocija knjige Zemlja crnogorska autora Miša Draškovića biće upriličena u nedjelju, 17. novembra u 18 sati u Domu omladine Trojica, u okviru koje će biti i predstavljena izložba Slike mojih prijatelja” – objašnjava Dulović.
Prema njenim riječima, u organizaciji Gradske biblioteke i čitaonice Kotor u ponedjeljak, 18. novembra u 11 sati u kinu “Boka” biće upriličena promocija romana za djecu “Djevojčica Tara i čarobno drvo”, autora Žarka Vučinića.
“U okviru poetskog programa pjesnikinja iz Kotora Dubravka Jovanović će predstaviti poeziju koja simbolizuje grad Kotor. O njenoj poeziji će govoriti pjesnik Pavle Goranović. Ovo veče poezije pod nazivom ,,Kotor dišem” zakazano je za subotu, 23. novembra u 19 sati u crkvi Svetog Duha.
Fakultet za pomorstvo obilježava 60 godina svog postojanja. Oni će upriličiti izložbu fotografija i promociju filma autora Stevana Kordića i Zorana Radonjića pod nazivom Školski brod Jadran – plovidbe 2018. i 2019. – Malta, Grčka i Turska” u utorak, 19. novembra od 19 i 30 u palati Grgurina.
U srijedu, 20. novembra na Pomorskom fakultetu u Kotoru od 9 do 13 sati biće Dani nauke, a velika svečana akademija povodom obilježavanja 60 godina ove ustanove održaće se u utorak, 19. novembra u 12 sati u Velikoj sali Kulturnog centra Nikola Đurković, gdje će uručiti priznanja i zahvalnice zaslužnim ustanovama i pojedincima” – navodi Dulović.
Ona je predstavila i program pučkih svečanosti u okviru proslave Dana opštine Kotor.
Prema njenim riječima, u srijedu, 20. novembra od 19 sati na Pjaci od muzeja biće upriličeni programi Kotorska muzička škatula i Bokeški pjat. U muzičkom dijelu programa nastupiće sastavi Tetra i Tri kvarta.
“U subotu, 23. novembra od 11 sati imamo program koji nosi naziv Guštajmo naše – Made in Kotor, a nosilac programa je Sekretarijat za preduzetništvo Opštine Kotor. I treći program je Kotorska pašta. Radi se o radionici izrade kotorske pašte, degustaciji i zabavno-muzičkom programu koji će biti održan u petak, 29. novembra u 20 sati u TC Kamelija. Organizatori su MZ Stari grad i TC Kamelija” – ističe Dulović.
Kotor – Panorama foto Zoran Nikolić
Prema njenim riječima, interesantan program očekuje i učenike iz kotorskih škola.
U subotu, 16. novembra od 11 sati na stadionu FK “Bokelj” biće organizovan sportski dan košarke i fudbala za učenike osnovnih škola. Edukativni dan za učenike pod nazivom “Kotor kroz istoriju” biće održan u srijedu, 20. novembra od 9 i 30 na Trgu od oružja. Istog dana u 17 sati planirana je svečanost povodom proslave Dana OŠ “Veljko Drobnjaković” i Dana MZ Risan u ovoj osnovnoj školi.
“U okviru filmskog programa u utorak, 19. novembra u 18 sati u kinu Boka predstavićemo tri filma kotorskih autora – režisera: Vladimira Perovića, Dušana Vulekovića, Nemanje Studovića.
Vladimir Perović će predstaviti svoj film ,,Mir naše Gospe”. Film Dušana Vulekovića i Božidara Martinovića nosi naziv ,,Jugo”, a Nemanja Studović snimio je film pod nazivom ,,Zašto volim Kotor”.
Razgovor sa autorima će voditi Stevan Koprivica, dramski pisac”, kaže Dulović. Kako navodi, u okviru pozorišnog programa, u petak, 22. novembra u 20 sati u Velikoj sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” biće odigrana predstava “Balava”, u produkciji Beo Arta 2015 i Hartefakt fonda.
Za četvrtak, 21. novembar planirana je tradicionalna proslava Dana opštine Kotor.
U 8 sati Gradska muzika Kotor obilazi grad, u 8 i 30 u Sali Opštine Kotor biće upriličen prijem Gradske muzike, a u 9 i 30 Bokeljske mornarice. U 10 sati biće polaganje vijenca na spomenik palim borcima u Risnu. Svečani raport i predaja zastave Bokeljskoj mornarici ispred zgrade Opštine Kotor je u 11 i 15, a u 11 i 30 polaganje vijenca na spomenik palim borcima u Parku slobode.
U 12 sati Bokeljska mornarica će na Trgu od oružja otplesati tradicionalno kolo. U 11 sati u sali Kulturnog centra “Nikola Đurković” biće održana Svečana sjednica.
“Pripremili smo bogat program i što je najvažnije program koji ima svoj kvalitet” – zaklučuje Dulović.
Direktorica Mijanović je govorila o izložbi „Zbirka Večerina – Jadran nadahnuće” koja će biti upriličena večeras od 19 sati u Galeriji Solidarnosti.
Prema njenim riječima, izložba u organizaciji OJU Muzeji Kotor, u saradnji sa Opštinom Kotor, Generalnim Konzulatom Republike Hrvatske uz finansijsku podršku Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske,ima 84 djela u originalu od 45 autora, kako domaćih tako i stranih.
Italija će sljedeće godine postati prvom zemljom u svijetu koja će u obveznu školsku nastavu uvesti učenje o klimatskim promjenama i održivom razvoju, rekao je ministar obrazovanja Lorenzo Fioramonti, prenosi Hina.
Fioramonti, član protuestablišmentskog Pokreta 5 zvijezda, najglasnije u Vladi podržava zelene politike, a oporba ga je kritizirala u rujnu jer je poticao učenike da umjesto na nastavu odu na prosvjede protiv klimatskih promjena.
U intervjuu u njegovu rimskom uredu u ponedjeljak Fioramonti je rekao da će od početka sljedeće akademske godine u rujnu sve državne škole posvetiti 33 sata godišnje, gotovo sat nastave tjedno, problemima klimatskih promjena.
Tradicionalni predmeti iz perspektive održivog razvoja
Mnogi tradicionalni predmeti, poput zemljopisa, matematike i fizike, također će biti proučavani iz perspektive održivog razvoja, rekao je ministar, bivši profesor ekonomije na sveučilištu u južnoafričkoj Pretoriji.
“Cjelokupno Ministarstvo promijenilo se kako bi održivi razvoj i klimatske promjene postale središnjim dijelom obrazovnog modela”, rekao je Fioramonti u intervjuu, kako prenosi agencija.
“Želim da talijanski obrazovni sustav postane prvim obrazovnim sustavom koji je stavio okoliš i društvo u središte svega što se uči u školi”, istaknuo je.
Fioramonti, autor nekoliko knjiga u kojima tvrdi da bruto domaći proizvod više ne bi trebao biti glavnom mjerom državnoga ekonomskog uspjeha, bio je metom oporbe desnog centra nakon što je postao ministrom u dva mjeseca staroj vladi sastavljenoj od Pokreta 5 zvijezda i lijeve Demokratske stranke.
Kritičari napali prijedloge novih poreza
Njegove su prijedloge za nove poreze na zrakoplovne karte, plastiku i hranu sa šećerom za prikupljanje sredstava za obrazovanje snažno napali kritičari, koji su rekli da su Talijani već previše opterećeni porezima.
Zatim je izazvao bijes konzervativaca kad je predložio da bi raspela trebala biti uklonjena iz talijanskih učionica kako bi se stvorilo inkluzivnije ozračje za nekršćane.
Unatoč kritikama, vladin proračun za 2020., predstavljen parlamentu ovog tjedna, uključuje i porez na plastiku i novi porez na zašećerena pića.
“Svi su me ismijavali i postupali sa mnom kao sa seoskim idiotom, a sada, nekoliko mjeseci kasnije, Vlada koristi dva od tih prijedloga i čini mi se da je sve više i više ljudi uvjereno da je to put kojim treba ići”, rekao je Fioramonti.
Odboronički klub Demokrata u SO Kotor uputio je danas otvoreno pismo Ministarstvu finansija i instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa Crne Gore, kao i ostalim odbornicima u lokalnom parlamentu, povodom predloga odluke o zaključivanju poravnanja u parnici između Opštine Kotor i kotorske građevinske kompanije „Briv Construction“.
Predlog odluke o zaključivanju poravnanja u tom sporu, za predstojeću sjednicu lokalnog parlamenta kandidovao je gradonačeln Željko Aprcović (DPS). On predlaže da se uprkos tome što je Opština Kotor dva puta dobila prvostepenu međupresudu Privrednog suda u toj parnici, zaključi poravnanje na način da „Briv Construction“ odustane od žalbe Apelacionom sudu na izgubljeni spor, a da se zauzvrat, Opština sa tom firmom sklopi ugovor o izgradnji pothodnika ispod magistrale pred Starim gradom u Kotoru.
Ta građevinska kompnija koja je ranije poslovala pod imenom „Yu Briv“ je inače, bila najpovoljniji ponuđač na tenderu koji je za izbor izvođača na gradnji pothodnika raspisala DPS vlast u Kotoru bivšeg gradonačelnika dr Aleksandra Stjepčevića, ali je Direkcija za uređenje i izgradnju Kotora u junu 2017.kada je vlast preuzela koaliiciija opozicionih partija na čelu sa Demokratama, obustavila ovaj postupak javne nabavke. To je urađeno jer u budžetu Opštine za 2017, ni u programu rada Direjcije za uređenje i izgradnju Kotira za tu godinu, nisu planirana sredstva za gradnju pothodnika, pa ugovor sa „Yu Brivom“ nikada nije ni sklopljen, niti se građevinska kompanija tada kako je procedurom bilo predviđeno, žalila na odluku Direkcije da poništi tender prije nego što je sa njima kao najpovoljnijim ponužačeg, sklopljen ugovor.
„Usvajanjem ovakve odluke prekrišilo bi se više zakona i potencijalno nanijela šteta budžetu opštine Kotor od preko 1,5 miliona eura. Kako zbog političke korupcije, prekrajanja izborne volje građana Kotora i nezakonitog preuzimanja vlasti u opštini Kotor, ne učestvujemo u radu takve SO, ovim otvorenim pismom ukazujemo svim odbornicima na nezakonitost ove odluke, a nadležne državne organe pozivamo da hitno preduzmu mjere iz svoje nadležnosti, kako svi zajedno ne bi bilo očevici i saučesnici nove milionske afere u Crnoj Gori, na štetu budžeta i imovine svih građana. Iako su dešavanja u Kotoru u proteklih gotovo godinu dana često bila za rubriku vjerovali ili ne, ovaj slučaj prevazilazi lokalni nivo. Sigurni smo da je i planetarno gotovo nemoguće pronaći slučaj u kojem tuženi (Opština Kotor) uspije i na Privrednom i na Apelacionom sudu da dokaže da tužilac (YU Briv) nije u pravu kod svojih zahtjeva, a da onda u ponovnom žalbenom postupku pred Apelacionim sudom, prizna sve za šta je tužen pa i preko toga“—stoji u otvorenom pismu odborničkog kluba Demokrata.
Iz te partije tvrde da se ne može zakljičiti ugovor sa „Brivom“ po poništenom tenderu iz 2016-17, raspisanom i vođenom na osnovu tada važećeg Zakona ouređenju prostora i izgradnji objekata. U međuvremenu je na snagu stupio novi Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata sa kojim nisu usklađeni sada već stari glavni projekat pothodnika i njegova revizija urađeni od ˝Europrojekta˝ doo Podgorica i „Agencija za projektovanje i planiranje“Opštine Nikšić.
„Rješenje o građevinskoj dozvoli za izgradnju pothodnika izdato je 29.12.2016. godine i važilo je do 2019. godine. Kako je građevinska dozvola istekla, a novi zakon ne poznaje institut građevinske dozvole, jasno je da istoj nije mogla biti produžena važnost ni po jednom osnovu, pa da se po njoj ne može postupati.“- naglašavaju Demokrate dodajući da je bez značaja i u međuvremenu od strane gradonačelnika Aprcovića pribavljeno mišljenje Direktorata za politiku javnih nabavki o ovom slučaju, jer je ono dato na osnovu sada važećeg, a ne Zakona o javnim nabavkama koji je važio u vrijeme sprovođenja i poništenja tendera za pothodnik i 2016/17 godine.
„Iz svega navedenog nedvosmisleno proizilazi da bi donošenje ovako predložene Odluke i zaključivanje Ugovora o izgradnji pothodnika sa „YU – Briv“ DOO, na osnovu ranije sprovedenog i obustavljenog postupka javne nabavke, bilo u svemu nezakonito, predstavljalo osnov za tužbe protiv opštine od strane trećih lica i izazvalo direktnu milionsku štetu po budžet opštine. Ugovor zaklučen na ovaj način bi u svemu bio ništav i otvorio mogućnost dogutrajnih sudskih sporova. Nesporno je pravo lokalne samouprave da odluči o izgradnji bilo kog objekta, ali u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, nikako na način koji je protivzakonit i koji favorizuje jedan privredni subjekt.“- navodi se u otvorenom pismu odbornika Demokrata u SO Kotor Ministarstvu finansija i Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Oni su zatražili da Aprcović i odbornici aktuelne DPS-SD-HGI-LP većine u SO Kotor povuku predloženu odluku o poravnanju, a nadležne državne organe da „hitno preduzmu mjere iz svoje nadležnosti i spriječe nastajanje milionske štete po budžet opštine Kotor.“
„Svako drugačije postupanje će predstavljati saučestništvo u kršenju zakona i potencijalnom vršenju više privrednih i krivičnih prekršaja“—zaključuje se u otvorenom pismu.
Socijaldemokratska partija (SDP) danas je u skupštinsku proceduru tivatske Opštine podnijela Predlog odluke o raspisivanju referenduma na kojem bi se građani Tivta izjasnili o budućnosti aerodroma u tom gradu.
„Na taj način SDP obnavlja inicijativu o raspisivanju referenduma o pitanju raspolaganja tivatskim aerodromom, koja je pokrenuta prije dvije godina u okviru kampanje pod nazivom Odbranimo Aerodrom Tivat“, kazali su predstzavnici SDP-a.
Oni su dodali da je tom prilikom prikupljeno više od hiljadu potpisa Tivćana kojima se traži izjašnjavanje građana o budućnosti aerodroma i zemljišta koje je u vlasništvu Opštine.
„Aktuelni trenutak i očigledna riješenost vlasti da iza leđa građana donosi najkrupnije odluke za grad, koje uključuju čak i otimanje imovine svih građana Tivta, nameću potrebu hitne političke akcije u cilju zaštite interesa grada“, kazali su iz SDP-a.
Oni su podsjetili da prije dvije godine nije bilo sluha vladajuće koalicije na nivou Tivta da se o tom pitanju raspravlja.
SDP
„Umjesto da pitamo građane šta misle o planovima za aerodrom, prevagnuli su partikularni interesi i pristup da ovako krupno pitanje bude predmet raznih unutarkoalicionih kalkulacija, zbog čega je izgubljeno ogromno vrijeme, sve na štetu građana Tivta i aerodroma kao vitalnog dobra tog grada“, rekli su predstavnici SDP-a.
Oni su kazali da je jasan stav SDP-a kada je u pitanju status aerodroma, kao i da je zahvaljujući čvrstini stava da se ne dozvoli rasprodaja tog ključnog državnog resursa, on do sada i ostao u državnom vlasništvu.
„Očekujemo da se ovo pitanje što prije nađe na dnevnom redu Skupštine Opštine Tivat, budući da za to postoji jasna obaveza utemeljena na velikom broju potpisa građana, prikupljenih u okviru kampanje Odbranimo Aerodrom Tivat“, rekli su iz SDP-a.
Oni su dodali da od odbornika u tivatskom parlamentu očekuju da o tom pitanju odlučuju vodeći se interesima grada, a ne svojih partijskih centrala i ko zna čijih finansijskih interesa.
Izložba Uga Gilette u KotoruIzložba Uga Gilette u Kotoru
Izložba Uga Gilette u Kotoru
“Il volto dell’altro” (“Lice drugoga”) naziv je izložbe autora umjetnika Uga Gilette i kustosa Marca Puntina, otvorena je sinoć u Crkvi Svetog Pavla, u organizaciji Zajednice Italijana Crne Gore.
,,Već petu godinu zaredom Zajednica Italijana organizuje prezentaciju djela poznatih savremenih umjetnika. Prva izložba Janisa Kunelisa bila je 2014. godine. Uslijedile su izložbe Mikelangela Pistoleta, Flavia Pavelia, Gracia Cuco, a ovoga puta predstavljamo djela Gilette-jednog od najpoznatijih savremenih, italijanskih umjetnika. On se bavi obezličenim ljudskim licem. Ono ne predstavlja jedan portret ili pojedinačnu osobu, već ogoljenim licem predstavlja današnju stvarnost, obezličenje, globalizaciju, gdje individualnost polako nestaje”, kazao je predsjednik Zajednice Italijana u Crnoj Gori Aleksandar Dender.
“Protagonisti ove izožbe su platna velikog formata, lica akvareli, koja kako tvrdi umjetnik nisu ni maska ni portret, već simbol i prikaz. To su same i izolovane glave i lica, u praznom metaforički neodređenom prostoru koji nije kontekstualizovan. Bezlični su i otuđujući, opipljivi i nijemi” – kazao je kustos Marco Puntin.
Uga Giletta je tokom godina stvorio niz radova njemu posebno dragom tehnikom akvarel, u kojima je fascinacija ženskim tijelom bila izražena bez intelektualnih filtera i bez opravdanja ili ekstrema bilo koje vrste. Ono što je Giletta slikao bilo je primitivno i razvijeno tijelo, kojem nije trebala “glava” već se kretao vlinom vlastitog jezika. Sjene crne i sive boje naglašavale su brazde i položaje bez samozadovoljstva ali sa apsolutnim poštovanjem žene…
Da li će se i kada nastaviti kontroverzni radovi na čišćenju podmorja gradske lučice Kalimanuj u Tivtu za sada nije poznato jer se čeka izrada Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu od sprovođenja te investicije, koju je prije pola godine pokrenula administracija gradonačenika Tivta dr Siniše Kusovca (DPS).
Skoro 200 hilhjada eura vrijedan posao iskopavanja oko 40 hiljada kubika mulja i nanosa iz podmorja gradske marine Kalimanj dobila je tivatska kompnaija „Iva put“. Po odredbama tendera Opštine Tivat, izvođač je bio u obavezi da iskopani materijal iz podmorja gradske lučice, odvede na udaljenost ne manju od kilometar od obale Tivta i odloži na dubinu mora ne manju od 10 metara. Način na koji je tom poslu pristupila „Iva put“ u aprilu ove godine zapepastio je Tivćane jer je plovnim bagerom-refulerom, ta kompanija počela da iskopava nanose mulja iz krajnjeg sjeverozapadnog dijela Kalimanja, kod restorana „Volat“ i taj je materijal plutajućim cjevovodom, odvodila na samo oko 250 metara udaljenosti i prosipala na ulazu u marinu, u tjesnacu Grlo, na taj način zatrpavajući ionako uzak i plitak jedini ulaz u tivatsu gradsku marinu. Nakon što se javnost pobunila zbog ovog skandala, iz Opštine su saopštili da je ovo bilo samo „testno uklanjanje mulja“, pa su iz „Ive puta“ ubrzo postavili plutajući cjevovod za izbacivanje mulja iz gradske lučice na udaljenost od nekoliko stotina metara od obale Tivta pred rtom Pakovo.
Zatrpavanje tjesnaca Grlo u Kalimanju
Iako je on predstavljao prepreku na moru i opasnost za manja plovila, cjevovod od plastičnih cijevi promjera preko 20 centimetara koji su na površini mora držale brojne za njega privezane metalne bačve, nije bio propisno obilježen, niti osvijetljen tokom noći, a što bi morao biti po propisima o sigurnosti pomorske plovidbe. Postavljanje plutajućeg cjevovoda i obavljanje podmorskih radova u Kalimanju tada nisu ni objavljeni preko oglaza za pomorce Uprave pomorske sigurnosti, iako je to takođe po propisima, moralo biti učinjeno.
Nakon što su se u junu pobunili hotelijeri čiji su se gosti žalili na nesnosan smrad i zamućeno more jer je nanos mulja koji se ispumpavao u more pred rtom Pakovo bio pun kanalizacionog otpada i zauljenih materija, reagovala je i Ekološka insekcija koja je zaustavila ove kontroverzne radove i naložila investotoru- Opštini Tivat, da prije njihovog eventualnog nastavka, izradi Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i preduzme mjere da se smanji zagađivanje šireg akvatorijuma Tivatskog zaliva.
Radovi do danas međutim, nisu nastavljeni, a plovni bager firme „Iva put” i dalje besposlen pluta vezan uz jedan od gatova gradske marine, dok iz Opštine Tivat tvrde da uprkos neplaniranom zastoju, neće dći u poziciju da izvođaču radova plažaju penale jer mu u skladu sa potpisanim ugovorom, nisu omogućili nesmetano izvođenje radova.
Plovni bager u Kalimanju
Gradonačelnik Kusovac potvrdo je da su radovi na čićenju podmorja gradske marine zaustavljeni nako intervencije Ekološke inspkecije, ali je kazao da niko od njegovih saradnika u Opštini zbog toga neće snositi odgovornost.
„Prvobitna procjena je bila da nam za to ne treba Elaborat o procjeni uticaja jer se u sklopu ovog projekta nipta ne gradi, niti se nešto pomjera. Nema nikakve finasijske štete za Opštinu i ništa nije plaćeno izvođaču mimo onoga što je do sada urađeno“- kazao je Kusovac, iako se tenderom koji je raspisala Opština traži pomjeranje odnosno uklanjenje ni manje ni više nego 40 hiljada kubika materijala iz podmorja Kalimanja. On je dodao da će Ellaborat o procjenu uticaja koji je u izradi, pokazati što će se dalje i kako moći raditi u Kalimanju.
„Odgovornosti ne mora da ima iko u Opštini jer nije ni bila nikava šteta“- zaključio je Kusovac.
Inače, samo zbog toga što je radove u Kalimnanju počela bez izrade Elaborata o procjeni uticaja, Opštini Tivat kao investitoru, po članu 35. Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu, prijeti novčana kazna u iznosu od 2.000 do 40.000 eura.
Crnoj Gori će u narednih pet godina nedostajati 300 hiljada kvadratnih metara plaža za glavnu sezonu, navodi se u programu unaprijeđenja morskog dobra.
U studiji, koju je izradio konzorcijum zagrebačkih kompanija Hotelsko i destinacijsko savjetovanje, Urbanistički institut i Proficiscor, kao i Fakulteta za menadžment u ugostiteljstvu i turizmu iz Opatije, navodi se da je crnogorski obalni pojas površine 58 kvadratnih kilometara i 2,54 hiljade kilometara kvadratnih akvatorijuma zakonom definisan kao zona morskog dobra, koja kao takva uživa posebnu zaštitu.
„Za kupanje i rekreaciju koristi se oko 270 hektara, koje čini 52 kvadratna kilometra prirodnih plaža i 100 kupališta nastalih izgradnjom ili adaptacijom da procijenjenim kapacitetom od 300 hiljada istovremenih kupača“, navodi se u programu urađenom za potrebe Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, piše Pobjeda.
Plaže Crne Gore već danas su, kako je saopšteno, podkapacitarne u odnosu na potražnju.
„Čak i da realni smještajni kapaciteti ne odstupaju bitno od registrovanih, primjenom normalnih standarda od pet kvadrata po korisniku, može se procijeniti da će Crnoj Gori u narednih pet godina nedostajati minimum 300 hiljada kvadrata plaža u glavnj sezoni“, procjenjuje se u studiji.
Ta procjena uključuje dodatnih 183 hiljade kvadratnih metara plaža koje su u procesu privođenja svrsi, ali nijesu poznati precizni podaci ili metodološki utemeljene procjene gdje još mogu da se naprave plaže.
Što se tiče pritiska na obalni prostor u smislu korišćenja plaža, nije jednak. Veliki pritisak je u sjevernim obalnim opštinama zbog nepristupačne obale, kao i u Budvi zbog velikog udjela turističkog prometa, a posebno je povoljan u Ulcinju.
Pored manjka prostora za plaže u programu se navode i drugi problemi morskog dobra, koji se odnose na broj turista, preopterećenost centralnih gradskih zona i zauzetost zaleđa plaža saržajima koji nijesu ni nužni, ni korisni.
Španjolski kralj Felipe VI Bourbon, čiji je boravak u Barceloni u ponedjeljak obilježen prosvjedima i jakim policijskim osiguranjem, rekao je kako u Kataloniji nema mjesta “nasilju, netoleranciji niti nepoštivanju prava i slobodna drugih”.
Kralj, njegova supruga kraljica Letizia, te njihove dvije kćerke prisustvovali su u kongresnom centru u Barceloni ceremoniji dodjele nagrada zaklade Princeza od Girone.
To je bio prvi posjet kraljevske obitelji Kataloniji, autonomnoj pokrajini na sjeveroistoku Španjolske, nakon što su prije tri tjedna izrečene osuđujuće presude katalonskim dužnosnicima zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017. godine.
“U Kataloniji ne smije biti mjesta niti nasilju, niti netoleranciji, niti nepoštivanju prava i sloboda drugih”, rekao je kralj u kongresnom centru gdje su njegove riječi bile popraćene pljeskom i povikom “Živio kralj”.
Zgradu je čuvala policija postavivši oko nje željezne sigurnosne ograde. Glavne ulice blokirala je policijskim kombijima.
Ceremoniji nije prisustvovao nitko iz katalonske vlade, koja podržava odcjepljenje od Španjolske, dok su oko dvorane prosvjedovale tisuće zagovornika nezavisnosti.
“Katalonija nema kralja!”, vikali su prosvjednici udarajući metalnim žlicama o lonce. Nosili su zastave koje simboliziraju nezavisnost, natpise s prekriženom krunom, a neki su palili fotografije kralja Felipea VI. Dio prosvjednika vrijeđao je uzvanike koji su nastojali ući na ceremoniju.
“U zatvoru su naši politički zatvorenici, ne možemo to prihvatiti”, rekla je jedna starija prosvjednica, misleći na devetero dužnosnika kojima je Vrhovni sud izrekao kazne zatvora od 9 do 13 godina jer su organizirali referendum kojeg je bio zabranio Ustavni sud, a onda i proglasili republiku Kataloniju. Republika nije zaživjela u stvarnosti.
Presude su pokrenule val prosvjeda, tijekom kojih je proteklih tjedana došlo do sukoba zagovornika nezavisnosti i policije. Prosvjednici su ranije blokirali prometnice, palili kontejnere za smeće i postavljali barikade.
!Nezavisnost je jedini put za nas”, istaknuo je jedan od prosvjednika u ponedjeljak navečer ispred kongresnog centra u Barceloni.
Unutra je 14-godišnja princeza Leonor de Bourbón, kćer Felipea VI. i njegova buduća nasljednica na prijestolju, održala govor na odličnom katalonskom jeziku davši do znanja da ga je učila, ocijenile su novine La Vanguardia sa sjedištem u Barceloni. Leonor je napomenula da su joj od malena roditelji s ljubavlju govorili o gradu Gironi i Kataloniji pa da je “naučila mnoge stvari o katalonskoj povijesti i kulturi”.
“Katalonija je zemlja koja će uvijek imati posebno mjesto u mom srcu”, rekla je.
“S ponosom ću pronositi ime zaklade Princeza od Girone, čitavom Katalonijom i ostatkom Španjolske i svijeta, kako bi se znalo za njen rad u korist mladih a kako bi oni imali bolju budućnost”, dodala je.
Zaklada Princeza od Girone osnovana je 2009. godine u katalonskom gradu Gironi te svake godine dodjeljuje nagrade mladima na iznimne uspjehe na profesionalnom i osobnom planu.
Autobiografija hrvatskog reprezentativca i igrača Real Madrida Luke Modrića “Moja igra” od danas je dostupna u prodaji u knjižarama, trgovinama i na kioscima diljem Hrvatske te putem interneta, a uskoro se očekuju i brojni prijevodi, javlja Anadolu Agency (AA).
“Moja igra”, autobiografija Luke Modrića, svjetskog nogometnog broja jedan, osim u hrvatskom izdanju bit će objavljena u engleskom, japanskom, korejskom, francuskom, talijanskom, ruskom, nizozemskom, poljskom, češkom, slovenskom i mađarskom prijevodu.
Čitatelje će zanimati i to što je Lukina životna priča, ispričana vlastitim riječima, popraćena s više od šezdeset dosad neobjavljenih fotografija iz privatne arhive obitelji Modrić, kao i službenim fotografijama HNS-a i Real Madrida.
Predgovor su napisali Sir Alex Ferguson i Zvonimir Boban, a knjigu su preporučile nogometne zvijezde Gareth Bale, Karim Benzema, Raphael Varane i Marcelo.
“Luka Modrić vijest o knjizi objavio je na svom Twitteru i Instagramu i primio više od 300.000 likeova i komentara oduševljenih pratitelja diljem svijeta”, priopćeno je iz PR agencije.
Luka Modrić knjigu je napisao u suradnji sa svojim dugogodišnjim prijateljem i istaknutim sportskim novinarom Robertom Matteonijem, a ona prikazuje Lukin pogled na vlastiti životni put od djetinjstva i prvih nogometnih koraka u zadarskom zaleđu do ulaska u “Panteon velikana” kao najbolji nogometaš svijeta, navodi se.
Vrhunac knjige 2018. je godina, kad je kapetan srebrnih “vatrenih” osvojio Zlatnu loptu Svjetskog prvenstva u Rusiji, FIFA-in The Best, Nagradu UEFA-e i Ballon D’Or. Luka Modrić time je postao jedini igrač u nogometnoj povijesti koji je u istoj godini osvojio četiri najveće nagrade za najboljeg igrača svijeta.
Ove nagrade Modrić je pridodao momčadskim uspjesima hrvatske reprezentacije i Real Madrida, kluba uz koji je osvojio četiri Lige prvaka, Kup Kralja, tri UEFA-ina Superkupa te četiri naslova svjetskog klupskog prvaka i redovito je izabiran u najbolju svjetsku jedanaestoricu.
“Temelj svakog uspjeha, kaže Luka, jednostavan je: boriti se, ne odustajati i vjerovati u sebe”, saopšteno je.
