Rambo otvara međunarodnu feštu muzike i hrane – „Tivat world music“

1
Tivat-world-music-festival

Drugi  po redu „Tivat world music“ festival okupiće u Tivtu od 14. do 16.septembra 10 grupa iz regiona i svijeta, ulične performere, a biće organizovane i svakodnevne izložbe nematerijalne kulturne baštine.

Festival čiji je ukupan budžet 40 hilojada eura će, kako se čulo na konferenciji za novinare  koja je održana danas u Jaht klubu Porto Montenegra, koncertom na gradskoj rivi Pine otvoriti popularni hervegnosvki kantautor Rambo Amadeus.

Gabrijela Glavočić, direktorica TO Tivat koja je jedna od suorganizatora ove manifestacije posvećene autentilnoj muzici i hrani,  kazala je da su još lani prepoznali potencijal i opravdanost  „Tivat world music“ festivala u septembru mjesecu.

“Prepoznata je takođe i specifičnost muzičkog izraza čije sadržaje ćemo moći da konzumiramo i ove godine.  Otuda i ideja i krilatica festivala  „Feel it taste it“ kao kraćeg oblika, koji je opravdao očekivanja i tokom prvog održavanja prošle godine. Vjerujem da će i ove godine imati tu moć spajanja svih čula u jedno.“- kazala je Glavočić, zahvaljujući se sponzorima Porto Montenegru i Luštici Bej. Najavila je da će se uz ostale sadržaje, ove godine održati i poseban abrum i sa ovim spojiti sadržaje već afrimisanog ljetnjeg tivatskog Festivala uličnih performera,  “kako bi se u budućnosti ovi festivali nadovezali jedan na drugi”.

Predstavnik organizacije uličnih performera Ivan Pajović je rekao da projekat Festivala uličnih umjetnosti želi da predstavi urbanu umjetnost, napravi interkulturalni dijalog sa građanima i turistima.

„Želimo da predstavimo ulicu kao zonu kreativnosti koja se manifestuje u različitim disciplinama i donosi specifičan ugođaj. Ove godine smo dogovorili da napravimo saradnju sa „Tivat world music“ festivalom i obogatimo program. Naš dan će biti subota  15.septembar kada će nastupiti „haos animatori“-  istakao je on. Tivćani i gosti tada će na gradskim ulicama i trgovima moći da uživaju u nastupima klovnova, žonglera, šetača na štulama, akrobata, plesača sa svilom, leto-robota, plesača sa vatrom i ostalih multidisciplanarnih umjetnika, a muzička podrška biće im grupa „Dram end zez“ koja okuplja 12 muzičara i gaji etno zvuk.

Direktorka JU „Muzej i galerija“, Jelena Bujišić je najavila da će ova institucija kulture svoj doprinos festivalu dati kroz promociju dijela nematerijalne kulturne baštine grada, kroz održavanje tri izložbe posvećene muzici, pjesmi i tradicionalnoj kuhinji ovog kraja.

Idejni tvorac “Tivat music festival” Dalibor Ševljaljević kazao je da će se programi te manifestacije odvijati na dvije glavne bine na  Pinima i u Porto Montenegru. Nastupiće ukupno 10 bendova od kojih su tri iz Crne Gore, a među učesnicima su bend iz Nikšića „Džanum“, „Balkan Mediteran Orijent“ čiju okosnicu čini gitarski duo Bulatović-Nikčević. Iz Srbije stižu grupa „Kal“ i „Dram end zez“ iz Novog Sada, „Baklava“ iz Makedonije, iz Švedske grupa „Tibble transibirum“, iz Turske „Lajtning Babilon“, „Los Melagitos“ iz Argentine. Gost festivala biće Sanja Raičković.

Dr Lenka Blehova Čelebić: Filmom „Kotorski misal“ ovo kapitalno djelo smo približili široj javnosti

0

„Stručnjaci i naučnici znaju da se „Kotorski misal“ čuva u Berlinu od 1930. godine, ali ovo je prvi put da smo ovo kapitalno djelo na nov način uspjeli približiti široj javnosti, dakle, putem filma koji je snimio dr Gojko Čelebić. Željeli smo ukazati na činjenicu da je Crna Gora bila u središtu tadašnje kulture i da je od davnina pripadala kulturnim evropskim tokovima. Mi se trudimo da razbijemo predrasude da je Crna Gora bila neka zabit. Imala je veoma složenu i tešku istoriju, pa su mnoge logične stvari pale u zaborav. Želimo da promijenimo tu sliku jer posao svakog istoričara i stručnjaka je da postojeća naučna saznanja upotpuni, da razvija znanja o kulturnoj prošlosti“ – kazala je za Boka News dr Lenka Blehova Čelebić, nakon sinoćne promocije dugometražnog filma „Kotorski misal“ u Tivtu.

„Kotorski misal“ (Misal Sv. Jakova od Lođe) pisan je na pergamentu i jedna je od najstarijih knjiga koje su bile u upotrebi na tlu današnje Crne Gore, izvjesno počev od XII vijeka (prije 1200. godine).

Ova knjiga na 348 rukopisnih stranica, svojom tematikom, značajem, epohom iz koje potiče i savremenim naučno-kulturnim vrjednovanjem, pripada svjetskoj kulturnoj baštini.

„Kotorski misal“ pisan je tzv. beneventanom, pismom nastalim u VIII vijeku u italijanskom manastiru Monte Kasino, koje je korišteno do XIII vijeka, prvenstveo u južnoj Italiji. Ovaj neprocjenjivo vrijedan pisani spomenik kulturne baštine Crne Gore dospio je 1930. u Berlin.

„Manuskript „Kotorskog misala“, vjerovatno je nastao u čuvenom skriptoriju u Bariju, najvjerovatnije po narudžbi Kotorske biskupije koja je dugo vjekova bila sufraganska u odnosu na Barijsku nadbiskupiju“ – kazala je dr Lenka Blehova Čelebić.

Na naše pitanje da li postoji mogućnost da se „Kotorski misal“ vrati Crnoj Gori, Blehova Čelebić je kazala da je to pitanje diplomatije, kulturne politike…

„Mi ne znamo na koji je način „Misal“ stigao u Berlin 1930. godine, ali znamo sve druge tokove o kojima upravo govori film koji je snimio Gojko Čelebić. U Evropi je postojalo mišljenje da treba spasiti vrijedne stvari i rukopise sa ugroženih područja koja su bila nestabilna. Nisu samo Njemci kupili vrijedne rukopise već i pape koji su skupljali rukopise u Vatikanu, kako bi ih spasili. Poslije pojave Hegela koji je smatrao da je kulturni duh posebno prisutan u srednjoj i sjevernoj Evropi, Hegelijanci i njihovi sljedbenici sakupljali su rukopise u južnoj Evropi i dopremali ih na takozvana sigurna mjesta. U Velikoj Britaniji se tako čuva „Dubrovački misal“. U Berlinu postoje zbirka Vuka Karadžića i rukopisi koje je dopremio i vjerovatno ih mijenjao, ne toliko za novac, već za druge vrijedne rukopise koje je vraćao nazad“- kazala je dr Lenka Blehova Čelebić.

Za potrebe snimanja filma, rukopis „Kotorskog misala“ je proučavala tri mjeseca, a posebno su je fascinirali podaci koji su upisivani u misal, a ukazuju na kotorske građane za koje je trebalo služiti misu, podaci o društvenim, vjerskim i političkim prilikama srednjovjekovne epohe na prostoru današnje Crne Gore, zatim likovni oblik misala, što je pitanje za istoričare umjetnosti, kao i male sličice sa kojima počinju tekstovi.

Dr Lenka Blehova Čelebić izrazila je zadovoljstvo i zahvalnost Centru za kulturu Tivat koji je imao sluha da podrži ovakav projekat.

Stipe Božić, Davor Rostuhar i brojni drugi avanturisti na Festivalu pustolova Mate Svjetski

0
Pustolovi

Festival pustolova Mate Svjetski – godišnji susret putnika, putopisaca pustolova, avanturista i svih zaljubljenika u putovanja 25. i 26. avgusta će četvrtu godinu za redom u vrgorski kraj donijeti dašak svjetskih putovanja i otkriti čari avantura.

Ova se manifestacija organizira u čast pustolovinama velikog hrvatskog globtrotera, Mate Šimunovića, poznatijeg kao Mate Svjetski. Tako će već četvrtu godinu za redom Vrgorac i Stilja, Matino rodno mjesto, ugostiti brojne pustolove koji će posjetitelje svojim pričama i pustolovinama odvesti u najudaljenije i najuzbudljivije krajolike, najavili su u srijedu organizatori.

Prvog dana festivala, u subotu, 25. avgusta, u gradskom parku Vrgorca posjetitelji će moći uživati u priči i pustolovini Jurice Galića Juke “Rapa Nui”. Nakon putovanja u Meksiko 2016. godine radi istraživanja naslijeđa Maja i Asteka, Jurica Galić Juka krajem 2017. nastavlja turneju po Južnoj Americi. Tom prilikom prešao je put koji je 50 posto dulji od ekvatora, posjetivši Peru, Boliviju, Čile i Argentinu te Uskršnji otok (Rapa Nui). Iz ove je avanture proizašla izložba fotografija i niz tribina po Hrvatskoj, a jedna od njih stiže u gradski park u Vrgorcu.

Pustolovine će se nastaviti i u putopisnom predavanju “Afričke priče”, kroz iskustva, dojmove i doživljaje s overland putovanja Zapadnom Afrikom u razdoblju od 2015. do 2018.. To su priče virovitičkog fotografa i putopisca Saše Pjanića i Varaždinca Damira Filipovića, vođe My Life4 Kids tima.

Na predavanju će se govoriti o najvećem humanitarnom reliju na svijetu “Budapest – Bamako” na kojem je varaždinsko-virovitički tim ove godine sudjelovao po treći put. Govorit će se i o humanitarnim, putopisnim i fotografskim projektima, o izazovima i iskušenjima putovanja autom po Africi te o brojnim dojmovima, iskustvima i činjenicama vezanim za Zapadnu Afriku s naglaskom na zemlje kojima su putovali – Maroko, Mauritanija, Senegal, Gambija i Mali.

Drugu večer festivala, u nedjelju 26. kolovoza, u centar mjesta Stilja stižu članovi ekspedicije “Vlaji na Himalaji” koji su 1. listopada prošle godine osvojili 6.476 metara visok vrh Mera Peak. Nakon 15 dana penjanja i spuštanja po Himalajama, 29. septembra rano ujutro, krenuli su iz Kharea (4950 metara), zadnjeg naseljenog mjesta ispod Mera Peaka, prema visinskom logoru u planini na visini od 5760 metara. Svoja će zanimljiva iskustva tog podviga okupljenima dočarati pustolovi Vedran Mlikota i Stipe Božić.

Iste večeri u Stiljima posjetitelje očekuje multimedijalni prikaz “Polarni san – prva hrvatska ekspedicija na Južni pol” Davora Rostuhara. Prošle je godine upravo u Stiljima Davor Rostuhar najavio svoju ekspediciju života, a ubrzo se upustio u veliko istraživanje koje ga je odvelo sve do samog “kraja” svijeta. Postao je prvi Hrvat koji je od ruba Antartike stigao pješice do Južnog pola. Ekspedicija je trajala 47 dana, tokom kojih je 1163 kilometara prešao sam, bez dostave hrane, a svu opremu vukao je u saonicama teškim 135 kilograma.

Festival čiji je domaćin Turistička zajednice grada Vrgorca, je za sve posjetioce besplatan.

Kotor pod najezdom kruzera i turista

2
Kotor foto Boka News

Srednjovjekovni grad Kotor, stiješnjen u veličanstvenom Bokokotorskom zalivu, preživio je mnoge ratove i oluje. Sada se suočava s drukčijom vrstom napada. Golemi kruzeri s mnoštvom turista prijete mjestu koje se godinama opisivalo kao “skriveni dragulj”.

Obala koju je Lord Byron opisao kao “najljepšim spojem kopna i mora” sada je mjesto neobuzdanog razvoja nekretnina.

Stari grad opasan bijelim zidinama postao je alternativa putnicima koji su pokušavali izbjeći masovni turizam što je zagušio Dubrovnik.

Prošle godine je iznimno popularni Dubrovnik, prepoznatljiv po srednjovjekovnim zidinama i uvršten na UNESCO-ov popis Svjetske kulturne baštine baš kao i Kotor, postao je sinonimom turističke zagušenosti, zbog čega se i našao na nekim listama pretrpanih destinacija koje je poželjno izbjegavati.

Slična sudbina prijeti Kotoru.

“Kotor je nekada bio prepoznatljiv po tome što je autentičniji Dubrovnika, ali sad smo se izjednačili”, rekla je Sandra Kapetanović iz Expedita, kotorske skupine arhitekata koja zagovara održivi razvoj.

“Pretvaramo ga u grad suvenirnica”, dodaje Kapetanović i napominje kako rast cijena nekretnina pogoduje zatvaranju knjižnica, malih obrta i trgovina.

Prošlog tjedna je putopisac Lonely Planeta tvitao fotografiju golemog kruzera koji je uplovio u Kotor, čija luka može prihvatiti četiri takva odjednom, što doprinosi broju od oko 10 hiljada posjetioca dnevno na vrhuncu sezone.

“Jučer su tri odvratna diva blokirala zaljev”, napisao je Peter Dragičević. “Uništili su Veneciju i Dubrovnik. Ostaje nada da neće uništiti i Kotor”.

UNESCO, koji je uvrstio Kotor na popis svjetske baštine 1979., već godinama upozorava na obijesnu gradnju koja prijeti glavnoj privlačnosti Kotora – harmoniji grada i krajolika.

Boka kotorska – Sveti Juraj – foto Boka News

Prije dvije godine je to tijelo UN-a zaprijetilo uklanjanjem Kotora s Popisa svjetske kulturne baštine, što je bio znak buđenja vlastima Crne Gore pa su prošle godine odlučili nametnuti privremeni moratorij na novogradnju.

“Pitanje je što dalje”, kaže Ana Nives Radović, šefica TO Kotor.

“Svjedočimo vremenu u kojemu ćemo napraviti ili velike promjene ili ćemo biti potpuno opustošeni, ako izaberemo samo jurnjavu za profitom”, upozorila je Radović.

Crna Gora je nekoć bila magnet za elitno društvo, posjećivale su je holivudske zvijezde i članovi kraljevskih obitelji.

Turistička industrija doživjela je slom za vrijeme ratova koji su doveli do raspada Jugoslavije 90-ih. Nakon što je malena zemlja s tek 600 hiljada stanovnika proglasila neovisnost 2006. godine, posvetila se izgradnji infrastrukture.

Turizam je opstao tijekom svjetske finansiske krize 2008. i čini gotovo četvrtinu BDP-a Crne Gore. Zemlju godišnje posjeti 2 miliona ljudi, većinom ljeti.

Za to vrijeme turisti “rade pritisak na gradove i komunalnu infrastrukturu”, rekao je državni sekretar u Ministarstvu turizma Damir Davidović za AFP.

Kotor 4K

Ključni problem leži u porastu broja privatnog smještaja koji utječe na poslovanje hotela i mijenja karakter zajednice jer brojni mještani ljeti izlaze iz svojih domova kako bi ih iznajmljivali turistima. Porast online platformi za iznajmljivanje poput Airbnb-a samo su pojačale problem.

Davidović dodaje da iznajmljivači privatnog smještaja operiraju u “sivoj” zoni, odnosno ne registriraju nekretnine kako bi izbjegli plaćanje poreza.

Rade Ratković, profesor turizma iz obližnje Budve, još jednog turističkog središta s prekomjernom izgradnjom, kaže da njegov grad “napadaju zgradurine”.

Zagledan u plažu u Ulcinju, lokalni novinar i stručnjak za turizam Mustafa Canka mahao je glavom. “Promet, parkiranje, struja… s toliko turista to je napad na infrastrukturu i to ide na živce lokalnom stanovništvu”, rekao je Canka dodavši pak da “svi koji rade u turizmu žive za tih 45 dana”.

No, Canka je zabrinut za budućnost.

“Svjedočimo pohlepi i konzumerizmu koji izjeda naše područje i ljude, a sada i našu budućnost”.

Sudar jahte i manjeg putničkog broda u Pelješkom kanalu

0
Pelješki kanal foto public domein

Jedna osoba je povrijeđena u sudaru jahte i manjeg putničkog broda u Pelješkom kanalu, saopštilo je hrvatsko ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture.

Sudarili su se motorna jahta “Mountain Star”, duga 14 metara, sa četiri osobe, svi državljani Austrije i brod “Roko”, dužine devet metara, koji plovi pod zastavom Hrvatske, prenosi Hina.

Na brodu je u trenutku sudara bio samo jedan hrvatski državljanin, koji je zadobio lakše tjelesne povrede.

Pomorska nesreća prijavljena u prijepodnevnim časovima, a na mjesto sudara na sredini Pelješkoga kanala, između Grada Korčule i mjesta Perna, na poluostrvu Pelješcu, isplovio je brod dubrovačke Lučke kapetanije Luke ispostave Korčula.

Pogledajte kako je bilo na Fešti od ribe i vina u Stolivu – foto

1

Odavno nije Stoliv bio pun i raspjevan kao sinoć na Fešti od ribe i vina, koju su priredili Mjesne zajednice Stoliv i NVU “Kamelija”.

Brojne goste i turiste uz ribu i vino zabavljao je kotorski sastav “Tri kvarta”.

Besplatno je podijeljeno 50 kilograma ribe i 120 litara vina, plesalo se i pjevalo duboko u noć, nakon čega je uslijedio vatromet sa mora.

A kako je bilo i kako je Stolov izgledao sinoć možete vidjeti na fotografijama našeg saradnika Zorana Nikolića.

Ugašen požar u blizini aerodroma Tivat

1
Požar u blizini aerodroma foto S.L.

Brzom intervencijom pripadnika Službe zaštite i spasavanja Aerodroma Tivat, ugašen je manji požar koji je u srijedu oko 17.30 sati izbio na putu prema Ostrvu cvijeca, u blizini ograde aerodromskog kompleksa.

Vatra je ugasena za 30-tak sekundi snažnim vodenim topovima specijalnih aerodromskih vatrogasnih vozila koja su intervenisala i ne izlazeći iz ograde aerodromskog kompleksa.

Skupština TO Tivat – prošle godine prihodovali skoro 760 hiljada eura

0
Skupština TO Tivat

Gradonačelnik Tivta Siniša Kusovac (DPS) formaalno je danas preuzeo i predsjedavanje Skupštinom lokalne Turističke organizacije koja je održala sjednicu i usvojila izvještaj o radu sa finansijskim izvještajem TO za 2017.

Direktorica TO Gabrijela Glavočić istakla je da je Tivat lani imao 30 odsto više gostiju i ostvario 19 odsto više noćenja nego 2016. Najviše gostiju bilo je iz zemalja regiona, bivše Jugoslavije, Rusije, Francuske, Velike Britanije…

Rezultati ankete turista su pokazali konačnu prosječnu ocjenu za tivatsku turistilku ponudu od  4,19, a izraženo je generalno zadovoljstvo gradom i njegovim sadržajima sa daljom preporukom Tivta kao destinacije koju vrijedi posjetiti. Ono što je ocijenjeno kao negativno su loša infrastruktura, posebno veoma izraženi problem u saobraćaju.

Na sjednici Skupštine TO Tivat ocijenjeno je i da se projekat organizacije dočeka Nove godine na otvorenom u tom gradu i novogodišnjeg programa koji traje od katoličkog do pravoslavnog Božića, pokazao opravdanim, jer je u tom periodu ove, zabilježen rast broja posjetilaca od 46,93 odsto u odnosu na isti period 2016/17 godine.

Direktorica Glavočić je istakla da je lani naplata boravišna taksa bila veća za 27,88% u odnosu na 2016, dok je iznos naplaćen od  turističke takse 49,48% veći od prihoda po tom osnovu godinu dana ranije.

TO Tivat je lani prihodovala ukupno 758.517 eura a potrošila 729.095 eura.

Aerodrom Tivat – u toku poslovi vrijedni preko 2,1 milion eura, grade novi priključak na Jadranskoj magistrali

1

Iako je zenit ljetnje sezone u toku i svakodnevno se bilježe rekordni u obimu prometa putnika i aviona, na aerodromu Tivat započetli su brojni građevinski radovi na unapređenju kapaciteta te vazdušne luke.

Pored izgradnje privremenog objekta novog odlazećeg terminalan površine 1.300 kvadrata, vrijednog oko 2 miliona eura, a kojeg gradi kompanija “”Fidija” iz Podgorice, ovih dana krenuli su i radovi na za izgradnji dva privremena priključka aerodromskog kompleksa na magistralni put M-2, dionica Tivat-Budva.

Izgradnjom prvog priključka obezbjediće se kvalitetniji prilaz za potrebe zaposlenih na aerodromu, čime će se značajno relaksirati odvijanje saobraćaja unutar granica vazdušne luke. Izgradnjom drugog priključka obezbijediće se ulaz sa magistrale za interventna vozila, direktno na aerodromsku pistu u slučaju vanrednih situacija. Radove na novim priključcima za magistralu vrijedne oko 50.000 eura obavlja kompanija “Sam petrol” iz Tivta i oni će biti završeni za 15-tak dana, a time će se dobiti i na smanjenju saobraćajnih čepova koji se sada stvaraju na ovom dijelu Jadranske magistrale u blizini postojećeg jedinog skretanja za aerodrom.

Imajući u vidu da će se u narednom period zbog uspostavljanja posebne nove kontradiverzione kontrlole svih lica koja ulaze na tzv.landside stranu terminalne zgrade,  u potpunosti obustaviti saobraćaj vozila ispred putničkog terminala, u saradnji sa Opštinom Tivat započete su aktivnosti na proširenju postojećeg parking prostora za autobuse i mini buseve. Iz ACG su najavili i da će u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima Opštine  i Parking servisa Tivat, omogućiti besplatan parking za one koji se na aerodromu zadržavaju do 15 minuta.

Za petnaestak dana završiće se i radovi vrijedni 30 hiljada eura na spajanju aerodroma Tivat na gradski kanalizacioni system, a koje obalja podgorička firma “Indel inženjering”. Na taj način otpadne vode iz vazdušne luke prvi put nakon više od 40 godina, neće završavati u velikoj septičkoj jami u blizini ušća rijeke Gradiošnica u more, već će se odvoditi gradskim kanalizacionim sistemom do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na Klačini.

Započeli sui građevinsko-zanatski radovi na sanaciji i postavljanju hidroizolacije na objektima glavne trafostanice i vatrogasne stanice na aerodromu  vrijedni 20 hiljada eura koje obavlja kompanija “Kroling” iz Danilovgrada, a već je počelo i postavljanje novog mobilijara u i oko terminalne zgrade, dok se očekuje i nabavka novog namještaja za dio radnih prostorija zaposlneeih na aerodromu. U toku je i hotikulturno uređenje glavnih zelenih površina pred terminalom, a uskoro stižu i nove unforme za sve zaposlene u tivatskoj vazdušnoj luci.

Obavljanje svih ovih poslova inače, ne ometa redovno odvijanje saobraćaja na aerodromu i ospluživanje putnika i aviona, a za sva gradilišta dobijene su sve potrebne saglasnosti od Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

Opština Kotor: Investitor u Kostanjici da sanira pejzaž

4
Gospa od Škrpjela i Kostanjica mart 2018.

Opština Kotor naredila je vlasniku i investitoru turističkog naselja u Kostanjici da sanira kulturni i prirodni pejzaža Područja Kotora koji je devastiran zbog izvođenja radova.

“Među mjerama koje je vlasnik dužan preduzeti navodi se, između ostalog: sadnja najmanje jednog visokog (višeg od 6m) i srednjeg zimzelenog drveta (magnolija, primorski bor…) ispred svakog objekta; postavljanje mreže, uz zabatne zidove od nerđajućeg materijala, uz koju je potrebno razviti brzorastuće puzavice; formiranje kaskada iza objekata na mjestima usjeka prirodnog terena, a iste je neophodno obložiti kamenom, ispuniti kvalitetnom zemljom, omogućiti drenažu, i posaditi autohtono grmlje i zimzelene puzavice”, saopšteno je iz Opštine Kotor.

Takođe, kako se navodi, neophodno je ukidanje postojeće spoljašnje rasvjete i svake vrste osvjetljenja fasada objekata.

Kostanjica – foto Boka News

“Ukazuje se da parterno osvjetljenje ne smije biti vidno sa magistrale i iz Perasta, predlaže se ugradnja rasvjetnih tijela koja osvjetljavaju trotoare i pristupne staze u potporne zidove i međe, ili ugradnja samostalnih lampi visine jednog metra koje “biju” u pod”, piše u saopštenju.

U dopisu upućenom vlasniku i investitoru ističe se da je neophodno angažovanje pejzažnog arhitekte i inženjera hortikulture sa licencom za izradu projekta sanacije i regeneracije pejzaža.

“Zaključuje se da je predlog projekta potrebno uraditi u roku od 60 dana od dana dostavljanja dopisa, kao i da je isti neophodno dostaviti Savjetu za upravljanje područjem Kotora, koji je po zakonu dužan da vrši monitoring sprovođenja korektivnih i sanacionih mjera”, navode iz kotorske Opštine.