Nelegalan ribolov, upotreba dinamita, nedostatak ribarskih inspektora, kao i inspekcijskih plovila, najveći su problemu u sektoru ribarstva u Crnoj Gori.
To su ocijenili učesnici radionice “Održivo ribarstvo- borba protiv nelegalnog ribolova”, koja je organizovana na Institutu za biologiju mora u Kotoru.
Učesnici su ocijenili i da je Port Milene danas veoma zagađena, a nekada je bila centar biodiverziteta i glavno mrijestilište i hranilište jegulja.
Slavica Pavlović iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, direktorata za ribarstvo navela je da je učešće sektora ribarstva u ukupnom bruto društvenom proizvodu 0,5 odsto, kao i da 80 odsto crnogorske flote na moru koristi alate obalnog ribolova sa plovnim objektima manjim od 12 metara .
Kao ključni problemi u morskom ribarstvu navedeni su zastarjela i neefikasna ribolovna flota, nedostatak luka za flotu, mjesta prvog iskrcaja i prve prodaje, zatim upotreba dinamita i drugih nedozvoljenih ribolovnih alata i opreme u svrhu ulova te nepostojanje odgovarajućih tržišnih kanala za prodaju ribe.
U cilju jačanja borbe protiv nelegalnog ribolova u junu 2017. godine oformljena je Radna grupa sa članovima iz svih relevantnih institucija, usvojen je Akcioni plan koji propisuje zaduženja i aktivnosti za sve članove radne grupe kao i vremenski okvir za realizaciju.
Radionica “Održivo ribarstvo- borba protiv nelegalnog ribolova”
Rukovodilac laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo Instituta za biologiju mora dr Aleksandar Joksimović, naveo je da održivo ribarstvo znači da svako od nas u svom dijelu mora biti odgovoran za sprovođenje svega onoga za šta je nadležan.
Dr Joksimović je istakao da je vrlo važno da naučni podaci prvo budu na pravi način prikupljeni, a onda i predstavljeni onome ko donosi odluke, jer donošenje odluka o ovako važnom pitanju kao što je ribarstvo bez egzaktnih podataka o biomasi ribe, njenom kretanju i svim drugim aspektima naših istraživanja jednostavno nije moguće.
Takođe, naglasio je da su predstavnici Instituta za biologiju mora vrlo aktivni u svim tijelima u kojima učestvuju kao što je Generalna komisija za ribarstvo Mediterana i EU.
“Jadran je jedno more te nije moguće odluke donositi pojedinačno na nivou država već je neophodna združena akcija, razmjena podataka i zajednička aktivnost i inicijativa što bi održivo razvilo naše ribarstvo i doprinijelo očuvanju jedinstvenog Jadranskog mora koje imamo”, naveo je dr Joksimović.
Kad u ovom istorijskom trenutku odlučiš pisati članak o svom rodnom gradu, čini se da je taj članak najbolje nasloviti stihom-pitanjem lirskog subjekta jedne Džibonijeve- možda i njegove najbolje- pjesme. To je dobro rješenje najprije zbog toga što je mudro biti u duhovnoj konekciji sa velikim umjetnikom i savelikom umjetnošću; konekcija sa velikim umjetnikom i sa velikom umjetnošću kreaciji koja se na bilo kakav način nadovezuje na njih nužno daje na značaju. Ali, naravno, ako bi se to povezivanje sa jednom velikom umjetničkom tvorevinom i pozivanje na istu zaustavilo samo na tome-bez uviđanja neke dublje veze između te umjetničke tvorevine ( u ovom slučaju Džibonijeve pjesme), sa jedne strane, i teme o kojoj želimo pisati, sa druge- onda bi pozivanje na tu veliku umjetničku kreaciju bilo tek isprazno intelektualno pozerstvo.
U slučaju ovog članka, međutim, zaista se nazire suštinska povezanost između pomenutog stiha i aktuelnog trenutka u kome se Tivat nalazi. Riječ je- a mnogi, pogotovo mlađi čitaoci, već su to, naravno, prepoznali-o stihu iz pjesme Posoljeni zrak i razlivenatinta. Pjesma je to u kojoj Zlatan Stipišić Džiboni pjeva o svom rodnom gradu, Splitu, lirski notirajući svoje razočaranje i nemoćni bijes zbog turobne stvarnosti i nekih mračnih društvenih pojava koje registruje u gradu u kojem se rodio i u kojem je odrastao.
Percepcija stvarnosti Tivta je nešto što mene ( i ne samo mene nego i veliki broj Tivćana koji misle dobro svom gradu i koji svoj grad- za razliku od nekih drugih Tivćana, takođe, nažalost, mnogobrojnih- vole iskreno, a ne samo zbog interesa ove ili one vrste) nužno tjera da sebi- krajnje rezignirano- postavim isto to pitanje: kome biti zahvalan, grade moj? Kome biti zahvalan zbog toga što je Tivat trenutno ovakav kakav jest? I kakav je to uopšte Tivat u trenutku dok ja pišem, a vi čitate ovaj članak? Valja nam se, kad govorimo o aktuelnom trenutku Tivta, vratiti u ne tako daleku prošlost i sredinu u kojoj živimo posmatrati u kontekstu magistralnih tokova savremene civilizacije. U zadnjih tridesetak godina životni tempo toliko je ubrzao da je ta brzina života postala gotovo zaštitni znak savremene civilizacije. Sa druge strane, uporedo sa brzinom životnog tempa, ubrzava i razvoj tehnologije.
Dvije pomenute pojave pratii treća- radikalna promjena i (d)evolucija od vrednosnog ka bezvrednosnom sistemu: to će reći od vrednovanja nekih intelektualnih, moralnih i duhovnih vrijednosti do traženja smisla života isključivo u ostvarivanju profita, prolaznim uživanjimai u gomilanju materijalnih bogatstava ( ako se to uopšte i može nazvati nekim smislom). Radi se, zapravo, o opštecivilizacijskim pojavama koje prate jedna drugu i koje su međusobno povezane. Dakle, sve i da nas nije, u zadnjih tridesetak godina, pratila krajnje nepovoljna istorijska sudbinai turbulentni događaji koji su se manifestovali u vidu raspada SFRJ, ratova na prostoru bivše nam države, i u vidu takozvane tranzicije- sa svim onim negativnim pojavama koje se vezuju za taj pojam- Tivat opet ne bi mogao ostati onaj mirni mediteranski gradić koji je nekad davno bio: gradić čijim se stanovnicima i posjetiocima u to vrijeme činilo da žive u nekom zemaljskom raju, gradić u kome je život bioneopisivo jednostavan, lak i lijep, napredak i boljitak kao da su se podrazumijevali i dolazili sami po sebi, a vrijeme kao da nije teklo. Gore pomenuti opšte civilizacijski tokovi svakako bi promijenili to- u poređenju sa današnjim životom- idilično stanje.
Ne znamo i ne možemo znati u kom pravcu bi se Tivat razvijao da razvoj događaja na prostoru bivše SFRJ od 1990. godine naovamo nije bio onakav kakav je bio, nego, npr., radikalno drugačiji i povoljniji. Konačno, i nije na meni da u ovom članku govorim o onome što je moglo biti, nego da pokušam opisati suštinu tivatske stvarnosti koja i kakva jest, te da na osnovu tog opisa pokušam izvesti neke dalekosežniji zaključak u pogledu budućnosti grada u kome živimo. A ključni momenat koji je obilježio aktuelnu stvarnost Tivta i, vjerovatno, predodredio dalji istorijski put našeg grada jeste jedna, za mnoge Tivćane- pogotovo one srednje i starije dobi- u socijalnom smislu veoma stresna transformacija. Radi se, naime, o tome da se Tivat izjednog dominantno radničkog grada- prije svega gašenjem MTRZ “Sava Kovačević” i osnivanjem “Porta Montenegro” i “Luštice Development”- transformisao u dominantno turističko mjesto, sa svim dobrim i lošim posljedicama kojeto sobom nosi. ( Ovo što sam upravo kazao ne znači, naravno, da Tivat i prije osnivanja Porta Montenegro i Luštice Development nije bio turistička destinacija i da se Tivćani i tada nisu bavili turističkim djelatnostima. Takođe, neću otkriti toplu vodu kad kažem da je Tivat- baš kao i gotovo svi primorski gradovi na svijetu- već svojim geografskim položajem predestiniran za bavljenje turizmom. Ono u čemu je, međutim, razlika u odnosu na današnjicu je da je većini mještana Tivta u to dobaizdavanje soba i apartmana, npr., bilo samo dodatan izvor prihoda, pored onog osnovnog koji je bio potpuno drugačije provenijencije). Dobra strana turizma ogleda se prvenstveno u tome što mnogi mještani za relativno kratko vrijeme- prije svega u toku ljetnje turističke sezone- zarade dovoljno novca da pristojno žive tokom cijele godine.
Miomir Abović
Većina ljudi, nažalost, ne vidi ( ili ne želi da vidi) i onu drugu stranu medalje turizma, naličje turizma- pogotovo takozvanog elitnog turizma čiji je centar ( kako nam neki barem kažu) Tivat postao. Ne govorim samo o uznapredovaloj prostituciji, narkomaniji i ostalim oblicima kriminala koji nužno pratetakozvani elitni turizam, i koji dodatno razaraju ovdašnje- u moralnom smislu ionako duboko posrnulo- društvo.
Postoji jedna nuspojava turizma koja je mnogo štetnija čak i od upravo pomenutih: riječ je o neprijatnoj činjenici da turizam i uslužne djelatnosti- u jednom gradu i u jednoj zemlji koji su se u ekonomskom pogledu orijentisali gotovo isključivo na taj vid privređivanja- oblikuju prosječnog pojedinca kao jedno biće u potpunosti okrenuto sticanju materijalnog profita, i to na jedan možda i najnekreativniji mogući način. Tragična posljedica toga biće ( ili već jeste) pojava generacija u okviru kojih dominantnu većinu čine apsolutno nekreativni pojedinci i pojedinke- pojedinci i pojedinke potpuno nezainteresovani i nesposobni za samoostvarenje i samoispunjenje na jednoj višoj humanoj razini, a pogotovo nesposobni za razvijanje kritičke misli, neophodne svakom društvu koje želi da opstane na duže staze. Da ne govorim o tome da su ljudi koji se bave raznim vrstama uslužnih djelatnosti- od ugostiteljstva do izdavanja soba i apartmana- prisiljeni da cijelog života na neki način žrtvuju dio vlastite intime i vlastitog porodičnog mira; da često budu nasmijani i veseli onda kad im ni najmanje nije do smijeha itd.
Ovo je autorski članak, a ne političko saopštenje, ali kad se govori o aktuelnom stanju u kome se Tivat nalazi, nije moguće ne pomenuti neke- sad već hronične- probleme koji guše naš grad, a od kojih su mnogi itekako u vezi sa dolaskom takozvanog elitnog turizma ( turizma bez alternative)u naše malo misto. Ubrzano gubljenje prostornih resursa, uzurpiranje i devastacija obale od strane takozvanih strateških investitora, već dugo godina unazad porazan učinak lokalne tivatske vlasti u realizaciji kapitalnih investicija, infrastruktura koja je u mnogim djelovima gradau stanju raspadanja, partitokratija u poodmakloj fazi- što se ogleda u zapošljavanju i pružanju šansi partijski podobnima, a ne sposobnima, preglomazna administracija, apsolutna nekreativnost u pravcu kreiranja novih, održivih radnih mjesta, izražena korupcija u opštinskim organima, bjesomučno rasipanje novca, otpisivanje miliona eura duga za naknadu za komunalno opremanje “Portu Montenegro”… Kome za sve ovo ( i još mnogo toga drugog lošeg) biti zahvalan, grade moj? Građani Tivta znaju odgovor na ovo pitanje; čak i ona većina koji nepokolebljivo iz izbora u izbore svojim glasom omogućavaju perzistenciju ovog turobno-bolesnog stanja. Nažalost, slaba je to utjeha za nas kojima je iskreno stalo do boljitka našeg grada. Jer, čini se da je zaključak koji se nameće iz svega izloženog samo jedan: Tivat je nepovratno propustio šansu da bude mnogo perspektivnije i bolje mjesto za život nego što će biti u bližoj i daljoj budućnosti.Kad smo članak naslovili stihom iz Džibonijeve pjesme Posoljeni zrak i razlivena tinta- stihom čija simbolika obuhvata i aktuelnu tivatsku realnost- onda ćemo ga i završiti jednim drugim stihom iz iste pjesme, koji takođe ima svoje simbolično značenje. Radi se o stihu:”I zato pjevam, da ne pojede me mrak, jer da nisam ovo, ja bih bio biljka”. Ili, u primjeni na moju stvarnost i na stvarnost meni sličnih ljudi:”I zato govorim i pišem da razgrnem mrak, jer da nisam ovo, ne bih zasluživao da me grije Sunca zrak”.
JU Narodna biblioteka Budve i Odbor za proslavu jubileja stogodišnjice oslobođenja Budve u Prvom svjetskom ratu organizuju predstavljanje romana “Veliki rat” Aleksandra Gatalice, u četvrtak, 14. juna, sa početkom u 20 sati.
O romanu “Veliki rat” koji je ovjenčan i NIN-ovom i nagradom “Meša Selimović”, u holu Akademije znanja u četvrtak će govoriti: autor Aleksandar Gatalica, književni kritičar Aleksandrar Jerkov i predsjednik Savjeta Biblioteke Predrag Zenović.
Veliki rat Aleksandra Gatalice govori o Prvom svjetskom ratu.
Ispripovijedan je iz perspektive malih ljudi, čije se priče asocijativno smjenjuju, a sama tema postaje glavni junak romana, “stvara od sebe mit, čime Gatalica integriše najbolje elemente iz književnosti XX vijeka.
Prvi svetski rat predstavljao je u književnosti modernizma pojavu koja ju je obilježila, ne zbog svog opsega koliko zbog promjena na socijalnom i tehničkom planu u svijetu.
Sa druge strane, kombinacija istorijske i imaginarne građe, okretanje malom čoveku u mitskom prostoru i ironijski pristup prošlosti odgovara savremenoj poetici”.
Opština Tivat saopštila je danas da je iz kabineta Specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića, obaviještena da u slučaju kontrverznog otpisa milionskih iznosa komunalija Porto Montenegru, za sada nije bilo kršenja zakona.
“Na osnovu dostavljene službene zabilješke, a nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije u toku izviđaja, Specijalno državno tužilaštvo ocijenilo je da, u konkretnom slučaju, nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti. Tačnije, SDT utvrdilo je da se donošenju Odluke o davanju saglasnosti na Predlog ugovora o načinu ispunjenja dijela međusobnih obaveza po osnovu naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta između Opštine Tivat i Adriatic Marinas d.o.o. Tivat, na sjednici SO Tivat od 17. januara 2018. godine, pristupilo na način i po postupku propisanom Zakonom i Statutom Opštine i od strane ovlašćenog organa”- piše u saopštenju koje je medijima proslijeđeno iz kabineta tivatske gradonačelnice Snežane Matijević.
Snežana Matijević foto Boka News
Odluku da se da saglasnost na potpisivanje ugovora kojim bi Opština Porto Montenegru oprostila 5,6 miliona eura svojih potraživanja na ime komunalija za izgradnju objekata u tom elitnom nautičko-turističkom kompleksu, 17.januara na sjednici SO donijelo je 17 odbornika DPS. Gradonačelnica Matijević do danas međutim, nije potpisala taj ugovor jer je kako je istakla, željela da se prije toga otkloni svaka sumnja o njegovoj i legalnosti osnova po kojem se Portu trebaju oprostiti opštinske dadžbine, uz pozivanje na kontroverzni član 18C ugovora o prodaji Arsenala iz 2006.
Taj ugovor koji su potpisali bivši vlasnik Porta Piter Mank i tadašnji premijer Milo Đukanović, stranom investitoru omogućava da mu se odbiju dadžbine koje svako drugi mora platiti, po osnovama koje nemaju uporišta u tada, ali ni sada važećim crnogorskim propisima. Komunalije se po aranžmanu na koji paraf u ime Tivta treba da stavi Matijevićka, Portu ne opraštaju zbog ulaganja te firme u uzgradnju nove javne infrastrukture na lokaciji bivšeg Arsenala, već na osnovu njenih ulaganja u ekološku sanaciju lokacije, troškova rušenja objekata Arsenala i „površine objekata Arsenala prije 1945.“, a za što se ne može naći uporišta ni u jednom tada, ali ni sada važećem zakonu u Crnoj Gori. Uprkos tome, lider DPS Milo Đukanović je tokom izborne kampanje za predsjednika Crne Gore nastavio da vrši pritisak na Matijevićku da potpiše sporni ugovor i u ime grada, odrekne se novčanog iznosa koji je veći od četvrtine godišnjeg budžeta Tivta, što ona do danas nije učinila.
SDT je kako su danas podsjetili iz Opštie, 22. januara formiralo predmet koji se odnosi na obaveze plaćanja komunalija za rezidencijalno – poslovne objekte, koji su izgrađeni ili se grade u kompleksu nautičko-turističkog centra Porto Montenegro.
“S tim u vezi, Opština Tivat je, shodno zahtjevu SDT dostavila svu potrebnu dokumentaciju, a nakon toga, uzete su izjave od strane rukovodstva i zaposlenih u Opštini Tivat, u svojstvu građana, povodom ovog predmeta. Opština Tivat je, shodno pravu na slobodan pristup informacijama, uputila zahtjev Specijalnom državnom tužilaštvu, kako bi stekla uvid u ishod predmetnog izviđaja. Na osnovu dostavljene službene zabilješke, a nakon analize prikupljenih obavještenja, podataka i dokumentacije u toku izviđaja, SDT je ocijenilo da, u konkretnom slučaju, nije bilo nepravilnosti koje bi ukazivale da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnost.”- stoji u saopštenju uz napomenu da se to odnosi na proceduru koja je po Zakonu o lokalnoj samoupravi i Statutu Opštine morala biti ispoštovana da saglasnost za raspolaganje imovinom Opštine, da lokalni parlament.
Matijević nam je danas kazala da će “još malo sačekati” sa stavljanjem svog potpisa na ugovor sa Portom.
Ko god se ovih dana okupao u Jadranu, a to je u ovo doba godine napravio i prijašnjih godina, morao se poprilično iznenaditi. Od sjevera do juga temperatura mora bila je više nego ugodna za kupanje, čak i za one zimogroznije.
Površinske temperature mora trenutno su oko 3 do 4 stupnja Celzijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovicu lipnja. Primjerice, u utorak ujutro već u 8 sati u gradu Krku, Splitu i Puli mjerilo se 26 °C. Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stupnjeva, a taj trend ubrzanog zagrijavanja ne staje.
Dr. sc. Ivica Vilibić iz Laboratorija za fiziku mora Instituta za oceanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijavanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura zraka koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine travnja.
”Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Sumarno, možemo reći da su temperature u ovom dijelu godine najviše u posljednjih stotinjak godina”, ističe Vilibić za Index.hr.
Plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od oceana, jer je tromost oceana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.
No jednom kad se dublji slojevi oceana zagriju, za što je potrebno više desetaka pa čak i stotina godina, tromost oceana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati, primjerice smanjivanjem emisija stakleničkih plinova na nulu.
Vilibić kaže da klimatski modeli predviđaju porast ekstremno toplih razdoblja u cijelom Sredozemlju, kako u atmosferi tako i u moru.
”Trenutna mjerenja to potvrđuju. Dakle, klimatske promjene su sadašnjost, a ne samo budućnost. Predviđanja kažu da će prosječna temperatura zraka u području Jadrana, ako se emisija stakleničkih plinova značajno ne smanji, porasti za 4 do 5 °C.”
Visoke temperature djelovat će i na živi svijet u moru i na čovjeka, kako u pozitivnom tako i u negativnom smislu. Primjerice, povišena temperatura zraka i mora u proljeće će vjerojatno pogodovati produljenju turističke sezone. S druge strane, previsoke temperature zraka i razdoblja vrućine mogu biti fatalne za pojedine ugrožene kategorije ljudi – za srčane bolesnike i slično. Također, porast temperature uzrokuje jače isparavanje, što u kombinaciji sa smanjenjem oborina ljeti te intenzivnijim turizmom može rezultirati problemima u opskrbi pitkom vodom, te može imati negativan utjecaj na poljoprivredu.
”U moru, porast temperature će pogodovati pojedinim vrstama, kao što su one iz toplih mora. S druge strane odmagat će vrstama iz hladnih mora kao što su primjerice škampi. Neke od invazivnih vrsta će se udomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerojatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijavanje vjerojatno će uzrokovati širenje stupca mora, odnosno dodatno pojačati porast razine mora”, tumači splitski fizičar. Naime, podizanju razina mora ne pridonosi samo otapanje leda već i širenje vode uzrokovano temperaturom.
Vilibić je, zajedno sa svojim suradnicima, u svjetskim časopisima objavio više radova u kojima je pokazao kako hladne zime i jake bure uz hrvatske obale imaju vrlo važnu funkciju u pokretanju struja i stvaranju gustih voda obogaćenih kisikom u Jadranu . Zbog toga imaju veliki značaj ne samo za organizme u dubljim dijelovima Jadrana nego i za susjedna mediteranska mora. O tome smo već pisali na Indexu.
”Ovogodišnja sezona bura i hladnoće bila je neuobičajena jer se javila na kraju zime, odnosno početkom ožujka. Istovremeno, veći dio zime bio je topliji od prosjeka. Definitivno, ekstremi, odnosno izmjenjivanje izuzetno toplih i hladnih razdoblja, danas su učestaliji nego prije nekoliko desetaka godina”, kaže Vilibić.
Budućnost Jadrana nije svijetla
Ono u što možemo biti sigurni, kaže splitski znanstvenik, jest da će Jadran postati topliji i slaniji.
”Strujanje će biti slabije, donos kisika u duboke slojeve mora bit će slabiji, što će imati značajan utjecaj na živi svijet na dnu mora, temperatura zraka bit će viša kao i učestalost toplinskih valova, ekstremi poput toplinskih valova, izraženih oborina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, bit će učestaliji. To će imati značajan utjecaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti. Koliki će biti utjecaj ovisi i o tome hoćemo li biti sposobni prilagoditi se klimatskim promjenama, odnosno načiniti održivo društvo u smislu eksploatacije prirodnih resursa. Obzirom na sadašnje ponašanje političara i nacije, koju nije baš previše briga za ono što nam je dano, nisam siguran u svijetlu budućnost. No jednom kad dosegnemo dno, a valjda će i to doći, možda će i suživot s prirodom biti ostvariv, kako u području Jadrana tako i u svijetu”, poručio je Vilibić.
Manifestacija “Dani italijanskog filma” savremene produkcije biće održana 15, 16. i 17.juna sa početkom u 20 sati u kinu “Boka”. Reviju će svečano otvoriti Njegova Ekselencija Ambasador Italije u Crnoj Gori, Luka Zelioli.
Organizator manifestacije je Ambasada Italije u Crnoj Gori, pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Kotor, a u saradnji sa Kulturnim centrom “Nikola Đurković” i Zajednicom Italijana Crne Gore.
Organizatori relija za električna vozolla „Nikola Tesla“ koji se već pet godina uspješno održava u Hrvatskoj, odlučili su da dogodine u itinerer tog zanimljivog automobilističko-turističko-tehnološkog događaja uključe i Crnu Goru.
Kako je objavio portal „Total Montenegro News“, reli „Nikola Tesla“ dogodine će u maju startovato u Novom Vinodolskom, a učesnici će se uputiti prema Dubrovniku i Crnoj Gori, odakle će se kasnije vratiti do cilja relija u Zagrebu.
Ovaj reli koji su 2014. pokrenuli Igor i Tina Kolovrat sa ciljem da promovišu električna vozila i izgradnju infrastrukture za njihovo punjenje u Hrvatskoj, ove je godine imao 44 automobila učesnika, trajao je osam dana i pokrivao rutu od 1.550 kilometara preko pet dalmatinsnkih ostrva, pet nacionalnih parkova i 15 gradova u Hrvatskoj. Većina učesnika relija bili su automobili najpoznatijeg proizvođača električnih vozila na svijetu – američke kompanije „Tesla“. Među učesnicima ovog tamičenja , pored ostalih bili su Maja Musk, majka osnivača i vlasnika kompanije „Tesla“ Ilona Maska, te Mate Rimac, osnivač i vlasnik najpoznatijeg proizvođača hipersportskih i ultraluksuznih elektriilnih automobila „Rimac Automobili“ koji koštaju od milion eura po komadu, na više.
Električni automobili
Reli „Nikola Tesla“ je mnogo više od pukog prikazaivanja električnih automobila – ova manifestacija je u međuvremenu postala i svojevrsni simbol promjena i drugačijeg načina razmišljanja kada je drumski saobraćaj u pitanju. Značajno je doprinijela promociji električnih automobila koje mnogi stručnjaci označavaju kao najizgledniju budućnost ličnog drumskog prevoza uopšte, i pomogla da Hrvatska za manje od pet godina značajno razvije svoju infrastrukturu za ovu vrstu vozila koja je narasla sa samo 4 stanice za njihovo punjenje iz 2014. do preko 300 stanica koliko ih ta država ima danas.
U Crnoj Gori ta je infrastruktura tek u povojima, a kompanija Jugopetrol je najavila da će ove godine otvoriti prvi brzi punjač za električna vozila na jednoj od svojih benzinskih stanica. Stoga će dolazak učesnika relija „Nikola Tesla“ dogodine na Crnogorsko primorje biti još jedan impuls za razvijaje ninfrastrukture za podršku tim vozilima, kao i promociju ideje masovnijeg korišćenja električnih automobila kod nas. Inače, 98 odsto učensnika relija „Nikola Telsa“ su stranci – većinom iz zapadne i sjeverne Evrope, SAD i Kanade. Među njima su preduzetnici i biznismeni, novinari, svjetski putnici i avanturisti zbog čega je ovaj reli postao i jedno od najuspješnijih sredstava promocije ekološkog turizma u Hrvatskoj.
Životne faze Phases of Life, akril na platnu, 40×40 cm, 2018
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u srijedu, 13. juna 2018. godine, u 20 sati, u prostoru Moderne galerije, u Starom gradu, biće otvorena izložba slika I crteža Teodore Stojanović, akademske slikarke iz Beograda. Izložba predstavlja izbor – retrospektivu od šezdeset slika nastalih tokom godina godina pod nazivom „Život, iluzija i borba“.
O radovima i stvaralaštvu autorke Olivera Z. Mijušković kaže: “Beogradska filozofkinja i slikarka, Teodora Stojanović svakako je jedna od onih koja se vešto upušta u koštac sa brojnim pitanjima koja su u interesu svakog mislećeg pojedinca. Ona nije samo filozof i nije samo slikarka. Ona svoje slikarstvo i umetničke radove boji filozofskim pitanjima. Jasno stavljajući do znanja da na život gleda kao na smisao i nikako kao život sam po sebi, Teodora nam nudi delić svog mislećeg bića kroz slike koje su svojevrstan filozofski, egzistencijalistički atlas koji treba znati partiti ukoliko dobro poznajemo Sartra, Kamija, Sabata, a usudila bih se reći i Hajdegera ili Dostojevskog… Svojim slikama koje nose i simbolične naslove Birth, Death, Evil, Kiss, Existence, Fear, Kreator, Hanging, Komander-cyborg i brojnim drugim, ova umetnica i filozofkinja nam jasno poručuje na koji način vidi totalitet i svet oko sebe. Njen filozofski stav vešto beži Lajbnicovom objašnjenju zašto je ovaj svet najbolji od svih svetova, ali ipak nam jasno daje do znanja da život sa svim svojim manifestacijama i pozitivnom i negativnim, i ljubavi, i strahom, i rođenjem, i smrću, i dobrim i zlim, zapravo treba da bude osmišljen i proživljen…”
Teodora Stojanović (1981) završila je Akademiju Lepih umetnosti u Beogradu u klasi prof. Dušana Otaševića i poslediplomske specijalističke studije u klasi prof. Vladimira Veličkovića, kao i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Ostvarila nekoliko samostalnih izložbi, i učestvovala na mnoštvu grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Član više umetničkih organizacija Ulus-a, Ulupuds-a, Icaf-a, Focus Europe, Kulturne mreže Srbije. Osvojila više međunarodnih nagrada i priznanja, među kojima mnogobrojne 2017.god.:http://monthlymasters.org/ Monthly masters 1st place 2017.; Alessandro Constance Foundation, International Awards Talent and Professionals Madrid, Ritz; Biennal de Arte Roma Italy Award “Caravaggio”, Rome, Sale de Bramante; International Award “Dante Alighieri”; International Award “Francisco Goya”, Barcelona, Gran Theatre Del Liceu; The Metropolitan Empire Prize; Premio Arte, Milano, Teatro dal Verme, art curator Vittorio Sgarbi.
Izložbu će otvoriti mr Branka Čvorović, glavna i odgovorna urednica Radio Budve i novinarka koja je dugi niz godina radila emisije iz kulture. Radovi se mogu pogledati do 24. juna 2018. godine.
Gastronomska manifestacija ”P(i)jat od žućenice”, u sklopu XIV Medjunarodnog Žućenica fest-a, održaće se u subotu, 16. juna u Tivtu, na rivi Pine od 19 sati. Organizator Žućenica fest-a je Organizacija žena Tivta uz tehničku i finansijsku pomoć Turističke organizacije Tivat, Radio Tivta i tivatske Opštine, koja je pokrovitelj Festivala.
Za ”P(i)jat od žućenice” prijavljeno je 26 izlagača, što je rekord Žućenica festa. Veliki broj izlagača najavljuje i nove rekorde u broju jela od i sa žućenicom, a nastup Glazbeno prosvjetnog društva Tivat, od 19 sati i splitske klape ‘’Iskon” od 20,30, obojiće ovu poznatu pučku feštu mediteranskom muzikom i pjesmom.
Za nastup na ”P(i)jat od žućenice” učešće su, pored ekipa Organizacije žena Tivta prijavili:Kolo srpskih sestara iz Tivta, Organizacija žena Risan, NVO ‘’Harlekin’’ iz Donje Lastve, JU škola “SergijeStanić” izPodgorice, NVO “Ruke” izHerceg Novog, Vodena kočija, Restoran “Mali raj” iz Igala, NVO Bokeški forum, OŠ “DragoMilović”, Aktiv žena SD, Kavačke alamake, Organizacija žena Budve, žene Grblja, NVO “Fešta” Baošići, Hotel “Pine”, a prvi put na Žućenica festu predstaviće se i Uduženje ugostitelja Tivat sa kulinarima iz lounge barova “KLM” i “Volat”, Konobe “Bahus”, kafe barova i restona “Mala barka”, “City hall”, “My club”, “Big ben” te hotela “Montenegrino” i “La Rauch”. Internacionalne boje Festivala braniće kulinari iz Poljske i Srbije.
Povodom jubileja 55 godina kompanije, “13. jul Plantaže” organizuju muzički spektakl, koncert Gorana Bregovića i simfonijskog orkestra na Ćemovskom Polju. Završne tehničke pripreme su u toku i u veličanstvenom ambijentu u vinogradima se podižu bina i tribine za 4.000 gostiju Plantaža. Danas će se održati i generalna proba za ovaj muzički spektakl u kojem učestvuje preko 70 vrhunskih muzičara.
Koncert će biti kulminacija proslave koja počinje otvaranjem nove linije za flaširanje u podrumu Ćemovsko Polje, koju otvara predsjednik Vlade Duško Marković.
Ova nova linija je kapaciteta 10.000 flaša na sat i vrijednosti od preko 3 miliona eura. Nakon otvaranja u Šipčaniku će se održati svečana akademija na kojoj će govoriti Milo Đukanović, predsjednik Crne Gore, Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore, a a u ime domaćina, Verica Maraš, izvršna direktorica Plantaža i prof. dr. Veselin Vukotić, predsjednik Odbora Direktora. Akademija će se završiti bogatim umjetničkim programom.
