„Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“

Boka News
-
0
„Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“
Dubrovnik

Izložba „Kartografska baština iz fundusa Pomorskog muzeja u Dubrovniku“ autorice Ane Kaznačić Skurić bit će otvorena u Kneževu dvoru u ponedjeljak, 3. septembra 2018. godine u 20 sati.

Izložbom će biti predstavljen dio kartografske zbirke koja se čuva u fundusu Pomorskoga muzeja u Dubrovniku, a koja sadrži preko 500 primjeraka karata, planova, globusa i atlasa, nastalih u širokom vremenskom rasponu – od 16. do 20. stoljeća.

Kroz tri tematske cjeline – kartografija europskih zemalja, kartografija Dubrovačke Republike i pomorska kartografija Jadrana – bit će prezentirano ukupno 87 kartografskih djela. Od kartografskih radova odabrane su karte najboljih europskih kartografa iz 17., 18. i 19. stoljeća, prve pomorske karte Jadrana iz druge polovine 18. i prve polovine 19. stoljeća, pomorske karte nacionalnih europskih hidrografskih ureda iz 19. i 20. stoljeća, rukopisne karte Dubrovačke Republike dubrovačke provenijencije, kao i karta Dubrovačke Republike Miha Pešića iz 1746. godine posuđena iz Državnog arhiva u Dubrovniku, portulanski atlas Sredozemlja iz 1649. godine iz glasovite radionice obitelji Oliva iz Messine, tiskana izdanja starih atlasa nastalih od 16. do 20. stoljeća i terestrički globusi iz 18. i 19. stoljeća. Velik broj kartografskih djela na ovoj izložbi izložen je po prvi put. Odabrana građa na najbolji način oslikava razvojni put kartografije tijekom povijesti, pretežito pomorske, i ujedno predstavlja reprezentativna dostignuća europskih kartografa.

Kartografska baština

Kartografska zbirka koja se čuva u fundusu Pomorskog muzeja jedan je od važnih segmenata dubrovačke i hrvatske kulturne baštine. U njoj su zastupljeni sadržajno vrlo raznoliki kartografski prikazi hrvatske obale Jadrana, Dubrovačke Republike, Sredozemlja, Europe i ostalih dijelova svijeta. Riječ je uglavnom o tiskanim izdanjima, iako su zastupljene i rukopisne karte.

Stare karte iznimno su značajno kulturno dobro i kao dio pisane kulturne baštine jednog naroda vrijedan su povijesni izvor koji svjedoči o prostoru i vremenu u kojem su kartografska djela nastala, a ujedno su i važan izvor podataka za znanstvena istraživanja.
Izložbu prati i reprezentativni dvojezični katalog koji, uz poglavlja o povijesnom pregledu kartografije, razvoju pomorske kartografije i kartografije u Dubrovačkoj Republici, donosi i popis kataloških jedinica, stručno obrađenih prema Međunarodnom standardu za opis kartografskog gradiva – ISBD(CM), prilagođen muzejima, kao i popis kartografa, gravera i izdavača. Na otvorenju izložbe katalog će biti dostupan u muzejskoj prodavaonici u Kneževu dvoru po promotivnoj cijeni od 210 kuna.

Likovni postav izložbe potpisuje studio Rašić + Vrabec, a izložba ostaje otvorena do 15. studenoga 2018.

„Kad bi Sombor bio Holivud“ najbolja predstava 13. Purgatorija

Boka News
-
0
„Kad bi Sombor bio Holivud“ najbolja predstava 13. Purgatorija
Purgatorije nagarde

Komad „Kad bi Sombor bio Holivud“ u produkciji i izvođenju Narodnog pozorišta iz Sombora, najbolja je predstava 13. Festovala mediteranskog teatra „Purgatorije“ u Tivtu – jednoglasna je odluka stručnog žirija „Purgatorija“.

Žiri u sastavu  Ivica Kunčević, reditelj, predsjednik žirija, Dubravka Drakić, glumica, Stevan Koprivica, dramaturg, nakon devet odgledanih predstava u takmičarskoj konkurenciji, najboljim je proglasio komad koji je autorski projekat poznatog reditelja Kokana Mladenovića.

„Ansambl Narodnog pozorišta iz Sombora vodjen inventivnom i višeznačenjski promišljenom režijom Kokana Mladenovića donio nam je duhovitu ali i sjetnu predstavu o pogubnosti, ali i šarmu provincije. Predstava ostvarena atipičnim sredsvima predstavlja posvetu filmu, teatru, nostalgična je ali i opominjuća, pravi raskošan tetarski čin u kome su svi elelemti teatarskog jezika funkcionisali besprekorno.“ – stoji u odluci žirija.

Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje na ovogodišnjem festivalu jednoglasno je dodijeljena Momčilu Otaševiću za ulogu Iva Ledinića  u pozorišnoj predstavi „Ekvinocijo“ u produkciji Crnogorskog narodnog pozorišta iz Podgorice.

„Momčilo Otašević pokazao je na osnovu  klasičnog teksta Iva Vojinovića u predstavi visokih rediteljskih standarda reditelja Ivice Kunčevića svo umijeće glumačkog zanata, nadgrađujući povjereni mu lik nekom vrstom posebne emocionalnosti, sve rijedje u savremenom pozorištu. Njegov Ivo je lik sa kojim saosjećamo, kojem u svakom trenutku vjerujemo, a da pri tom Otašević vješto izbjegava zamke patetičnog izraza. On je spontan, „ sličan nama” kako bi rekao Aristotel, uvjerljiv i siguran,  glumac koji su svakom trenutku zna što hoće i što je najvažnije, zna kako to da ostvari.”- obrazloženje je odluke o nagrađivanju mladog crnogorskog glumca.

Nagrada za glumačku bravuru pripala je Bojani Gregorić-Vejzović za za ulogu Kraljice Margarete u pozorišnoj predstavi „Kralj Rikard III“ u produkciji Gradskog dramskog kazališta Gavella iz Zagreba. Specijalna nagrada za umjetnilko dostignuće dodijeljena je pozoripnoj predstavi „Orkanski visovi“ u produkciji Festivala Barski ljetopis Bar i Kraljevskog pozorišta „Zetski dom“ Cetinje, dok je Radio Tivtu pripala pozorišnu nagrada  «Ivana Tomičić» za 2018. koju za izuzetan doprinos u razvoju pozorišnog izraza, dodjeljuje Centar za Kulturu Tivat.

Nagrade laureatima biće uručene večeras na svečanoj ceremoniji zatvaranja “Purgatorija” u 21 sat na ljetnjoj pozornici u Tuivtu, kada će biti priređen i muzičko-scenski spektakl “Na dobrom glasu -glumci pjevaju” na kome će nastupiti brojni crnogorski glumci uz pratnju revijskog orkestra CNP-a.

Morsko dobro: Deset sudskih postupaka protiv zakupaca

Boka News
-
0
Morsko dobro: Deset sudskih postupaka protiv zakupaca
Meljine – Boka Kotorska

Javno preduzeće Morsko dobro (JPMD) pokrenulo je 10 sudskih postupaka protiv zakupaca za naplatu neizmirenih obaveza za 2016. godinu.

“Imajući u vidu da nakon sprovedene tenderske procedure, određeni broj izabranih ponuđača nije pristupilo zaključenju ugovora ili nije izvršilo plaćanje po osnovu zaključenog ugovora, Radna grupa JP Morskog dobra je intenzivirala aktivnosti na u cilju izmirenja obaveza po osnovu korišćenja prostora za naznačene godine”, navodi se u saopštenju JPMD.

Podsjećaju, da rok za izmirenje duga za korišćenje lokacija za 2017. godinu ističe 5. septembra, nakon čega će, kako su kazali, uslijediti utuženja za naplatu dugovanja za 2017. godinu.

Iz JPMD napominju da je utoku priprema Programa za naredni petogodišnji period (2019-2023).

“Neophodno je da korisnici, koji do sad nijesu to uradili, što prije izmire svoje obaveze i zaključe Ugovor/Anex, kako ne bi prestao pravni osnov za korišćenje lokacija i postavljanje objekata. Javno preduzeće će inicirati brisanje lokacija iz Plana za koje ne bude imalo regulisane ugovore sa zakupcima i izmirena dugovanja po osnovu zakupa”, zaključuje se u saopštenju.

Jadran Veterani prvaci Evrope u vaterpolu

Boka News
-
0
Jadran Veterani prvaci Evrope u vaterpolu
veterani

Vaterpolisti Jadran Veterana prvaci su Evrope u vaterpolu. Tim iz Herceg Novog stigao je do velikog uspjeha na šampionatu u Kranju.

U finalu su bili bolji od Bulls Blooda iz Mađarske 6:4. Najefikasniji kod Novljana bio je Petrović sa 3 gola. Bilić je upisao 2 pogotka, jedan manje Mitrović.

Jadran je na turniru ostvario pet pobjeda.

Orlandić: Trebaju nam novi terminali u Tivtu i Podgorici a to možemo i bez koncesionara

Boka News
-
0
Orlandić: Trebaju nam novi terminali u Tivtu i Podgorici a to možemo i bez koncesionara
Orlandić posjetio Aerodrom Tivat

Izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG) Danilo Orlandić (SD) sa saradnicima, obišao je danas gradilišta na aerodromu Tivat gdje je u toku izgradnja novog privremenog objekta odlaznog terminala povrpšine 1.300 kvadrata, priključka aerodroma na gradsku kanalizacionu mrežu, novog prilaznog puta i parkinga za vozila zaposlenih, parkinga za autobuse i novog ulaza na aerodrom sa magistrale za slučaj vanrednih situacija. U sve te radove od kojih će većina biti završena za petnaestak dana, dok će novi odlazni terminal biti gotov do kraja oktobra, ACG ulaže nešto preko 2,2 miliona eura.

Pored ovih, na aerodromu Tivat u roku je i niz drugih manjih radova na sanaciji i hidroizolaciji objekata trafostanive i Vatrogasne stanice, uređenju sanitarnih čvrova u dolaznom gejtu, obnovi horizontalne signalizacije na platformi i rulnim stazama,kao i instalaciji nove staklene fasadne pregrade na terminalnog zgradi u koju će biti ugrađeni najmoderniji skeneri za detektovanje eksploziva i metala kod svih osoba koje pristupaju terminalu.

Orlandić posjetio Aerodrom Tivat

„Najbitniji nam je objekat novog dolaznog terminala površine 1.300 kvadrata, na kome izvođač, kompanija „Fidija“ iz Podgorice radove obavlja planiranom dinamikom. Terminal je namijenjen odlazećim putnicima, imaće šest check-in šaltera za registraciju putnika i predaju prtljaga, kao i prostorije za predstavnike aviokompanija. Tu su i službene prostorije za predstavnike Uprave policije i Uprave carina, kao i toaleti za putnike. U sklopu objekta je i nov prostor za sortiranje prtljaga sa svom pratećom opremom uključujući i dvije nove linije za kontradiverzionu kontrolu”- kazao je Orlandić dodajući da je vrijednost tog objekta sa opremom 2 miliona eura. Njegovim završetkom stvoriće se znatno komforniji uslovi za putnike na tivatskom aerodromu gdje je najvećći problem mala i neuslovna terminaln zgrada od oko 4.000 kvadrata, prijektoivana za godipnji kapacitet od 400.000 putnika, a kroz koju će ove godine proći čak preko 1,2 miliona putnika. Istakao je da će ove zime raditi novi terminal, dok će stara terminalna zgrada u tom periodu biti van upotrebe radi djelimične obnove i modernizacije.

Orlandić je kazao da je za ACG ovo nova rekordna godina i da su do sada na oba aerodroma zabilježili promet od preko 1,7 miliona pzutnika, što je za oko 190.000 putnika više nego u ovo doba lani. Najavio je da će uskoro Bord direktora ACG potpisati Kolektivni ugovor na kome insistiraju sindikati oba aerodroma.

Orlandić posjetio Aerodrom Tivat

„Radnici ACG su danas izuzetno dobro zaštićeni i mi poštujemo njihova prava. Vjerujemo da će taj Kolektivni ugovor dodatno unaprediti njihova prava i da svakako neće biti potrebe za bilo kakvim štrajkovima ili protestima.“- kazao je Orlandić koji međutim, nije precizno rekao da li će menadžment ACG tražiti da se novi Kolektivni ugovor unese u koncesioni ugovor i time bude obavezujući za eventualnog zakupca kome Vlada ustupi crnogorske aerodrome.

On je dodao da iz „priče o valorizaciji aerodroma treba isključiti političke primjese“ i ponovio da je ACG uspješno državno preduzeće.

„Za državu, ACG i sve u Crnoj Gori je jako bitno da mi i u Tivtu i Podgorici imamo ozbiljne i kvalitetne putničke terminale koji će se izgraditi u narednom periodu a koji su predviđeni i Master planom razvoja ACG iz 2011. Tivtu je jako neophodan i vodni terminal, a jako su bitni i razvoj novog erodrooma u Ulcinju i perspektiva razvoja aerodroma u Beranama. To su ključne stvari kada je u pitanju valorizacija ACG i prioriteti svima nama i cijeloj državi.“- kazao je Orlandić dodajući da zaposleni u ACG ulažu velike napore da odgovore izazovima jer dnevno preko aerodroma Tivat u špicu sezone prođe i do 12 hiljada, a u Podgorici oko 8 hiljada putnika.

On je želio da se detaljnije izjašnjava o nacrtu koncesionog aranžmana za aerodoma koji je pripremilo Ministarstvo saobraćaja i pomorstva ističući da će ACG učestvovati u javnoj raspravi o tom dokumnetu u kojem kaže, „ima zanimljivih stvari, a jedna od njih je i finansijsko-ekonomska analiza“.

Orlandić posjetio Aerodrom Tivat

„Mislimo da  je jako bitno da nam eksperti koje je angažovala međunarodna finansijska korporacija IFC objasne na osnovu kojih parametara smo došli do pojedinih zaključaka po kojima je krajni ekonomski benefit za državu 46 miliona eura, a da je scenario pravljen da navodno ACG i država ništa ne ulažu u aerodrome.“- istakao je Orlandič dodajući da od javne rasprave očekuje da sve to razjasni i stvori prostor za donošenje prave odluke. Po njemu „koncesija je jedan od vidova valorizacije i vjerujem da će država i oni koji u njeno ime odlučuju, svakako dobijeti najbolju moguću odluku“.

„Za nas je prioriotet izgradnja novih kapaciteta, a evo vidite da to već i radimo u Tivtu, a uskoro krećemo i u Podgorici.“- kazao je Orlandić. Na pitanje „Viesti“ da prokomentariše činjenicu da Vlada kao jedini vlanssnik ACG, već godinama koči tu firmu u realizaciji investicija za koje imaju novca, Orlandić je kazao da on to „tako ne bi rekao“ jer se „potrošilo mnogo vremena da se iskristališu uslovi za aranžman koji je za rekonstrukciju aerodroma Tivat nudio EBRD“.

Na pitanje vidi li konflikt interesa u činjenici da Vladi varijantu davanja aerodroma u koncesiju predlaže IFC koji je istovremeno akter kontroverznih koncesionih ugovora za više aerodroma u zemljama okruženja, Orlandić je kazao da koliko je njemu poznato, „toga nije bilo“.

„IFC je angažovao eksperte za koje su oni smatrali da su relevatni, oni su napravili nacrt koncesionog akta i ugovora, i o tome treba da se u narednom periodu svi mi ovdje izjasnimo“- zaključio je on.

Jahta vladara UAE boravila u Tivtu – „Yas“ ima gene ratnog broda

Boka News
-
0
Jahta vladara UAE boravila u Tivtu – „Yas“ ima gene ratnog broda
YAS ulazi u tjesnac Verige

Superjahta „Yas“ koja pripada emiru Ujedinjenih Arapskih Emirata, šeiku Hamdanu bin Zajednu bin Sultanu Al Nahijanu, boravila je protekla dva dana na mulu V marine Porto Montenegro u Tivtu, odakle je danas taj 141-metarski brod isplovio na vožnju Bokom Kotorskom.

Osim što je jedan od najvećih jahti koje su ovog ljeta posjetile Porto Montenegro, „Yas“ je karakteristična i zbog svog nesvakidašnjeg dizajna, ali i originalnog porijekla. Naime, ovaj sada ultraluksuzni brod za uživanje koji vije zastavu Kajmanskih Ostrva, život je počeo daleke 1981. godine kao ratni brod – raketna fregata „Piet Hein“ Ratne mormnarice Holandije. Holanđani su ovu fregatu od 3.500 tona deplasmana klase „Kortenaer“ 1998. prodali Ratnoj mornarici UAE u kojoj je ona služila pod imenom „Al Emirat“, da bi 2005. fregatu kupio emir UAE i predao je ADMS brodogradilištu u Abu dDabiju koje je stari ratni brod rekonstruisalo u jednu od najluksuznijih i najvećih privatnih jahti na svijetu.

superjahta YAS danas u Boki

U svom novom obliku i pod novim imemom „Yas“, ovaj brod se na more vratio 2015, od kada „Yas“ drži šestu poziciju na listi najvećih jahti na svijetu.

YAS po isplovljavanju iz Tivta

Zahvaljujući obliku trupa ratnog broda i snažnom pogonu, „Yas“ ima za superjahte neuobičajeno visoku maksimalnu brzinu od čak 26 čvorova, a njeno vrlo neoubičajeno oblikovano nadgrađe jedna je od najvećih struktura na svijetu napravljenih od kompozitnih materijala. Ova jahta može primiti do 60 gostiju koji uživaju u maksimalnom luksuzu, a na raspolaganju im je helikopter i niz manjih plovila, jedtilca, glisera, skutera i drugih i sredtava za zabavu na vodi.

Avanturistički park u funkciji od 28. oktobra

Boka News
-
0
Avanturistički park u funkciji od 28. oktobra
Avanturistički park Vrbanj

Predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić i saradnici obišli su na Vrbanju lokaciju budućeg avanturističkog parka, koji će biti pušten u rad 28. oktobra, Dan opštine.

-Projekat se realizuje sa više nego zadovoljavajućom dinamikom i vidimo da su svi maksimalno posvećeni ovom poslu. Definitivno, ovo je nešto što je nedostajalo Herceg Novom kao dodatni sadržaj. Naše zaleđe nije valorizovano onako kako bi trebalo, a ovaj avanturistički park će samo upotpuniti dodatnu turističku ponudu. Nadam se da će svi radovi biti završeni u predviđenom roku i za Dan opštine da imamo ovaj park u punoj funkciji, kazao je predsjednik Opštine Herceg-Novi Stevan Katić prilikom obilaska avanturističkog parka.

Direktor agencije za izgradnju i razvoj grada Boro Lučić istakao je da ovaj projekat predstavlja određeni vid povratka na naše starine, na ono što imamo i što možemo da ponudimo kao grad.

Ovo je samo prvi i dobar korak, kazao je Lučić, uz nadanje da će privatnici, a ne samo Opština, početi da ulažu u zaleđe, i to ne samo na Vrbanju.

Ukazao je i da je dosta vremena uloženo u administrativne i birokratske procedure, poštujući sve propise Evropske unije, dok će izgradnja avanturističkog parka trajati 45 dana, iako je rokom predviđeno 60. Lučić je napomenuo i da će za koji dan doći nadležna inspekcija iz Francuske, koji će pregledati cijeli park, te izdati i sertifikat za upotrebu, nakon čega slijedi tehnički prijem. Takođe, paralelno sa ovim procedurama, radiće se i na obuci instruktora, pa bi za 15 do 20 dana avanturstički park na Vrbanju i trebalo da bude otvoren i spreman za upotrebu, kako za goste našeg grada, tako i za domaće ljubitelje adrenalinskih i avanturističkih sportova.

Avanturistički park Vrbanj

Kako je kazao Klemen Zupanc iz slovenačke kompanije “Vevrca” koja radi na izgradnji avanturističkog parka, polaznici će prvo proći kratak “školski” čas , gdje će im biti prezentovan način kačenja i sigurnosnog sistema, nakon čega će uz pomoć instruktora moći koristiti elemente parka.

Gornji dio avanturističkog parka će sadržati 37 prepreka ili tzv. mostova između drveća. Prvi nivo će biti do 1,5-2m visine i predviđen je za početnike i obuku, drugi nivo imaće visinu od 4 do 5m, a treći će imati 12 prepreka i biti na visini od 8 do 12m visine. Takođe, priojekat predviđa i parking prostor na donjoj parceli i postojanje 2km duge trim staze kroz šumu sa spravama za vježbanje.

Agencija za izgradnju i razvoj Herceg Novog potpisala je ugovore sa izabranim firmama koje su ponudile najpovoljnije uslove za nabavku i montažu opreme i za izvođenje radova na avanturističkom parku na Vrbanju, u okviru realizacije projekta “Adriatic canyoning”. Za nabavku i montažu opreme izabrana je firma “Vevrca” doo, čija je ponuda iznosila 128.550,00 eura i koja je ispunila sve zahtjeve tražene na tenderu, dok je za izvođenje infrastrukturnih radova u zoni parka odabran izvođač “Krušo” doo, koji je ponuo najnižu cijenu od 68.545,00 eura.

Ukrštanja – presjek crnogorske likovne scene

Boka News
-
0
Ukrštanja – presjek crnogorske likovne scene
Konsul septembar

Izložba Ukrštanja – presjek crnogorske likovne scene podgoričke galerije Konsul pruža reprezentativan uvid u ideje i tokove crnogorske umjetnosti u rasponu od druge polovine XX vijeka do danas – izložba će svečano biti otvorena u ponedeljak 3. septembra u Zbirci pomorskog nasljeđa, sa početkom u 20 sati.

Izložba je okupila 54 crnogorska umjetnika starije i srednje generacije –  od M. Milunović, M. Božovića, K. Krivokapića, M. Kujačića, M. Maskarelia, J. Zonjića, V. Radovića, A. Prijića, M. Vuškovića,  R. Stijovića, L. Tomanovića, C. Lainovića, D. Karadžića, N. Gvozdenovića, pa do radova S. Vukčevića, M. Muratovića, N. Zorića.

Vremenski relativno kratak, ali po značaju, uticajima i dalekosežnim posljedicama, ovaj period od rodonačelnika crnogorske moderne koji su crpili inspiraciju iz zavičajnog podneblja, poistovjećujući vlastitu egzistenciju, duhovnost i osjećajnost sa morfološkim karakteristikama i pojavama u prirodi, pa do novih generacija sklonih kreativnom eksperimentu i rizomatičnom kretanju između tradicije i aktuelnih tendencija, može se posmatrati ne samo kao pregledna istorija važnih etapa našeg modernizma i savremenog izraza, već i kao zbir jedinstvenih individualnih storija, nekada dominantnih, a nekada paralelnih sa glavnim strujanjima. Ekspresionizam, intimizam, apstrakcija, asocijativno slikarstvo, simbolizam, figuracija, postmodernizam i niz drugih pravaca mogu se sagledati kao čiste pojave, ili meko izukrštane u djelima umjetnika zastupljenih na izložbi, kako kroz reprezentativne, prepoznatljive radove, tako i kroz one manje tipične za autorske opuse, ali uputne za razumijevanje njihovog načina razmišljanja i stvaralačkih faza kroz koje su prolazili, ističe Ljiljana Karadžić, istoričarka umjetnosti.

Na stvaranje žive  scene i našu istoriju moderne umjetnosti presudno su uticali velikani Petar Lubarda i Milo Milunović, ali i sljedeći događaji: formiranje ateljea pri Ministarstvu prosvjete (1946), Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore (1946), Umjetničke škole (1947), Umjetničke galerije (1950), pojava likovne grupe „Generacija 9“ koju su 80-tih godina osnovali mladi, akademski obrazovani umjetnici, osnivanje Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju 1988. godine i Cetinjski bijenale koji je svojim internacionalizmom i progresivnim idejama bio neka vrsta prozora u svijet u vremenu sankcija i zatvorenog društva. Svi ovi događaji, kao važni kameni međaši snažno su djelovali na vitalitet i kvalitet crnogorske likovne scene.

Situirani u fluidnom, delikatnom međuprostoru između istraživanja u autonomnom polju umjetnosti i fenomenoloških i ontoloških interesovanja za različite aspekte života, radovi autora su strukturirani tako da kroz vidljivo, poznato i opipljivo, otvaraju pukotine kroz koje se oku i umu posmatrača nudi iskustvo susreta sa onim sveprisutnim, a nemjerljivim i neuhvatljivim energijama, stanjima, spiritualnim sferama.

Ston – Otvoren 2. Festival soli

Boka News
-
0
Ston – Otvoren 2. Festival soli
Festival soli

U tvrđavi Kaštio u četvrtak svečano je otvoren 2. Festival soli, izložbom fotografija “Baci kibic” koja će ostati otvorena do kraja festivala. Radi se o prvoj samostalnoj izložbi fotografija Sandre Vuletić, a motivi su vezani za stonski krajolik, floru i faunu, običaje i naravno – Solanu.

Nakon toga, posjetitelji su uživali u degustacijama vina i čokolade sa stonskom soli koje je pripremio Event Lab, a za sjajnu glazbenu podlogu brinuo se dvojac Sara & Jappa – otac i kći koji su oduševili izvedbama jazz klasika iz sredine 20. Stoljeća.

Danas je na rasporedu lutkarska predstava za djecu “Čarobni grah” koju izvodi Kulturno društvo Aster Dubrovnik. Radi se o interpretaciji poznate bajke Dječak i čarobni grah, poučne i zanimljive priče. Predstava počinje u 19:30 u Solani Ston.

Udruga djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom “Djeca Pelješca” također se priključila festivalu: sutra ćete moći kupiti njihove ručne rađene proizvode i tako pripomoći rad udruge.

U suradnji s muzejom Dom Marina Držića Dubrovnik, u 20:30 u tvrđavi Kaštio otvara se izložba Lene Kramarić “Dnevnik čitanja”. Čini ju 10 slika u kombiniranoj tehnici, a radovi su nastali kao rezultat umjetničinog temeljitog proučavanja života i stvaralaštva Marina Držića, te tradicije, običaja i povijesti Grada. Izložba će trajati do 9. Rujna.

U 22 sata u Solani nastupit će Mak Grgić, jedan od najuzbudljivijih mladih gitarista s ovih prostora, kojeg je New York Times opisao kao “maštovitog, nadarenog i izražajnog”. Nedavno je završio doktorski studij u SAD-u, gdje i radi na sveučilištu ,,Mount St. Mary” u Los Angelesu.

Do same lokacije koncerta posjetitelje će odvesti vodič koji će usput ispričati zanimljivu i edukativnu priču o povijesti Stona i značenju solane za ovaj kraj.

Besplatne vodičke ture po Stonu i Solani inače kreću svaki dan u 18:30, a potrebno se ranije najaviti na festivalsoli@gmail.com

Svaki dan festivala od 18 do 22 sata otvoren je Sajam tradicionalnih proizvoda – Hrvatski otočni proizvod Pelješac, na kojem posjetitelji mogu pronaći i kupiti autentične pelješke domaće proizvode poput vina, likera, slastica itd.

Cijeli raspored Festivala Soli Ston 2018. može se pronaći na Facebook stranici Festival soli.

Na radionici o pletenju brodskih brkova učesnici s tri kontinenta!

Boka News
-
0
Na radionici o pletenju brodskih brkova učesnici s tri kontinenta!
brodski-brkovi

Od najmlađeg, 11-godišnjeg Jana, do najstarijeg, 84-godišnjeg barba Milivoja, poznatijega kao Tonči, svi sudionici radionice „Što je brod bez brkova?“, koja se tri dana zaredom održavala u Centru za kulturu u Tkonu,  prvi put susreli su se s vještinom užičarenja i čvoranja.

– To treba voljeti! Osjetiti konop pod prstima! A kad se zavoli, onda se ne ispušta iz ruku, kaže Ivan Longin, kaljski ribar, a kunski zet, kojemu su svi alati i zanati od mora i ribanja u krvi, ali tek se posljednjih nekoliko godina intenzivnije bavi užičarenjem i pletenjem pramcobrana (brkova) i  bokobrana, za što je i nagrađen prestižnom oznakom za kvalitetu Hrvatski otočni proizvod.

Na poziv arheologinje Zrinke Brkan Klarin iz Udruge za pomorsku baštinu Institut Ars Nautica, Ivan Longin tri je dana prenosio svoje znanje pletenja kunskoga brka polaznicima radionice na kojoj se okupilo 20-ak znatiželjnika s čak tri kontinenta.

– Imali smo uistinu šaroliko društvo, studente sa Zadarskog sveučilišta, naše kolege arheologe koji su trenutačno u Hrvatskoj radi istraživanja brodoloma kod Gnalića, turiste koji borave u Tkonu na ljetovanju i domaće stanovnike. Dvadesetak polaznika iz Hrvatske, Češke, Albanije, Španjolske, Omana i SAD-a, govori Zrinka Brkan Klarin, koja je s Ivanom vodila radionicu.

Svi su se s užičarenjem, čvoranjem i pletenjem susreli prvi put, neki s više, neki s manje uspjeha, ali ustrajali su u želji da nauče nešto novo i upoznaju dio tradicije i baštine naših predaka.

-Radili smo brkove, pandule i bokobrane, pokazao sam im i spajanje konopa, razliku između prirodnog i sintetičkog konopa. Najteže je napraviti brk, to traje najdulje i zahtijeva najviše strpljenja i vještine. Izrada brka traje dva tjedna ako se radi dva-tri sada na dan, ali kada se napravi i stavi na provu broda, vijek trajanja mu je do 15 godina, bez obzira na vremenske uvjete i udarce u kraj, otkriva Ivan.

Nažalost, danas se nitko u Hrvatskoj ne bavi izradom brkova od konopa. Zamijenili su ih plastični, koji se ni po izgledu ni po kvaliteti ne mogu mjeriti s pravim brkom od konopa. Ali dobra je vijest da se tradicijske vještine i zanati „vraćaju u modu“ pa tako sve više ljudi želi naučiti izrađivati brodske brkove od pravoga konopa. Ivan je jedini u Zadarskoj županiji koji se uza svoje osnovno zanimanje bavi izradom brodskih brkova.

-U Kalima većina ribara zna izrađivati brkove, neki to znanje prenose na mlađe generacije i uglavnom rade brkove za svoje brodove. To je posao koji, kao što sam već rekao, zahtijeva puno vremena i zato se nitko u to ne želi upuštati. Postoji jedna radionica u kojoj se izrađuju pravi brkovi u Rabu i oni su, mislim, jedini na Jadranu, kaže i dodaje kako su ovakve radionice odlično mjesto i prilika da se nauči ta stara vještina.

Naravno, trebale bi se održavati češće, možda u svakoj sezoni po jedan trodnevni ciklus, a prema prvotnoj ideji Instituta Ars Nautica, upravo se to planira, i to na nekoliko otoka i mjesta uz obalu.

-Razmišljali smo o Biogradu i Murteru, a priča se kasnije može širiti dalje. Ljudi se, nažalost, nemaju gdje susresti s ovakvim stvarima. Krenula sam od sebe, htjela sam to naučiti i tako se rodila ideja o pokretanju radionice. Projekt smo prijavili na jedan natječaj i dobili novac za organizaciju, ali najteže je bilo pronaći osobu koja to zna raditi i voljna je prenijeti to znanje. Kako je Institut Ars Nautica smješten u Tkonu, a Ivan je tkonski zet, kontaktirali smo ga i dogovorili radionicu. Prethodno smo se morali prilagoditi Ivanovu ribarskom kalendaru, ali, eto, i to smo uspjeli i zapravo smo zadovoljni odazivom. Priča o užičarenju i pletenju brkova ostat će u Tkonu, ali i otići u mnoge dijelove svijeta, kaže arheologinja Zrinka Brkan Klarin te ističe kako njihov rad podupiru Sveučilište u Zadru i  Općina Tkon.

Članovi Udruge Institut Ars Nautica, koji predano rade na mnogim projektima  očuvanja hrvatske pomorske baštine, planiraju  nove radionice, poput umijeća jedrenja latinskim jedrom, održavanja drvenog broda, pletenja košara od šiblja, održavanje suhozida…

1...3.3813.3823.383...4.578Stranica 3.382 od ukupno 4.578