U katedrali Svetog Tripuna, u nedjelju 19.maja će se sa početkom u 19 sati održati koncert na kojem će popularna djela iz epohe baroka izvoditi trubač, Dario Teskera i orguljaš, Mario Perestegi.
Koncert se održava u okviru Kotorske Koncertne Sezone. Na veliko zadovoljstvo svih, profesor Dario Teskera ostaje još tri dana u Kotoru gdje će držati seminar svim zainteresovanim trubačima.
Trubač Dario Teskera studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi profesora Stanka Selaka, a nakon završetka studija u periodu od dvije godine usavršavao se na Trubačkoj akademiji u Bremenu gdje je imao priliku učiti od vodećih svjetskih pedagoga i trubača solista.
Solista je u Simfonijskom orkestru Hrvatske radiotelevizije od 1998.-2018.
Od 2007.-2015. profesor je na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Od 1999. g. do danas kontinuirano djeluje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, a od 2018. godine predaje trubu i na Muzičkoj akademiji u Ljubljani.
Uz pedagoški rad nastupa solistički i kao član ansambala kamerne muzike.
Orguljaš i pedagog Mario Perestegi rođen je1971. godine u Zagrebu gdje je i studirao orgulje kod akademika Anđelka Klobučara čiji orguljaški opus ne ispušta s programa svojih koncerata. Uticaj Klobučareva pristupa orguljama, registraciji i interpretaciji i danas su okosnica orguljanja Marija Perestegija. Interes za interpretaciju francuske orguljaške muzike vodi ga k pariškoj orguljašici Marie Claire Alain te velikom slovenskom orguljašu Hubertu Bergantu s kojim tokom poslijediplomskog studija posebno radi na interpretaciji velikih sonatnih i simfonijskih formi. Istančan osjećaj kolorita koji se ogleda u izboru registara i interpretacija orguljaških djela XIX. i XX. vijeka otvaraju mu put koncertnim turnejama na mnogim velikim orguljama simfonijskog tipa.
Do danas je odsvirao preko 400 koncerata širom Evrope te i Australiji i SAD-u. Među njegovim nastupima posebno se ističu dva resitala na orguljama katedrale Notre Dame de Paris (2009, 2017).
Redovan je profesor (trajno zvanje) orgulja na Akademiji za glasbo u Ljubljani.
Boka Kotorska – Gospa od Škrpjela – foto Boka News
Sedmica pred nama donosi nastavak promjenjivog i nestabilnog vremena. Ciklona nad srednjom Evropom povezana s kruženjem vlažnog vazduha po visini donijet će umjereno oblačno vrijeme početkom sedmice, uz kišu i ponegdje pljuskove.
Vrijeme će biti promjenjivo uz izmjenu sunčanih i kišnih razdoblja. Pritom će ponegdje biti i dužih sunčanih razdoblja.
Sredinom sedmice blago će ojačati anticiklona koja će donijeti povoljnije te u većem dijelu Jadrana suvo vrijeme.
Prema vikendu s Atlantika očekujemo dolazak nove ciklone prema zapadnom Sredozemlju, što će donijeti novo pogoršanje vremena. Kiša će najprije zahvatiti Jadran i područja uz Jadran, a i nakon toga očekujemo daljnje kruženje vlažnog vazduha i nestabilno vrijeme.
U kratkim crtama, iako će biti dosta sunčanog vremena, povremene se kiše ili pljuskova još nećemo riješiti – stabilne anticiklone koja bi donijela višednevno stabilno vrijeme – i dalje nema na vidiku. No za utjehu, dnevne temperature vazduha bit će ugodnije nego je to bilo ove sedmice.
Turistička Organizacija Herceg Novi u saradnji sa jedriličarskim klubom Jugola Grakalić, Opštinom Herceg Novi i hotelom Lazure organizuje prvu regatu, u klasi Krstaš, koja će se održati 1. juna. Regata će se održati u akvatorijumu hercegnovskog zaliva i ujedno ozvaničiti otvaranje sezone.
Start je ispred marine Lazure u Meljinama, vozi se oko ostrva Mamula a dalje brodovi jedre ka gradskoj luci Herceg Novi gdje će biti cilj regate.
Očekuje se takmičenje petnaestak posada, a učešće će uzeti i crnogorski olimpijac Milivoj Dukić. Takođe u regati učestvuje i hercegnovski muzičar i jedriličar Rambo Amadeus sa svojim solarnim jedrenjakom, pa pozivamo sve ljubitelje jedrenja da isprate ovaj jedinstveni momenat kada će solarni jedrenjak prvog juna po prvi put zvanično zaploviti.
Regata
U susret regati „Herceg Novi Sailing tour“, Milivoj Dukić ispred JK Jugole Grakalić, jednog od organizatora, poručio je : „ Herceg Novi postaje bogatiji za još jednu luku nautičkog turizma, u ovom slučaju Lazure Marina&Hotel u Meljinama i samim tim došlo se na ideju zajedno sa TO Herceg Novi, da se organizuje regata velikih brodova. Postajemo bogatiji za još jednu regatu i cilj nam je da se privuče što veći broj učesnika i posjetilaca, jer svaki put kada naše more pokriju jedra šaljemo najbolju sliku ljubiteljima nautičkog turizma.“
”Mi se ne možemo pomaknuti s mjesta, ali vi morate”, novi je slogan odlične kampanje Greenpeacea u Hrvatskoj u kojoj su spomenici diljem zemlje osvanuli ovih dana sa spomenutim porukama.
Cilj kampanje je probuditi svijest javnosti kako se zbog loše kvalitete plastične vrećice kratko koriste, zbog niske cijene dijele nekontrolirano i ono najvažnije okolišu nanose ogromnu štetu, a jednostavno je zamijeniti ih alternativama.
Tako je desetak statua u Hrvatskoj u znak prosvjeda protiv masovne upotrebe plastičnih vrećica, “ponijelo” u grad svoje platnene torbe, podržavši tako kampanju Greenpeacea u Hrvatskoj.
Kada pričamo o alternativi, nažalost čovječanstvo očito ne reagira na sve znakove upozorenja, barem ne dovoljno, te se kao jedino rješenje nameće zabrana laganih plastičnih vrećica za nošenje te korištenje Eko platnenih vrećica. I to jedino može znatno popraviti situaciju, pogotovo u budućnosti.
Iz Greenpeacea, stoga su pokrenuli peticiju kojom traže njihovu zabranu. U dva i pol mjeseca peticiju je potpisalo više od 40.000 ljudi. To pokazuje da unatoč njihovoj sveprisutnosti, raste svijest o štetnosti vrećica i jednokratne plastike općenito. “Ljudi zapravo žele da se svoj toj silnoj plastici stane na kraj, da ih se prestane na svakom koraku nutkati vrećicama i zatrpavati plastičnom ambalažom. Građanke i građani su složni u tome da je potrebno sistemsko rješenje te pokazuju iskrenu volju da u svakodnevnom životu potraže alternativu”, poručila je Petra Andrić, Greenpeaceova voditeljica kampanje.
U Hrvatskoj je na snazi obavezna naplata laganih plastičnih vrećica za nošenje (do 50 mikrona), uz iznimku tzv. vrlo laganih za koje treba stajati obavijest „Vrećice koristite štedljivo“. Ova odredba stupila je na snagu u siječnju 2019., ali na brojnim mjestima se ne provodi uopće ili je provedba neadekvatna. U Greenpeaceu smatraju da se na ovaj način neće postići namjera Direktive o plastičnim vrećicama da maksimalna potrošnja po glavi stanovnika bude 90 laganih plastičnih vrećica po osobi do kraja 2019., odnosno 40 do kraja 2025.
Znate li da ukupna potrošnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj iznosi oko 200 vrećica po stanovniku godišnje[? To znači 830 milijuna vrećica godišnje ukupno samo kod nas. Kad bismo te vrećice stavili u niz, premostili bismo udaljenost od Zemlje do Mjeseca, odnosno opasali Zemlju oko ekvatora čak devet puta. Sav špeceraj stane u platnenu vrećicu!
Kampanja je odlično pogodila osim konceptom, tako i porukama. Tako se Oca hrvatske biologije mora, Špira Brusinu, u Zadru može vidjeti kako zamišljeno gleda u školjku u kojoj su vidljivi tragovi mikroplastike, dok se u Zagrebu Tesla držao za glavu i samo promrmljao: «Pa je li to stvarno tako teško riješiti?»
Greenpeaceova peticija za zabranu plastičnih vrećica i dalje je otvorena za potpisivanje na OVDJE
Aerodromi Crne Gore ostvarili su u prošloj godini 10.045.190 eura profita prije oporezivanja, što je za čak 95 odsto bolji rezultat u odnosu na 2017., pokazuje izvještaj o poslovanju državne kompanije koja čeka Vladinu odluku o davanju u zakup, pišu Vikend novine.
Osim dobrog finansijskog rezultata, Aerodromi su u prošloj godini zabilježili i rekordne saobraćajne pokazatelje kada je u Podgorici i Tivtu ukupno opsluženo 14.775 aviona i 2.454.524 putnika. Preduzeće je počelo veliki investicioni ciklus izgradnjom novog terminala za odlazeće putnike na Aerodromu Tivat, koji će ove godine biti nastavljen u Podgorici gradnjom tri privremena objekta, a najveći rizik i dalje mu predstavlja dug nacionalne avio-kompanije Montenegro Airlines u iznosu od 27,95 miliona eura.
Ukupni prihodi Aerodroma u prošloj godini su porasli devet odsto na 37,44 miliona eura, dok su rashodi smanjeni šest procenata i iznosili su 27.234.436 eura.
Avijacijski prihodi bili su 32,71 milion eura, a neavijacijski 4,73 miliona. Od duty free šopova Aerodromi su prihodovali 2,18 miliona eura, od ugostiteljstva 621.343, zakupa 407.344, parkinga 270.797, biznis putnika i VIP salona 212.742, reklamnih panoa 126.500 eura.
Kada je riječ o rashodima, na njihovo smanjenje dominantno su uticali manji troškovi ispravke vrijednosti potraživanja, zbog utuženja Montenegro Airlines-a, koje Aerodromi prošle godine nijesu imali, a koji su 2017. iznosili 8.462.593 eura.
Ostale stavke koje čine ukupne rashode preduzeća su porasle, prije svega zbog rasta troškova zarada za 3.340.268 eura zbog povećanja broja zaposlenih, posebno sezonskih radnika, i rasta ostalih poslovnih rashoda za 832.465 eura, navodi se u izvještaju koji je Vlada usvojila na posljednjoj sjednici u četvrtak.
Preduzeće posluje profitabilno, nema problema sa likvidnošću, zaduženost mu je niska, a finansijske obaveze manje su od deset odsto vrijednosti ukupne imovine. Najveći dio obaveza odnosi se na kredit kod Evropske investicione banke, dok je zajam uzet od Evropske banke za obnovu i razvoj u potpunosti isplaćen u novembru prošle godine.
Najveći rizik po kompaniju je, kako se konstatuje u izvještaju, mogućnost da dužnici ne izmire u potpunosti i na vrijeme dugovanja, što bi rezultiralo finansijskim gubitkom za Aerodrome čiji je glavni dužnik Montenegro Airlines sa dugom od 27.952.130 eura.
“To ukazuje i na najveći kreditni rizik društva posebno ako se ima u vidu nestabilna likvidnost domaćeg avio-prevoznika i po tom osnovu enormna prekoračenja ugovorenog roka plaćanja. U 2018. godini je nastavljen problem naplate od kompanije Montenegro Airlines na način što nijesu plaćali usluge zemaljskog opsluživanja i nije su prenosili sredstva od putničkog servisa, koji je kroz putnu kartu Montenegro Airlinesa naplaćen od putnika, a prihod je aerodromskog preduzeća”, ističe se u izvještaju.
Nacionalni avio-prevoznik je Aerodromima prošle godine uplatio 2.175.024 eura, dok je dug od 2.862.324 eura otpisan na osnovu ugovora o opsluživanju.
“Preostali dug za 2018. godinu iznosi 3.216.494 eura od čega za 348.601 eura ne postoji obaveza plaćanja već taj iznos služi za kompenzaciju avio-karata zaposlenih. Iznos od 2.867.893 eura se odnosi na putnički servis, a ova potraživanja pokrivena su mjenicama”, navodi se u dokumentu.
Aerodrom – Kontrolni toranj uTivtu – foto Smatsa
Montenegro Airlines je 31. decembra kasnio više od 30 dana sa uplatom 19.632.325 eura duga Aerodromima, dok se kašnjenje manje od 30 dana odnosilo na iznos od 304.599 eura.
“Ako se izuzme nacionalni avio-prevoznik, društvo je dio ostalih potraživanja obezbijedilo novčanim depozitima, primljenim avansima i bankarskim garancijama dok se drugi dio potraživanja odnosi na inostrane avio-kompanije koje imaju redovne linije i sa kojima društvo ima dugogodišnju poslovnu saradnju i koje od prvog dana redovno izmiruju obaveze”, kaže se u izvještaju.
Drugu godinu zaredom oba aerodroma su premašila brojku od milion putnika, dok se saobraćaj odvijao ka 30-ak država i 68 destinacija.
Na Aerodromu Podgorica je od 1. januara do 31. decembra prošle godine opsluženo 7.959 vazduhoplova i 1.208.525 putnika, a na Aerodromu Tivat 6.815 aviona i 1.245.999 putnika. Zanimljivo je da je broj putnika u Podgorici porastao 15 odsto, a u Tivtu deset, dok je broj aviona na tivatskom aerodromu bio veći osam odsto, a u Podgorici šest.
“U odnosu na 2017. godinu, Crna Gora je preko aerodroma u Podgorici i Tivtu povezana sa 14 novih destinacija Minhenom, Lajpcigom, Štutgartom, Vroclavom, Geteborgom, Birmingemom, Nantom, Ajndhovenom, Lincom, Bakuom, Košicama, Popradom, Grodinom i Brive La Gaillardeom, ukazuje se u izvještaju.
Znatan doprinos rastu saobraćaja, posebno na Aerodromu Podgorica, dalo je, kako se konstatuje, prisustvo niskobudžetnih avio-kompanija, čije se učešće u ukupnom saobraćaju konstantno povećava. U 2018. godini tri nisko tarifne kompanije Ryaniar, Wizziair i EasyJet su povezivale Crnu Goru sa 13 destinacija i obavile su 991 let na kojima je prevezeno 330.654 putnika.
Kada je u pitanju promet aviona na Aerodromu Podgorica, redovni prevoznici učestvovali su sa 66 odsto, dok su čarter letovi činili 34 odsto ukupnog prometa. Na Aerodromu Tivat dominantan je bio čarter saobraćaj sa 53 odsto učešća, dok je redovan saobraćaj pokrivao preostalih 47 odsto.
“U ukupnom saobraćaju u 2018. godini na crnogorskim aerodromima učestvovalo je 56 avio-kompanija, od kojih 11 u redovnom saobraćaju. Sa oba aerodroma se saobraćalo ka ukupno 70 destinacija”, ukazuje se u izvještaju.
Najveće učešće u prometu vazduhoplova imali su Montenegro Airlines 26,51 odsto, Air Serbia sa 11,38 odsto učešća, dok je na trećem mjestu bio Turkish Airlines sa 3,76 odsto učešća. Montenegro Airlines bio je lider i u prometu putnika sa učešćem od 25 odsto, Air Serbia je imala 10 odsto, Ryaniar 6,12, Wizz Air 5,47 i Turkish Airlines 5,43 odsto.
Prošlu godinu obilježio je dolazak Lufthanse, jednog od najznačajnijih avioprevoznika na svijetu, koji je uveo letove od Tivta ka Minhenu i Frankfurtu.
Vlada planira da ponudi aerodrome u Podgorici i Tivtu u zakup na 25 do 30 godina, uz startnu naknadu od 100 miliona eura. Koncesioni akt, koji je postao predmet nesuglasica u vladajućoj koaliciji, ove sedmice je treći put vraćen na doradu.
Dan nezavisnosti Crne Gore biće obilježen 21. maja programom pod nazivom “Zemljo moja” u Baošićima. Kako navode iz d..oo “Media Frame”, organizatora i izvršnog producenta proslave, program počinje u 11 sati na sportskim terenima u Baošićima, a učestvovaće hor JU SMŠ “Ivan Goran Kovačić”, njihov bend “Kupplung”, duo “Providenca”, klapa “Castel Nuovo” i glumac Miloš Pejović.
-U okviru proslave Dana nezavisnosti, biće održana i ” Trka nezavisnosti”. Start je predviđen u 10 sati ispred Doma kulture u Bijeloj, a cilj je ispred mjesne zajednice Baošić.
Zainteresovani se mogu prijaviti od 9 sati ispred Doma kulture u Bjeloj. Nakon trke, na sportskim terenima biće uručeni pehari i zahvalnice -navode organizatori.
U zadarskom HNK u organizaciji Gradske knjižnice Zadar održan je 11. Festival dječjih klapa – Zadar 2019. i predstavljena monografija o deset godina Festivala dječjih klapa.
Pobjednik 11. Festivala dječijih klapa – Zadar su Kotorski grdelini koju vodi prof. Nada Baldić.
Kotorski gardelini u Zadru pobjednici
Plasman prvonagrađenih klapa:
Kategorija do 14 godina:
1. Kotorski gardelini (Kotor, Crna Gora)
Nada Baldić u Zadru sa priznanjem
2. Manina (Blato, Korčula)
3. Škalinice (Ražanac)
11. Festival dječijih klapa Zadar
Kategorija do 16 godina:
1. Bepo (Omiš)
2. Baliniera (Preko)
3. Dominus (Rijeka
11. Festival dječijih klapa Zadar
Takmičenje je održano u petak 17. maja u Hrvatskom narodnom kazalištu Zadar.
Premijer Andrej Plenković ponovio je u petak da stečaj Uljanika ne znači i likvidaciju tog brodogradilišta istaknuvši kako ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić radi na tome da se radnicima isplate pripadajuće plate i naknade za nezaposlene.
“Čuo sam vijest jutros, obavijestio me ministar Horvat o proglašenju stečaja. Stečaj nije likvidacija, to je novi korak. Ministar Pavić intenzivno radi na tome da se radnicima isplati naknada za nezaposlene koja im pripada te da im se preko Agencije za radnička potraživanja isplate plaće”, rekao je Plenković novinarima na otvorenju proširenog i moderniziranog proizvodnog pogona bjelovarske Sirele.
Kineska delegacija dolazi iduće sedmice
Što se tiče povratnih informacija iz Kine, o eventualnoj zainteresiranosti kineskih ulagača, ponovio je kako je dolazak Kineza najavljen za iduću sedmicu, njihova delegacija će doći.
“Ponavljam, cijelu prošlu godinu sve u Puli, Rijeci platili smo do zadnje lipe. Isplatili smo plaće i za kolovoz, rujan, listopad i studeni. Trudili smo se da se pronađe partner, no ova dva plana koja su bila, bili su neprihvatljivi”, poručio je Plenković.
Gradsko vijeće Venecije podržalo je pravila kojima će se kažnjavati rad prostitutki na ulicama turističkoga grada na lagunama.
Kazne će se također odnositi na osobe koje tijekom noćnih sati konzumiraju alkohol izvan kafića te na turiste koji se pokušaju kupati u kanalima ili hodaju gradom odjeveni samo u kupaće kostime.
Stroža pravila dio su izmjene politike javnoga rada, a donijeli su ih gradski vijećnici desnoga centra.
Venecija godišnje ugosti oko 25 milijuna turista, od čega se njih oko 14 milijuna u gradu zadrži samo jedan dan, hrleći ulicama i renesansnim crkvama uz gradske kanale.
Stanovništvo grada Venecije smanjilo se sa 175.000 u vrijeme nakon završetka Drugog svjetskog rata do današnjih 50 000. Stanovnici se žale kako grad pregaze turisti, dok oni moraju snositi taj trošak.
Gradsko vijeće izglasalo je u veljači nametanje takse u visini tri eura za posjetitelje koji borave u gradu jedan dan, čime bi se financiralo održavanje grada. Početkom 2020. visina takse mogla bi porasti između šest i deset eura, ovisno o sezoni.
Prema pravilima koja su izglasana u utorak, prostitutke mogu bite kažnjene s najviše 500 eura zbog “zloupotrebe javnog prostora” i ometanja prometa tijekom pregovaranja sa svojim klijentima.
U ekstremnim slučajevima protudruštvenog ponašanja, turisti mogu biti izbačeni iz grada.
“Ne trebamo ostavljati prostor nekažnjivosti”, rekao je Brugnaro.
“Turist u Veneciji mora biti svjestan da će u slučaju lošeg ponašanja biti izbačen iz grada”, rekao je gradonačelnik Luigi Brugnaro.
Čelnici Opštine Herceg Novi ugostili su članove udruženja ljubitelja terenskih vozila „Klub 4×4 Justinijana Prima“. Predstavnici privrede i javnog života iz Srbije i Slovenije, okupljeni u ovaj klub, odabrali su Herceg-Novi za jednu od destinacija karavana „Putevima prijateljstva“.
Gostima su dobrodošlicu poželjeli predsjednik Opštine Stevan Katić i potpredsjednik Miloš Konjević sa saradnicima, kao i konzul Republike Srbije u Herceg Novom Zoran Dojčinović.
„Drago nam je što se Herceg Novi našao na vašem putu prijateljstva“, kazao je Katić. On je goste upoznao sa aktuelnim dešavanjima, razvojem grada i unapređenjem turističke ponude, dodajući da je nakon prijema zakazan obilazak znamenitosti, tokom kojeg će se i sami uvjeriti koliko toga Herceg Novi nudi posjetiocima.
U ime udruženja ljubitelja terenskih vozila „Klub 4×4 Justinijana prima“ predstavnicima Opštine se zahvalio Goran Jović, direktor Regionalne privredne komore Jablaničkog i Pčinjskog upravnog okruga Privredne komore Srbije.
On je kazao da su ideju da posjete Herceg Novi predložili članovi iz pobratimskog Malog Zvornika, te istakao da su među gostima predsjednici opština Mali Zvornik, Bela Palanka, Trgovište i potpredsjednik opštine Lebane.
„Udruženje je nastalo iz zadovoljstva, a potom je postalo sjajna osnova za kontakte između privrednika“, rekao je Jović. Dodao je da i sama Privredna komora Srbije podržava rad kluba na povezivanju i prezentovanju mogućnosti, te da se nada da će u Herceg Novom ostvariti značajna poznanstva koja mogu biti uvod u dalju saradnju.
Među članovima kluba koji su prisustvovali prijemu su predstavnici privrede i javnog javnog života iz više gradova Srbije – Niš, Leskovac, Mali Zvornik, Bela Palanka, Lebane, Trgovište, a prvi put su se karavanu pridružili i članovi iz Slovenije, tačnije grada Krško.
