Direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor, Marija Bernard i direktor Gete instituta iz Beograda gospodin Frank Baumann juče su u Kotoru,u prisustvu upravnika biblioteke Gete instituta gospodina Selmana Trtovca i rukovoditeljke Gradske biblioteke i čitaonice, Marije Starčević sa saradnicima i gostima, potpisali Memorandum o saradnji kojim se definiše međusobna saradnja i partnerski odnos u cilju širenja međunarodne kulturne saradnje i realizacije zajedničkogknjiževno-umjetničkog programa sa tematikom njemačke književnosti i stručnog osposobljavanja i usavršavanja bibliotekara. Kulturni centar „Nikola Đurković“ nadalje u Goethe-Institut-u prepoznaje strateškog partnera za učešće u evropskim projektima sa kojima dijeli informacije o pozivima za projekte i zajednički aplicira za evropske i njemačke fondove.
Potom je u renoviranoj Press sali, do posljednjeg mjesta ispunjenoj, u zajedničkoj organizaciji Kulturnog centra/ Gradske biblioteke i čitaonice i Gete instituta, upriličena promocija Antologije savremene nemačke drame u tri toma u izdanju Zepter Book Worlda-a. Promociji su prisustvovali ambasador Njemačke u Crnoj Gori Hans Günther Mattern, direktor „Goethe Instituta” iz Beograda Frank Baumann, upravnik biblioteke “Goethe Instituta” u Beogradu Selman Trtovac, te sekretarka opštinskog Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Jelena Vukasović.Antologiju su kotorskoj publici predstavile Jelena Kostić Tomović i Bojana Denić, koje su je i priredile. Moderatorka večeri bila je Jelena Knežević, docentkinja na Univerzitetu Crne Gore. Prije početka promocije prisutne su pozdravili: direktorica Kulturnog centra, Marija Bernard, njegova ekselencija, ambasador Savezne Republike Njemačke u Crnoj Gori, Hans Gunter Mattern i direktor Gete instituta iz Beograda, Frank Baumann. Domaćin večeri bila je Marija Starčević, rukovoditeljica Gradske biblioteke i čitaonice.
Prevodioci koji su za ovu “Antologiju savremene njemačke drame” ustupili svoje tekstove su: Predrag Novakov, Dragoslav Andrić, Snežanha Minić, Marija Karajaklajić, Miljenko Goranović, a prevode je, pored Jelene Kostić Tomović i Bojane Denić, uradila Drinka Gojković
Umjetnica Mihaela Mršić Todorović, rodom iz Kotora, predstavlja se i ove godine na međunarodnom umjetničkom projektu EnREDadas 2018. koji organizuje UNESCO, u Palazzo Besso, Roma, od 20. maja do 27. maja.
Umjetnica se predstavila slikom “Viae“, vođena citatom Mark Twain-a, “Baci konopac s pramca. Isplovi iz sigurne luke. Uhvati pravi vjetar u jedra. Istraži. Sanjaj. Otkrivaj.”
„Presrećna sam jer je moja slika izabrana da bude dio predivnog UNESCO Artistic Education Week. Istakla bih da sam jedini predstavnik sa ovih prostora, već drugu godinu za redom. Ovom prilikom zahvaljujem se organizatorima ovog projekta, predivnoj Italiji, zemlji ljubavi i umjetnosti, dragim prijateljima, porodici koji su me podržavali od samih početaka i Vama koji širite umjetnost i sve lijepo i na našim prostorima “ – kazala je Mršić Todorović za naš portal.
Cijelim projektom ove godine koordinira Katia Pangrazi, direktorica za komunikacije Belle Arti di Terni, Italy.
Tema je usko povezana s glavnim motivom enREDadas 2018: “Umjetnost i socijalna inkluzija”, uzimajući put kao simbolički element ujedinjenja.
Istodobno s talijanskom izložbom, brojni EnREDadas događaji održavaju se istovremeno na prestižnim povijesno-kulturnim mjestima u mnogim zemljama svijeta: Argentini, Brazilu, Čileu, Cipru, Ekvadoru, Grčkoj, Meksiku, Portugalu, Španjolskoj i Urugvaju.
Spektakularni koncert globalno prepoznatljivog gitariste Manuela Barrueco-a, koji pripada listi najznačajnijih gitarista današnjice, zakazan je za nedelju 27. maj sa početkom u 20 sati u Zbirci pomorskog nasljeđa Porto Montenegra u Tivtu. Koncert priređuje Centar za kulturu Tivat.
Barrueco-ova jedinstvena umjetnost kontinuirano se opisuje kao vrhunsko izvođenje instrumentala zavodljivog zvuka i neobičnih lirskih momenata. Tokom trideset godine sjajne karijere, nastupao je u na svim prestižnim muzičkim događajima, i simfonijskim orkestrima od Majamija, Njujorka, Los Anđelesa, Beča, Berlina, Madrida, Barselone, Tokija, Hong Konga. Njegova posvećenost savremenoj muzici i širenju gitarističkog repertoara u različitim žanrovima dovela ga je do saradnje sa uglednim kompozitorima kao što su Steven Stucky, Michael Daugherty, Roberto Sierra, Arvo Pärt, Jonathan Leshnoff , Gabriela Lena Frank, Dmitri Yanov-Yanovsky i Toru Takemitsu.
Godine 2007. Manuel Barrueco je nominovan za Grammy nagradu u kategoriji Najbolji instrumentalni solista.
Inspektori kriminalistike Odjeljenja bezbjednosti pokrenuli su istragu zbog nesvakidašnje provalne krađe u Srednjoj mješovitoj školi “Mladost” iz koje su prije dvije noči, nestala dva dnevnika.
Naime, u noći između utorka i srijede, nadzorne kamere u školi, zabilježile su da je maskirana osoba provalila u školu i iz zbornice odnijela dva dnevika odjeljenja prvih razreda. Počinilac je pajserom obio vrata kabineta elektro predmeta i iz njega ušao u zbornicu, a osim dva dnevnika lopov ništa drugo nije odnio iz škole. Uprava ove obrazovne ustanove o krađi je obavijestila policiju koja je započela istragu.
Direktorica SMŠ “Mladost” Jovanka Vujačić, održala je danas sastanak sa roditeljima na kome ih je upoznala sa događajem i prenijela im da učenici neće osjetiti nikakve posljedice od krađe dnevnika. Ona je istakla da se osim u pisanoj formi u dnevnicima koji su ukradeni, svi relevantni podaci bilježe i u elektronskim dnevnicima i u evidenciji profesora, pa će ocjene i podaci o izostancima đaka sa nastave biti bez problema ponovo unijeti u nove dnevnike.
Jedan od najspektakularnijih starih vazduhoplova na svijetu – bivši predsjednički avion jugoslovenskog vođe Josipa Broza Tita, 60-godina stari „douglas DC-6B“, sletio je danas na aerodrom Tivat.
Spektakularni oldtajmer – jedini putnički DC-6 koji trenutno leti u svijetu, danas pripada ekskluzivnom klubu starih vazduhoplova „The Flying Bulls“ (Leteći Bikovi) iz Salcburga, a koji je u vlasništvu čuvenog multinacionalnog proizvođača energetskih napitaka „Red Bull“.
Vlasnik te kompanije, austrijski milioner Ditrih Matešic, veliki je zaljubljenik u stare avione, a nekadašnji Titov predsjednički DC-6 krunski je dragulj njegove impozantne kolekcije. Ovaj avion, ofarban u prepoznatljive boje i sa logom „Red Bulla“, danas se koristi za promotivne i VIP letove, a redovan je učensik i brojnih vazduhoplovnih sajmova gdje impresionira publiku svojim izgledom, starom tehnologijom i načinom letjenja koji je potpuno stran današnjim modernim mlaznim avionima. DC-6 koji sada nosi austrijske civilne oznake OE-LDA, danas je u Tivat doletio iz Beča, a sa njim je doputovalo tridesetak putnika od kojih su neki bili obučeni u duhu pedesetih godina prošlog vijeka kada su avioni DC-6 bili veoma popularni i letjeli brojne interkontinetalne linije.
Među putnicima bilo je i članova porodice nekih od najboljih „Red Bullovih“ radnika porijeklom iz bivše SFRJ koje je vlasnik kompanije nagradio nesvakidašnjim izletom do Crne Gore. Oni su uživali u letu smješteni u udobnim foteljama i okruženi salonom napravljenim u masivnom drvetu, a pićem i hranom poslušivale su ih stjuardese obučene u uniforme dizajnirane u duhu pedesetih.
Titov Daglas u Tivtu
Dolazak starog DC-6 čiji se polirani alumijumski trup presijavao na suncu, a neponovljivi zvuk i potmula tutnjava njegova četiri velika radijalna klipna motora „Pratt & Whitney“ ukupne snage 10.000 konja, bili su danas glavna atrakcija na tivatskom aerodromu.
Putnici koji su se ukrcavali u ostale avione parkirane na platformi pored starog „douglasa“, sa zanimanjem su ga zagledali i komentarisali, a priliku da obiđe ovaj jedinstveni vazduhoplov nije propustio ni direktor aeroodroma Rade Marić koji je kao bivši vojni pilot, bio posebno impresioniran ovom starim mašinom. Avion je danas napravio par kraćih promotovnih letova iznad Crnogorskog primorja, a posebno atraktivan bio je njeg tzv. flyby prolaz u niskom letu iznad piste tivatskog aerodroma, koji je oduševio posmatrače.
flyby iznad tivatskog aerodroma
Avion će se u Crnoj Gori zadržati do sutra kada se vraća u Beč, a postoji šansa da ga u Tivtu danas obiđe i jedan od njegovih posljednjih pilota koji su u njemu vozili Tita, 96-to godišnji Beograđanin kojeg je pronašla kompanija „Red Bull“ i nakon skoro pola vijeka, probala da ga ponovno susretne sa njegovom starom letjelicom.
Inače, Titov DC-6 proizveden je 1958. i bio je posebno konfugurisan za VIP transport, a jugoslovenski predsjednik u njemu je tokom narednih deset godina letio 55 puta i proveo skoro 158 sati leta. Avion se prestao koristiti za potrebe šefa jugosslovenske države 1969. kada ga je zamijenio novi, moderniji mlazni avion tipa SE-210 „caravelle“. Vlada SFRJ je stari DC-6 1975. prodala Vladi Zambije gdje je on korišten kao predsjednički avion zambijskog lidera dr Keneta Kaunde. U vlansištvo Ditriha Matešica i kluba „Flying Bulls“, nekadašnji Titov avion dolazi 2004-te godine, a austrijski biznismen ga je kompletnog obnovio i restaurirao, opremio novim mnotorima i dodao mu dio savremene elektronske navigacijske i komunikacijske opreme, ali je stari DC-6 u osnovi, ostao isti kakav je bio i prije 60 godina kada je izašao iz fabrike u SAD.
Turistička organizacija Tivat je danas realizovala akciju „Dočekajmo sezonu čistiji“ koja se održala povodom „Dana zaštite životne sredine“.
Ovom akcijom je obuhvaćeno čišćenje plaža: Župa, Cacovo i Opatovo, kao i pješačke staze: Vrmac koja je prošlog vikenda posjećena, a obilazak staze na Luštici planiran je za narednu sedmicu.
Pored zaposlenih u Turističkoj organizaciji Tivat u akciji su učestvovali učenici V razreda sa svojom učiteljicom Nevenkom Saveljić i učenici RE populacije u prisustvu Ljuljeta Baljaj Vučković i Džafer Brahimi RE asistenta i medijatora u nastavi. Realizaciju u tehničkoj pomoći su kao i uvijek do sada pružili radnici Komunalnog preduzeća Tivat. Učesnici akcije su zajedno obišli istaknute plaže i udruženim snagama očistili od otpadaka.
Takodje, svoj doprinos TO Tivat je dala „Zelenim danima“, pružajući na taj način podršku osnovnoj školi „Drago Milović“ u njihovoj akciji oplemenjivanja školskog dvorišnog prostora. Direktorica Gabrijela Glavočić je ispred TO Tivat zajedno sa predstavnicima škole obišla školsko dvorište i donirala sadnicu–masline – kao slimbol plemenitosti i dobrote, koja i od danas nosi ime „Vanjina maslina“, a posvećena je Vanji Matković, da uljepšava dvorište škole.
U sklopu ove akcije upućen je i dopis pojedinim zakupcima plaža u Opštini Tivat da obrate pažnju na urednost plaža kako bi svi zajedno opravdali cilj ove akcije, a to je: ljepši i čistiji grad u susret još uspješnijoj turističkoj sezoni.
Turistička organizacija Tivat se zahvalila svim učesnicima u akciji.
Program novog hercegnovskog festivala MORŽ (Morski ritam života), zakazanog za prva tri dana juna, zaokružen je izložbom na kojoj će se predstaviti čak 22 vizuelna umjetnika sa postjugoslovenskog prostora. Veoma vibrantna umjetnička scena regiona biće prezentovana na Stepeništu 28. oktobra i platou ispred kafea Prostorija.
Izložba će prevashodno, ali ne samo, dati različita primorska i kontinentalna čitanja mora i ljetovanja kao odrednica za lično uživ(ljav)anje ali i elemenata turističkog mita.
Posjetioci će moći da vide radove Vanje Vikala, Aleksandra Jestrovića – Jamesdina, Mirona Milića, Sanje Stojkov, Dante Buu-a, Tee Jurišić, Srđe Dragovića, Klare Rusan – Klarxy, Vuka Bojanića, Celle Anite Celić, Dee Cvetković, Borisa Moškova, Borisa Šuberića , Nemanja Knežević, Vanje Berberović Šuberić, Bojana Milojevića, Sofije Modošanov, Darka Vlaovića, Lily Lynn/Ane Bulatović, Lee Levi, Predraga Porobića i Marija Đorđevića.
Morž u tri festivalska dana u Herceg Novi dovodi najatraktivnija imena novog muzičkog talasa na jugoslovenskom prostoru – od Dukata Stray-a, pionira Amerikane, kantautora i frontmena benda Stray Dogg, preko Mikija Solusa koji donosi akustični rep s primjesama energičnih i brzih jazz/punk elemenata, do nove princeze elektronskog zvuka, Sane Garić sa bendom.
Svake večeri festivala biće prikazani i filmovi koji za temu ili scenografiju imaju more. Hercegnovski režiser Ivan Salatić ustupio je svoj film ‘Dvorišta’ za prikazivanje na otvaranju novog hercegnovskog festivala, a Crnogorska kinoteka je obezbijedila četiri sjajna ostvarenja sedme umjetnosti. Nisu zaboravljeni ni klinci, kojima je namijenjen film ‘Sedmi kontinent’, djelo jedinog jugoslovenskog Oskarovca, Dušana Vukotića.
Organizatori festivala MORŽ su Herceg Novi Cool (NVO Alternaut) i kafe Prostorija uz partnerstvo sa Crnogorskom kinotekom. Festival su podržali Turistička organizacija Herceg Novog i JP Morsko dobro, kao i JUK Herceg fest, Javno komunalno stambeno preduzeće Herceg Novi, Blue line, Vodovod Herceg Novi, Guest house Tomanović, caffe-pizzeria Al posto giusto, Gradska kafana Herceg Novi, Reklame Svijet i Opština Herceg Novi .
Brod Josipa Broza Tita, „Galeb“, na kojoj su se nekada okupljale holivudske zvijezde i svjetski lideri, biće pretvorena u muzej na vodi, piše AP.
To će brodu, usidrenom u riječkoj luci je, uprkos svemu, dat novi život, ocjenjuje američka agencija i ističe da će lokalne vlasti obnoviti jahtu u okviru projekta od 5,4 miliona eura, koji će početi s primjenom 2019. godine.
Brod je zahvaćena rđom, a namještaj u nekada luksuznim salonima je polomljen, ukazuje agencija i ističe da je brod dva puta potonuo od kada je izgrađen 1938. i da je trebalo da ide na otpad.
Galeb
U svojim najboljim danima, brod je ugostio holivudske zvijezde i oko 70 svjetskih lidera, a bivši jugoslovenski predsjednik iskoristio ju je kako bi rijekom Temzom došao na istorijski sastanak sa nekadašnjim britanskim premijerom Vinstonom Čerčilom, dodaje AP.
Titov brod GALEB
Odluka o pretvaranju „Galeba“ u muzej razgnijevila je hrvatske nacionaliste, a mnogi Titovi kritičari priželjkivali su uništenje tog simbola njegovog života u raskoši, navodi AP.
Ministarstvo poljoprivrede RH, izdalo je rješenje o zaštiti kvalitete malostonske kamenice na nacionalnoj razini, nakon čega Udruga školjkara i nadležno Ministarstvo trebaju svu dokumentaciju zajednički proslijedili Europskoj komisiji u Bruxelles.
Da bi dobili oznaku izvornosti za malostonsku kamenicu, morali su proći postupak koji traje dvije i pol godine, a pokrenut je prijavom projekta na natječaj Ministarstva poljoprivrede kojim je financiran veći dio troškova, rekao je Vedran Kunica, voditelj ovog važnog projekta za stonski kraj.
Izrađivači specifikacije proizvoda su dr. sc. Valter Kožul i dr. sci. Jakša Bolotin koji su, zajedno s članovima udruge Stonski školjkari i predstavnicima Ministarstva poljoprivrede, protekle dvije godine radili na definiranju naše posebne Malostonske kamenice, istaknuo je Kunica.
– Sada nam slijedi drugi korak, prijava projekta na Europsku komisiju, koja bi nakon evaluacije i eventualnih izmjena trebala izdati rješenje na EU razini. Za vrijeme trajanja evaluacije Europske komisije, koja bi trebao trajati oko godinu dana, školjkari će biti u mogućnosti krenuti u pojedinačne procese certifikacije i koristiti oznaku zaštite. U cijelom procesu iznimno nam je bitna buduća suradnja s ugostiteljima u procesu prezentacije posebnosti ovog gastronomskog specijaliteta – naglasio je Kunica. Kada se izda rješenje na EU razini, malostonska kamenica (Ostrea edulis) bit će prva plosnata europska kamenica iz uzgoja koja je zaštićena oznakom kvalitete.
Školjkari razmišljaju i o pokretanju postupka kojim bi tradicija školjkarstva u Malostonskom zaljevu postala dio nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske.
Nijesmo protiv investicija, ali smo zabrinuti. Nastojimo da javna kupališta budu dostupna svima nama. Tražićemo od Morskog dobra i u saradnji sa Opštinom Herceg Novi da se zaustavi dalja komercijalizacija obale, ističe Igor Popović, potpredsjednik MZ
Kamenari radovi foto arhiv Boka News
Kamenari su postali veliko gradilište. Niz objekata niče na pjeni od mora, plaže bivaju zarobljene od strane investitora, a mula grade povlašćeni. Parče pijeska za odmor i malo mora za plivanje teško se može naći.
U MZ Kamenari su zabrinuti. Navode, da je ispod crkve Svete Neđelje na Jošici od prošle sezone ograđeno mulo, a podignuti su bedemi i oko restorana „Adriatika”. Investitor je, kako objašnjavaju, bez odgovarajućih dozvola podigao visok zid oko ekskluzivnog restorana i rekonstruisane stare kamene kuće na plaži u neposrednoj blizini svetionika.
– Zakamuflirao je borovima, maslinama i kapijom zatvorio izvor poznat kao „baba Anetina voda”, koji su mještani vjekovima koristili. Uzurpacija ili devastacija prostora nastavljena je izgradnjom čvrstog objekta na jednoj od najčistijih i omiljenijih plaža Novljana, pored svetionika uz samu oštru krivinu magistrale pored uzgajališta školjki prema hotelu,,Park‘‘ i Bijeloj. Na raskopanoj površini nekadašnje plaže niče objekat zanimljivog oblika, s tablom: izgradnja poslovnog objekta, investitora „ See trade“ Kotor, kažu ogorčeni mještani.
Riječ je o veoma vrijednoj investiciji na pjeni od mora u strateški i ambijentalno zaštićenoj sredini ovog dijela Boke.
Radovi – Sveta Nedjelja
Pored bučnog trajektnog terminala, ovog proljeća dodatna gradilišta remete mir mjesta. Riječ je o izgradnji hotela „Casa di Mare” i preko puta magistrale kupališta s objektom čvrste gradnje. Na tabli za kupalište je označeno da je riječ o uređenju kupališta s plažom kategorije pet zvjezdica, investitora „Talija kompani“, izvođača radova „Stone design” d.o.o. Radovi su počeli u februaru s utvrđenim rokom završetka 31. maja ove godine.
– Ovo je hotel koji se adaptira i dograđuje. U sklopu hotela je i plaža na kojoj se grade pomoćni objekti za koje postoje papiri i dozvole. Isti je gazda, samo je riječ o dva objekta. Hotel i kupalište će izgledati fantastično. Na plaži će biti šankovi, barovi, rade na proširenju ponte, jedna je već proširena. Biće tu mjesta za pristajanje brodova, a očekuje se da će sve biti završeno u sezoni, jer nije ništa napravio ako ne otvori plažu zajedno s hotelom, smatra Božo Mitić, poslovođa koji vodi radove na uređenju kupališta i pristaništa u Kamenarima, na obali ispod magistrale, prije odvajanja za trajektne terminale.
Igor Popović, potpredsjednik Mjesne zajednice Kamenari, naveo je da su prioriteti mjesta uređenje javnog kupališta, sanacija puteva u zaleđu, izmještanje javne rasvjetnje od hotela „Park” do picerije „Igrač više”, dokle je i katastarska granica sa Bijelom.
– U MZ Kamenari u katastarskoj opštini Jošica i Đurići, na ulazu u opštinu, praktično kapiji Herceg Novog, prisutna je velika izgrađenost i komercijalizacija obale. Nijesmo protiv investicija, ali smo zabrinuti. Nastojimo da javna kupališta budu dostupna svima nama. Tražićemo od Morskog dobra i u saradnji sa Opštinom Herceg Novi da se zaustavi dalja komercijalizacija obale. AD „Pomorski saobraćaj“ sa trajektnim terminalima zauzima veći dio obale, kao i kupališta hotela „Casa di Mare“ i „Park“. Na rtu Svete Neđelje ograđen je restoran bedemima, u toku je izgradnja kupališta, bazena sa pratećim objektima, a tu je i dio mora sa uzgajalištem školjki, čime je Kamenarima malo ostalo od obale, jer je prostor nepovratno uzurpiran, objasnio je Popović.
Kamenari radovi foto arhiv Boka News
MZ nema sopstvene prihode, ali kako tvrdi Popović, potrudiće se da ekonomski „stane na noge” i ima svoj budžet.
– Započeli smo priču sa Telekomom koji, baš kao ni Pomorski saobraćaj, ne iskazuje volju za saradnjom. Oni 20 godina drže telefonsku centralu u Domu kulture „Petar Mandić” (u prostorijama mjesne zajednice), a od 2003. godine antenu. Za sve to vrijeme Telekom je za tu uslugu mjesnoj zajednici platio oko 1.500 eura, prema spornom drugom ugovoru na neodređeno vrijeme, pa će tužilaštvo i to da ispita. Pokušali smo da ih kontaktiramo, ali nijesu odgovarali na dopise, pa ćemo na sudu potražiti zadovoljštinu, poručio je Popović.
Za rušenje objekta prije dvije godine, kojim je gazdovala mjesna zajednica, a koji se nalazio autobuskom okretištu, zakazano je prvo ročište.
Kamenari
– Zbog čega je to uradio jedan građevinski inspektor, moraće da objasni na sudu. Izgradnju ovog objekta je podržala američka ambasada i USAID, a finansijski nosilac projekta bila je organizacija IRD. Mjesna zajednica je imala određene prihode od zakupa tog objekta, a silom zakona nekih inspektora mjesto je ostalo i bez tih sredstava. Vidjećemo čiji je to interes, ko će da se pojavi kao zakupac ili investitor za taj prostor na mulu pored trajektnog terminala. Mjesto na okretištu nije obezbijeđeno, imamo armature koje vire iz temelja srušenog objekta, naveo je Popović.
Kamenari nemaju riješeno pitanje kanalizacije. Dio fekalija primaju septičke jame, a dio kanalizacije odlazi u more.
Kamenari – catara
–Opština nas je „zaboravila” kad je radila projekat za kolektore. Mi nemamo projektnu dokumentaciju. Predlog je da se kanalizacija uradi ili odvojeno za Kamenare ili da u saradnji sa Opštinom i Vodovodom nađemo rješenje da se uradi mreža sa pumpnim sistemima do Bijele. Na inženjerima je da odluče kako bi trebalo da bude riješeno, kazao je Popović.
Problema ne manjka ni sa vodosnabdijevanjem, polovinom javne rasvjete koja ne radi duž magistrale, a neophodna je i sanacija školskog dvorišta, ali za sve to fali novca.
Blokiran pristup izvoru
Prema riječima Popovića, nema odgovora ni na inicijativu građana da se obezbijedi pristup zagrađenom izvoru,,baba Anetina voda’’ na rtu Sv Neđelja.
-Vlasnik objekta „Adriatika“ kaže da je pristup izvoru slobodan iako su vrata i kapija zatvoreni i ne možemo da priđemo obali. Taj vlasnik je zakupio i dio crkvenog zemljišta do njih i dio obale oko svetionika. Sada se ne može prići ni plaži, ni svetioniku, a kamoli izvoru. To je navodno privremen objekat okovan bedemima, ali nema mjesta ni za pješačku zonu, što ćemo pokušati da ispravimo, kazao je Popović.
Mještanima obezbijediti barem jednu pristojnu plažu
MZ će od od Morskog dobra tražiti da izdvoji potrebna sredstva kako bi mještani, starosjedioci, obezbijedili sebi jednu pristojnu plažu i da imaju nesmetan pristup obali.
– U poslednjih desetak godina imamo problema sa saobraćajnim gužvama, a ovu situaciju malo je relaksirala izgradnja treće trake na pristupnom terminalu trajektima, no njome je narušen izgled mjesta. Pored treće trake magistralni put se zauzima i za ukrcaj auta, ističe Popović.
