12.1 C
Kotor

Slušaj online radio

Podaci iz Porto Montenegra pokazuju da je jahting u Crnoj Gori polako u opadanju

Porto Montenegro

U marini Porto Montenegro u Tivtu u periodu od 1.januara do 1.oktobra ove godine boravilo je ukupno 1.400 jahti, a registrovano je ukupno 2.437 uplovljavanja tih brodova.

Razlika u broju uplovljavanja u odnosu na broj jahti koje su se duže zadržavale u tivatskoj marini javlja se zog činjenice da su pojedini brodovi dolazili i odlazili više puta, dok je u Porto došao i veći broj jahti koje su se ovdje zadržale samo par sati, da bi na ovdašnjoj pumpnoj stanici napunile gorivo oslobođeno carina i poreza.

U podacima koje je menadžment Porto Montenegra dostavio Turističkoj organizaciji Tivat, navodi se da je ovog ljeta popunjenost marine bila „70 posto u svakom trenutku“. Lani je prosječna popunjenost najveće crnogorske marine za superjahte u sezoni, prema zvaničnim podacima, bila 85%. Ti podaci pokazuju ono što su svi koji su ovog ljeta šetali Porto Montenegrom mogli vidjeti svojim očima – mnogi od ukupno 450 raspoloživih vezova u toj marini, bili su prazni čak i u najvećem špicu turističke i nautičke sezone tokom jula i avgusta.

Ono što se ovog ljeta dešavalo kako u PortoMontenegru ukazuje da je jahting u Crnoj Gori prešao zenit sostignut prije par godina, te da je sada ta djelatnot u blagom opadanju. Činjenica da Porto Montenegro koji ia ubjedljivo najbolju uslugu i servis za jahtaše, ne može u sred sezone napuniti ni 450 vezova svoje prve faze (inače, kompletna marina kada bude završena planirana je na čak 880 vezova), nameće pitanje koliko je opravdana strategija crnogorske vlasti da dozvoljava gradnju marina i privezišta za jahte bukvalno na svakom dijelu obale, pogotovo u Boki. Pored Porta, ovog je ljeta proradila i prva faza prve od dvije marine u turističkom kompleksu Luštica bay od 176 vezova, gradi se velika marina od 238 vezova u Portonovom u Kumboru, a završena je i nešto manja marina u Meljinama, dok se planira propširenje male marine na Obali Đuraševića kod Tivta. Ono što se već dešava na obali u pretjeranoj izgradji stanova za prodaju i iznajmljivanje na tržištu a što rezultira postojanjem čitavih „naselja zatvorenih škura“, sada se dešava i na obali gdje se masovno i krajnje nekritički dozvoljava gradnja enormnog broja (i pokazuje se nepotrebnih) vezova za jahte i druga plovila za sport i rekreaciju.

Porto Montenegro vez za jahte duge 250 metara

Inače, prema podacima menadžmenta Porto Montenegra, ovog su ljeta bu tu marinu uplovjavale jahte pod zastavama 75 država iz cijelog svijjeta. Najviše brodova – njih 257, bilo je pod zastavom Ujedinjenog Kraljevstva i njegovih dominiona, sa zastavom SAD bilo je 239 jahti, Hrvatske 221, Malte 173 i Kjamanskih ostva 154. U najelitniju marinu na Crnogorskom primorju, ove je godine zabilježeno 307 uplovljenja jahti pod crnogorskom zastavom. Turistička organizacija Tivat je od 1.januara do 1.oktobra ove godine naplatila ukuupno 38.858 eura boravišne takse za plovne objekta, što je 7 odsto manje nego u istom periodu lani.

OGROMNE POVOLJNOSTI SUPERBOGATIMA

Crna Gora je usvajajući 2007. pod direktnim uticajem tadašnjeg vlasnika Porto Montenegra, kanadskog biznismena Pitera Manka “podsticajan ambijent za jahting”, uvela niz adminstrativnih i fiskalnih pogodnosti za superbogatu klijnetelu – vlasnike jahti koje zavisno od veličine i nivoa luksuza, koštaju od nekoliko stotina hiljada, do par stotina miliona eura.

Stopa PDV-a u Crnoj Gori za robu i usluge vezane za nautički turizam iznosi samo 7 odsto, PDV se uopšte ne naplaćuje na čarter jahti, stopa poreza na dobit je 9 odsto, a bogati vlasnici jahti mogu računati i na snabdijevanje gorivom oslobodjenim od obaveze plaćanja carina i akciza. Naša Vlada je 2007. po Mankovim sugestijama kreirala i Zakon o jahtama koji pored ostaloga, omogućava stranim jahtama da se u crnogorskim vodama zadržavaju bez vremenskih ograničenja i naplate poreskih obaveza njihovih vlasnika u inostranstvu, a kada te jahte dobiju crnogorsku vinjetu, mogu više puta da ulovljavaju u naše vode, te da više puta mijenjaju posadu i putnike uz minimalne administrativne napore. Najveći dio tih povoljnosti nije u skladu sa pravilima i standardima koji važe u Evripskoj Uniji, a čega je postal svjesna i naša Vlada koja je nedavno priznala da “niža stopa na usluge u marinama, nije u skladu sa pravnom tekovinom EU”, te je najavila izmjene te legislative.

Izvor:S.L

Najčitanije